Na temelju članka 241. stavka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine« broj 18/22, 46/22 i 119/22) ministar donosi
PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se jedinstvenametodologija za procjenu potreba (u dalje u tekstu: jedinstvena metodologija) temeljem koje se izrađuje socijalni plan.
(2) Smjernice za izradu jedinstvene metodologije sastavni su dio ovog Pravilnika.
Članak 2.
Jedinstvenu metodologiju čine:
- procjena potreba
- ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
- evaluacija i praćenje socijalnog plana.
II. JEDINSTVENA METODOLOGIJA
Procjena potreba
Članak 3.
Procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Procjena dostupnosti
Članak 4.
(1) Elementi procjene dostupnosti potreba su: prevalencija socijalnih rizika,postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga.
(2) Procjena dostupnosti rezultirat će utvrđivanjem razlike između postojećeg i očekivanog broja korisnika socijalnih usluga, a temeljem prevalencije socijalnih rizika.
Prevalencija socijalnih rizika
Članak 5.
(1) Prevalencija socijalnih rizika obuhvaća prikupljanje statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(2) Podaci se prikupljaju na Obrascu 1. Popis izvorastatističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(3) Obrazac 1. iz stavka 2. ovog članka sadrži:
-podatke iz popisa stanovništva (stanovništvo 0-9 godina, stanovništvo 0-24 godine, stanovništvo 20-64 godine, stanovništvo 65)
-ulazne podatke za ponderiranje na razini jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (prevalencija invaliditeta, stopa rizika od siromaštva, udio romske populacije)
-podatke iz statističkih izvješća područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
-podatke Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo
-podatke ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i
-druge dostupne podatke.
(4) Obrazac 1. iz stavka 2. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 6.
(1) Nakon prikupljenih podataka iz stavka 3. članka 5. ovoga Pravilnika, pristupa se izračunu prevalencije socijalnih rizika uporabom Obrasca 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 2. iz stavka 1. ovog članka sadrži slijedeće podatke:
-prevalencija rizika s kojim se suočavaju građani na nacionalnoj razini
-broj građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba koristeći nacionalne podatke
-broj građana u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba temeljem podataka jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
-procjena broja djece u riziku 0-19 godina te djece i mladih u riziku 0-24 godine i
-građani u riziku u dobi od 20-64 godine.
(3) Obrazac 2. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga
Članak 7.
(a)Podaci o postojećem broju korisnika socijalnih usluga prikupljaju se putem Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga.
(2) Obrazac 3. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
-područje djelovanja pružatelja usluga jedinica područne (regionalne) samouprave
-usluge (usluge propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, zakonom kojim se uređuje osobna asistencija, druge inovativne i projektno financirane usluge iz sustava socijalne skrbi, usluge u suradnji s drugim sustavima: zdravstvom, pravosuđem, sektorom rada i zapošljavanja, obrazovanjem i drugim, te druge usluge)
-broj korisnika na dan, dodatna razrada broja korisnika usluga
-geografsko područje na kojem se usluga pruža i
-postoji li usluga ili ne, ili je ponesen zahtjev.
(3) Obrazac 4. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
-naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
-kontakt osoba
-socijalni rizici (pokazatelji, broj djece i odraslih)
-broj korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja usluga.
(4) Obrasci 3. i 4. iz stavka 1. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) Na temelju prikupljenih podataka putem Obrazaca iz stavka 1. članka 7. ovoga Pravilnika, uporabom Obrasca 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba izračunava se i prikazuje postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga te razlika.
(2) Obrazac 5. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o:
-broju građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba razvrstane prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe
-postotku građana u riziku u potrebi za socijalnom uslugomprema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe
-očekivanom broju korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom)prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe
-postojećem broju korisnika uslugaprema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 19-64 godine i za starije osobe i
-razlici između broja očekivanog i postojećeg broja korisnikaprema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe.
(3) Obrazac 5. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga
Članak 9.
(1) Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga.
(2) Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci putem:
-Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
-Obrasca 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba
-Obrasca 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
-Obrasca 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
(3) Sadržaj Obrasca 3.propisan je u stavku 2. članku 7. ovoga Pravilnika.
(4) Obrazac 6. iz stavka 2. ovog članka sadrži podatke o:
-nazivu jedinice lokalne samouprave
-broju pružatelja socijalnih usluga u jedinici lokalne samouprave
-vrstama socijalnih usluga koje se pružaju
-vrstama korisničkih skupina kojim se usluge pružaju
-sredstvima financiranja pružatelja usluga i
-procjeni stanja putem anketnog upitnika skale procjene (1-5) na području jedinice lokalne samouprave.
(5) Obrazac 7. iz stavka 2. ovog članka sadrži 12 (dvanaest) pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima Hrvatskog Zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, s ciljem izrade projekcije potreba, analize socijalnih usluga i analize pružatelja socijalnih usluga.
(6) Obrazac 8. iz stavka 2. ovog članka sadrži 11 (jedanaest) pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima predstavnika korisničkih skupina.
(7) Obrasci iz stavka 2. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
Članak 10.
(1) Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine prikupljaju se putem Obrasca 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine, a obuhvaćaju specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge s posebnim rizikom od socijalne isključenosti te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za područjejedinica regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 9. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
-posebni cilj (ciljevi prate strateško usmjerenje na razini jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba)
-pokazatelj ostvarivosti cilja (mjerljivi pokazatelj dostupnosti socijalnih usluga i pokrivenosti socijalnim uslugama, odnosno kapaciteta pružatelja socijalnih usluga) i
-mjere (vidljivi rezultat kojim se ostvaruju ciljevi te za koje su određeni indikatori realizacije mjere, aktivnosti, nositelji/sunositelji aktivnosti, i izvori financiranja).
(3) Obrazac 9. iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio socijalnog plana i ovoga Pravilnika.
(4) Za usluge koje su propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi na Obrascu 9. iz stavka 1. ovoga članka, u rubrici „izvori financiranja“ jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba dužni su procijeniti potrebe (broj korisnika i naziv socijalnih usluga) za socijalnim uslugama koje će biti podloga za izradu Odluke o mreži socijalnih usluga.
Praćenje i evaluacija socijalnog plana
Članak 11.
(1) Praćenje i evaluacija socijalnog plana u nadležnosti je jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Praćenje i evaluacija obuhvaća praćenje mjere i ostvarenost posebnih ciljeva, što se ostvaruje putem indikatora realizacije mjere i pokazatelja ostvarenosti cilja iz Obrasca 8. iz članka 8. stavka 1. ovog Pravilnika.
(3) Praćenje i evaluacija mjera provodi se na godišnjoj razini, a ciljeva i mjera na trogodišnjoj razini.
III. SOCIJALNI PLAN
Članak 12.
(1) Socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.
(2) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba predlaže Savjet za socijalnu skrb, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagrebaza razdoblje od tri godine.
(3) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba javno je dostupan, a objavljuje se na mrežnoj stranici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(4) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su socijalni plan dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u obliku prikladnom za daljnju elektroničku obradu.
Članak 13.
Skup podataka koji sadrži socijalni planpropisan je na Obrascu 10. Predložak za tekst socijalnog plana, koji se nalazi u prilogu i sastavni je dio ovog Pravilnika.
IV. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
U Zagrebu, 23. svibnja 2023.
MINISTAR
Marin Piletić
Obrazac 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji
PODACI IZ POPISA STANOVNIŠTVA
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
STANOVNIŠTVO 0 – 19 GODINA
STANOVNIŠTVO 0 – 24 GODINE
STANOVNIŠTVO 20 – 64 GODINE
STANOVNIŠTVO IZNAD 65 GODINA
Podaci potrebni za ponderiranje na razini Županije
ULAZNI PODACI ZA PONDERIRANJE
UMNOŽAK S KOJIM SE MULTIPLICIRA BROJ GRAĐANA U RIZIKU
-Prevalencija invaliditeta (HZJZ)
Prevalencija invaliditeta u županiji / prevalencija invaliditeta u RH =
-Stopa rizika od siromaštva (preporuka Mapa siromaštva za razinu JLS i Županije)
Stopa rizika od siromaštva u županiji
/ stopa rizika od siromaštva u RH =
-Udio romske populacije (DZS)
Udio romske populacije u županiji / udio romske populacije u RH =
PODACI IZ STATISTIČKIH IZVJEŠĆA PODRUČNIH UREDA HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD
Broj djece čija se prava krše
Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta
Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere
Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni
Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik
Broj odraslih osoba pod skrbništvom u dobi 20-64 godina, te broj odraslih osoba pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik
Broj osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključiti korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti)
Broju osoba s intelektualnim teškoćama, oštećenjima sluha i vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
PODACI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Broj djece s invaliditetom (0-19)
Broj odraslih osoba s invaliditetom (20-64)
Broj djece (u dobi 0-19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
Prosječan broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanihpsihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 20-64 g.)
Prosječan broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob stariji od 65 g.)
Broj osoba starijih od 65 godina oboljelih od demencije
Broj pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima/alkoholom
Broj hospitaliziranih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola)
Broj maloljetnih rodilja u županiji
Broj prvorotkinja
MUP
Broj djece bez pratnje zatečene na području županije
Broj prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji
Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije
DRUGO (UKOLIKO SU PODACI DOSTUPNI)
Stopa siromaštva u županiji i stopa dječjeg siromaštva
Udio građana u teškoj materijalnoj deprivaciji u županiji
Udio građana u prehrambenoj deprivaciji u županiji
Obrazac 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno u Gradu Zagrebu
PREVALENCIJA RIZIKA S KOJIM SE SUOČAVAJU GRAĐANI NA NACIONALNOJ RAZINI
BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI KORISTEĆI NACIONALNE PODATKE
BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI TEMELJEM ŽUPANIJSKIH PODATAKA
Procjena broja djece u riziku 0 – 19 godina (Na razini RH N=741 145) te djece i mladih u riziku 0-24 (Na razini RH N= 949 997)
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
9,4% sve djece ima teškoće u razvoju
Na razini RH
N= 69 953
Koristi se postotak u prvom stupcu (9,4% sve djece 0-19 godina) te se dodatno ponderira na način da se očekivani broj djece pomnoži sa omjerom
Prevalencija invaliditeta 0-19 u županiji / Prevalencija invaliditeta u RH
Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju djece (u dobi 0-19) s invaliditetom
ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE DJECE
(KRŠENJE DJETETOVIH PRAVA)
9882 djece u RH ili 1,33% sve djece 0-19
Procjenjuje se da je 1,33% djece pogođeno ovim rizikom
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece čija se prava krše
UGROŽENO MENTALNO ZDRAVLJE DJECE 0-19
Prosječno 2015- 2021
15 179 djece i mladih ili 2,05% sve djece i mladih 0 – 19
Sa neurozama i afektivnim poremećajima (F40-
F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
Procjenjuje se da je 2,05% sve djece i mladih 0 – 19 pogođeno ovim rizikom
Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju djece (u dobi 0-19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
Stopa rizika od siromaštva u dobi 0 – 17 je 17,1%
Stopa rizika od siromaštva u dobi 18 – 24 je 15%
Očekuje se da je oko 15% djece pogođeno rizikom od siromaštva.
Potrebno je ponderirati očekivani broj djece po uslugama na način da se on pomnoži sa omjerom Stopa rizika od siromaštva Županije ili JLS/ Stopa rizika od siromaštva RH
Mogući izvor podataka: Mapa siromaštva iz 2016. (Svjetska banka)
Županijski podatak o riziku od siromaštva u dječjoj dobi
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU
9449 djece i mladih s problemima u ponašanju prema kojima su poduzimane mjere
ili 1% djece i mladih u dobi 0-24 godina
Očekuje se da je 1% djece i mladih s problemima u ponašanju
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece i mladih s problemima u ponašanju prema kojima su poduzimane mjere
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI
448 djece stavljene pod skrbništvo, a skrbnik je stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad
339 DSTUR-a u dugotrajnom smještaju ili organiziranom stanovanju
320 mladih zatečeno u skitnji u RH
Očekuje se da je 0,12% djece i mladih (0-24) u potrebi za podrškom jer su usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece i mladih stavljenih pod skrbništvo, a skrbnik je stručni radnik; broju djece s teškoćama u razvoju u dugotrajnom smještaju ili organiziranom stanovanju te broj mladih zatečenih u skitnji
MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA
0,068% sve djece i mladih od 0-24 g.
Oko 0,068% sve djece i mladih je pogođeno ovim rizikom
Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju maloljetnih rodilja u Županiji
DJECA I MLADI BEZ PRATNJE I ŽRTVE TRGOVANJA LJUDIMA
0,06% djece i mladih
Usluge planirati na temelju broja djece bez pratnje zatečee na području županije. Pogranične županije mogu očekivati veći broj djece u potrebi.
Građani u riziku u dobi od 20-64 godina (Na razini RH N=2 261 449)
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM
OPĆA PREVENCIJA
0,35% građana u dobi 20 – 64 g.
Broj prvorotkinja u županiji na temelju podatka Županijskog zavoda za javno zdravstvo
NARUŠENI OBITELJSKI ODNOSI I UGROŽAVANJE PRAVA DJETETA
0,44% populacije u dobi 20 – 64 godine
9882 djece čija su prava prekršena i radi čega su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu.
0,44% populacije u dobi 20 – 64 godine
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta
NASILJE U OBITELJI
U 2021. prijavljeno je 4085 kaznenih djela protiv prava djece (2424) i nasilja u obitelji (1661).
Uzmimo li da je toliko počinitelja kaznenih djela, govorimo o 0,18% populacije u dobi 20 – 64 godina. Ovaj pokazatelj samo je proxy ili približan pokazatelj jer usluge trebaju dosegnuti ˝tamnu brojku˝ osoba koje su doživjele nasilje
0,18% populacije u dobi 20 – 64 godina.
Podaci županijske policijske uprave o broju prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji.
KRIZNI DOGAĐAJI
1 obitelj na 10 000 stanovnika
Županija se kapacitira za stanje pripravnosti u iznenadnim/kriznim situacijama
RIZIK OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI
Stopa teške materijalne deprivacije u 2021. godini bila je 3,5% (DZS).
Stopa teške materijalne deprivacije u 2021. godini bila je 3,5% (DZS). Udio građana u potrebi za uslugom je procijenjen na jednog člana kućanstva kako bi bilo zastupljeno kućanstvo (otprilike oko 60%, dakle 2,1% kućanstava u deprivaciji)
2,1% građana u dobnoj skupini 20-64
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g.
Ukoliko postoje, koriste se županijski podaci o stopi teške materijalne deprivacije te se uzima 60% procijenjenog broja građana u teškoj materijalnoj deprivaciji.
Uzet je broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni. U RH ih je 2021. bilo 23 461
1,04% građana 20 – 64 g.
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju primatelja ZMN-a, a koji su nezaposleni i radno sposobni.
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI
5,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan.
Očekujemo da bi barem 50% građana bilo spremno koristiti navedene usluge, tj. 2,8%
2,8% građana u dobi 0 – 64.
*** Za starije osobe su podaci odvojeno prikazani
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g.
Županijski podaci o prehrambenoj deprivaciji ukoliko postoje. Uzima se u obzir 50% procijenjenog broja građana.
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA
0,09% građana od
20 – 64 g.
Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da u RH postoji 2000 beskućnika ili 0,09% građana od 20 – 64 g.
0,09% građana od
20 – 64 g.
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g.
-
GRAĐANI SUOČENI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
OPĆA PREVENCIJA RADI ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA
12,3% građana 20-64
Od 2015 do 2021. godini u Hrvatskoj je u prosjeku bilo 278 428 građana s
neurozama i ostalim duševnim poremećajima.
12,3% građana 20-64
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o prosječnom broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA
0,75% građana u dobi 20-64 g.
16 962 u RH
Broj hospitalizaciji
zbog mentalnog zdravlja u dobi 20 – 59 godina bio je 20 585. Taj broj je umanjen za 17,6% koliko nosi broj hospitalizacija zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola. Na taj način govorimo o 16 962 hospitalizacija. Iako taj broj nije broj pacijenata radi višestrukih hospitalizacija jednog pacijenta, on je korišten kao jedini dostupan pokazatelj.
0,75% građana u dobi 20-64 g.
Županijski podaci o broju hospitalizianih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola)
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKANJU
Istraživanje Stojnić
(2018.) ukazuje da je prevalencija patološkog kockanja 1%
Od 2015 – 2021. u prosjeku je bilo 9214 pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima ili 0,41% građana u dobi 20-64 g
Od 2015 – 2021. u prosjeku je bilo 10712 pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola ili 0,48% građana u dobi 20-64 g.
2% populacije u dobi 20-64
1% radi patološkog kockanja
0,41% radi konzumacije psihoaktivnih tvari
0,48% radi konzumacije alkohola
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima te duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJM
15514 odrasla osoba je pod skrbništvom od čega je oko 70% u dobi do 65 godina (0,5% građana u dobi 20-64 g.)
U 2021. godini bilo je 15514 odraslih osoba pod skrbništvom. Od toga broja treba uzeti u obzir 70% korisnika (radi dobi) što je 10860 osoba. Od toga 61% osoba živi u obitelji, a 39% izvan obitelji, u udomiteljstvu ili ustanovi. Pritom, u 2021. godini 2948 osoba je stavljeno pod skrbništvo što čini 20% svih skrbništva.
0,5% građana u dobi 20-64 g.
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju odraslih osoba pod skrbništvom u županiji u dobi 20-64 godine.
GRAĐANI S INVALIDITETOM
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18-65 godina (bez korisnika sa psihozama i poremećajima osobnosti)
N= 45856
2,03% građana u dobi 20-64g.
U 2021. godini u sustavu socijalne skrbi bilo je 45856 osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina, a u tom broju korisnika nisu uključeni korisnici sa psihozama i poremećaji osobnosti (jer su obuhvaćeni u području mentalnog zdravlja)
2,03% građana u dobi 20-64g.
Potrebno je ponderiranje na način da se očekivani broj korisnika pomnoži sa omjerom prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u županiji / prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u RH
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi u dobi 18-65 godina (isključujuči korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti)
SPECIFIČNI RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM
OKO 14000 GRAĐANA STARIJIH OD 18 GODINA U POTREBI SA OSOBNOM ASISTENCIJOM:
Osobe s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem kod kojih je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja
Osobe s oštećenjem sluha drugog, trećeg ili četvrtog stupanja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja
Gluhoslijepe osobe s navršenih 18 godina kod kojih je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja.
Osoba koja je navršila 18 godina s oštećenjem vida kod koje je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja.
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI
0,09%građana u dobi 20-64g.
U RH je 2021. bilo 6449 osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi
UDIO GRAĐANA U POTREBI ZA USLUGAMA OSOBNE ASISTENCIJE
2,5% odraslih osoba s invaliditetom prema podacima Zavoda za javno zdravstvo
Potrebno je ponderiranje na način da se očekivani broj korisnika pomnoži sa omjerom prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u županiji / prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u RH
UDIO GRAĐANA U POTREBI ZA USLUGAMA PODRŠKE U ZAPOŠLJAVANJU
0,09%građana u dobi 20-64g.
Podatak županijskog Zavoda za javno zdravstvo o broju odraslih osoba s invaliditetom koji odgovaraju kriterijima propisanima Zakonom o osobnoj asistenciji i odgovarajućem pravilniku.
Izbjeglice i pripadnici romske nacionalne manjine u potrebi za socijalnim uslugama u ukupnom stanovništvu
Udio Roma u Hrvatskoj:
N= 24 524 ili 0,63% stanovništva
Ukupan broj Roma procijenjen je na temelju istraživanja Kunac i suradnika (2018), ne na temelju Popisa stanovištva.
0,63% stanovništva
Očekivani broj korisnika treba ponderirati na način da se pomnoži sa omjerom udio romske populacije u županiji / udio romske populacije u RH koji je dostupan iz Popisa stanovništva
Županije se mogu koristiti podatkom iz Popisa stanovništva 2021. o broju Roma. Pritom, treba voditi računa da je taj broj manji od stvarnog na što ukazuju i nacionalni pokazatelji.
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Do 31.12.2022. u Hrvatskoj je bila 1039 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom te 22 407 raseljenih osoba iz Ukrajine
0,6% stanovništva
0.6% stanovništva
* Iako izbjeglice nisu popisane kao dio stanovništva RH, postotak se ne mijenja značajno njihovim dodavanjem te se može koristiti procjena u odnosu na broj stanovnika
Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije.
Osobe starije životne dobi u riziku (Na razini RH broj osoba starijih od 65 godina N=869 239)
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
6,4% populacije je starije od 65 godina.
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011., u populaciji je bilo 19,74% starijih osoba ovisnih o tuđoj pomoći i njezi. Pored toga, rizik od siromaštva u starijoj populaciji je 32,4%. To znači da usluge trebaju biti dostupne za minimalno 6,4% populacije starije od 65 godina.
Nadalje, minimalno potrebne usluge smještaja treba osigurati za samce (24,23%) koji su riziku od siromaštva (55,3% samačkih kućanstava u dobi 65+), i koji su sniženih funkcionalnih sposobnosti (19,74% starijih). Dakle usluge smještaja ili intenzivne pomoći treba osigurati za 2,65% starijih, a za njih 3,75% druge usluge podrške.
6,4% populacije je starije od 65 godina.
Od toga: usluge smještaja ili intenzivne pomoći treba osigurati za 2,65% starijih, a za njih 3,75% druge usluge podrške.
Dodatno, predlaže se ponderiranje dobivenih brojeva na način da se projicirani broj starijih osoba pomnoži s omjerom stopa siromaštva u Županiji / stopa siromaštva u Republici Hrvatskoj.
S obzirom da Popis stanovništva 2021. ne navodi podatak o udjelu osoba ovisnih o tuđoj pomoći i njezi, županije se mogu koristiti podacima o prevalenciji invaliditeta u starijoj dobi (osobe iznad 65 godina). Od toga broja treba uzeti 32,4% starijih osoba koje su u riziku od siromaštva.
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA
6,9% osoba starijih od 65 godina
N=204 049 starijih s neurozama i drugim duševnim poremećajima, u obzi se uzima samo 30% starijih koji bi bili motivirani za socijalne usluge
Uzet je u obzir prosječni broj starijih osoba (starijih od 65 godina) s neurozama i drugim duševnim
poremećajima od 2015-2021. Prosječno je čak
204 049 starijih osoba imalo teškoće mentalnog zdravlja. No, očekujemo da će samo 30% starijih imati motivaciju za ovim uslugama.
6,9% osoba starijih od 65 godina
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o prosječnom broju osoba starijih od 65 godina u periodu 2015-2021. s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
Od toga broja treba računati tek 30% starijih kao potencijalnih korisnika usluga radi očekivano niže motivacije.
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE
N= 14 444
1,66% starijih od 65 godina
Radi velikog porasta u protekle dvije godine, uzet je u obzir prosječan broj starijih osoba od 65 godina oboljelih od demencije od 2015-2021. godine.
1,66% starijih od 65 godina
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju starijih osoba oboljelih od demencije
NJEGOVATELJSKI STRES I PODRŠKA OBITELJIMA
Visoki stres je prisutan u oko 20% njegovatelja
U projekciji broja korisnika uzima se u obzir: udio starijih ovisnih o tuđoj pomoći (19,74%), udio starijih osoba u riziku od siromaštva (32,4%) te viši stres prisutan kod 20% njegovatelja (Family Caregiver Alliance, 2022.). Otprilike računamo da 1,28% starijih osoba ima njegovatelja ili člana obitelji kojemu je potrebna podrška.
1,28% starijih osoba ima njegovatelja ili člana obitelji kojemu je potrebna podrška.
TERMINALNO BOLESNE OSOBE
N= 46 365
1,2% ukupnog stanovništva
Nacionalni plan razvoja palijativne
skrbi 2017-2020 predviđa da 46 365 osoba ima potrebu za palijativnom skrbi
1,2% ukupnog stanovništva
Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
NAZIV PRUŽATELJA:________________________
KONTAKT EMAIL, ADRESA I TELEFON: _____________________________
OSNIVAČ:_________________
TIP PRUŽATELJA: A) JAVNA USTANOVA, B) ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, C) VJERSKA ZAJEDNICA, D) PRIVATNI PRUŽATELJ, E) FIZIČKA OSOBA
ŽUPANIJA/E NA KOJIMA DJELUJE: _____________________
USLUGA
BROJ KORISNIKA
NA DAN
DD.MM.GGGG.
DODATNA RAZRADA BROJA KORISNIKA USLUGE
GEOGRAFSKO PODRUČJE NA KOJEMU SE USLUGA PRUŽA (Općine i gradovi)
POSTOJI LI LICENCIJA ZA USLUGU
Da
Ne
Još ne, ali je predan zahtjev.
STRUKTURA FINANCIRANJA U %
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška
Djeca s teškoćama u razvoju:
Rana razvojna podrška 0 - 3 g.:
Rana razvojna podrška 4 – 7 g.:
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe
Njegovatelji i obitelji starijih osoba
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji
Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje za starije osobe
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skbnici i obitelji starijih osoba
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Obiteljska medijacija
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva (ne uključuje se broj korisnika obiteljske medijacije u brakorazvodnom postupku)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Djeca s teškoćama u razvoju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Građani u riziku od beskućništva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje:
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
Djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja)
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje
Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtva trgovanja ljudima)
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj
Žrtve nasilja u obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom
Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje
Beskućnici
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Od toga broj osoba s demencijom:
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Djeca s teškoćama u razvoju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
Građani u prehrambenoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Tečajevi znakovnog jezika
Za pružatelje usluga za rad s osobama s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Dodatan rad s udomiteljima za udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Za udomiteljske obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
USLUGE U SURADNJI SA ZDRAVSTVOM
Logopedska terapija
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Cjelodnevna skrb i njega u kući
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Njega u kući
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije
Starije osobe oboljele od demencije
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Programi podrške i preventivni prorami mladima radi suzbijanja ovisnosti
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Preventivni programi u području javnog zdravstva ili socijalne skrbi
Građani sa rizicima mentalnog zdravlja
Univerzalna prevencija
Selektivna prevencija
Indicirana prevencija
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Terapijske grupe/ klubovi za ovisnike o kockanju
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Terapijske grupe/ klubovi za ovisnike o drogi
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Vođenje slučaja (case management)
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Palijativna skrb u kući
Terminalno bolesne osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Stacionarna palijativna skrb
Terminalno bolesne osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
Osobe u riziku od siromaštva sa kroničnim bolestima
DRUGE USLUGE U SURADNJI SA PRAVOSUĐEM
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć
Žrtve nasilja u obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Besplatna pravna pomoć
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Besplatna pravna pomoć
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnici romske nacionalne manjine
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
USLUGE U SURADNJI SA SEKTOROM RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Podrška u zapošljavanju
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
Žrtve nasilja u obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Radni asistent OSI
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
USLUGE U SURADNJI S OBRAZOVANJEM
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: Romski pomagač u pripremi za školu, u predškoli i nastavi
Pripadnici romske nacionalne manjine
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Prevoditelj romskog jezika
Pripadnici romske nacionalne manjine
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
DRUGO (MUP/CIVILNO DRUŠTVO)
Podrška interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
DRUGE USLUGE KOJE NISU NAVEDENE NA PRETHODNOM POPISU
NAZIV USLUGE
BROJ KORISNIKA
NA DAN
DD.MM.GGGG.
DODATNA RAZRADA BROJA KORISNIKA USLUGE
GEOGRAFSKO PODRUČJE NA KOJEMU SE USLUGA PRUŽA
STRUKTURA FINANCIRANJA U %
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Obrazac 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga
Naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad:________________
Kontakt osoba: ____________________
Podaci o socijalnim rizicima:
POKAZATELJ
BROJ DJECE I ODRASLIH
Broj djece čija se prava krše
Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta
Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere
Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni
Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik
Broj odraslih osoba pod skrbništvom (ukupno) u dobi 20-64 godine
Broj odraslih osoba pod skrbništvom (ukupno), a skrbnik je stručni radnik
Broj osoba s invaliditetom (bez psihoza) u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključujuči korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti)
Broj osoba s intelektualnim teškoćama evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
Broj osoba s oštećenjima sluha evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
Broj osoba s oštećenjima vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
Podaci o broju korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja:
USLUGA
BROJ KORISNIKAusluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja
na dan
DD.MM.GGGG.
DODATNA RAZRADA KORISNIKA USLUGE
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Prva socijalna usluga
Usluga sveobuhvatne procjene i planiranja
Usluga stručne procjene
Djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju :
Osobi s invaliditetom:
Rana razvojna podrška
Djeca s teškoćama u razvoju
Rana razvojna podrška 0 -3 g.:
Rana razvojna podrška 4 – 7 g.:
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem )
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
Starije osobe
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe
Njegovatelji i obitelji starijih osoba
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji
Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom
Savjetovanje za starije osobe
Starije osobe
Savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji/skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalno savjetovanje
Starije osobe
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji/skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Obiteljska medijacija
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva (ne uključuje korisnike radi postupku razvoda braka)
Boravak
Djeca s teškoćama u razvoju
Boravak
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Boravak
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Boravak
Građani u riziku od beskućništva
Boravak
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Boravak
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Boravak
Starije osobe
Smještaj ili organizirano stanovanje:
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja)
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje
Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtva trgovanja ljudima)
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj
Žrtve nasilja u obitelji
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom
Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji
Smještaj ili organizirano stanovanje
Beskućnici
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Djeca s teškoćama u razvoju
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
10% djece u riziku od siromaštva, a čije obitelji su primatelji ZMN-a.
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Info centar za mlade
dostupan za barem
50% djece u riziku od siromaštva
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu
27% djece u riziku od siromaštva
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva
40% djece u riziku od siromaštva
64 447 djece u OŠ je u riziku od siromaštva što je 8,7% sve djece u dobi 0 – 19 godina, s time da je stopa međugeneracijskoj prijenosa 30% (Istraživanje OBRIRK)
Njima su namijenjene tri usluge: socijalno mentorstvo, pomoć i podrška u obrazovanju te međusektorski program rane prevencije siromaštva
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
7% djece u riziku od siromaštva
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja):
6% djece s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
30% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška (specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana)
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Individualni socijalno-
pedagoški ili savjetodavni rad
15% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Grupna i vršnjačka podrška
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Mentorstvo za mlade s PUP-om
10% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
50% djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
50%djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama
25% djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DJECA I MLADI U KRIZNIM SITUACIJAMA (MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA, DJECA BEZ PRATNJE I ŽRTVE TRGOVANJA LJUDIMA)
Smještaj ili organizirano stanovanje
100% djeca bez pratnje / djeca žrtve trgovanja ljudima
20% maloljetne trudnice
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
SOCIJALNE USLUGE ZA GRAĐANE U DOBI 19-64 GODINE
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM
OPĆA PREVENCIJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
0,7% građana u dobi 20 – 64 g. za sljedeće dvije usluge:
Podrška i pomoć
tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi)
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo)
SAVJETOVANJE I PODRŠKA OBITELJIMA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje za korisnike u dobi 18-64 godine
1,85% građana 20 – 64 g.
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine (individualno, grupno ili obiteljsko)
Ili obiteljska medijacija koja nije vezana za postupak razvoda braka
2,34% građana 20 – 64 g.
Psihosocijalna podrška obiteljima zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
1,53%građana 20 – 64 g.
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
0,3% populacije u dobi 20 – 64 godina
NASILJE U OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj
20% trenutnog broja žrtvi nasilja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
SOS telefon za žrtve nasilja
300% trenutnog broja žrtvi nasilja
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć
150% trenutnog broja žrtvi nasilja
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
50% trenutnog broja žrtvi nasilja
KRIZNI DOGAĐAJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke s djecom
1 smještajni kapacitet na 10 000 stanovnika
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama
1 stambena jedinica na 10 000 stanovnika
RIZICI POVEZANI SA SIROMAŠTVOM
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH SUSTAVA (ZDRAVTSVO, PRAVOSUĐE I ZAPOŠLJAVANJE)
Podrška u zapošljavanju
50% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Besplatna pravna
pomoć
30% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
50% građana u prehrambenoj deprivaciji
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje
60% građana u riziku od beskućništva
Od toga
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% građana u riziku od beskućništva
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Dnevni centar za podršku i informiranje
200% građanau riziku od beskućništva
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva
30% građanau riziku od beskućništva
RIZICI U PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA
GRAĐANI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Univerzalna prevencija
100% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Selektivna prevencija
40% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Indicirana prevencija
10% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama
mentalnog zdravlja u zajednici
60% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama
mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške za članove obitelji
osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
15% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Broj građana koji imaju rizik patološkog kockanja
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju
20% građana koji imaju rizik patološkog kockanja.
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
100% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJEM
I OVISNICI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
30% odraslih osoba pod skrbništvom
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% odraslih osoba pod skrbništvom
Socijalno mentorstvo ili psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem po zakonu o socijalnoj skrbi ili
Vođenje slučaja (case management) iz zdravstvenog sustava
15% odraslih osoba pod skrbništvom
RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18-65 godina (bez korisnika sa mentalnim oštećenjem)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
6% osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
8% osoba s invaliditetom u u sustavu socijalne skrbi
Pomoć u kući
8 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući:
Koliko korisnika ima organiziranje prehrane u sklopu usluge:
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom ili socijalno mentorstvo po Zakonu o socijalnoj skrbi ili druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
40% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Broj korisnika psihosocijalne podrške osoba s invaliditetom
Broj korisnika usluge socijalnog mentorstva:
Druge terapijske/
rehabilitacijske usluge:
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Specijalizirani prijevoz i pratnja
50% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Dojavni sustavi u krizama
50% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Cjelodnevna skrb i njega u kući
3% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Privremeni njegovatelj
u obitelji
10 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE
Usluga osobne asistencije
2,5% svih osoba s invaliditetom prema podacima ŽZJZ-a
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
10% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI
Radni asistent OSI
30% osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi
EDUKACIJE ZA PRUŽATELJE USLUGA
Tečajevi znakovnog jezika
Godišnje uključivanje barem 10 novih stručnjaka
SOCIJALNE USLUGE ZA IZBJEGLICE I PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA OBRAZOVANJA
BROJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: Romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi
Prevoditelj romskog jezika
10% romske populacije
Broj korisnika romskog pomagača
Broj korisnika prevoditelja romskog jezika
IZBJEGLICE I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Koordinator integracije
50% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
100%izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
Podrška interkulturalnih medijatora
30% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
100% interkulturnih medijatora
DRUGE USLUGE
Besplatna pravna pomoć
Županija razvija kapacitete na način da na 50 000 stanovnika ima kapacitet za:
100 korisnika besplatne pravne pomoći
Udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Dvije udomiteljske obitelji s kapacitetom za kulturalno osjetljivo udomiteljstvo
SOCIJALNE USLUGE ZA STARIJE OSOBE
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
37%starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Alarmni dojavni
sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice)
41% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku
8% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Njega u kući
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Boravak
30% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje ilipsihosocijalno savjetovanje ili
psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
20% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI KROZ SEKTOR CIVILNOG DRUŠTVA
Klub/centar za druženje starijih osobe
50% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
STARIJE OSOBEOBOLJELE OD DEMENCIJE
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Kontinuirana
njega u kući za oboljele od demencije
30% starijih oboljelih od demencije
BROJ STARIJIH OSOBA KOJE IMAJU NJEGOVATELJE KOJIMA JE POTREBNA PODRŠKA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje obitelji ili psihosocijalno savjetovanje obitelji ili psihosocijalna podrška članovima obitelji / skrbnicima / njegovateljima starije osobe
100% starijih osoba koji imaju njegovatelja kojima je potrebna podrška
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeni/povremeni
smještaj radi predaha od skrbi
30%starijih osoba koji imaju njegovatelja /skrbnika kojima je potrebna podrška
Usluga privremene
njege u kući radi predaha od skrbi
70%starijih osoba koji imaju njegovatelja /skrbnika kojima je potrebna podrška
TERMINALNO BOLESNE OSOBE
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Palijativna skrb
u kući
80% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
Stacionarna
palijativna skrb
20% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
Obrazac 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb
Poštovani, molimo Vas da pažljivo pročitate pitanja ili navedene tvrdnje te iskreno odgovorite.Anketajeusmjerenanaistraživanjepostojećihuslugaiprocjenupotrebazapojedinimsocijalnimuslugamana području jedinice područne (regionalne) samouprave te na vaš doprinos jačanju kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
8. Koliko navedene tvrdnje odgovaraju stanju u vašoj općini/gradu (1-uopće ne odgovara, 5- u potpunosti odgovara):
Općina/Grad ima javno dostupan katalog svih pružatelja usluga na svom području i socijalnih usluga koje pružaj te ga redovito ažurira.
1 2 3 4 5
Općina/Grad organizira ili potiče sastanke, sajmove ili duge događaje na kojima pružatelji socijalnih usluga mogu sudjelovati i razmjenjivati informacije.
1 2 3 4 5
Općina/Grad financijski potpomaže pružatelje socijalnih usluga u izradi raznovrsnih komunikacijskih sredstava (letaka/brošura, audio i video materijala, internetskih stranica) kako bi osigurali najveći mogući stupanj pristupa informacija različitim korisnicima.
1 2 3 4 5
Općina/Grad financijski i infrastrukturno podržava pružatelje usluga kako bi što lakše prevladali komunikacijska ograničenja korisnika: npr. prilagođena digitalna oprema za osobe s oštećenjem vida /sluha, prevoditelji za znakovni jezik, tečajevi stranih ili znakovnog jezika za stručnjake, romski pomagači i drugo.
1 2 3 4 5
U Općini/Gradu pratimo koje su potrebe građana u riziku i usmjeravamo pružatelje da razvijaju socijalne usluge koje odgovaraju tim potrebama
1 2 3 4 5
Općina/Grad daje prednost financiranju onih socijalnih usluga koje nedostaju na našem području, ako su građanima potrebne.
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče i podržava pružatelje usluga da usluge pružaju u dislociranim prostorima, mobilno u domu korisnika ili na daljinu posredstvom digitalnih tehnologija.
1 2 3 4 5
OpćinaGrad sufinancira prijevoz korisnicima koji živeu teškim materijalnim uvjetima, kako bi koristili socijalne usluge koje su im potrebne.
1 2 3 4 5
Općina/Grad financira ili podržava razvoj socijalnih usluga za ranjive skupine građana u hitnim i kriznim situacijama.
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče, između ostalog i kriterijima financiranja, povezivanje i sinergiju socijalnih usluga koje pružaju različiti pružatelji
1 2 3 4 5
Potiče li Općina/Grad dijeljenje resursa i opreme među pružateljima?
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče i financira socijalne usluge podrške u samostalnom životu korisnicima nakon prestanka usluge smještaja.
1 2 3 4 5
Općina/Grad ima politiku razvoja socijalnih usluga kojima se korisnicima s teškoćama u samostalnom funkcioniranju (osobama s invaliditetom, starijim osobama) pomaže da što je duže moguće ostanu u vlastitom domu ili u svojoj zajednici.
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče i financira aktivnosti osposobljavanja i stručne podrške udomiteljskim i posvojiteljima obiteljima na svom području.
1 2 3 4 5
Općina/Grad je spremnija pružiti podršku onim organizacijama koje su otvorenije prema korisnicima različite nacionalnosti, vjeroispovijesti, dobi, spola ili drugih obilježja.
1 2 3 4 5
Općina/Grad neće financirati one organizacije za koje se utvrdi da su diskriminatorne prema različitim korisnicima
1 2 3 4 5
U Općini/Gradu podržavamo takav rad s medijima koji štiti dostojanstvo korisnika usluga, ne prikazuje njihove priče senzacionalistički i ne narušava njihovu privatnost
1 2 3 4 5
Općina/Grad ima pravilo da financiranje ili drugi oblik potpore ne mogu dobiti organizacije u kojima su se događali slučajevi zloupotrebe i izrabljivanja korisnika na koje vodstvo organizacije nije djelovalo
1 2 3 4 5
Potičemo i podržavamo pružatelje usluga da imaju siguran pristup zelenim površinama te zdravoj hrani u našem području
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad ima resurse kako bi se zaštitile žrtve nasilja
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad upoznata je sa procedurama koje postoje kod pružatelja usluga kada su korisnici verbalno ili fizički agresivni.
1 2 3 4 5
Na razini Grada/Općine uspostavljena je dobra suradnja među službama kada se radi sa korisnicima koji imaju izrečene mjere
1 2 3 4 5
Na razini Grada/Općine uspostavljena je dobra suradnja među službama kada maloljetna osoba ili osoba pod skrbništvom ili teško narušenog mentalnog zdravlja bez prethodne najave napusti smještaj
1 2 3 4 5
Upoznati smo kako pružatelji usluga u našoj Općini/Gradu omogućuju korisnicima da podnesu prigovor ili žalbe
1 2 3 4 5
Stručne službe Općine/Grada sudjeluju ili daju svoje mišljenje i prijedloge kod strateškog planiranja ustanova/organizacija koje financira
1 2 3 4 5
Stručne službe Općine/Grada prate ostvarivanje planova i postizanje željenih rezultata ustanova/organizacija kojima je osnivač ili ih financira
1 2 3 4 5
Općina/Grad promovira ostvarene rezultate ustanova/organizacija koje pružaju socijalne usluge na našem području
1 2 3 4 5
Općina/Grad putem svojih komunikacijskih kanala, uključujući i kroz medije, distribuira informacije o ostvarenim rezultatima pružatelja socijalnih usluga na našem području
1 2 3 4 5
Općina/Grad prednost pri financiranju daje onim pružateljima usluga koji transparentno izvještavaju o usklađenosti sa standardima kvalitete
1 2 3 4 5
Općina/Grad sudjeluje u praćenju i vrednovanju ostvarenosti rezultata i ciljeva koje si postavljaju ustanove/organizacije kojima smo osnivači ili ih sufinanciramo
1 2 3 4 5
Općina/Grad bira ili imenuje osobe ovlaštene za zastupanje (ravnatelje) pružatelja socijalnih usluga kojima je osnivač temeljem objektivnih stručnih kriterija
1 2 3 4 5
Općina/Grad ne financira programe i usluge organizacija čiji temeljni dokumenti nisu usklađeni sa zakonom i nemaju jasnu strukturu upravljanja
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče ustanove/organizacije koje pružaju socijalne usluge na našem području na uključivanje korisnika u upravljanje ustanovom/organizacijom
1 2 3 4 5
Predstavnici Općine/Grada u upravnom tijelu pružatelja socijalnih usluga su osobe koje imaju ugled u lokalnoj zajednici i koje su spremne aktivno promicati viziju, misiju, vrijednosti i postignuća ustanove/organizacije
1 2 3 4 5
Predstavnici Općine/Grada u upravnom tijelu pružatelja socijalnih usluga aktivno doprinose u pripremi strateških i operativnih planova te praćenju njihovog ostvarenja
1 2 3 4 5
Pružatelji socijalnih usluga na području Općine/Grada imaju dovoljan broj zaposlenika odgovarajućih kvalifikacija i stručnih kompetencija, kako bi zadovoljili potrebe korisnika za uslugama
1 2 3 4 5
Općina/Grad sudjeluje u financiranju profesionalnog usavršavanja stručnjaka i pomagača u ustanovama/organizacijama koje pružaju socijalne usluge na našem području.
1 2 3 4 5
Općina/Grad dodatno vrednuje uključivanje volontera kod financiranja projekata i programa pružatelja socijalnih usluga na svom području
1 2 3 4 5
Općina/Grad organizira ili sudjeluje u aktivnostima i manifestacijama promocije i poticanja volontiranja u ustanovama i organizacijama koje pružaju socijalne usluge
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad vodi računa da pružatelji socijalnih usluga djeluju u pristupačnim i kvalitetnim prostorijama0
1 2 3 4 5
Otvoreni smo za ustupanje i opremanje prostorija za rad za pružatelje lokalnih socijalnih usluga
1 2 3 4 5
Važno nam je da prostorije za rad sa korisnicima socijalnih usluga budu u blizini stanica javnog prijevoza
1 2 3 4 5
Grad/Općina će financijski ili praktično poduprijeti organiziranje specijaliziranog prijevoza za korisnike socijalnih usluga kako bi im usluge bile što pristupačnije
Važno nam je da korisnici socijalnih usluga imaju odvojeni sanitarni čvor čak i kada se koriste prostorije u multifunkcionalnim zgradama sa različitim namjenama
1 2 3 4 5
Obrazac 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
Ovaj intervju namijenjen je za ispitivanje stavova i izazova s kojima se susreću predstavnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra s ciljem izrade projekcija potreba, analize socijalnih usluga i analize kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
a.Iz kojeg područnog ureda Zavoda za socijalni rad/Obiteljskog centra dolazite?
b.Postoje li usluge koje se ne mogu osigurati kroz mrežu socijalnih usluga na području jedinice područne (regionalne) samouprave?
c.Postoje li korisničke skupine kojima se ne može osigurati usluga u mreži na području jedinice područne (regionalne) samouprave?
d.Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava?
e.Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nekog drugog razloga?
f.Koje usluge po Vama nedostaju na području jedinice područne (regionalne) samouprave s obzirom na potrebe korisničkih skupina?
g.S kojom problematikom se susrećete odlaskom na teren prema korisničkoj skupini? (navesti korisničku skupinu)
h.Uočavate li problematiku u kriznim situacijama na terenu koju bi bilo moguće riješiti da postoji drugačija zakonska regulativa?
i.Koliko vremena provodite na provedbi preventivnih programa?
j.Objasnite na koji način smatrate da bi se preventivnim programima ili mjerama moglo doprinijeti unapređenju socijalne skrbi u okviru Vašeg djelovanja?
k.Uočavate li potrebu za jačanjem stručnih i organizacijskih kapaciteta s obzirom na potrebe na terenu?
l.Pomažu li vam stručna usavršavanja za unapređenje Vašeg rada?
Obrazac 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
.Prepoznaje li lokalna zajednica potrebe Vaše korisničke skupine s obzirom naaktivnostikojeprovoditei radite?
.Koje je sustave potrebno uključiti u rad za učinkovitije djelovanje i ostvarivanje prava Vašekorisničkeskupine?
.Smatrate li potrebnim uvesti neke inovativne usluge koje nisu navedene Zakonom osocijalnojskrbikakobi sepoboljšalaVašasocijalnauključenostu zajednicu?
.Postojeli uslugekoje nije mogućerealizirati zbognekogdrugograzloga?
.Sudjelujeteliupreventivnimprogramima?
.Objasnite na koji način smatrate da bi se preventivnim programima ili mjerama moglo pridonijeti unaprjeđenjusocijalneskrbiuokviruVašeg djelovanja?
.Na koji način bi se mogli unaprijediti vaši kapaciteti za bolju suradnju s dionicima u zajednici?
Obrazac 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
Posebni cilj 1.
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1
Mjera 1.1.
Indikator realizacije mjere
Aktivnosti
Nositelji/sunositelji aktivnosti
Izvori financiranja
Aktivnost 1.1.1.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
Aktivnost 1.1.2.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
Obrazac 10. Predložak za tekst socijalnog plana
1. Uvod
1.1. Svrha i opseg socijalnog plana
Socijalni plan se dovodi u vezu sa ključnim strateškim dokumentima, poput Strategije razvoja RH, županijske razvojne strategije, Nacionalnim planom za razvoj socijalnih usluga i Akcijskim planom za razvoj socijalnih usluga, Zakonom o socijalnoj skrbi, te odgovarajućim pravilnicima
Definiranje opsega socijalnog plana, tj. koje socijalne usluge su njime obuhvaćene (socijalne usluge propisane zakonom/ostale socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi/socijalne usluge integrirane s drugim sektorima)
Definiranje korisničkih skupina koje sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi koriste pojedine socijalne usluge
1.2. Misija i vizija
Opisuje se smisao, misija, vizija i proces donošenja socijalnog plana te prikupljanja podataka.
2. Socioekonomska i demografska struktura stanovništva
Opći podaci o županiji (geografski položaj, struktura općina i gradova)
Socioekonomska struktura stanovništva u županiji
3. PROCJENA POTREBA U ŽUPANIJI: PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA
3.1. Analiza dostupnosti socijalnih usluga
Preporuča se slijediti sljedeći način prikaza:
Uvodno se objašnjava način prikupljanja podataka te ukupan broj pružatelja koji su dostavili odgovore. Navode se podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika prve socijalne usluge, usluge sveobuhvatne procjene i planiranja i stručne procjene.
Središnji dio ovog dijela socijalnog plana su tablice 1.,2.,3. i 4. koje su sastavni dijelovi Obrasca 5. i koje sadrže procjenu očekivanog broja korisnika, trenutni broj korisnika te utvrđenu razliku između potrebnog i postojećeg broja korisnika. Svakoj od tablica prethodi opisni dio u kojemu se objašnjava koliko je građana pogođeno određenim socijalnim rizicima zbog kojih i trebaju socijalne usluge (a što se računa temeljem Obrasca 2).
U daljnjem tekstu se po potpoglavljima prikazuju rezultati pogođenosti građana socijalnim rizicima (prema Obrascu 2) te potrebe za socijalnim uslugama (prema Obrascu 5). Podaci se razdvajaju za djecu i mlade, građane u dobi 20-64 godine, izbjeglice i pripadnike manjina te starije osobe.
3.1.1. Dostupnost socijalnih usluga za djecu u riziku
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa djecu i mlade u županiji, a sukladno Obrascu 2. u Metodologiji.
Nakon što se utvrdi broj djece u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 1. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 1. Procjena potreba za socijalnim uslugama za djecu u riziku 0 – 19 godina te djecu i mlade 0-24
BROJ DJECE U RIZIKU U ŽUPANIJI
% DJECE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA
Broj djece u županiji u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj djece u županiji koja koriste navedenu uslugu
Razlika između broja djece u potrebi te broja djece koja sada koriste uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (DSTUR)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška 0-3 g.:
13% DSTUR
Obuhvaćeno je 70% djece s teškoćama u dobi 0-3 godine
Rana razvojna podrška 47 g.:
5,85% DSTUR
Obuhvaćeno je 30% djece s teškoćama u dobi 4-7 godina
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
8 18 g.:
12,66% DSTUR
DSTUR u sustavu socijalne skrbi u dobi 7-18 bez djece u smještaju i boravku
Boravak:
1,91% DSTUR
Nastoji se nacionalno udvostručiti postojeći broj djece u boravku
Smještaj ili organizirano stanovanje:
1,06% DSTUR
Na temelju postojećih smještajnih kapaciteta
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja:
3,83% DSTUR
Usluga je primjerena pri upisu u OŠ
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Prilagođeni prijevoz:
2,77% DSTUR
Prema broju djece u RH sa tjelesnim oštećenjem
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi za
6,8% DSTUR
Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima
6,8% DSTUR
Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu
SOCIJALNE USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
Logopedska terapija:
11,6% DSTUR
70% djece u dobi od 0-7 godina s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
6,6% DSTUR
Prema trenutnom broju djece koja koriste uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI BEZ ODGOVARAJUĆE RODITELJSKE SKRBI I ČIJA SE PRAVA KRŠE
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
23,91% djece čija se prava krše
Prema trenutnom broju djece za koju je izrečena mjera o stanovanju izvan obitelji
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
17,5%djece čija su prava prekršena
Za djecu čiji roditelji imaju mjeru stručne pomoći ili intenzivne stručne pomoći u dobi od 7-14 g. gdje je 50% djece motivirano za uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI ČIJE JE MENTALNO ZDRAVLJE UGROŽENO
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
70% djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ostvaruje ukupno sljedeće usluge koje se mogu zbrojiti:
Savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih)
Psihosocijalno savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih)
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
*** Ukoliko se dio potreba ostvaruje kroz zdravstveni sektor, može se ovdje navesti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SU OSIGURANE U ZDRAVSTVENOM SEKTORU
250% trenutnog broja djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ukupno za programe:
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade
Programi podrške i preventivni programi za mlade radi suzbijanja ovisnosti
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
10% djece u riziku od siromaštva, a čije obitelji su primatelji ZMN-a.
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Info centar za mlade
dostupan za barem
50% djece u riziku od siromaštva
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu
27% djece u riziku od siromaštva
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva
40% djece u riziku od siromaštva
64 447 djece u OŠ je u riziku od siromaštva što je 8,7% sve djece u dobi 0–19 godina, s time da je stopa međugeneracijskog prijenosa 30% (Istraživanje OBRIRK)
Njima su namijenjene tri usluge: socijalno mentorstvo, pomoć i podrška u obrazovanju te međusektorski program rane prevencije siromaštva
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
7% djece u riziku od siromaštva
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja):
6% djece s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
30% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška (specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana)
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Individualni socijalno-
pedagoški ili savjetodavni rad
15% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Grupna i vršnjačka podrška
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Mentorstvo za mlade s PUP-om
10% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
50% djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
50%djece i mladih usmjereno je na na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama
25% djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DJECA I MLADI U KRIZNIM SITUACIJAMA (MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA, DJECA BEZ PRATNJE I ŽRTVA TRGOVANJA LJUDIMA)
Smještaj ili organizirano stanovanje
100% djeca bez pratnje/djeca žrtve trgovanja ljudima
20% maloljetne trudnice
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
3.1.2. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za građane u dobi 20-64 godine
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa odraslo stanovništvo u dobi 20-64 godine, a sukladno Obrascu 2. u Metodologiji.
Nakon što se utvrdi broj odraslih u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 2. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 2. Procjena potreba za socijalnim uslugama za građane u riziku u dobi 20-64 godine
BROJ GRAĐANA U DOBI 20-64. G. U RIZIKU U ŽUPANIJI
% GRAĐANA U DOBI 20-64. G. U POTREBI ZA SOCIJALNOM USLUGOM
Broj građana u dobi 20-64. g. u županiji u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj građana u dobi 20-64. G. u županiji kojikoriste navedenu uslugu
Razlika između broja građana u potrebi te broja građana koji sada koriste uslugu
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM
OPĆA PREVENCIJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
0,7% građana u dobi 20–64 g. za sljedeće dvije usluge:
Podrška i pomoć
tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi)
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo)
SAVJETOVANJE I PODRŠKA OBITELJIMA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine
1,85% građana 20 64 g.
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine (individualno, grupno ili obiteljsko)
2,34%građana 20–64 g.
Psihosocijalna podrška obiteljima zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
1,53%građana 20–64 g.
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
0,3% populacije u dobi 20–64 godine
NASILJE U OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj
20% trenutnog broja žrtvi nasilja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
SOS telefon za žrtve nasilja
300% trenutnog broja žrtvi nasilja
Besplatna primarna/sekundarna pravna pomoć
150% trenutnog broja žrtvi nasilja
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
50% trenutnog broja žrtvi nasilja
KRIZNI DOGAĐAJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke s djecom
1 smještajni kapacitet na 10 000 stanovnika
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođenihkrizama i katastrofama
1 stambena jedinica na 10 000 stanovnika
RIZICI POVEZANI SA SIROMAŠTVOM
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH SUSTAVA (ZDRAVSTVO, PRAVOSUĐE I ZAPOŠLJAVANJE)
Podrška u zapošljavanju
50% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Besplatna pravna
pomoć
30% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
100%radno sposobnih nezaposlenih primatelja ZMN-a
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
50% građana u prehrambenoj deprivaciji
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje
60% građana u riziku od beskućništva
Od toga
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% građana u riziku od beskućništva
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Dnevni centar za podršku i informiranje
200% građanau riziku od beskućništva
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva
30% građanau riziku od beskućništva
RIZICI U PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA
GRAĐANI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Univerzalna prevencija
100% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Selektivna prevencija
40% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Indicirana prevencija
10% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama
mentalnog zdravlja u zajednici
60% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama
mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške za članove obitelji
osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
15% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Broj građana koji imaju rizik patološkog kockanja
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju
20% građana koji imaju rizik patološkog kockanja
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
100% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJEM
I OVISNICI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
30% odraslih osoba pod skrbništvom
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% odraslih osoba pod skrbništvom
Socijalno mentorstvo ili psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem po zakonu o socijalnoj skrbi ili
Vođenje slučaja (case management) iz zdravstvenog sustava
15% odraslih osoba pod skrbništvom
RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18-65 godina (bez korisnika sa mentalnim oštećenjem)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
6% osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
8% osoba s invaliditetom u u sustavu socijalne skrbi
Pomoć u kući
8 % osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući
Koliko korisnika ima organiziranje prehrane u sklopu usluge
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom ilisocijalno mentorstvo po Zakonu o socijalnoj skrbi ili druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
40% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Broj korisnika psihosocijalne podrške osoba s invaliditetom
Broj korisnika usluge socijalnog mentorstva:
Druge terapijske/
rehabilitacijske usluge:
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Specijalizirani prijevoz i pratnja
50% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Dojavni sustavi u krizama
50% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Cjelodnevna skrb i njega u kući
3% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Privremeni njegovatelj
u obitelji
10 % osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE
2,5% svih osoba s invaliditetom prema podacima ŽZJZ-a
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
10% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI
Radni asistent OSI
30% osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi
EDUKACIJE ZA PRUŽATELJE USLUGA
Tečajevi znakovnog jezika
Godišnje uključivanje barem 10 novih stručnjaka
3.1.3. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine
Narativno se opisuje udio izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u populaciji, a sukladno Obrascu 2.
Nakon što se utvrdi broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine, prikazuje se ispunjena Tablica 3. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 3. Procjena potreba za socijalnim uslugama za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine
BROJ IZBJEGLICA I PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI
% IZBJEGLICA I PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA
Broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj
izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine
koji koriste navedenu uslugu
Razlika između broja izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u potrebi te broja građana koji sada koriste uslugu
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA OBRAZOVANJA
BROJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi
Prevoditelj romskog jezika
10% romske populacije
Broj korisnika romskog pomagača
Broj korisnika prevoditelja romskog jezika
IZBJEGLICE I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Koordinator integracije
50% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
100%izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
Podrška interkulturalnih medijatora
30% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
100% interkulturnih medijatora
DRUGE USLUGE
Besplatna pravna pomoć
Županija razvija kapacitete na način da na 50 000 stanovnika ima kapacitet za:
100 korisnika besplatne pravne pomoći
Udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Dvije udomiteljske obitelji s kapacitetom za kulturalno osjetljivo udomiteljstvo
3.1.4. Dostupnost socijalnih usluga za osobe starije životne dobi
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa osobe starije životne dobi u Županiji, a sukladno Obrascu 2.
Nakon što se utvrdi broj osoba starije životne dobi u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 4. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 4. Procjena potreba za socijalnim uslugama za starije osobe
BROJ STARIJIH OSOBA U RIZIKU U ŽUPANIJI
% STARIJIH OSOBA U RIZIKU U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA
Broj starijih osoba u riziku u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj
starijih osoba u riziku koji koriste navedenu uslugu
Razlika između broja starijih osoba u potrebi te broja starijih osoba koji sada koriste uslugu
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
37%starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Alarmni dojavni
sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice)
41% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku
8% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Njega u kući
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Boravak
30% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje ili
psihosocijalno savjetovanje ili psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
20% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI KROZ SEKTOR CIVILNOG DRUŠTVA
Klub/centar za druženje starijih osoba
50% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
STARIJE OSOBEOBOLJELE OD DEMENCIJE
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Kontinuirana
njega u kući za oboljele od demencije
30% starijih oboljelih od demencije
BROJ STARIJIH OSOBA KOJI IMAJU NJEGOVATELJA KOJIMA JE POTREBNA PODRŠKA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje obitelji ilipsihosocijalno savjetovanje obitelji ili psihosocijalna podrška članovima obitelji starije osobe
100% starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeni/povremeni
smještaj radi predaha od skrbi
30%starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška
Usluga privremene
njege u kući radi predaha od skrbi
70%starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška
TERMINALNO BOLESNE OSOBE
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Palijativna skrb
u kući
80% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
Stacionarna
palijativna skrb
20% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
3.1.5. Utvrđivanje drugih potreba korisničkih skupina na području županije iskazane dodatnim kvalitativnim i kvantitativnim analizama i intervjuima
Ukoliko postoje neki socijalni rizici ili socijalne usluge koje nisu prikazane u poglavljima 3.1.1. do 3.1.4., a za koje se saznalo dodatnim kvalitativnim ili kvantitativnim analizama, narativno se prikazuju u ovom dijelu.
3.1.6. Zaključak o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga
Nakon što su prikazani i opisani socijalni rizici, kao i trenutno stanje s dostupnosti socijalnih usluga te je utvrđena razlika očekivanog i postojećeg broja korisnika za sve usluge, narativno se iznose zaključci o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga, a kao odgovor na sljedeća pitanja:
1) Postoji li neki rizik ili skupina građana za koju gotovo da nema socijalnih usluga?
2) Koji teritorijalni dijelovi Županije nisu dostatno pokriveni socijalnim uslugama?
3) Postoje li neke socijalne usluge koje uopće nisu razvijene, ili postoje rijetki inovativni primjeri ili pilot projekti takvih usluga?
4) Koje usluge su kumulativno razvijene, ali nisu proporcionalno dostupne u svim dijelovima županije?
5) Koje usluge su građanima dostupne, na koje rizike se adekvatno odgovorilo socijalnim uslugama te su dostupne u svim dijelovima županije?
6) Postoje li usluge koje se pružaju iznad procijenjenih potreba, kompenziraju nedostatak drugih usluga te nemaju adekvatnu ciljanost korisnika?
7) Za koje usluge i na kojem području Županije treba proširiti kapacitete?
8) Koje usluge je moguće pružiti bliže korisnicima u vidu stavljanja u funkciju dislociranih/dispanzerskih prostora?
9) Koje usluge se mogu početi pružati mobilno u posebno opremljenim vozilima ili u domu korisnika?
10) Koje usluge mogu proširiti svoj obuhvat korištenjem digitalnih tehnologija (usluge na daljinu ili e-usluge)?
Nositelji socijalnog planiranja u Županiji na postavljena pitanja daju odgovore u skladu sa svojim kontekstom i obilježjima. Ukoliko neko pitanje nije primjenjivo za Županiju, nije nužno odgovoriti na nj.
3.2. Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za održivi razvoj kvalitetnih socijalnih usluga
U drugom dijelu procjene aktualnog stanja, na temelju prikupljenih podataka (kvalitativnih i kvantitativnih) izvještava se o tome kakvi su kapaciteti pružatelja socijalnih usluga na području Županije te kakva je podrška jedinica lokalne i regionalne samouprave pružateljima usluga da ispune standarde kvalitete.
Prvo se tekstualno i grafički opisuju obilježja i broj pružatelja socijalnih usluga na način da se navode podaci poput mjesta registracije i područja djelovanja u Županiji, sektor iz kojeg dolaze, osnivač, izvori financiranja, pružaju li makar jednu licenciranu socijalnu uslugu. Podaci su ovdje prikupljeni temeljem Upitnika iz Obrasca 3. Navodi se i odnos korisnika koji uslugu ostvaruju putem područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 4) i kod pružatelja usluga (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 3) kako bi se utvrdio odnos među podacima i udio korisnika koji usluge ostvaruju preko mreže socijalnih usluga.
Nadalje, prikazuju se izazovi s kojima se susreću pružatelji i područja u kojima bi trebalo jačati njihove kapacitete, a temeljem kvalitativne analize svih podataka prikupljenih intervjuima sa predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra (Obrazac 7), te s predstavnicima korisničkih skupina (Obrazac 8).
U posljednjem dijelu prikazuju se rezultati podataka prikupljenih od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te kvalitativna i kvantitativna analiza svih pristiglih odgovora (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 6), a kako bi se utvrdio njihov doprinos kvaliteti i održivosti socijalnih usluga.
Zaključno, navodi se kako se u županiji do sada poticala izvrsnost kroz pitanja poput:
-Ima li županija oblike poticanja izvrsnosti (npr. kroz nagrađivanje) ili promocije primjera dobre prakse?
-Postoji li neka organizacija koja može dobiti status referentnog centra na regionalnoj razini jer je prepoznatljiva po kvaliteti stručnog rada, inovativnosti ili time što odgovara na potrebe za koje nema dovoljno pružatelja?
-Postoji li neka organizacija koju se može potaknuti da bude etablirana kao centar izvrsnosti te joj omogućiti jačanje kapaciteta, povezivanje s obrazovanjem i akademskom zajednicom i promocijom na nacionalnoj/nadnacionalnoj razini?
-Brine li županija/JLS o stručnjacima i paraprofesionalcima koji su potrebni za pružanje socijalnih usluga? Postoji li praksa stipendiranja učenika i studenata ako pohađaju školu/studiraju za deficitarna zanimanja u socijalnim uslugama?
-Razumiju li predstavnici JL(R)S važnost edukacija i supervizija za stručnjake i paraprofesionalce koji pružaju socijalne usluge te što čini kako bi im pomogla u jačanju profesionalnih kompetencija.
-Što županija / JLS čini kako bi javno zagovarala potrebe za socijalnim uslugama te unapređenje položaja pružatelja socijalnih usluga?
-Postoje li koordinativna tijela koja brinu o cjelovitom razvoju socijalnih usluga i kakvo je njihovo djelovanje?
-Kako se županije uključuju u procjenu kriterija za pružanje socijalnih usluga i izdavanje licencija te na koje teškoće pritom nailaze?
4. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI
Narativno se opisuju prioriteti i smjer razvoja socijalnih usluga u trogodišnjem razdoblju kako bi se argumentirala vizija i misija. Također, navode se i ključne promjene u opsegu i pristupu razvoja socijalnih usluga koje se žele promovirati u budućnosti.
Nakon toga se u predlošku iz Obrasca 9 iznose ciljevi, mjere, aktivnosti i indikatori kao i izvori financiranja te na način da se razdvoje ciljevi usmjereni na povećanje dostupnosti socijalnih usluga te ciljevi usmjereni na jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga i podržavanje održivosti njihova rada.
Koristi se sljedeći predložak:
Posebni cilj 1.
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1
Mjera 1.1.
Indikator realizacije mjere
Aktivnosti
Nositelji/sunositelji aktivnosti
Izvori financiranja
Aktivnost 1.1.1.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
Aktivnost 1.1.2.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
5. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA
U posljednjem dijelu socijalnog plana opisuje se kako će se pratiti ostvarivanje socijalnog plana i utvrđivanje indikatora predviđenih u Poglavlju 4 Socijalnog plana.
Objašnjava se kako će se unaprijediti koordinacija sa akterima zaduženima za određene aktivnosti te na koji način će se promovirati socijalni plan u javnosti i koristiti kao zagovarački alat.
Ukoliko postoji potreba, može se predvidjeti i u kojim će se okolnostima napraviti revizija socijalnog plana.
Opisuje se kako će se provoditi godišnja evaluacija realizacije mjera, a kako će se provesti trogodišnja evaluacija ostvarenosti ciljeva.
Predviđa se dinamika donošenja akcijskih planova za svaku godinu.
SMJERNICE ZA IZRADU JEDINSTVENE METODOLOGIJEZA PROCJENU POTREBA TEMELJEM KOJE SE IZRAĐUJE SOCIJALNI PLAN
1. UVOD
Jedinstvena metodologija za procjenu potrebu namijenjena je svima u jedinici regionalne samouprave koji su odgovorni za proces socijalnog planiranja na županijskoj razini u Hrvatskoj, uključujući savjete za socijalnu skrb u svakoj županiji.Ova metodologija procjene potreba ključni je okvir osmišljen kako bi pomogao županijskim tijelima da utvrde stanje trenutnih usluga, identificiraju potrebe u pružanju usluga i projiciraju buduće potrebe socijalnih usluga za svoje stanovništvo. Istovremeno, socijalni planovi trebaju informirati MRMSOSP o potrebama za socijalnim uslugama u svrhu širenja mreže socijalnih usluga i ugovaranja novih usluga. Razvoj socijalnih usluga na razini županije trebao bi biti usklađen i s drugim reformskim procesima u Republici Hrvatskoj, a posebice s procesom deinstitucionalizacije u području skrbi za djecu i mlade, te odrasle osobe s invaliditetom.
Proces socijalnog planiranja i izrada prijedloga socijalnog plana je sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22) povjerena Savjetima za socijalnu skrb (čl. 241) koji se osnivaju odlukom skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave, a savjet za socijalnu skrb Grada Zagreba odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba (st. 2). Savjet za socijalnu skrb čine predstavnici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i lokalne samouprave, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, domova socijalne skrbi, centara za pomoć u kući, korisnika te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, strukovnih komora i udruga te udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi. (st.3). Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti (čl. 241, st. 5).
Sastavni dio županijskog socijalnog planiranja jest procjena potreba koja treba biti uključena u konačni dokument. Na temelju procijenjenih potreba utvrđuju se prioriteti za sljedeće 3 godine i načina na koji će surađivati s drugima kako bi se ostvarili ciljevi iz plana. Podaci prikupljeni procjenom potreba pomoći će županiji da odluči o svojim prioritetima i pomoći će u izradi detaljnijih godišnjih akcijskih planova.
Polazna točka za procjenu potreba stanovništva je definicija stanovništva koje živi u županiji i njihovih obilježja. To uključuje opisivanje demografskog profila stanovništva koji bi trebao uključivati trenutni i predviđeni budući sastav stanovništva prema dobi, spolu, zemljopisnom položaju, urbano-ruralnoj distribuciji, sastavu kućanstva, uključujući bračni status i specifične podskupine stanovništva, kao što su etničke skupine. Korisno je opisati i geografska obilježja te prostorni razmještaj stanovništva kako bi se dobili podaci o specifičnostima prostora i područjima županije gdje se može očekivati manja dostupnost usluga. Važno je identificirati nejednakosti unutar županije, a korisna je i usporedba županije s okruženjem ili nacionalnim pokazateljima kako bi se naglasili specifični izazovi. Za procjenu potreba za socijalnim uslugama važno je uvodno opisati materijalne, socijalne i gospodarske okolnosti koje mogu ukazati na socijalne i zdravstvene probleme, poput nezaposlenosti, siromaštva, neadekvatnih stambenih uvjeta, ovisnosti stanovnika o socijalnim transferima i naknadama. Poželjno je utvrditi i osnovne parametre zdravstvene dobrobiti kroz podatke o prosječnom životnom vijeku na području Županije (duljina vremena koje netko može očekivati da će živjeti), kaoi očekivanomzdravom životnom vijeku na području županije (duljina vremena koje netko može očekivati da će živjeti u dobrom zdravlju). Neophodno je da se zdravstvene potrebe razmatraju u korelaciji s potrebama socijalne skrbi budući da će pogoršanje ili zanemarivanje zdravlja vjerojatno rezultirati povećanjem socijalne skrbi, a time i povećanjem ukupnih troškova skrbi. Stoga su važni podaci o prevenciji invaliditeta, mentalnom zdravlju, kroničnim i terminalnim bolestima, demencijama i bolestima radi kojih osobe starije životne dobi trebaju tuđu pomoć i njegu.
Nakon šireg opisa socio-demografskih i geografskih obilježja županije, pristupa se procijeni potreba stanovništva za novim i kvalitetnijim socijalnim uslugama. Procjena potreba trebala bi biti utemeljena na socijalnim rizicima i problemima na koje želimo odgovoriti socijalnim uslugama, a ne isključivo na informaciji o postojećim uslugama. Trebalo bi uzeti u obzir cijeli životni tijek, od rane intervencije/prevencije do srednjoročne potpore i dugoročne skrbi. Stoga se potrebe procjenjuju na način da se prvo utvrdi koliki je opseg stanovništva u potrebi za socijalnim uslugama. U drugom koraku se procjenjuje trenutni obrazac i razina pokrivenosti socijalnim uslugama da bi se u trećem koraku utvrdio opseg jaza između potreba i trenutne ponude. U ovom je procesu važno razlikovati potrebu naspram potražnje. Osobe s očito visokom razinom potreba možda neće tražiti niti im se mogu pružiti usluge. To se posebno odnosi na vrlo marginalizirane zajednice. Također je važno biti svjestan da pružanje usluga često generira potražnju koja nije uvijek isto što i „potreba“.
U kontekstu izrade socijalnog plana, socijalne usluge uključuju usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, ali i sve druge inovativne i projektno financirane socijalne usluge koje pružaju licencirani i nelicencirani pružatelji socijalnih usluga. No, radi procjene potreba stanovništva važna je informacija o dostupnosti i pojedinih usluga koje se pružaju iz drugih sustava (primjerice zdravstva, pravosuđa, obrazovanja) kako bi se postojeći resursi koristili što bolje.
Proces procjene potreba i izrade socijalnog plana je participativan te je poželjno uključiti različite izvore i vrste podataka kao i različite dionike i korisnike socijalnih usluga. Kombiniraju se kvantitativni i kvalitativni podaci koji su već dostupni u statističkim bazama, znanstvenim i stručnim istraživanjima ili će se prikupiti kroz proces socijalnog planiranja. Korisni su i komparativni pristupi koji koriste usporedbe između različitih zemljopisnih područja ili skupina stanovništva, kao i korporativni pristupi u kojima se prikupljaju uglavnom kvalitativne informacije kako bi se razumjeli stavovi dionika (korisnika, javnosti, stručnjaka, kreatora politika itd.) o trenutnim potrebama i prioritetima za buduće pružanje usluga.Važno je identificirati, uključiti i angažirati ključne dionike rano u procesu procjene potreba kako bi se osiguralo da su stajališta dionika oblikovala donošenje odluka i raspodjelu resursa te da su njihova stajališta integrirana u naknadne procese strateškog planiranja. Važno je napomenuti da dionici uključuju pružatelje usluga iz različitih sektora (privatni, državni i nevladin sektor), te licencirane i nelicencirane pružatelje. Skupina dionika koja zahtijeva posebnu pozornost su korisnici socijalnih usluga.
Nakon što su županijski akteri procijenili koliki je jaz između dostupnih i potrebnih socijalnih usluga, participativno se odlučuje o prioritetima, i to ne samo o novim socijalnim uslugama ili većem broju korisnika, nego i o tome kako će ukupno biti poboljšani modeli skrbi te osigurati inovativne socijalne usluge koje će biti temeljene na sljedećim načelima:
•Stanovništvo se potiče na samopomoć i brigu o vlastitoj dobrobiti
•Osobe, uključujući one koji su ovisni o tuđoj pomoći, mogu živjeti, koliko je to razumno izvedivo, neovisno kod kuće ili u ugodnom okruženju u svojoj zajednici.
•Korisnici usluga socijalne skrbi imaju pozitivna iskustva s tim uslugama te se poštuje njihovo dostojanstvo.
•Usluge socijalne skrbi usmjerene su na pomoć u održavanju ili poboljšanju kvalitete života korisnika usluga.
•Usluge socijalne skrbi trebale bi doprinijeti smanjenju nejednakosti.
•U pružanju usluga socijalne skrbi resursi se koriste učinkovito.
Odgovor na rezultate procjene potreba može zahtijevati nove resurse u obliku dodatnih ulaganja. Međutim, ako se procjenom identificiraju usluge koje su neučinkovite ili koje bi se mogle pružiti na učinkovitiji način, tada postoje prilike za zaustavljanje neučinkovitih usluga i ponovno ulaganje resursa negdje drugdje ili za redizajniranje usluga kako bi bile učinkovitije. Važno je napomenuti da je dobro razrađen strateški plan polazna točka za svaku županiju koja nastoji povećati sredstva za socijalne usluge. Pilot projekti temeljeni na lokalnoj procjeni potreba u posebno ugroženim područjima dobar su način da županije pokažu učinkovito korištenje resursa s dobrim rezultatima za korisnike usluga, što bi zauzvrat trebalo privući daljnja izdvajanja u te usluge.
U županijskim planovima je važno utvrditi načine evaluacije, a potrebni su jasni SMART ciljevi koji se mogu pratiti, mjeriti i revidirati tijekom sljedeće tri godine. Uz ciljeve i aktivnosti, važno je predvidjeti odgovornost dionika za njihovu realizaciju kao i izvore financiranja. S obzirom na različite modele financiranja i pružanja usluga u Hrvatskoj, odgovornost za promjene i poboljšanje pružanja usluga negdje je između županije i MRMSOSP-a. MRMSOSP ne samo da izravno financira i upravlja socijalnim uslugama, također provodi proces ugovaranja s pružateljima socijalnih usluga. Županije stoga trebaju jasno odrediti ne samo što će učiniti u sljedeće tri godine kako bi odgovorile na potrebe svojih građana, već također predlažu odgovarajuće mjere resornom Ministarstvu.
Procjena potreba treba biti usklađena s dva ključna prioriteta istaknuta u Nacionalnom planu za razvoj socijalnih usluga 2021 – 2027, a to su 1) dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga i 2) kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga. Stoga, procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga. U narednom tekstu opisuju se smjernice za procjenu oba segmenta.
2.1. PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA U ŽUPANIJI
Kako bismo mogli procijeniti dostupnost socijalnih usluga u županiji, potrebno je odgovoriti na četiri ključna pitanja:
a)Što smatramo i uključujemo u procjenu kao socijalne usluge?
b)Koga smatramo pružateljima socijalnih usluga?
c)Koliko je građana izloženo određenim socijalnim rizicima te, s obzirom na razmjer rizika, koliko je građana u potrebi za određenim socijalnim uslugama?
d)Kolika je trenutna pokrivenost građana potrebnim socijalnim uslugama?
2.1.1. Što su i koje su socijalne usluge?
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi socijalnim uslugama se smatraju ˝aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici˝ (čl. 70) (Zakon o socijalnoj srbi, NN, 18/22).
Da bismo neku aktivnost nazvali socijalnom uslugom, bitni su sljedeći osnovni kriteriji:
a)pridonose kvaliteti života i uključenosti u zajednicu onih skupina građana koje tradicionalno smatramo ranjivima. Važno je da takve aktivnosti pridonose prevenciji i prevladavanju privremenih ili trajnih teškoća koje dovode do socijalne isključenosti, odnosno da pomognu u zaštiti kvalitete života u zajednici kada je korisnik suočen s nekim socijalnim problemom ili rizikom u cjeloživotnoj perspektivi. Sukladno određenju korisnika sustava socijalne skrbi iz Zakona o socijalnoj skrbi, korisnike socijalnih usluga možemo svrstati u sljedeće kategorije: djeca, mladi i obitelji u riziku, građani u riziku od siromaštva, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, izbjeglice i pripadnici nacionalnih manjina (osobito Romi).
b)Socijalne usluge podrazumijevaju da između pružatelja i korisnika postoji odnos koji se temelji na načelu individualizacije i dobrovoljnosti. Prema tome, takvim uslugama ne smatramo mjere (čak i kada je riječ o stručnoj pomoći, uključujući i tretman) koje su prisilne (primjerice u obiteljsko-pravnoj zaštiti, penalnom sustavu, zaštiti maloljetnika s problemima u ponašanju i sl.).
c)Socijalnim uslugama smatramo one usluge kojima je cilj zadržati korisnike u obitelji i/ili u lokalnoj zajednici uz aktiviranje lokalne podrške, a samo kada to nije moguće uključuju oblike smještaja najbliže stanovanju u obitelji (npr. organizirano stanovanje, udomiteljska obitelj, krizni smještaj). To znači da se u planiranju socijalnih usluga treba usmjeriti na izvaninstitucionalne usluge. Usluge institucionalnog smještaja i sada pokrivaju velike potrebe, no treba razmišljati u smjeru povećanja izvaninstitucionalnih usluga.
d)Socijalne usluge trebaju biti regulirane okvirom javnih politika kako bi se očuvala dobrobit najranjivijih dijelova društva. Socijalne usluge stoga trebaju biti podložne provjeri kvalitete i uvjeta u kojima se pružaju, a nisu rezultat individualnog dogovora pružatelja i korisnika bez mogućnosti provjere sustava zaduženog za nadzor i praćenje kvalitete. Usluge koje se pružaju protivno Zakonu o socijalnoj skrbi bez odgovarajuće licencije, a posebno ako se temeljem toga stječe materijalna korist izravnim naplaćivanjem od korisnika ne smatraju se socijalnim uslugama te je potrebno poduzeti mjere radi prestanka takve prakse i licenciranja pružatelja.
e)U osnovi organiziranja socijalnih usluga je stručni rad. Socijalne usluge se ne temelje na neformalnoj podršci. No, to ne znači da se u nekom segmentu u pružanje usluge ne mogu uključiti volonteri. Osim toga, u pružanje socijalne usluge uključuje se čitav niz tzv. para-profesionalaca i novih zanimanja (njegovatelji, pružatelji usluge pomoći u kući, osobni asistenti, udomitelji, pomoćnici u nastavi, prevoditelji znakovnog jezika, obiteljski suradnici, kulturni medijatori…), no za organizaciju i usmjeravanje socijalnih usluga treba biti zadužen kvalificirani visoko-obrazovani stručnjak.
Prema svojoj svrsi, socijalne usluge osiguravaju: skrb i smještaj izvan vlastite obitelji, podršku u socijalizaciji i socijalnom uključivanju, podršku i pomoć u redovitom svakodnevnom funkcioniranju te specifičnu tretmansku stručnu pomoć radi prevladavanja točno određenih psihosocijalnih rizika i fizičkih ograničenja. Pored toga, socijalne usluge trebaju odgovoriti na različite socijalne rizike i ponuditi raspon aktivnosti od preventivnih, tretmanskih pa sve do kompleksne dugotrajne skrbi.
2.1.2. Popis socijalnih usluga uključenih u socijalno planiranje
Iako nije moguće u potpunosti popisati sve socijalne usluge, ovdje nudimo jedan mogući popis socijalnih usluga kao smjernica za socijalno planiranje (Tablica 1). Kada se prikupljaju podaci o socijalnim uslugama, važno je usluge vezati uz kategorije korisnika koji imaju određene psihosocijalne rizike kako bi se preciznije utvrdile potrebe za socijalnim uslugama.
Tablica 1. Popis socijalnih usluga uključenih u socijalno planiranje
USLUGA
KORISNICI
DODATNA RAZRADA KORISNIKA USLUGE
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška
Djeca s teškoćama u razvoju
Rana razvojna podrška 0-3 g.
Rana razvojna podrška 4–7 g.
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
Starije osobe
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe
Njegovatelji i obitelji starijih osoba
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Djeca bez pratnje.
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godina ili obitelji
Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom
Savjetovanje za starije osobe
Starije osobe
Savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 18-64 godina ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalno savjetovanje
Starije osobe
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Obiteljska medijacija
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Boravak
Djeca s teškoćama u razvoju
Boravak
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Boravak
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Boravak
Građani u riziku od beskućništva
Boravak
Odrasle osobe mentalnim oštećenjem i ovisnici
Boravak
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Boravak
Starije osobe
Smještaj ili organizirano stanovanje:
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djeca čija se prava krše
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja)
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje
Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtve trgovanja ljudima)
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj
Žrtve nasilja u obitelji
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom
Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji
Smještaj ili organizirano stanovanje
Beskućnici
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Od toga broj starijih osoba oboljelih od demencije
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Djeca s teškoćama u razvoju
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
Građani u prehrambenoj deprivaciji
Tečajevi znakovnog jezika
Za pružatelje usluga za rad s osobama s invaliditetom
Dodatan rad s udomiteljimaza udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Za udomiteljske obitelji
USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
USLUGE U SURADNJI SA ZDRAVSTVOM
Logopedska terapija
Djeca s teškoćama u razvoju
Druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
Osobe s invaliditetom
Cjelodnevna skrb i njega u kući
Osobe s invaliditetom
Njega u kući
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije
Starije osobe oboljele od demencije
Programi podrške i preventivni programi mladima radi suzbijanja ovisnosti
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Preventivni programi u području javnog zdravstva ili socijalne skrbi
Građani sa rizicima mentalnog zdravlja
Univerzalna prevencija
Selektivna prevencija
Indicirana prevencija
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Vođenje slučaja (case management)
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Palijativna skrb u kući
Terminalno bolesne osobe
Stacionarna palijativna skrb
Terminalno bolesne osobe
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
Osobe u riziku od siromaštva sa kroničnim bolestima
DRUGE USLUGE U SURADNJI SA PRAVOSUĐEM
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć
Žrtve nasilja u obitelji
Besplatna pravna pomoć
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Besplatna pravna pomoć
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnici romske nacionalne manjine
USLUGE U SURADNJI SA SEKTOROM RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Podrška u zapošljavanju
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
Žrtve nasilja u obitelji
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
Osobe s invaliditetom
Radni asistent OSI
Osobe s invaliditetom
USLUGE U SURADNJI S OBRAZOVANJEM
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
Djeca s teškoćama u razvoju
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi
Pripadnici romske nacionalne manjine
Prevoditelj romskog jezika
Pripadnici romske nacionalne manjine
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
DRUGO (MUP/CIVILNO DRUŠTVO)
Podrška interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Na samom početku socijalnog planiranja, važno je da nositelji izrade socijalnog plana definiraju opseg socijalnih usluga obuhvaćenog socijalnim planom. On treba uključiti usluge u sustavu socijalne skrbi (propisane zakonom i inovativne projektne usluge). No, bilo bi od iznimne važnosti da nositelji izrade socijalnog plana uzmu u obzir i druge usluge koje su srodne sustavu socijalne skrbi i neodvojive od pružanja podrške korisnicima sustava socijalne skrbi.
Sudionici socijalnog planiranja u županiji mogu ostaviti otvorenu mogućnost da postoje i neke druge socijalne usluge koje nisu ponuđene u okviru popisa u Tablici 1. Korisno je uključiti i podatke o broju korisnika prve socijalne usluge, usluge sveobuhvatne procjene i planiranja i usluge stručne procjene, iako se u socijalnom planu neće utvrđivati potreba za ovim uslugama predviđenima Zakonom o socijalnoj skrbi.
2.1.3. Tko su pružatelji socijalnih usluga i kako ih mapirati?
Drugo temeljno pitanje jest koga se smatra pružateljem socijalnih usluga. S obzirom na to, u procesu socijalnog planiranja treba utvrditi nekoliko kriterija za mapiranje pružatelja:
a)Radi li se o pružateljima unutar sustava socijalne skrbi, izvan sustava socijalne skrbi ili mješovitim gdje istovremeno u organizaciji pružatelja postoji više usluga koje se pružaju u različitim sustavima. Najčešće se organizacije civilnog društva nalaze u takvom položaju, no nekada mogu biti i ustanove (primjerice centri za rehabilitaciju koji imaju dio aktivnosti u socijalnoj skrbi, dio u zdravstvu, dio u obrazovanju).
b)Mapiranje pružatelja u okviru socijalne skrbi:
B1. U ovoj kategoriji najjednostavnije je dobiti podatak o pružateljima socijalnih usluga propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi. S obzirom da se od njih očekuje posjedovanje licencije, podaci su dostupni kroz Adresar resornog Ministarstva kao i registre županijskih upravnih odjela. Hrvatski zavod za socijalni rad može osigurati podatke o udomiteljskim obiteljima i fizičkim osobama pružateljima usluga. No, treba imati na umu da dio pružatelja iako pruža usluge predviđene zakonom, nema provjerene uvjete ili licenciju. To su primjerice usluge u okviru programa Zaželi ili usluge psihosocijalnog savjetovanja. I njih je važno uključiti u procjenu stanja. Važno je zabilježiti dostupne potencijale i kapacitete za pružanje onih usluga za koje pružatelji još nemaju dobivenu licenciju, a za koje bi mogle postojati ili već postoje potrebe.
Treba napomenuti da podaci koji će se prikupiti imaju određene manjkavosti, no bez obzira na to mogu poslužiti kao dobra osnova za daljnje prikupljanje i nadopunjavanje baze podataka. Naime, na temelju dostupnih registara dobiti će se uvid u pružatelje koji su registrirani na području županije, a nedostajati će oni pružatelji koji su registrirani u drugoj županiji, no usluge pružaju na području županije koja provodi planiranje. Istovremeno, u županiji će socijalne usluge koristiti korisnici iz drugih županija. Ovaj problem može se prevladati na dva načina:
-Da županije evidentiraju sve korisnike kao ˝svoje˝ građane jer je potrebno dobiti uvid u slobodne kapacitete.
-Za pružatelje koji su registrirani u drugim županijama, ali djeluju na području one koja provodi planiranje, podatke se može dobiti metodom snježne grude ili ključnih informatora koja je predložena u točci B3.
Županije se potiče da prikupe podatke od područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika koji su bili izravno primatelji njihovih usluga ili za koje je Zavod izdao rješenje/uputnicu/zaključak te uputio korisnika na pružatelja koji je u mreži pružatelja socijalnih usluga sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (čl. 240, NN 18/22, 46/22, 119/22). Takvi podaci neće biti potpuni jer dio korisnika uslugu ne ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ipak, njihovi su podaci relevantni kao dodatna provjera podataka i usluga ugovorenih kroz mrežu socijalnih usluga.
B2. Drugi uvid u pružatelje socijalnih usluga jest preko Registra udruga koje u svojim statutima imaju predviđenu socijalnu djelatnost i socijalne usluge. Tu postoji slično ograničenje da će Registar dati uvid u pružatelje koji imaju sjedište na području županije, ne i za one iz drugih županija koji su aktivni na području županije koja provodi planiranje. U tom slučaju može se pristupiti u skladu s uputom u koraku B3.
B3. Utvrđivanje ostalih pružatelja metodom snježne grude ili preko ključnih informatora.
U koraku B1 i B2 ne mogu se dobiti cjeloviti podaci o pružateljima koji djeluju na području županije. Da bi se dobio cjeloviti uvid, predlaže se koristiti metodu snježne grude (poznati pružatelji ukazuju na neke koje nismo zabilježili koji onda opet ukazuju na treće, itd.) sve dok ne dođe do zasićenja ili ponavljanja istih pružatelja. Druga je mogućnost putem ključnih informatora, npr. predsjednika saveza udruga ili stručnjaka koji će dati početni popis preostalih pružatelja.
To je posebno primjereno za utvrđivanje pružatelja izvan sustava socijalne skrbi i za pružatelje koji nisu registrirani na području županije.
Pored toga koje socijalne usluge pružaju i za koje korisnike, korisno je provjeriti i druga pitanja:
c)Je li pružatelj licenciran za uslugu koju pruža?
d)Tko je osnivač pružatelja socijalnih usluga?
e)Kakva je struktura izvora financiranja socijalnih usluga?
f)Na području kojih jedinica lokalne samouprave pružatelj djeluje?
Ovaj postupak može imati i širu svrhu od prikupljanja podataka za socijalni plan te biti osnova za izradu kataloga i/ili karte pružatelja dostupne javnosti uz očekivano osvježavanje podataka kako budu dolazile informacije iz zajednice.
Podaci o socijalnim uslugama i korisnicima prikupljaju se temeljem pripremljenih obrazaca: Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga te se prikuplja stanje na točno određeni datum koji odredi Savjet za socijalnu skrb.
Upute za popunjavanje obrazaca:
-Upute uz Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
Svakom pružatelju socijalnih usluga koji djeluje na području županije uručuje se individualni upitnik koji se može ispunjavati i dostaviti elektronički, osobno uz pomoć terenskog anketara ili poštom.
U uvodnom dijelu pružatelji navode nekoliko osnovnih podataka o organizaciji (naziv, kontakt podatke, osnivača, tip organizacije) te jednu ili više županija na području kojih djeluju.
Središnji dio upitnika je popis socijalnih usluga koje su razrađene prema korisnicima kojima su namijenjene. Pružateljima treba odmah u prvom retku definirati s kojim danom bilježe stanje s brojem korisnika.
Pružatelji ne ispunjavaju upitnik objedinjeno za sve socijalne usluge, niti za jednu socijalnu uslugu koja se pruža različitim korisnicima. Pružatelji ispunjavaju podatke odvojeno za svaku socijalnu uslugu koja je dodatno razrađena po korisničkim skupinama te za svaku unose podatak o licenciji, izvorima financiranja i jedinicama lokalne samouprave. Primjerice, ukoliko pružatelj ima uslugu boravka za djecu s teškoćama u razvoju i za odrasle osobe s invaliditetom, posebno treba ispuniti redak Boravak uz korisničku skupinu djeca s teškoćama u razvoju, a posebno ispunjava redak Boravak uz korisničku skupinu osobe s invaliditetom.
Pružatelji ne mijenjaju stupac 1, te tek u stupac 2. BROJ KORISNIKA NA DAN DD.MM.GGGG. navode broj korisnika u određenoj kategoriji. Pritom ne brišu, niti ne mijenjaju naziv kategorije korisnika kako bi se omogućilo da se dobiju jedinstveni podaci.
Po potrebi kod pojedinih usluga pružatelji dodatno razrađuju korisnike po kategorijama i to tamo gdje je isto predviđeno (stupac 3). Gdje to nije predviđeno, stupac 3 ostaje prazan. Zbroj korisnika u stupcu 3 ne smije biti veći od broja korisnika u stupcu 2.
U stupcu 4. za svaku socijalnu uslugu za određenu korisničku skupinu pružatelji upisuju općine i gradove u Županiji za koju se izrađuje socijalni plan na čijem području pružaju navedenu uslugu navedenoj korisničkoj skupini.
U stupcu 5. za svaku socijalnu uslugu za određenu korisničku skupinu pružatelji upisuju imaju li licenciju. Primjerice, pružatelj može imati licenciju za uslugu boravka za djecu s teškoćama u razvoju, ali nema licenciju za boravak za osobe s invaliditetom te će kod prve usluge staviti oznaku DA, a kod druge oznaku NE. Mogući odgovori su DA, NE ili JOŠ NE, ALI JE PREDAN ZAHTJEV. Ovaj stupac se ne ispunjava za socijalne usluge koje su inovativne ili projektno financirane ili se pružaju kroz druge sustave.
U stupcu 6. se upisuje za koliko korisnika iz stupca 2. se usluga osigurava prvenstveno kroz mrežu s Ministarstvom, za koliko projektno, za koliko korisnici sami plaćaju u cijelosti uslugu i drugo. Zbroj korisnika u stupcu 6. ne bi smio biti veći od broja korisnika u stupcu 2.
Ukoliko pružatelji pružaju neke od usluga kojih nema na navedenom popisu, mogu ih dodati na samom kraju upitnika kao druge usluge i ponoviti onoliko puta redak koliko imaju drugih socijalnih usluga. Savjet za socijalnu skrb zadržava pravo i te usluge koje se razlikuju nazivom, ali ne i sadržajem pribrojiti nekoj od usluga s popisa kako bi se dobili što jasniji podaci. Ukoliko usluga i nazivom i sadržajem ne odgovara ničemu s popisa, tek tada se dodaje kao nova socijalna usluga.
- upute uzObrazac 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga
Na početku upitnika navodi se naziv područnog ureda i kontakt osoba koja je ispunjavala ili koordinirala ispunjavanje upitnika.
Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad ima dva temeljna dijela.
U prvom dijelu iz zadnjeg statističkog izvješća koje je rađeno upisuju se podaci koji će služiti županijama za procjenu socijalnih rizika (a dio su Obrasca 1. Popis izvorastatističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji).
U drugom dijelu se upisuju podaci o korisnicima pojedinih usluga na datum kojeg odredi Savjet za socijalnu skrb kao datum s kojim se prikupljaju podaci. Prilikom ispunjavanja ne brišu se nazivi usluga, ne brišu se redci niti se spajaju usluge koje se pružaju za različite korisničke skupine. Primjerice, potrebno je odvojeno navesti broj djece s teškoćama u razvoju kojima je izdana uputnica za boravak, a odvojeno u posebnom retku broj djece s problemima u ponašanju kojima je izdana uputnica za boravak. Broj korisnika pojedine usluge upisuje se u stupac 2, a u određenim slučajevima on se dodatno razrađuje u stupcu 3. Ako nije predviđena dodatna razrada u stupcu 3, ćelija ostaje prazna. Zbroj korisnika u stupcu 3. ne smije biti veći od broja korisnika iz stupca 2. istog retka.
2.1.4. Kolika je građana izloženo socijalnim rizicima te u potrebi za određenim socijalnim uslugama?
Jedno od ključnih pitanja u socijalnom planiranju jest koliki je uopće opseg građana u ranjivom položaju, a onda i u potrebi za određenim socijalnim uslugama. Da bi se moglo odgovoriti na postavljeno pitanje, važno je dobiti informaciju o a) razmjeru socijalnih rizika kojima su građani izloženi te b) pokazateljima koji će nam omogućiti da procjenu rizika povežemo sa projekcijom potreba za socijalnim uslugama. Smjernice za izračun ovih podataka prikazane su u Obrascu 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Ovi izračuni se vrše na temelju statističkih podataka koji su navedeni u Obrascu 1. Popis izvorastatističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
Da bi napravili ove procjene, županije mogu koristiti parametre na nacionalnoj razini i prilagoditi ih svom specifičnom kontekstu (druga kolona u Obrascu 2) ili koristeći svoje specifične podatke kako bi dobile još preciznije projekcije (treća kolona u Obrascu 2). Ukoliko se koriste drugom kolonom, tada je važno projekciju broja korisnika napraviti u zadanoj demografskoj skupini kako bi se izbjegle velike neravnoteže u demografskoj strukturi stanovništva koje nalazimo u Hrvatskoj.
Treba napomenuti da pokazatelji koji su prikazani u tablici služe za orijentaciju o razmjeru rizika u populaciji i nisu nužno kriteriji po kojima se korisnike treba uključiti u usluge. Primjerice ako znamo broj obitelji kojima je izrečena mjera radi propusta u roditeljskoj skrbi, taj pokazatelj nam olakšava da projiciramo broj obitelji koje još nisu vidljive u sustavu socijalne skrbi, a radi preveniranja daljnjih rizika. Dakle, iako smo na temelju broja obitelji koje imaju mjeru iz obiteljsko-pravne zaštite projicirali potrebu u zajednici, stvarne obitelji koje uključujemo u uslugu ne moraju imati izrečene mjere Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Nakon što se temeljem Obrasca 2. izračuna broj građana pogođen određenim rizikom, taj se broj unosi u Obrazac 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinicama regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba te se dalje računa očekivani broj korisnika pojedinih usluga. Uz taj broj, navodi se i trenutni broj korisnika pojedine usluge na temelju provedenog istraživanja s pružateljima socijalnih usluga), a kako bi se mogla potom utvrditi razlika između očekivanog i trenutnog broja korisnika usluga. To je centralni podatak na temelju kojega se dalje postavljaju ciljevi i prioriteti socijalnog plana te informira Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi o potrebi proširenja mreže socijalnih usluga.
U Obrascu 5. ispunjavaju se stupci 1, 3, 4 i 5, dok se stupac 2. kao i svi već uneseni parametri ne brišu.
Objašnjenje korištenja Obrasca 2. i Obrasca 5. uz primjer po koracima:
Ovdje ćemo navesti primjer za uslugu rane razvoje podrške u XY županiji na izmišljenim podacima:
Korak 1. Potrebno je utvrditi koliki je broj djece s teškoćama u razvoju što je navedeno kao jedan od rizika u Obrascu 2. XY županija ovu procjenu može napraviti na dva načina: tako da se koristi nacionalnim pokazateljima (stupac 2. Obrasca 2.) ili koristeći svoje županijske podatke (stupac 3. Obrasca 2.). Dakle, županija bira jedan od dva načina te nema potrebe primijeniti oba.
1.1. Ukoliko se županija odluči primijeniti nacionalne podatke, računa da bi 9,4% sve djece u dobi 0-19 godina imalo invaliditet. Na primjeru ove županije koja ima 60 211 djece u dobi 0-19, to bi značilo da 5660 djece u dobi 0-19 ima invaliditet. Međutim, prevalencija invaliditeta u XY Županiji jest nešto veća od nacionalne te iznosi 11,2% te ćemo 5660 pomnožiti sa 1,19 (toliko iznosi omjer županijske i nacionalne prevalencije) i konačno ćemo zaključiti da u toj županiji treba uzeti u obzir da je oko 6735 djece s invaliditetom.
1.2. Ukoliko županija XY primjeni stupac 3., zatražiti će putem županijskog zavoda za javno zdravstvo preciznije podatke i saznati da u županiji živi 6029 djece s invaliditetom. Ti podaci su svakako precizniji, ali zahtijevaju prikupljanje podataka na županijskoj razini.
Korak 2. Nakon što županije temeljem stupca 2 ili stupca 3 u Obrascu 2 utvrde broj djece s teškoćama u razvoju, procjenjuju očekivani broj djece korisnika usluge rane razvojne podrške i to koristeći Obrazac 5. Stoga će se prvo u Obrascu 5. u stupcu 1. unijeti broj djece s teškoćama u razvoju. Dalje se utvrdi u stupcu 2. da uslugu rane razvojne podrške za djecu u dobi 0-3 godine treba osigurati za 13% djece s teškoćama u razvoju, a uslugu rane razvojne podrške za djecu 4-7 godina za 5,85% djece s teškoćama u razvoju. Ako je u prethodnom koraku utvrđeno da u XY županiji ima 6735 djece s invaliditetom, to znači da za njih 876 treba usluga rane razvojne podrške 0-3 godine, a za njih 394 treba planirati ranu razvojnu podršku u dobi 4-7 godina. Ukupno 1270 djece s teškoćama u razvoju treba usluge rane razvojne podrške. Ti se brojevi unose u stupac 3. Obrasca 5 koji nosi naziv Očekivani broj korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom).
Korak 3. Prikupljanjem podataka od pružatelja socijalnih usluga utvrđeno je da je u županiji ukupno 290 djece koristilo uslugu rane razvojne podrške. Taj se podatak unosi u stupac 4. Obrasca 5. koji nosi naziv: Postojeći broj korisnika usluga.
Korak 4. Kada je poznat očekivani i postojeći broj korisnika socijalne usluge, lako se može utvrditi razlika. U prethodnom primjeru županija XY treba osigurati uslugu rane razvojne podrške za još 980 djece. Taj se broj kao razlika unosi u stupac 5 Obrasca 5.).
2.1.5. Zaključak o razlici između potrebnih i dostupnih socijalnih usluga
Kada županijski dionici imaju jasnu ideju o tome što su socijalne usluge, kolika je potreba za uslugama u populaciji te kojim pružateljima raspolažu, stvorene su pretpostavke za dobivanje uvida u trenutnu dostupnost socijalnih usluga. Na temelju prikupljenih podataka, moguće je zaključiti o pokrivenosti populacije pojedinom uslugom, ali nije uputno zbrajati broj korisnika svih usluga jer jedan korisnik nerijetko koristi više usluga, dolazi do višestrukih rizika, pa čak nije isključeno da će istu uslugu ostvariti kod više pružatelja. Ugrubo govoreći potreba za socijalnim uslugama postoji kod minimalno 15% stanovništva.
Županijski dionici mogu uključiti i predstavnike korisnika kako bi dobili dublje uvide u dostupnost usluga u pogledu prometne povezanosti, pristupačnosti institucija i radnog vremena, odnosa stručnjaka ili okoline, dostupnosti informacija i jezične/komunikacijske dostupnosti (Obrasci 6., 7., 8.)
Nakon kombiniranja kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, županijski dionici trebaju zaključiti sljedeće o dostupnosti socijalnih usluga:
a)Postoji li neki rizik ili skupina građana za koju gotovo da nema socijalnih usluga?
b)Postoje li neke socijalne usluge koje uopće nisu razvijene, ili postoje tek rijetki inovativni primjeri/pilot projekti takvih usluga?
c)Koje usluge su ukupno razvijene, ali nisu proporcionalno dostupne u svim dijelovima županije?
d)Koje usluge su dostupne građanima, na koje rizike se adekvatno odgovorilo socijalnim uslugama te su dostupne u svim dijelovima županije?
e)Postoje li usluge koje se pružaju i više nego što je potrebno, a zapravo kompenziraju nedostatak drugih usluga te nemaju adekvatnu ciljanost korisnika?
f)Kako županija može smanjivati broj korisnika u domskom smještaju te promovirati u budućnosti smještaj u organiziranom stanovanju, udomiteljskim obiteljima ili drugim pružateljima smještaja u zajednici?
Voditelji socijalnog planiranja u Županiji će na postavljena pitanja dati odgovore sukladno svojim prilikama i kontekstu te ukoliko neko pitanje za njih nije primjereno, nije nužno na isto odgovoriti.
2.2. PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA NA PODRUČJU ŽUPANIJE
Drugi prioritet Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga tiče se kvalitete i održivosti razvoja socijalnih usluga. Tijekom socijalnog planiranja važno je sagledati koliko je okruženje u županiji poticajno za pružatelje socijalnih usluga i omogućuje im implementaciju standarda kvalitete.
Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga, i to čine iz perspektive samih pružatelja, predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, predstavnika korisnika i predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci čiji je sadržaj propisan na obrascima:
-Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
-Obrazac 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb
-Obrazac 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
-Obrazac 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
Pored procjene o tome na koji način županija potiče ostvarivanje standarda kvalitete, dionici socijalnog planiranja u Županiji mogu procijeniti i ostale aspekte unapređenja kapaciteta pružatelja:
a)Ima li županija oblike poticanja izvrsnosti (npr. kroz nagrađivanje) ili promocije primjera dobre prakse?
b)Postoji li neka organizacija koja može dobiti status referentnog centra na regionalnoj razini jer je prepoznatljiva po kvaliteti stručnog rada, inovativnosti ili time što odgovara na potrebe za koje nema dovoljno pružatelja?
c)Postoji li neka organizacija koju se može potaknuti da bude etablirana kao centar izvrsnosti te joj omogućiti jačanje kapaciteta, povezivanje s obrazovanjem i akademskom zajednicom i promociju na nacionalnoj/nadnacionalnoj razini?
d)Brine li županija/JLS o stručnjacima i paraprofesionalcima koji su potrebni za pružanje socijalnih usluga? Postoji li praksa stipendiranja učenika i studenata ako pohađaju školu/studiraju za deficitarna zanimanja u socijalnim uslugama?
e)Razumiju li predstavnici JL(R)S važnost edukacija i supervizija za stručnjake i para-profesionalce koji pružaju socijalne usluge te što čine kako bi im pomogla u jačanju profesionalnih kompetencija.
f)Što županija/JLS čini kako bi javno zagovarala potrebe za socijalnim uslugama te unapređenje položaja pružatelja socijalnih usluga?
g)Postoje li koordinativna tijela koja brinu o cjelovitom razvoju socijalnih usluga i kakvo je njihovo djelovanje?
h)Kako se županije uključuju u procjenu kriterija za pružanje socijalnih usluga i izdavanje licencija te na koje teškoće pritom nailaze?
U ovom segmentu treba grafički i tekstualno prikazati broj i strukturu pružatelja socijalnih usluga, njihovu prostornu distribuciju, te prikazati trenutne kapacitete kojima raspolažu, područja u kojima procjenjuju da bi kapacitete trebalo ojačavati te podršku kakvu dobivaju od jedinica lokalnepodručne (regionalne) samouprave što se utvrđuje upitnikom iz Obrasca 6.
3. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI ZA RAZDOBLJE OD TRI GODINE
3.1. Struktura akcijske komponente socijalnog plana
Nakon što je učinjena procjena potreba, dionici socijalnog planiranja imaju pretpostavke kako bi formulirali ciljeve, mjere, aktivnosti, indikatore i razine nadležnosti za ostvarivanje ciljeva socijalnog plana.
Sukladno strukturi Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine, ciljevi, mjere i aktivnosti upisuju se sukladno Obrascu 9.
Pojašnjenje:
Posebni ciljevi: posebni ciljevi trebaju odražavati strateško usmjerenje na razini Županije, a kao odgovor na procijenjene potrebe prema dva prioritetna područja: dostupnost socijalnih usluga te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Pokazatelji ostvarenosti cilja 1: oni uključuju mjerljive pokazatelje koji će ukazati da je u županiji povećana dostupnost socijalnih usluga ili smanjen socijalni rizik, odnosno da su unaprijeđeni kapaciteti pružatelja, kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga.
Mjere: svaki cilj realizira se kroz konkretne mjere koje rezultiraju određenim ishodima. Mjere uključuju vidljive rezultate kojima se ostvaruju ciljevi te za koje trebaju biti određeni konkretni indikatori (primjerice broj novih usluga, povećanje stope pokrivenosti uslugama, broj novih inicijativa, i sl.).
Mjere se realiziraju kroz niz aktivnosti za koje treba odrediti nositelje i sunositelje kao i izvore financiranja.
U ovom segmentu treba razlikovati one aktivnosti za koje će odgovornost preuzeti lokalna /regionalna samouprava, aktivnosti za koje se očekuje doprinos središnje države, aktivnosti koje će poduzeti pružatelji usluga i drugi dionici (npr. mediji, određeni sektori). S tim je pitanjem povezano i planiranje izvora financiranja te predviđaju li se sredstva lokalne/regionalne uprave, proračunska sredstva RH, europska i druga projektna sredstva, sredstva ostvarena iz privatnih izvora i druga.
Izvori financiranja: za usluge koje su propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, Županije trebaju predvidjeti s resornim Ministarstvom potrebe za ugovaranje usluga koje nedostaju u mreži socijalnih usluga. S tim u vezi upisuje se naziv usluga i broj korisnika za koje se očekuje ugovaranje u mreži socijalnih usluga. Ukoliko neka aktivnost ne podrazumijeva ugovaranje u mreži ili se ne tiče unapređenja dostupnosti socijalnih usluga, već jačanja kapaciteta, upisuju se samo ostali izvori financiranja, a briše se rubrika koja se odnosi na financiranje u mreži socijalnih usluga.
Za usluge koje se financiraju projektno ili u drugim resorima, županijski dionici trebaju predvidjeti adekvatne projektne izvore ili proračunska sredstva (lokalna/regionalna/nacionalna) za usluge koje su financirane u drugim sektorima.
Kako bi dobili uvid u mogućnosti financiranja, pozivaju se stručnjaci uključeni u izradu socijalnog plana da održe prethodni sastanak s razvojnim agencijama u Županiji. Za razvoj socijalnih usluga važna su i sredstva iz EU fondova, i to ne samo iz Europskog socijalnog fonda, već i iz fondova iz domene regionalnog i ruralnog razvoja, ITU programa, fondova za prekograničnu suradnju, NPOO-a i drugo.
PRIMJER:
Posebni cilj 1. Unaprijediti dostupnost socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1
Za 50 % povećan broj djece i mladih obuhvaćenih socijalnim uslugama
Mjera 1.1.
Indikator realizacije mjere
Aktivnosti
Nositelji/sunositelji aktivnosti
Izvori financiranja
Osigurati dostupne socijalne usluge za djecu s teškoćama u razvoju
70% pokrivenost djece s teškoćama u razvoju socijalnim uslugama
Proširenje usluge rane razvojne podrške za 200 djece
Pružatelji socijalnih usluga
Kroz mrežu socijalnih usluga – 200 korisnika (150 za djecu 0-3 godine i 50 za djecu 4-7 godina)
Usluga predaha od skrbi za 50 roditelja njegovatelja/skrbnika
Pružatelji socijalnih usluga
Projektna sredstva (ESF)
3.2. Definiranje okvira ˝zajednice˝ u kontekstu dostupnosti socijalnih usluga I VARIRANJE MODALITETA USLUGA
S obzirom da je smisao socijalnog plana doprinijeti većoj dostupnosti socijalnih usluga u zajednici, važno je da lokalni dionici promisle što je ˝zajednica˝ i na kojoj razini je razumno očekivati dostupne usluge.
Pritom, razmjer rizika je uglavnom obrnuto proporcionalan dostupnosti u lokalnoj zajednici, a proporcionalan je troškovima i razini specijalizacije stručnjaka. Drugim riječima, što su korisnici izloženiji težim i kompleksnijim rizicima, manje je vjerojatno da će usluge dobiti u svom neposrednom okruženju. S druge strane korisnici s kompleksnijim rizicima biti će u potrebi za skupljim uslugama i uslugama za koje su potrebniji specijalizirani stručnjaci.
Dakle, korisnicima trebaju biti najbliže one usluge koje su za šire grupe građana, koje imaju preventivniji karakter, koje ne traže visoko specijalizirana znanja i resurse i time su po korisniku jeftinije.
Kada govorimo o teritorijalnom području županija, treba promisliti koje usluge trebaju biti dostupne na razini županije u cijelosti, koje na razini općine/rada (komunalne), a koje usluge treba organizirati na razini grupa općina ili gradova (ili klastera JLS koji može pratiti nadležnost područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad).
Mogući prijedlog raspodjele usluga prema teritorijalnoj dostupnosti naveden je u Tablici 2.
Tablica 2. Socijalne usluge i usluge iz drugih sektora prema teritorijalnoj dostupnosti
USLUGE NA RAZINI ŽUPANIJE
USLUGE NA RAZINI KLASTERA JLS
USLUGE NA RAZINI JLS
Smještaj
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Prilagođeni prijevoz
Stacionarna palijativna skrb
SOS telefoni i alarmni sustavi
Tečajevi znakovnog jezika
Tečajevi hrvatskog jezika, prevladavanje jezičnih barijera
Kapacitiranje interkulturalnih medijatora
Romski pomagači
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška
Rana razvojna podrška
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Obiteljska medijacija
Boravak
Smještaj za starije osobe
Socijalno mentorstvo
Osobna asistencija
Predah od skrbi
Palijativna skrb u kući
Grupe podrške
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
Terapijske i rehabilitacijske usluge
Besplatna pravna pomoć
Podrška u zapošljavanju
Vođenje slučaja i podrška integraciji osoba s mentalnim oštećenjem
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
Pomoć u kući
Intenzivna njega i pomoć u kući
Psihoedukativni, preventivni programi za mlade i odrasle
Socijalizacijske, sportske, kulturne aktivnosti
Info centri i klubovi u zajednici
Pomoć i podrška u obrazovanju
Organiziranje prehrane građanima u riziku od siromaštva
Stambeno zbrinjavanje u kriznim situacijama
Pomoćnici u nastavi
U planiranju novih socijalnih usluga, Županije mogu promisliti i kako će pružatelji variranjem modaliteta pružanja usluga doći do što većeg broja korisnika:
a)Za koje usluge treba proširiti institucionalne kapacitete (pružanje usluga u organizaciji pružatelja)?
b)Koje usluge je moguće pružiti bliže korisnicima u vidu stavljanja u funkciju dislociranih/dispanzerskih prostora?
c)Koje usluge se mogu početi pružati mobilno u posebno opremljenim vozilima ili u domu korisnika?
d)Koje usluge mogu proširiti svoj obuhvat korištenjem digitalnih tehnologija (usluge na daljinu ili e-usluge)?
4. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA
U posljednjem dijelu socijalnog plana, dionici opisuju kako će pratiti ostvarivanje socijalnog plana, kako će unaprijediti koordinaciju sa akterima zaduženima za određene aktivnosti, na koji način će promovirati socijalni plan u javnosti i koristiti ga kao zagovarački alat.
U tom će dijelu ključna pitanja biti ispunjava li socijalni plan zadani cilj te postoje li kakve promjene unutarnjih ili vanjskih činitelja koje zahtijevaju modificiranje plana. Pritom bi se okvir praćenja trebao usredotočiti na zadane ciljeve i na to u kojoj su mjeri postignuti očekivani rezultati.
Praćenje i evaluacija bi trebali biti redoviti, i to na godišnjoj i trogodišnjoj razini. Godišnje u sklopu donošenja akcijskog plana trebalo bi evidentirati napredak u vidu uvođenja novih usluga dok bi se nakon tri godine trebalo učiniti temeljitu evaluaciju ciljeva kao podlogu za novi socijalni plan. Preporuča se u svrhu izrade evaluacije ciljeva nakon tri godine angažirati neovisnog evaluatora te provesti vanjsku evaluaciju.
Dakle, jednom godišnje se prate i utvrđuju indikatori realizacije mjera, a jednom u tri godine se provjeravaju već određeni pokazatelji ostvarenosti ciljeva.
Praćenje bi trebalo obuhvatiti i troškove provedbe, planirani i stvarni početak ostvarivanja socijalnog plana, ljudske resurse, geografsku pokrivenost, itd.
Dionici opisuju i u kojim će okolnostima biti važno napraviti reviziju socijalnog plana, primjerice ukoliko se dogodi značajna društvena kriza ili ako se temeljito izmijeni zakonodavni/institucionalni i financijski okvir.
Predviđeno je da se socijalni plan donosi za razdoblje od tri godine te da je praćen akcijskim planovima na godišnjoj razini. Preporuča se da evaluacijski izvještaji (godišnji i trogodišnji) budu dodatan dokument koji se prilaže svakom idućem akcijskom i socijalnom planu.
Na temelju članka 241. stavka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine« broj 18/22, 46/22 i 119/22) ministar donosi
PRAVILNIK O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se jedinstvena metodologija za procjenu potreba (u dalje u tekstu: jedinstvena metodologija) temeljem koje se izrađuje socijalni plan.
(2) Smjernice za izradu jedinstvene metodologije sastavni su dio ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 2.
Jedinstvenu metodologiju čine:
- procjena potreba
- ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
- evaluacija i praćenje socijalnog plana.
II. JEDINSTVENA METODOLOGIJA
Procjena potreba
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 3.
Procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Procjena dostupnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 4.
(1) Elementi procjene dostupnosti potreba su: prevalencija socijalnih rizika, postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga.
(2) Procjena dostupnosti rezultirat će utvrđivanjem razlike između postojećeg i očekivanog broja korisnika socijalnih usluga, a temeljem prevalencije socijalnih rizika.
Prevalencija socijalnih rizika
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 5.
(1) Prevalencija socijalnih rizika obuhvaća prikupljanje statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(2) Podaci se prikupljaju na Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(3) Obrazac 1. iz stavka 2. ovog članka sadrži:
- podatke iz popisa stanovništva (stanovništvo 0-9 godina, stanovništvo 0-24 godine, stanovništvo 20-64 godine, stanovništvo 65)
- ulazne podatke za ponderiranje na razini jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (prevalencija invaliditeta, stopa rizika od siromaštva, udio romske populacije)
- podatke iz statističkih izvješća područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
- podatke Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo
- podatke ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i
- druge dostupne podatke.
(4) Obrazac 1. iz stavka 2. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 6.
(1) Nakon prikupljenih podataka iz stavka 3. članka 5. ovoga Pravilnika, pristupa se izračunu prevalencije socijalnih rizika uporabom Obrasca 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 2. iz stavka 1. ovog članka sadrži slijedeće podatke:
- prevalencija rizika s kojim se suočavaju građani na nacionalnoj razini
- broj građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba koristeći nacionalne podatke
- broj građana u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba temeljem podataka jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
- procjena broja djece u riziku 0-19 godina te djece i mladih u riziku 0-24 godine i
- građani u riziku u dobi od 20-64 godine.
(3) Obrazac 2. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 7.
(a) Podaci o postojećem broju korisnika socijalnih usluga prikupljaju se putem Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga.
(2) Obrazac 3. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
- naziv pružatelja
- kontakt, email i adresa
- tip pružatelja (javna ustanova, organizacija civilnog društva, vjerska zajednica, privatni pružatelji, fizička osoba)
- područje djelovanja pružatelja usluga jedinica područne (regionalne) samouprave
- usluge (usluge propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, zakonom kojim se uređuje osobna asistencija, druge inovativne i projektno financirane usluge iz sustava socijalne skrbi, usluge u suradnji s drugim sustavima: zdravstvom, pravosuđem, sektorom rada i zapošljavanja, obrazovanjem i drugim, te druge usluge)
- broj korisnika na dan, dodatna razrada broja korisnika usluga
- geografsko područje na kojem se usluga pruža i
- postoji li usluga ili ne, ili je ponesen zahtjev.
( 3) Obrazac 4. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
- naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
- kontakt osoba
- socijalni rizici (pokazatelji, broj djece i odraslih)
- broj korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja usluga.
(4) Obrasci 3. i 4. iz stavka 1. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 8.
(1) Na temelju prikupljenih podataka putem Obrazaca iz stavka 1. članka 7. ovoga Pravilnika, uporabom Obrasca 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba izračunava se i prikazuje postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga te razlika.
(2) Obrazac 5. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o:
- broju građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba razvrstane prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe
- postotku građana u riziku u potrebi za socijalnom uslugom prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe
- očekivanom broju korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom) prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe
- postojećem broju korisnika usluga prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 19-64 godine i za starije osobe i
- razlici između broja očekivanog i postojećeg broja korisnika prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građene u dobi od 19-64 godine i za starije osobe.
(3) Obrazac 5. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 9.
(1) Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga.
(2) Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci putem:
- Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
- Obrasca 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba
- Obrasca 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
- Obrasca 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
(3) Sadržaj Obrasca 3. propisan je u stavku 2. članku 7. ovoga Pravilnika.
(4) Obrazac 6. iz stavka 2. ovog članka sadrži podatke o:
- nazivu jedinice lokalne samouprave
- broju pružatelja socijalnih usluga u jedinici lokalne samouprave
- vrstama socijalnih usluga koje se pružaju
- vrstama korisničkih skupina kojim se usluge pružaju
- sredstvima financiranja pružatelja usluga i
- procjeni stanja putem anketnog upitnika skale procjene (1-5) na području jedinice lokalne samouprave.
(5) Obrazac 7. iz stavka 2. ovog članka sadrži 12 (dvanaest) pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima Hrvatskog Zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, s ciljem izrade projekcije potreba, analize socijalnih usluga i analize pružatelja socijalnih usluga.
(6) Obrazac 8. iz stavka 2. ovog članka sadrži 11 (jedanaest) pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima predstavnika korisničkih skupina.
(7) Obrasci iz stavka 2. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 10.
(1) Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine prikupljaju se putem Obrasca 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine , a obuhvaćaju specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge s posebnim rizikom od socijalne isključenosti te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za područje jedinica regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 9. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
- posebni cilj (ciljevi prate strateško usmjerenje na razini jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba)
- pokazatelj ostvarivosti cilja (mjerljivi pokazatelj dostupnosti socijalnih usluga i pokrivenosti socijalnim uslugama, odnosno kapaciteta pružatelja socijalnih usluga) i
- mjere (vidljivi rezultat kojim se ostvaruju ciljevi te za koje su određeni indikatori realizacije mjere, aktivnosti, nositelji/sunositelji aktivnosti, i izvori financiranja).
(3) Obrazac 9. iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio socijalnog plana i ovoga Pravilnika.
(4) Za usluge koje su propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi na Obrascu 9. iz stavka 1. ovoga članka, u rubrici „izvori financiranja“ jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba dužni su procijeniti potrebe (broj korisnika i naziv socijalnih usluga) za socijalnim uslugama koje će biti podloga za izradu Odluke o mreži socijalnih usluga.
Praćenje i evaluacija socijalnog plana
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 11.
(1) Praćenje i evaluacija socijalnog plana u nadležnosti je jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Praćenje i evaluacija obuhvaća praćenje mjere i ostvarenost posebnih ciljeva, što se ostvaruje putem indikatora realizacije mjere i pokazatelja ostvarenosti cilja iz Obrasca 8. iz članka 8. stavka 1. ovog Pravilnika.
(3) Praćenje i evaluacija mjera provodi se na godišnjoj razini, a ciljeva i mjera na trogodišnjoj razini.
III. SOCIJALNI PLAN
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 12.
(1) Socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.
(2) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba predlaže Savjet za socijalnu skrb, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba za razdoblje od tri godine.
(3) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba javno je dostupan, a objavljuje se na mrežnoj stranici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(4) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su socijalni plan dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u obliku prikladnom za daljnju elektroničku obradu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 13.
Skup podataka koji sadrži socijalni plan propisan je na Obrascu 10. Predložak za tekst socijalnog plana, koji se nalazi u prilogu i sastavni je dio ovog Pravilnika.
IV. ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
KLASA:
URBROJ:
U Zagrebu, 23. svibnja 2023.
MINISTAR
Marin Piletić
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji
PODACI IZ POPISA STANOVNIŠTVA
UKUPAN BROJ STANOVNIKA
STANOVNIŠTVO 0 – 19 GODINA
STANOVNIŠTVO 0 – 24 GODINE
STANOVNIŠTVO 20 – 64 GODINE
STANOVNIŠTVO IZNAD 65 GODINA
Podaci potrebni za ponderiranje na razini Županije
ULAZNI PODACI ZA PONDERIRANJE
UMNOŽAK S KOJIM SE MULTIPLICIRA BROJ GRAĐANA U RIZIKU
- Prevalencija invaliditeta (HZJZ)
Prevalencija invaliditeta u županiji / prevalencija invaliditeta u RH =
- Stopa rizika od siromaštva (preporuka Mapa siromaštva za razinu JLS i Županije)
Stopa rizika od siromaštva u županiji
/ stopa rizika od siromaštva u RH =
- Udio romske populacije (DZS)
Udio romske populacije u županiji / udio romske populacije u RH =
PODACI IZ STATISTIČKIH IZVJEŠĆA PODRUČNIH UREDA HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD
Broj djece čija se prava krše
Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta
Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere
Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni
Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik
Broj odraslih osoba pod skrbništvom u dobi 20-64 godina, te broj odraslih osoba pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik
Broj osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključiti korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti)
Broju osoba s intelektualnim teškoćama, oštećenjima sluha i vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
PODACI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Broj djece s invaliditetom (0-19)
Broj odraslih osoba s invaliditetom (20-64)
Broj djece (u dobi 0-19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
Prosječan broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanihpsihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 20-64 g.)
Prosječan broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob stariji od 65 g.)
Broj osoba starijih od 65 godina oboljelih od demencije
Broj pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima/alkoholom
Broj hospitaliziranih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola)
Broj maloljetnih rodilja u županiji
Broj prvorotkinja
MUP
Broj djece bez pratnje zatečene na području županije
Broj prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji
Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije
DRUGO (UKOLIKO SU PODACI DOSTUPNI)
Stopa siromaštva u županiji i stopa dječjeg siromaštva
Udio građana u teškoj materijalnoj deprivaciji u županiji
Udio građana u prehrambenoj deprivaciji u županiji
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno u Gradu Zagrebu
PREVALENCIJA RIZIKA S KOJIM SE SUOČAVAJU GRAĐANI NA NACIONALNOJ RAZINI
BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI KORISTEĆI NACIONALNE PODATKE
BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI TEMELJEM ŽUPANIJSKIH PODATAKA
Procjena broja djece u riziku 0 – 19 godina ( Na razini RH N=741 145) te djece i mladih u riziku 0-24 (Na razini RH N= 949 997)
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
9,4% sve djece ima teškoće u razvoju
Na razini RH
N= 69 953
Koristi se postotak u prvom stupcu (9,4% sve djece 0-19 godina) te se dodatno ponderira na način da se očekivani broj djece pomnoži sa omjerom
Prevalencija invaliditeta 0-19 u županiji / Prevalencija invaliditeta u RH
Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju djece (u dobi 0-19) s invaliditetom
ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE DJECE
(KRŠENJE DJETETOVIH PRAVA)
9882 djece u RH ili 1,33% sve djece 0-19
Procjenjuje se da je 1,33% djece pogođeno ovim rizikom
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece čija se prava krše
UGROŽENO MENTALNO ZDRAVLJE DJECE 0-19
Prosječno 2015- 2021
15 179 djece i mladih ili 2,05% sve djece i mladih 0 – 19
Sa neurozama i afektivnim poremećajima (F40-
F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
Procjenjuje se da je 2,05% sve djece i mladih 0 – 19 pogođeno ovim rizikom
Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju djece (u dobi 0-19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
Stopa rizika od siromaštva u dobi 0 – 17 je 17,1%
Stopa rizika od siromaštva u dobi 18 – 24 je 15%
Očekuje se da je oko 15% djece pogođeno rizikom od siromaštva.
Potrebno je ponderirati očekivani broj djece po uslugama na način da se on pomnoži sa omjerom Stopa rizika od siromaštva Županije ili JLS/ Stopa rizika od siromaštva RH
Mogući izvor podataka: Mapa siromaštva iz 2016. (Svjetska banka)
Županijski podatak o riziku od siromaštva u dječjoj dobi
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU
9449 djece i mladih s problemima u ponašanju prema kojima su poduzimane mjere
ili 1% djece i mladih u dobi 0-24 godina
Očekuje se da je 1% djece i mladih s problemima u ponašanju
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece i mladih s problemima u ponašanju prema kojima su poduzimane mjere
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI
448 djece stavljene pod skrbništvo, a skrbnik je stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad
339 DSTUR-a u dugotrajnom smještaju ili organiziranom stanovanju
320 mladih zatečeno u skitnji u RH
Očekuje se da je 0,12% djece i mladih (0-24) u potrebi za podrškom jer su usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece i mladih stavljenih pod skrbništvo, a skrbnik je stručni radnik; broju djece s teškoćama u razvoju u dugotrajnom smještaju ili organiziranom stanovanju te broj mladih zatečenih u skitnji
MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA
0,068% sve djece i mladih od 0-24 g.
Oko 0,068% sve djece i mladih je pogođeno ovim rizikom
Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju maloljetnih rodilja u Županiji
DJECA I MLADI BEZ PRATNJE I ŽRTVE TRGOVANJA LJUDIMA
0,06% djece i mladih
Usluge planirati na temelju broja djece bez pratnje zatečee na području županije. Pogranične županije mogu očekivati veći broj djece u potrebi.
Građani u riziku u dobi od 20-64 godina (Na razini RH N=2 261 449)
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM
OPĆA PREVENCIJA
0,35% građana u dobi 20 – 64 g.
Broj prvorotkinja u županiji na temelju podatka Županijskog zavoda za javno zdravstvo
NARUŠENI OBITELJSKI ODNOSI I UGROŽAVANJE PRAVA DJETETA
0,44% populacije u dobi 20 – 64 godine
9882 djece čija su prava prekršena i radi čega su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu.
0,44% populacije u dobi 20 – 64 godine
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta
NASILJE U OBITELJI
U 2021. prijavljeno je 4085 kaznenih djela protiv prava djece (2424) i nasilja u obitelji (1661).
Uzmimo li da je toliko počinitelja kaznenih djela, govorimo o 0,18% populacije u dobi 20 – 64 godina. Ovaj pokazatelj samo je proxy ili približan pokazatelj jer usluge trebaju dosegnuti ˝tamnu brojku˝ osoba koje su doživjele nasilje
0,18% populacije u dobi 20 – 64 godina.
Podaci županijske policijske uprave o broju prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji.
KRIZNI DOGAĐAJI
1 obitelj na 10 000 stanovnika
Županija se kapacitira za stanje pripravnosti u iznenadnim/kriznim situacijama
RIZIK OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI
Stopa teške materijalne deprivacije u 2021. godini bila je 3,5% (DZS).
Stopa teške materijalne deprivacije u 2021. godini bila je 3,5% (DZS). Udio građana u potrebi za uslugom je procijenjen na jednog člana kućanstva kako bi bilo zastupljeno kućanstvo (otprilike oko 60%, dakle 2,1% kućanstava u deprivaciji)
2,1% građana u dobnoj skupini 20-64
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g.
Ukoliko postoje, koriste se županijski podaci o stopi teške materijalne deprivacije te se uzima 60% procijenjenog broja građana u teškoj materijalnoj deprivaciji.
SOCIJALNO ISKLJUČENI KORISNICI ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE
Uzet je broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni. U RH ih je 2021. bilo 23 461
1,04% građana 20 – 64 g.
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju primatelja ZMN-a, a koji su nezaposleni i radno sposobni.
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI
5,6% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan.
Očekujemo da bi barem 50% građana bilo spremno koristiti navedene usluge, tj. 2,8%
2,8% građana u dobi 0 – 64.
*** Za starije osobe su podaci odvojeno prikazani
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g.
Županijski podaci o prehrambenoj deprivaciji ukoliko postoje. Uzima se u obzir 50% procijenjenog broja građana.
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA
0,09% građana od
20 – 64 g.
Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da u RH postoji 2000 beskućnika ili 0,09% građana od 20 – 64 g.
0,09% građana od
20 – 64 g.
Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH
Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g.
-
GRAĐANI SUOČENI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
OPĆA PREVENCIJA RADI ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA
12,3% građana 20-64
Od 2015 do 2021. godini u Hrvatskoj je u prosjeku bilo 278 428 građana s
neurozama i ostalim duševnim poremećajima .
12,3% građana 20-64
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o prosječnom broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA
0,75% građana u dobi 20-64 g.
16 962 u RH
Broj hospitalizaciji
zbog mentalnog zdravlja u dobi 20 – 59 godina bio je 20 585. Taj broj je umanjen za 17,6% koliko nosi broj hospitalizacija zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola. Na taj način govorimo o 16 962 hospitalizacija. Iako taj broj nije broj pacijenata radi višestrukih hospitalizacija jednog pacijenta, on je korišten kao jedini dostupan pokazatelj.
0,75% građana u dobi 20-64 g.
Županijski podaci o broju hospitalizianih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola)
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKANJU
Istraživanje Stojnić
(2018.) ukazuje da je prevalencija patološkog kockanja 1%
Od 2015 – 2021. u prosjeku je bilo 9214 pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima ili 0,41% građana u dobi 20-64 g
Od 2015 – 2021. u prosjeku je bilo 10712 pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola ili 0,48% građana u dobi 20-64 g.
2% populacije u dobi 20-64
1% radi patološkog kockanja
0,41% radi konzumacije psihoaktivnih tvari
0,48% radi konzumacije alkohola
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima te duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJM
15514 odrasla osoba je pod skrbništvom od čega je oko 70% u dobi do 65 godina (0,5% građana u dobi 20-64 g.)
U 2021. godini bilo je 15514 odraslih osoba pod skrbništvom. Od toga broja treba uzeti u obzir 70% korisnika (radi dobi) što je 10860 osoba. Od toga 61% osoba živi u obitelji, a 39% izvan obitelji, u udomiteljstvu ili ustanovi. Pritom, u 2021. godini 2948 osoba je stavljeno pod skrbništvo što čini 20% svih skrbništva.
0,5% građana u dobi 20-64 g.
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju odraslih osoba pod skrbništvom u županiji u dobi 20-64 godine.
GRAĐANI S INVALIDITETOM
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18-65 godina (bez korisnika sa psihozama i poremećajima osobnosti)
N= 45856
2,03% građana u dobi 20-64g.
U 2021. godini u sustavu socijalne skrbi bilo je 45856 osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina, a u tom broju korisnika nisu uključeni korisnici sa psihozama i poremećaji osobnosti (jer su obuhvaćeni u području mentalnog zdravlja)
2,03% građana u dobi 20-64g.
Potrebno je ponderiranje na način da se očekivani broj korisnika pomnoži sa omjerom prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u županiji / prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u RH
Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi u dobi 18-65 godina (isključujuči korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti)
SPECIFIČNI RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM
OKO 14000 GRAĐANA STARIJIH OD 18 GODINA U POTREBI SA OSOBNOM ASISTENCIJOM:
Osobe s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem kod kojih je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja
Osobe s oštećenjem sluha drugog, trećeg ili četvrtog stupanja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja
Gluhoslijepe osobe s navršenih 18 godina kod kojih je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja.
Osoba koja je navršila 18 godina s oštećenjem vida kod koje je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja.
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI
0,09% građana u dobi 20-64g.
U RH je 2021. bilo 6449 osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi
UDIO GRAĐANA U POTREBI ZA USLUGAMA OSOBNE ASISTENCIJE
2,5% odraslih osoba s invaliditetom prema podacima Zavoda za javno zdravstvo
Potrebno je ponderiranje na način da se očekivani broj korisnika pomnoži sa omjerom prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u županiji / prevalencija invaliditeta u dobi 20-65 g u RH
UDIO GRAĐANA U POTREBI ZA USLUGAMA PODRŠKE U ZAPOŠLJAVANJU
0,09% građana u dobi 20-64g.
Podatak županijskog Zavoda za javno zdravstvo o broju odraslih osoba s invaliditetom koji odgovaraju kriterijima propisanima Zakonom o osobnoj asistenciji i odgovarajućem pravilniku.
Izbjeglice i pripadnici romske nacionalne manjine u potrebi za socijalnim uslugama u ukupnom stanovništvu
Udio Roma u Hrvatskoj:
N= 24 524 ili 0,63% stanovništva
Ukupan broj Roma procijenjen je na temelju istraživanja Kunac i suradnika (2018), ne na temelju Popisa stanovištva.
0,63% stanovništva
Očekivani broj korisnika treba ponderirati na način da se pomnoži sa omjerom udio romske populacije u županiji / udio romske populacije u RH koji je dostupan iz Popisa stanovništva
Županije se mogu koristiti podatkom iz Popisa stanovništva 2021. o broju Roma. Pritom, treba voditi računa da je taj broj manji od stvarnog na što ukazuju i nacionalni pokazatelji.
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Do 31.12.2022. u Hrvatskoj je bila 1039 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom te 22 407 raseljenih osoba iz Ukrajine
0,6% stanovništva
0.6% stanovništva
* Iako izbjeglice nisu popisane kao dio stanovništva RH, postotak se ne mijenja značajno njihovim dodavanjem te se može koristiti procjena u odnosu na broj stanovnika
Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije.
Osobe starije životne dobi u riziku (Na razini RH broj osoba starijih od 65 godina N=869 239)
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
6,4% populacije je starije od 65 godina.
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011., u populaciji je bilo 19,74% starijih osoba ovisnih o tuđoj pomoći i njezi. Pored toga, rizik od siromaštva u starijoj populaciji je 32,4%. To znači da usluge trebaju biti dostupne za minimalno 6,4% populacije starije od 65 godina.
Nadalje, minimalno potrebne usluge smještaja treba osigurati za samce (24,23%) koji su riziku od siromaštva (55,3% samačkih kućanstava u dobi 65+), i koji su sniženih funkcionalnih sposobnosti (19,74% starijih). Dakle usluge smještaja ili intenzivne pomoći treba osigurati za 2,65% starijih, a za njih 3,75% druge usluge podrške.
6,4% populacije je starije od 65 godina.
Od toga: usluge smještaja ili intenzivne pomoći treba osigurati za 2,65% starijih, a za njih 3,75% druge usluge podrške.
Dodatno, predlaže se ponderiranje dobivenih brojeva na način da se projicirani broj starijih osoba pomnoži s omjerom stopa siromaštva u Županiji / stopa siromaštva u Republici Hrvatskoj.
S obzirom da Popis stanovništva 2021. ne navodi podatak o udjelu osoba ovisnih o tuđoj pomoći i njezi, županije se mogu koristiti podacima o prevalenciji invaliditeta u starijoj dobi (osobe iznad 65 godina). Od toga broja treba uzeti 32,4% starijih osoba koje su u riziku od siromaštva.
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA
6,9% osoba starijih od 65 godina
N=204 049 starijih s neurozama i drugim duševnim poremećajima, u obzi se uzima samo 30% starijih koji bi bili motivirani za socijalne usluge
Uzet je u obzir prosječni broj starijih osoba (starijih od 65 godina) s neurozama i drugim duševnim
poremećajima od 2015-2021. Prosječno je čak
204 049 starijih osoba imalo teškoće mentalnog zdravlja. No, očekujemo da će samo 30% starijih imati motivaciju za ovim uslugama.
6,9% osoba starijih od 65 godina
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o prosječnom broju osoba starijih od 65 godina u periodu 2015-2021. s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40-F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
Od toga broja treba računati tek 30% starijih kao potencijalnih korisnika usluga radi očekivano niže motivacije.
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE
N= 14 444
1,66% starijih od 65 godina
Radi velikog porasta u protekle dvije godine, uzet je u obzir prosječan broj starijih osoba od 65 godina oboljelih od demencije od 2015-2021. godine.
1,66% starijih od 65 godina
Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju starijih osoba oboljelih od demencije
NJEGOVATELJSKI STRES I PODRŠKA OBITELJIMA
Visoki stres je prisutan u oko 20% njegovatelja
U projekciji broja korisnika uzima se u obzir: udio starijih ovisnih o tuđoj pomoći (19,74%), udio starijih osoba u riziku od siromaštva (32,4%) te viši stres prisutan kod 20% njegovatelja (Family Caregiver Alliance, 2022.). Otprilike računamo da 1,28% starijih osoba ima njegovatelja ili člana obitelji kojemu je potrebna podrška.
1,28% starijih osoba ima njegovatelja ili člana obitelji kojemu je potrebna podrška.
TERMINALNO BOLESNE OSOBE
N= 46 365
1,2% ukupnog stanovništva
Nacionalni plan razvoja palijativne
skrbi 2017-2020 predviđa da 46 365 osoba ima potrebu za palijativnom skrbi
1,2% ukupnog stanovništva
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
NAZIV PRUŽATELJA:________________________
KONTAKT EMAIL, ADRESA I TELEFON: _____________________________
OSNIVAČ:_________________
TIP PRUŽATELJA: A) JAVNA USTANOVA, B) ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, C) VJERSKA ZAJEDNICA, D) PRIVATNI PRUŽATELJ, E) FIZIČKA OSOBA
ŽUPANIJA/E NA KOJIMA DJELUJE: _____________________
USLUGA
BROJ KORISNIKA
NA DAN
DD.MM.GGGG.
DODATNA RAZRADA BROJA KORISNIKA USLUGE
GEOGRAFSKO PODRUČJE NA KOJEMU SE USLUGA PRUŽA (Općine i gradovi)
POSTOJI LI LICENCIJA ZA USLUGU
Da
Ne
Još ne, ali je predan zahtjev.
STRUKTURA FINANCIRANJA U %
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška
Djeca s teškoćama u razvoju:
Rana razvojna podrška 0 - 3 g.:
Rana razvojna podrška 4 – 7 g.:
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe
Njegovatelji i obitelji starijih osoba
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji
Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje za starije osobe
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skbnici i obitelji starijih osoba
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Obiteljska medijacija
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva (ne uključuje se broj korisnika obiteljske medijacije u brakorazvodnom postupku)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Djeca s teškoćama u razvoju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Građani u riziku od beskućništva
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Boravak
Starije osobe
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje :
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
Djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja)
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje
Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtva trgovanja ljudima)
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj
Žrtve nasilja u obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom
Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj ili organizirano stanovanje
Beskućnici
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Od toga broj osoba s demencijom:
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Djeca s teškoćama u razvoju
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
Socijalno isključeni korisnici zajamčene minimalne naknade
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalno mentorstvo
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalno mentorstvo
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć u kući
Osobe s invaliditetom u dobi 18-64 godine
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući:
Koliko korisnika ima organiziranu prehranu u sklopu usluge:
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
PREMA ZAKONU O OSOBNOJ ASISTENCIJI
Usluga osobne asistencije
Osobe s invaliditetom
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Prilagođeni prijevoz
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Specijalizirani prijevoz i pratnja
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Privremeni/povremeni
smještaj radi predaha od skrbi
Obitelji, njegovatelji i skrbnici starije osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Usluga privremene
njege u kući radi predaha od skrbi
Obitelji i njegovatelji/skrbnici starije osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Individualni socijalno- pedagoški ili savjetodavni rad
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Koordinator integracije
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupna i vršnjačka podrška
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Mentorstvo za mlade s PUP-om
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Podrška i pomoć tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (npr. Škola za roditelje i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Info centar za mlade
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Dnevni centar za podršku i informiranje
Građani u riziku od beskućništva
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Klub/centar za druženje starijih osobe
Starije osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva
Građani u riziku od beskućništva
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama
Obitelji pogođene kriznom situacijom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
SOS telefon za žrtve nasilja
Žrtve nasilja u obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Dojavni sustavi u krizama
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Alarmni dojavni sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice)
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica
Građani u prehrambenoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
Građani u prehrambenoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Tečajevi znakovnog jezika
Za pružatelje usluga za rad s osobama s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Dodatan rad s udomiteljima za udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Za udomiteljske obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
USLUGE U SURADNJI SA ZDRAVSTVOM
Logopedska terapija
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Cjelodnevna skrb i njega u kući
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Njega u kući
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije
Starije osobe oboljele od demencije
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Programi podrške i preventivni prorami mladima radi suzbijanja ovisnosti
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Preventivni programi u području javnog zdravstva ili socijalne skrbi
Građani sa rizicima mentalnog zdravlja
Univerzalna prevencija
Selektivna prevencija
Indicirana prevencija
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Terapijske grupe/ klubovi za ovisnike o kockanju
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Terapijske grupe/ klubovi za ovisnike o drogi
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Vođenje slučaja ( case management )
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Palijativna skrb u kući
Terminalno bolesne osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Stacionarna palijativna skrb
Terminalno bolesne osobe
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
Osobe u riziku od siromaštva sa kroničnim bolestima
DRUGE USLUGE U SURADNJI SA PRAVOSUĐEM
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć
Žrtve nasilja u obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Besplatna pravna pomoć
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Besplatna pravna pomoć
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnici romske nacionalne manjine
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
USLUGE U SURADNJI SA SEKTOROM RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Podrška u zapošljavanju
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
Žrtve nasilja u obitelji
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Radni asistent OSI
Osobe s invaliditetom
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
USLUGE U SURADNJI S OBRAZOVANJEM
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
Djeca s teškoćama u razvoju
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: Romski pomagač u pripremi za školu, u predškoli i nastavi
Pripadnici romske nacionalne manjine
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Prevoditelj romskog jezika
Pripadnici romske nacionalne manjine
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
DRUGO (MUP/CIVILNO DRUŠTVO)
Podrška interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
DRUGE USLUGE KOJE NISU NAVEDENE NA PRETHODNOM POPISU
NAZIV USLUGE
BROJ KORISNIKA
NA DAN
DD.MM.GGGG.
DODATNA RAZRADA BROJA KORISNIKA USLUGE
GEOGRAFSKO PODRUČJE NA KOJEMU SE USLUGA PRUŽA
STRUKTURA FINANCIRANJA U %
Mreža socijalnih usluga:
Projektno
Privatna sredstva korisnika:
Proračun države/JLRS:
Drugo:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga
Naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad:________________
Kontakt osoba: ____________________
Podaci o socijalnim rizicima:
POKAZATELJ
BROJ DJECE I ODRASLIH
Broj djece čija se prava krše
Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta
Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere
Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni
Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik
Broj odraslih osoba pod skrbništvom (ukupno) u dobi 20-64 godine
Broj odraslih osoba pod skrbništvom (ukupno), a skrbnik je stručni radnik
Broj osoba s invaliditetom (bez psihoza) u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključujuči korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti)
Broj osoba s intelektualnim teškoćama evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
Broj osoba s oštećenjima sluha evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
Broj osoba s oštećenjima vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi
Podaci o broju korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja:
USLUGA
BROJ KORISNIKA usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja
na dan
DD.MM.GGGG.
DODATNA RAZRADA KORISNIKA USLUGE
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Prva socijalna usluga
Usluga sveobuhvatne procjene i planiranja
Usluga stručne procjene
Djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju :
Osobi s invaliditetom:
Rana razvojna podrška
Djeca s teškoćama u razvoju
Rana razvojna podrška 0 -3 g.:
Rana razvojna podrška 4 – 7 g.:
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem )
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
Starije osobe
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe
Njegovatelji i obitelji starijih osoba
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji
Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom
Savjetovanje za starije osobe
Starije osobe
Savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji/skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalno savjetovanje
Starije osobe
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji/skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Obiteljska medijacija
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva (ne uključuje korisnike radi postupku razvoda braka)
Boravak
Djeca s teškoćama u razvoju
Boravak
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Boravak
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Boravak
Građani u riziku od beskućništva
Boravak
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Boravak
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Boravak
Starije osobe
Smještaj ili organizirano stanovanje :
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja)
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje
Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtva trgovanja ljudima)
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj
Žrtve nasilja u obitelji
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom
Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji
Smještaj ili organizirano stanovanje
Beskućnici
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Djeca s teškoćama u razvoju
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
Socijalno isključeni korisnici zajamčene minimalne naknade
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Socijalno mentorstvo
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Socijalno mentorstvo
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Pomoć u kući
Osobe s invaliditetom u dobi 18-64 godine
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući:
Koliko korisnika ima organiziranu prehranu u sklopu usluge:
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
PREMA ZAKONU O OSOBNOJ ASISTENCIJI
Usluga osobne asistencije
Osobe s invaliditetom
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinicama regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba
BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI
% GRAĐANA U RIZIKU U POTREBI ZA SOCIJALNOM USLUGOM
Očekivani broj korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom)
Postojeći broj korisnika usluga
Razlika između broja očekivanog i postojećeg broja korisnika
SOCIJALNE USLUGE ZA DJECU I MLADE
BROJ DJECE U ŽUPANIJI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (DSTUR)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška 0 -3 g.:
13% DSTUR
Obuhvaćeno je 70% djece s teškoćama u dobi 0-3 godine
Rana razvojna podrška 4 – 7 g.:
5,85% DSTUR
Obuhvaćeno je 30% djece s teškoćama u dobi 4-7 godina
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
8 – 18 g.:
12,66% DSTUR
DSTUR u sustavu socijalne skrbi u dobi 7-18 bez djece u smještaju i boravku
Boravak:
1,91% DSTUR
Nastoji se nacionalno udvostručiti postojeći broj djece u boravku
Smještaj ili organizirano stanovanje:
1,06% DSTUR
Na temelju postojećih smještajnih kapaciteta
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja:
3,83% DSTUR
Usluga je primjerena pri upisu u OŠ
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Prilagođeni prijevoz:
2,77% DSTUR
Prema broju djece u RH sa tjelesnim oštećenjem
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi za
6,8% DSTUR
Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima
6,8% DSTUR
Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu
SOCIJALNE USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
Logopedska terapija:
11,6% DSTUR
70% djece u dobi od 0-7 godina s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
6,6% DSTUR
Prema trenutnom broju djece koja koristi uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI BEZ ODGOVARAJUĆE RODITELJSKE SKRBI I ČIJA SE PRAVA KRŠE
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
SMJEŠTAJ (U KRIZNIM SITUACIJAMA ILI U DRUGIM SLUČAJEVIMA)
23,91% djece čija se prava krše
Prema trenutnom broju djece za koje je izrečena mjera o stanovanju izvan obitelji
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
17,5% djece čija su prava prekršena
Za djecu čiji roditelji imaju mjeru stručne pomoći ili intenzivne stručne pomoći u dobi od 7 do 14 g. gdje je 50% djece motivirano za uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI ČIJE JE MENTALNO ZDRAVLJE UGROŽENO
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
70% djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ostvaruje ukupno sljedeće usluge koje se mogu zbrojiti:
Savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih)
Psihosocijalno savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih)
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
*** Ukoliko se dio potreba ostvaruje kroz zdravstveni sektor, može se ovdje navesti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SU OSIGURANE U ZDRAVSTVENOM SEKTORU
250% trenutnog broja djece čije je mentalno zdravlje ugroženo-ukupno za programe:
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade
Programi podrške i preventivni programi za mlade radi suzbijanja ovisnosti
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade
10% djece u riziku od siromaštva, a čije obitelji su primatelji ZMN-a.
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Info centar za mlade
dostupan za barem
50% djece u riziku od siromaštva
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu
27% djece u riziku od siromaštva
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva
40% djece u riziku od siromaštva
64 447 djece u OŠ je u riziku od siromaštva što je 8,7% sve djece u dobi 0 – 19 godina, s time da je stopa međugeneracijskoj prijenosa 30% (Istraživanje OBRIRK)
Njima su namijenjene tri usluge: socijalno mentorstvo, pomoć i podrška u obrazovanju te međusektorski program rane prevencije siromaštva
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
7% djece u riziku od siromaštva
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja):
6% djece s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
30% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška (specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana)
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Individualni socijalno-
pedagoški ili savjetodavni rad
15% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Grupna i vršnjačka podrška
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Mentorstvo za mlade s PUP-om
10% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
50% djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
50% djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama
25% djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DJECA I MLADI U KRIZNIM SITUACIJAMA (MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA, DJECA BEZ PRATNJE I ŽRTVE TRGOVANJA LJUDIMA)
Smještaj ili organizirano stanovanje
100% djeca bez pratnje / djeca žrtve trgovanja ljudima
20% maloljetne trudnice
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
SOCIJALNE USLUGE ZA GRAĐANE U DOBI 19-64 GODINE
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM
OPĆA PREVENCIJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
0,7% građana u dobi 20 – 64 g. za sljedeće dvije usluge:
Podrška i pomoć
tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi)
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo)
SAVJETOVANJE I PODRŠKA OBITELJIMA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje za korisnike u dobi 18-64 godine
1,85% građana 20 – 64 g.
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine (individualno, grupno ili obiteljsko)
Ili obiteljska medijacija koja nije vezana za postupak razvoda braka
2,34% građana 20 – 64 g.
Psihosocijalna podrška obiteljima zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
1,53% građana 20 – 64 g.
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
0,3% populacije u dobi 20 – 64 godina
NASILJE U OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj
20% trenutnog broja žrtvi nasilja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
SOS telefon za žrtve nasilja
300% trenutnog broja žrtvi nasilja
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć
150% trenutnog broja žrtvi nasilja
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
50% trenutnog broja žrtvi nasilja
KRIZNI DOGAĐAJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke s djecom
1 smještajni kapacitet na 10 000 stanovnika
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama
1 stambena jedinica na 10 000 stanovnika
RIZICI POVEZANI SA SIROMAŠTVOM
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH SUSTAVA (ZDRAVTSVO, PRAVOSUĐE I ZAPOŠLJAVANJE)
Podrška u zapošljavanju
50% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Besplatna pravna
pomoć
30% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
10% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
SOCIJALNO ISKLJUČENI KORISNICI ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
100% radno sposobnih nezaposlenih primatelja ZMN-a
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica
50% građana u prehrambenoj deprivaciji
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
50% građana u prehrambenoj deprivaciji
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje
60% građana u riziku od beskućništva
Od toga
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% građana u riziku od beskućništva
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Dnevni centar za podršku i informiranje
200% građana u riziku od beskućništva
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva
30% građana u riziku od beskućništva
RIZICI U PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA
GRAĐANI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Univerzalna prevencija
100% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Selektivna prevencija
40% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Indicirana prevencija
10% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama
mentalnog zdravlja u zajednici
60% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama
mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške za članove obitelji
osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
15% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Broj građana koji imaju rizik patološkog kockanja
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju
20% građana koji imaju rizik patološkog kockanja.
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
100% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJEM
I OVISNICI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
30% odraslih osoba pod skrbništvom
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% odraslih osoba pod skrbništvom
Socijalno mentorstvo ili psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem po zakonu o socijalnoj skrbi ili
Vođenje slučaja ( case management ) iz zdravstvenog sustava
15% odraslih osoba pod skrbništvom
RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18-65 godina (bez korisnika sa mentalnim oštećenjem)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
6% osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
8% osoba s invaliditetom u u sustavu socijalne skrbi
Pomoć u kući
8 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući:
Koliko korisnika ima organiziranje prehrane u sklopu usluge:
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom ili socijalno mentorstvo po Zakonu o socijalnoj skrbi ili druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
40% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Broj korisnika psihosocijalne podrške osoba s invaliditetom
Broj korisnika usluge socijalnog mentorstva:
Druge terapijske/
rehabilitacijske usluge:
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Specijalizirani prijevoz i pratnja
50% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Dojavni sustavi u krizama
50% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Cjelodnevna skrb i njega u kući
3% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
Privremeni njegovatelj
u obitelji
10 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE
Usluga osobne asistencije
2,5% svih osoba s invaliditetom prema podacima ŽZJZ-a
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
10% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI
Radni asistent OSI
30% osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi
EDUKACIJE ZA PRUŽATELJE USLUGA
Tečajevi znakovnog jezika
Godišnje uključivanje barem 10 novih stručnjaka
SOCIJALNE USLUGE ZA IZBJEGLICE I PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA OBRAZOVANJA
BROJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: Romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi
Prevoditelj romskog jezika
10% romske populacije
Broj korisnika romskog pomagača
Broj korisnika prevoditelja romskog jezika
IZBJEGLICE I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Koordinator integracije
50% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
100% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
Podrška interkulturalnih medijatora
30% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
100% interkulturnih medijatora
DRUGE USLUGE
Besplatna pravna pomoć
Županija razvija kapacitete na način da na 50 000 stanovnika ima kapacitet za:
100 korisnika besplatne pravne pomoći
Udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Dvije udomiteljske obitelji s kapacitetom za kulturalno osjetljivo udomiteljstvo
SOCIJALNE USLUGE ZA STARIJE OSOBE
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
37% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Alarmni dojavni
sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice)
41% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku
8% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Njega u kući
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Boravak
30% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje ilipsihosocijalno savjetovanje ili
psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
20% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI KROZ SEKTOR CIVILNOG DRUŠTVA
Klub/centar za druženje starijih osobe
50% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Kontinuirana
njega u kući za oboljele od demencije
30% starijih oboljelih od demencije
BROJ STARIJIH OSOBA KOJE IMAJU NJEGOVATELJE KOJIMA JE POTREBNA PODRŠKA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje obitelji ili psihosocijalno savjetovanje obitelji ili psihosocijalna podrška članovima obitelji / skrbnicima / njegovateljima starije osobe
100% starijih osoba koji imaju njegovatelja kojima je potrebna podrška
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeni/povremeni
smještaj radi predaha od skrbi
30% starijih osoba koji imaju njegovatelja /skrbnika kojima je potrebna podrška
Usluga privremene
njege u kući radi predaha od skrbi
70% starijih osoba koji imaju njegovatelja /skrbnika kojima je potrebna podrška
TERMINALNO BOLESNE OSOBE
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Palijativna skrb
u kući
80% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
Stacionarna
palijativna skrb
20% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb
Poštovani, molimo Vas da pažljivo pročitate pitanja ili navedene tvrdnje te iskreno odgovorite. Anketa je usmjerena na istraživanje postojećih usluga i procjenu potreba za pojedinim socijalnim uslugama na području jedinice područne (regionalne) samouprave te na vaš doprinos jačanju kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Unaprijed se zahvaljujemo!
*U sljedećim pitanjima molim da zaokružite točan odgovor ili nadopunite.
. Naziv jedinice lokalne samouprave .
. Broj pružatelja socijalnih usluga u Vašoj jedinici lokalne samouprave: .
. Koje socijalne usluge se pružaju na Vašem području (zaokružite - moguće više odgovora):
1. Savjetovanje
2. Stručna procjena
3. Psihosocijalno savjetovanje
4. Socijalno mentorstvo
5. Obiteljska medijacija
6. Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
7. Psihosocijalna podrška
8. Rana razvojna podrška
9. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovnog obrazovanja
10. Pomoć u kući
11. Boravak
12. Organizirano stanovanje
13. Smještaj
. Procjenjujete li da je potrebno pružiti dodatne socijalne usluge na području Vaše jedinice lokalne samouprave, u odnosu na već zastupljene socijalne usluge:
DANE
. Ako je odgovor DA, molimo Vas da navedete koje su to socijalne usluge, za koju korisničku skupinu te razlog:
. Osiguravate li sredstva u Vašoj jedinici lokalne samouprave za pružatelje socijalnih usluga: DANE
. Ako je odgovor DA, molimo Vas da upišete iznos:
8. Koliko navedene tvrdnje odgovaraju stanju u vašoj općini/gradu (1-uopće ne odgovara, 5- u potpunosti odgovara):
Općina/Grad ima javno dostupan katalog svih pružatelja usluga na svom području i socijalnih usluga koje pružaj te ga redovito ažurira.
1 2 3 4 5
Općina/Grad organizira ili potiče sastanke, sajmove ili duge događaje na kojima pružatelji socijalnih usluga mogu sudjelovati i razmjenjivati informacije.
1 2 3 4 5
Općina/Grad financijski potpomaže pružatelje socijalnih usluga u izradi raznovrsnih komunikacijskih sredstava (letaka/brošura, audio i video materijala, internetskih stranica) kako bi osigurali najveći mogući stupanj pristupa informacija različitim korisnicima.
1 2 3 4 5
Općina/Grad financijski i infrastrukturno podržava pružatelje usluga kako bi što lakše prevladali komunikacijska ograničenja korisnika: npr. prilagođena digitalna oprema za osobe s oštećenjem vida /sluha, prevoditelji za znakovni jezik, tečajevi stranih ili znakovnog jezika za stručnjake, romski pomagači i drugo.
1 2 3 4 5
U Općini/Gradu pratimo koje su potrebe građana u riziku i usmjeravamo pružatelje da razvijaju socijalne usluge koje odgovaraju tim potrebama
1 2 3 4 5
Općina/Grad daje prednost financiranju onih socijalnih usluga koje nedostaju na našem području, ako su građanima potrebne.
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče i podržava pružatelje usluga da usluge pružaju u dislociranim prostorima, mobilno u domu korisnika ili na daljinu posredstvom digitalnih tehnologija.
1 2 3 4 5
OpćinaGrad sufinancira prijevoz korisnicima koji živeu teškim materijalnim uvjetima, kako bi koristili socijalne usluge koje su im potrebne.
1 2 3 4 5
Općina/Grad financira ili podržava razvoj socijalnih usluga za ranjive skupine građana u hitnim i kriznim situacijama.
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče, između ostalog i kriterijima financiranja, povezivanje i sinergiju socijalnih usluga koje pružaju različiti pružatelji
1 2 3 4 5
Potiče li Općina/Grad dijeljenje resursa i opreme među pružateljima?
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče i financira socijalne usluge podrške u samostalnom životu korisnicima nakon prestanka usluge smještaja.
1 2 3 4 5
Općina/Grad ima politiku razvoja socijalnih usluga kojima se korisnicima s teškoćama u samostalnom funkcioniranju (osobama s invaliditetom, starijim osobama) pomaže da što je duže moguće ostanu u vlastitom domu ili u svojoj zajednici.
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče i financira aktivnosti osposobljavanja i stručne podrške udomiteljskim i posvojiteljima obiteljima na svom području.
1 2 3 4 5
Općina/Grad je spremnija pružiti podršku onim organizacijama koje su otvorenije prema korisnicima različite nacionalnosti, vjeroispovijesti, dobi, spola ili drugih obilježja.
1 2 3 4 5
Općina/Grad neće financirati one organizacije za koje se utvrdi da su diskriminatorne prema različitim korisnicima
1 2 3 4 5
U Općini/Gradu podržavamo takav rad s medijima koji štiti dostojanstvo korisnika usluga, ne prikazuje njihove priče senzacionalistički i ne narušava njihovu privatnost
1 2 3 4 5
Općina/Grad ima pravilo da financiranje ili drugi oblik potpore ne mogu dobiti organizacije u kojima su se događali slučajevi zloupotrebe i izrabljivanja korisnika na koje vodstvo organizacije nije djelovalo
1 2 3 4 5
Potičemo i podržavamo pružatelje usluga da imaju siguran pristup zelenim površinama te zdravoj hrani u našem području
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad ima resurse kako bi se zaštitile žrtve nasilja
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad upoznata je sa procedurama koje postoje kod pružatelja usluga kada su korisnici verbalno ili fizički agresivni.
1 2 3 4 5
Na razini Grada/Općine uspostavljena je dobra suradnja među službama kada se radi sa korisnicima koji imaju izrečene mjere
1 2 3 4 5
Na razini Grada/Općine uspostavljena je dobra suradnja među službama kada maloljetna osoba ili osoba pod skrbništvom ili teško narušenog mentalnog zdravlja bez prethodne najave napusti smještaj
1 2 3 4 5
Upoznati smo kako pružatelji usluga u našoj Općini/Gradu omogućuju korisnicima da podnesu prigovor ili žalbe
1 2 3 4 5
Stručne službe Općine/Grada sudjeluju ili daju svoje mišljenje i prijedloge kod strateškog planiranja ustanova/organizacija koje financira
1 2 3 4 5
Stručne službe Općine/Grada prate ostvarivanje planova i postizanje željenih rezultata ustanova/organizacija kojima je osnivač ili ih financira
1 2 3 4 5
Općina/Grad promovira ostvarene rezultate ustanova/organizacija koje pružaju socijalne usluge na našem području
1 2 3 4 5
Općina/Grad putem svojih komunikacijskih kanala, uključujući i kroz medije, distribuira informacije o ostvarenim rezultatima pružatelja socijalnih usluga na našem području
1 2 3 4 5
Općina/Grad prednost pri financiranju daje onim pružateljima usluga koji transparentno izvještavaju o usklađenosti sa standardima kvalitete
1 2 3 4 5
Općina/Grad sudjeluje u praćenju i vrednovanju ostvarenosti rezultata i ciljeva koje si postavljaju ustanove/organizacije kojima smo osnivači ili ih sufinanciramo
1 2 3 4 5
Općina/Grad bira ili imenuje osobe ovlaštene za zastupanje (ravnatelje) pružatelja socijalnih usluga kojima je osnivač temeljem objektivnih stručnih kriterija
1 2 3 4 5
Općina/Grad ne financira programe i usluge organizacija čiji temeljni dokumenti nisu usklađeni sa zakonom i nemaju jasnu strukturu upravljanja
1 2 3 4 5
Općina/Grad potiče ustanove/organizacije koje pružaju socijalne usluge na našem području na uključivanje korisnika u upravljanje ustanovom/organizacijom
1 2 3 4 5
Predstavnici Općine/Grada u upravnom tijelu pružatelja socijalnih usluga su osobe koje imaju ugled u lokalnoj zajednici i koje su spremne aktivno promicati viziju, misiju, vrijednosti i postignuća ustanove/organizacije
1 2 3 4 5
Predstavnici Općine/Grada u upravnom tijelu pružatelja socijalnih usluga aktivno doprinose u pripremi strateških i operativnih planova te praćenju njihovog ostvarenja
1 2 3 4 5
Pružatelji socijalnih usluga na području Općine/Grada imaju dovoljan broj zaposlenika odgovarajućih kvalifikacija i stručnih kompetencija, kako bi zadovoljili potrebe korisnika za uslugama
1 2 3 4 5
Općina/Grad sudjeluje u financiranju profesionalnog usavršavanja stručnjaka i pomagača u ustanovama/organizacijama koje pružaju socijalne usluge na našem području.
1 2 3 4 5
Općina/Grad dodatno vrednuje uključivanje volontera kod financiranja projekata i programa pružatelja socijalnih usluga na svom području
1 2 3 4 5
Općina/Grad organizira ili sudjeluje u aktivnostima i manifestacijama promocije i poticanja volontiranja u ustanovama i organizacijama koje pružaju socijalne usluge
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad vodi računa da pružatelji socijalnih usluga djeluju u pristupačnim i kvalitetnim prostorijama0
1 2 3 4 5
Otvoreni smo za ustupanje i opremanje prostorija za rad za pružatelje lokalnih socijalnih usluga
1 2 3 4 5
Važno nam je da prostorije za rad sa korisnicima socijalnih usluga budu u blizini stanica javnog prijevoza
1 2 3 4 5
Grad/Općina će financijski ili praktično poduprijeti organiziranje specijaliziranog prijevoza za korisnike socijalnih usluga kako bi im usluge bile što pristupačnije
1 2 3 4 5
Naša Općina/Grad financijski podržava pružatelje usluga u opremanju prostorija, plaćanju režijskih troškova
1 2 3 4 5
Važno nam je da korisnici socijalnih usluga imaju odvojeni sanitarni čvor čak i kada se koriste prostorije u multifunkcionalnim zgradama sa različitim namjenama
1 2 3 4 5
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
Ovaj intervju namijenjen je za ispitivanje stavova i izazova s kojima se susreću predstavnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra s ciljem izrade projekcija potreba, analize socijalnih usluga i analize kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
a. Iz kojeg područnog ureda Zavoda za socijalni rad/Obiteljskog centra dolazite?
b. Postoje li usluge koje se ne mogu osigurati kroz mrežu socijalnih usluga na području jedinice područne (regionalne) samouprave?
c. Postoje li korisničke skupine kojima se ne može osigurati usluga u mreži na području jedinice područne (regionalne) samouprave?
d. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava?
e. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nekog drugog razloga?
f. Koje usluge po Vama nedostaju na području jedinice područne (regionalne) samouprave s obzirom na potrebe korisničkih skupina?
g. S kojom problematikom se susrećete odlaskom na teren prema korisničkoj skupini? (navesti korisničku skupinu)
h. Uočavate li problematiku u kriznim situacijama na terenu koju bi bilo moguće riješiti da postoji drugačija zakonska regulativa?
i. Koliko vremena provodite na provedbi preventivnih programa?
j. Objasnite na koji način smatrate da bi se preventivnim programima ili mjerama moglo doprinijeti unapređenju socijalne skrbi u okviru Vašeg djelovanja?
k. Uočavate li potrebu za jačanjem stručnih i organizacijskih kapaciteta s obzirom na potrebe na terenu?
l. Pomažu li vam stručna usavršavanja za unapređenje Vašeg rada?
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
. Koju korisničku skupinu predstavljate?
. S kojim se izazovima susrećete kao korisnička skupina ili članobitelji?
. Koje socijalne usluge su najviše potrebite Vašoj korisničkoj skupini?
. Prepoznaje li lokalna zajednica potrebe Vaše korisničke skupine s obzirom na aktivnosti koje provodite i radite?
. Koje je sustave potrebno uključiti u rad za učinkovitije djelovanje i ostvarivanje prava V aše korisničke skupine?
. Smatrate li potrebnim uvesti neke inovativne usluge koje nisu navedene Zakonom o socijalnoj skrbi kako bi se poboljšala Vaša socijalna uključenost u zajednicu?
. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava?
. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nekog drugog razloga?
. Sudjelujete li u preventivnim programima?
. Objasnite na koji način smatrate da bi se preventivnim programima ili mjerama moglo pridonijeti unaprjeđenju socijalne skrbi u okviru Vašeg djelovanja?
. Na koji način bi se mogli unaprijediti vaši kapaciteti za bolju suradnju s dionicima u zajednici?
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
Posebni cilj 1.
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1
Mjera 1.1.
Indikator realizacije mjere
Aktivnosti
Nositelji/sunositelji aktivnosti
Izvori financiranja
Aktivnost 1.1.1.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
Aktivnost 1.1.2.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Obrazac 10. Predložak za tekst socijalnog plana
1. Uvod
1.1. Svrha i opseg socijalnog plana
Socijalni plan se dovodi u vezu sa ključnim strateškim dokumentima, poput Strategije razvoja RH, županijske razvojne strategije, Nacionalnim planom za razvoj socijalnih usluga i Akcijskim planom za razvoj socijalnih usluga, Zakonom o socijalnoj skrbi, te odgovarajućim pravilnicima
Definiranje opsega socijalnog plana, tj. koje socijalne usluge su njime obuhvaćene (socijalne usluge propisane zakonom/ostale socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi/socijalne usluge integrirane s drugim sektorima)
Definiranje korisničkih skupina koje sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi koriste pojedine socijalne usluge
1.2. Misija i vizija
Opisuje se smisao, misija, vizija i proces donošenja socijalnog plana te prikupljanja podataka.
2. Socioekonomska i demografska struktura stanovništva
Opći podaci o županiji (geografski položaj, struktura općina i gradova)
Socioekonomska struktura stanovništva u županiji
3. PROCJENA POTREBA U ŽUPANIJI: PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA
3.1. Analiza dostupnosti socijalnih usluga
Preporuča se slijediti sljedeći način prikaza:
Uvodno se objašnjava način prikupljanja podataka te ukupan broj pružatelja koji su dostavili odgovore. Navode se podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika prve socijalne usluge, usluge sveobuhvatne procjene i planiranja i stručne procjene.
Središnji dio ovog dijela socijalnog plana su tablice 1.,2.,3. i 4. koje su sastavni dijelovi Obrasca 5. i koje sadrže procjenu očekivanog broja korisnika, trenutni broj korisnika te utvrđenu razliku između potrebnog i postojećeg broja korisnika. Svakoj od tablica prethodi opisni dio u kojemu se objašnjava koliko je građana pogođeno određenim socijalnim rizicima zbog kojih i trebaju socijalne usluge (a što se računa temeljem Obrasca 2 ).
U daljnjem tekstu se po potpoglavljima prikazuju rezultati pogođenosti građana socijalnim rizicima (prema Obrascu 2) te potrebe za socijalnim uslugama (prema Obrascu 5 ). Podaci se razdvajaju za djecu i mlade, građane u dobi 20-64 godine, izbjeglice i pripadnike manjina te starije osobe.
3.1.1. Dostupnost socijalnih usluga za djecu u riziku
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa djecu i mlade u županiji, a sukladno Obrascu 2. u Metodologiji.
Nakon što se utvrdi broj djece u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 1. (koja je dio Obrasca 5 ).
Tablica 1. Procjena potreba za socijalnim uslugama za djecu u riziku 0 – 19 godina te djecu i mlade 0-24
BROJ DJECE U RIZIKU U ŽUPANIJI
% DJECE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA
Broj djece u županiji u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj djece u županiji koja koriste navedenu uslugu
Razlika između broja djece u potrebi te broja djece koja sada koriste uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (DSTUR)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška 0-3 g.:
13% DSTUR
Obuhvaćeno je 70% djece s teškoćama u dobi 0-3 godine
Rana razvojna podrška 47 g.:
5,85% DSTUR
Obuhvaćeno je 30% djece s teškoćama u dobi 4-7 godina
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
8 18 g.:
12,66% DSTUR
DSTUR u sustavu socijalne skrbi u dobi 7-18 bez djece u smještaju i boravku
Boravak:
1,91% DSTUR
Nastoji se nacionalno udvostručiti postojeći broj djece u boravku
Smještaj ili organizirano stanovanje:
1,06% DSTUR
Na temelju postojećih smještajnih kapaciteta
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja:
3,83% DSTUR
Usluga je primjerena pri upisu u OŠ
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Prilagođeni prijevoz:
2,77% DSTUR
Prema broju djece u RH sa tjelesnim oštećenjem
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi za
6,8% DSTUR
Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima
6,8% DSTUR
Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu
SOCIJALNE USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
Logopedska terapija:
11,6% DSTUR
70% djece u dobi od 0-7 godina s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
6,6% DSTUR
Prema trenutnom broju djece koja koriste uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI BEZ ODGOVARAJUĆE RODITELJSKE SKRBI I ČIJA SE PRAVA KRŠE
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
23,91% djece čija se prava krše
Prema trenutnom broju djece za koju je izrečena mjera o stanovanju izvan obitelji
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
17,5% djece čija su prava prekršena
Za djecu čiji roditelji imaju mjeru stručne pomoći ili intenzivne stručne pomoći u dobi od 7-14 g. gdje je 50% djece motivirano za uslugu
BROJ DJECE U ŽUPANIJI ČIJE JE MENTALNO ZDRAVLJE UGROŽENO
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
70% djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ostvaruje ukupno sljedeće usluge koje se mogu zbrojiti:
Savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih)
Psihosocijalno savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih)
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
*** Ukoliko se dio potreba ostvaruje kroz zdravstveni sektor, može se ovdje navesti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SU OSIGURANE U ZDRAVSTVENOM SEKTORU
250% trenutnog broja djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ukupno za programe:
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade
Programi podrške i preventivni programi za mlade radi suzbijanja ovisnosti
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade
10% djece u riziku od siromaštva, a čije obitelji su primatelji ZMN-a.
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Info centar za mlade
dostupan za barem
50% djece u riziku od siromaštva
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu
27% djece u riziku od siromaštva
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva
40% djece u riziku od siromaštva
64 447 djece u OŠ je u riziku od siromaštva što je 8,7% sve djece u dobi 0–19 godina, s time da je stopa međugeneracijskog prijenosa 30% (Istraživanje OBRIRK)
Njima su namijenjene tri usluge: socijalno mentorstvo, pomoć i podrška u obrazovanju te međusektorski program rane prevencije siromaštva
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
7% djece u riziku od siromaštva
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja):
6% djece s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Boravak
30% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška (specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana)
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Individualni socijalno-
pedagoški ili savjetodavni rad
15% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Grupna i vršnjačka podrška
20% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
Mentorstvo za mlade s PUP-om
10% sve djece i mladih s problemima u ponašanju
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
50% djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
50% djece i mladih usmjereno je na na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama
25% djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti
DJECA I MLADI U KRIZNIM SITUACIJAMA (MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA, DJECA BEZ PRATNJE I ŽRTVA TRGOVANJA LJUDIMA)
Smještaj ili organizirano stanovanje
100% djeca bez pratnje/djeca žrtve trgovanja ljudima
20% maloljetne trudnice
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
3.1.2. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za građane u dobi 20-64 godine
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa odraslo stanovništvo u dobi 20-64 godine, a sukladno Obrascu 2. u Metodologiji.
Nakon što se utvrdi broj odraslih u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 2. (koja je dio Obrasca 5 ).
Tablica 2. Procjena potreba za socijalnim uslugama za građane u riziku u dobi 20-64 godine
BROJ GRAĐANA U DOBI 20-64. G. U RIZIKU U ŽUPANIJI
% GRAĐANA U DOBI 20-64. G. U POTREBI ZA SOCIJALNOM USLUGOM
Broj građana u dobi 20-64. g. u županiji u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj građana u dobi 20-64. G. u županiji kojikoriste navedenu uslugu
Razlika između broja građana u potrebi te broja građana koji sada koriste uslugu
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM
OPĆA PREVENCIJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
0,7% građana u dobi 20–64 g. za sljedeće dvije usluge:
Podrška i pomoć
tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi)
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo)
SAVJETOVANJE I PODRŠKA OBITELJIMA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine
1,85% građana 20 64 g.
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godine (individualno, grupno ili obiteljsko)
2,34% građana 20–64 g.
Psihosocijalna podrška obiteljima zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
1,53% građana 20–64 g.
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
0,3% populacije u dobi 20–64 godine
NASILJE U OBITELJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj
20% trenutnog broja žrtvi nasilja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
SOS telefon za žrtve nasilja
300% trenutnog broja žrtvi nasilja
Besplatna primarna/sekundarna pravna pomoć
150% trenutnog broja žrtvi nasilja
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
50% trenutnog broja žrtvi nasilja
KRIZNI DOGAĐAJI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke s djecom
1 smještajni kapacitet na 10 000 stanovnika
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođenihkrizama i katastrofama
1 stambena jedinica na 10 000 stanovnika
RIZICI POVEZANI SA SIROMAŠTVOM
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH SUSTAVA (ZDRAVSTVO, PRAVOSUĐE I ZAPOŠLJAVANJE)
Podrška u zapošljavanju
50% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Besplatna pravna
pomoć
30% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
10% građana u teškoj materijalnoj deprivaciji
SOCIJALNO ISKLJUČENI KORISNICI ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
100% radno sposobnih nezaposlenih primatelja ZMN-a
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica
50% građana u prehrambenoj deprivaciji
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
50% građana u prehrambenoj deprivaciji
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj ili organizirano stanovanje
60% građana u riziku od beskućništva
Od toga
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% građana u riziku od beskućništva
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Dnevni centar za podršku i informiranje
200% građana u riziku od beskućništva
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva
30% građana u riziku od beskućništva
RIZICI U PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA
GRAĐANI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Univerzalna prevencija
100% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Selektivna prevencija
40% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
Indicirana prevencija
10% građana s teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama
mentalnog zdravlja u zajednici
60% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama
mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške za članove obitelji
osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
20% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
15% građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKI
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR
Broj građana koji imaju rizik patološkog kockanja
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju
20% građana koji imaju rizik patološkog kockanja
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
100% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
70% građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJEM
I OVISNICI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
30% odraslih osoba pod skrbništvom
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
20% odraslih osoba pod skrbništvom
Socijalno mentorstvo ili psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem po zakonu o socijalnoj skrbi ili
Vođenje slučaja ( case management ) iz zdravstvenog sustava
15% odraslih osoba pod skrbništvom
RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18-65 godina (bez korisnika sa mentalnim oštećenjem)
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
6% osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Boravak
8% osoba s invaliditetom u u sustavu socijalne skrbi
Pomoć u kući
8 % osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući
Koliko korisnika ima organiziranje prehrane u sklopu usluge
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom ilisocijalno mentorstvo po Zakonu o socijalnoj skrbi ili druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
40% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Broj korisnika psihosocijalne podrške osoba s invaliditetom
Broj korisnika usluge socijalnog mentorstva:
Druge terapijske/
rehabilitacijske usluge:
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Specijalizirani prijevoz i pratnja
50% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Dojavni sustavi u krizama
50% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Cjelodnevna skrb i njega u kući
3% osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
Privremeni njegovatelj
u obitelji
10 % osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE
2,5% svih osoba s invaliditetom prema podacima ŽZJZ-a
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
10% osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI
Radni asistent OSI
30% osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi
EDUKACIJE ZA PRUŽATELJE USLUGA
Tečajevi znakovnog jezika
Godišnje uključivanje barem 10 novih stručnjaka
3.1.3. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine
Narativno se opisuje udio izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u populaciji, a sukladno Obrascu 2 .
Nakon što se utvrdi broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine, prikazuje se ispunjena Tablica 3. (koja je dio Obrasca 5 ) .
Tablica 3. Procjena potreba za socijalnim uslugama za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine
BROJ IZBJEGLICA I PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI
% IZBJEGLICA I PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA
Broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj
izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine
koji koriste navedenu uslugu
Razlika između broja izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u potrebi te broja građana koji sada koriste uslugu
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA OBRAZOVANJA
BROJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi
Prevoditelj romskog jezika
10% romske populacije
Broj korisnika romskog pomagača
Broj korisnika prevoditelja romskog jezika
IZBJEGLICE I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Koordinator integracije
50% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
100% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
Podrška interkulturalnih medijatora
30% izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
100% interkulturnih medijatora
DRUGE USLUGE
Besplatna pravna pomoć
Županija razvija kapacitete na način da na 50 000 stanovnika ima kapacitet za:
100 korisnika besplatne pravne pomoći
Udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Dvije udomiteljske obitelji s kapacitetom za kulturalno osjetljivo udomiteljstvo
3.1.4. Dostupnost socijalnih usluga za osobe starije životne dobi
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa osobe starije životne dobi u Županiji, a sukladno Obrascu 2 .
Nakon što se utvrdi broj osoba starije životne dobi u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 4. (koja je dio Obrasca 5 ) .
Tablica 4. Procjena potreba za socijalnim uslugama za starije osobe
BROJ STARIJIH OSOBA U RIZIKU U ŽUPANIJI
% STARIJIH OSOBA U RIZIKU U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA
Broj starijih osoba u riziku u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika)
Postojeći broj
starijih osoba u riziku koji koriste navedenu uslugu
Razlika između broja starijih osoba u potrebi te broja starijih osoba koji sada koriste uslugu
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
37% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Alarmni dojavni
sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice)
41% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku
8% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Njega u kući
29% starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Boravak
30% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje ili
psihosocijalno savjetovanje ili psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
20% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI KROZ SEKTOR CIVILNOG DRUŠTVA
Klub/centar za druženje starijih osoba
50% starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Kontinuirana
njega u kući za oboljele od demencije
30% starijih oboljelih od demencije
BROJ STARIJIH OSOBA KOJI IMAJU NJEGOVATELJA KOJIMA JE POTREBNA PODRŠKA
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Savjetovanje obitelji ilipsihosocijalno savjetovanje obitelji ili psihosocijalna podrška članovima obitelji starije osobe
100% starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Privremeni/povremeni
smještaj radi predaha od skrbi
30% starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška
Usluga privremene
njege u kući radi predaha od skrbi
70% starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška
TERMINALNO BOLESNE OSOBE
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA
Palijativna skrb
u kući
80% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
Stacionarna
palijativna skrb
20% korisnika u potrebi za palijativnom skrbi
3.1.5. Utvrđivanje drugih potreba korisničkih skupina na području županije iskazane dodatnim kvalitativnim i kvantitativnim analizama i intervjuima
Ukoliko postoje neki socijalni rizici ili socijalne usluge koje nisu prikazane u poglavljima 3.1.1. do 3.1.4., a za koje se saznalo dodatnim kvalitativnim ili kvantitativnim analizama, narativno se prikazuju u ovom dijelu.
3.1.6. Zaključak o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga
Nakon što su prikazani i opisani socijalni rizici, kao i trenutno stanje s dostupnosti socijalnih usluga te je utvrđena razlika očekivanog i postojećeg broja korisnika za sve usluge, narativno se iznose zaključci o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga, a kao odgovor na sljedeća pitanja:
1) Postoji li neki rizik ili skupina građana za koju gotovo da nema socijalnih usluga?
2) Koji teritorijalni dijelovi Županije nisu dostatno pokriveni socijalnim uslugama?
3) Postoje li neke socijalne usluge koje uopće nisu razvijene, ili postoje rijetki inovativni primjeri ili pilot projekti takvih usluga?
4) Koje usluge su kumulativno razvijene, ali nisu proporcionalno dostupne u svim dijelovima županije?
5) Koje usluge su građanima dostupne, na koje rizike se adekvatno odgovorilo socijalnim uslugama te su dostupne u svim dijelovima županije?
6) Postoje li usluge koje se pružaju iznad procijenjenih potreba, kompenziraju nedostatak drugih usluga te nemaju adekvatnu ciljanost korisnika?
7) Za koje usluge i na kojem području Županije treba proširiti kapacitete?
8) Koje usluge je moguće pružiti bliže korisnicima u vidu stavljanja u funkciju dislociranih/dispanzerskih prostora?
9) Koje usluge se mogu početi pružati mobilno u posebno opremljenim vozilima ili u domu korisnika?
10) Koje usluge mogu proširiti svoj obuhvat korištenjem digitalnih tehnologija (usluge na daljinu ili e-usluge)?
Nositelji socijalnog planiranja u Županiji na postavljena pitanja daju odgovore u skladu sa svojim kontekstom i obilježjima. Ukoliko neko pitanje nije primjenjivo za Županiju, nije nužno odgovoriti na nj.
3.2. Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za održivi razvoj kvalitetnih socijalnih usluga
U drugom dijelu procjene aktualnog stanja, na temelju prikupljenih podataka (kvalitativnih i kvantitativnih) izvještava se o tome kakvi su kapaciteti pružatelja socijalnih usluga na području Županije te kakva je podrška jedinica lokalne i regionalne samouprave pružateljima usluga da ispune standarde kvalitete.
Prvo se tekstualno i grafički opisuju obilježja i broj pružatelja socijalnih usluga na način da se navode podaci poput mjesta registracije i područja djelovanja u Županiji, sektor iz kojeg dolaze, osnivač, izvori financiranja, pružaju li makar jednu licenciranu socijalnu uslugu. Podaci su ovdje prikupljeni temeljem Upitnika iz Obrasca 3. Navodi se i odnos korisnika koji uslugu ostvaruju putem područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 4) i kod pružatelja usluga (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 3) kako bi se utvrdio odnos među podacima i udio korisnika koji usluge ostvaruju preko mreže socijalnih usluga.
Nadalje, prikazuju se izazovi s kojima se susreću pružatelji i područja u kojima bi trebalo jačati njihove kapacitete, a temeljem kvalitativne analize svih podataka prikupljenih intervjuima sa predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra ( Obrazac 7) , te s predstavnicima korisničkih skupina ( Obrazac 8 ).
U posljednjem dijelu prikazuju se rezultati podataka prikupljenih od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te kvalitativna i kvantitativna analiza svih pristiglih odgovora (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 6 ), a kako bi se utvrdio njihov doprinos kvaliteti i održivosti socijalnih usluga.
Zaključno, navodi se kako se u županiji do sada poticala izvrsnost kroz pitanja poput:
- Ima li županija oblike poticanja izvrsnosti (npr. kroz nagrađivanje) ili promocije primjera dobre prakse?
- Postoji li neka organizacija koja može dobiti status referentnog centra na regionalnoj razini jer je prepoznatljiva po kvaliteti stručnog rada, inovativnosti ili time što odgovara na potrebe za koje nema dovoljno pružatelja?
- Postoji li neka organizacija koju se može potaknuti da bude etablirana kao centar izvrsnosti te joj omogućiti jačanje kapaciteta, povezivanje s obrazovanjem i akademskom zajednicom i promocijom na nacionalnoj/nadnacionalnoj razini?
- Brine li županija/JLS o stručnjacima i paraprofesionalcima koji su potrebni za pružanje socijalnih usluga? Postoji li praksa stipendiranja učenika i studenata ako pohađaju školu/studiraju za deficitarna zanimanja u socijalnim uslugama?
- Razumiju li predstavnici JL(R)S važnost edukacija i supervizija za stručnjake i paraprofesionalce koji pružaju socijalne usluge te što čini kako bi im pomogla u jačanju profesionalnih kompetencija.
- Što županija / JLS čini kako bi javno zagovarala potrebe za socijalnim uslugama te unapređenje položaja pružatelja socijalnih usluga?
- Postoje li koordinativna tijela koja brinu o cjelovitom razvoju socijalnih usluga i kakvo je njihovo djelovanje?
- Kako se županije uključuju u procjenu kriterija za pružanje socijalnih usluga i izdavanje licencija te na koje teškoće pritom nailaze?
4. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI
Narativno se opisuju prioriteti i smjer razvoja socijalnih usluga u trogodišnjem razdoblju kako bi se argumentirala vizija i misija. Također, navode se i ključne promjene u opsegu i pristupu razvoja socijalnih usluga koje se žele promovirati u budućnosti.
Nakon toga se u predlošku iz Obrasca 9 iznose ciljevi, mjere, aktivnosti i indikatori kao i izvori financiranja te na način da se razdvoje ciljevi usmjereni na povećanje dostupnosti socijalnih usluga te ciljevi usmjereni na jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga i podržavanje održivosti njihova rada.
Koristi se sljedeći predložak:
Posebni cilj 1.
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1
Mjera 1.1.
Indikator realizacije mjere
Aktivnosti
Nositelji/sunositelji aktivnosti
Izvori financiranja
Aktivnost 1.1.1.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
Aktivnost 1.1.2.
Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga
Ostali izvori financiranja
5. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA
U posljednjem dijelu socijalnog plana opisuje se kako će se pratiti ostvarivanje socijalnog plana i utvrđivanje indikatora predviđenih u Poglavlju 4 Socijalnog plana.
Objašnjava se kako će se unaprijediti koordinacija sa akterima zaduženima za određene aktivnosti te na koji način će se promovirati socijalni plan u javnosti i koristiti kao zagovarački alat.
Ukoliko postoji potreba, može se predvidjeti i u kojim će se okolnostima napraviti revizija socijalnog plana.
Opisuje se kako će se provoditi godišnja evaluacija realizacije mjera, a kako će se provesti trogodišnja evaluacija ostvarenosti ciljeva.
Predviđa se dinamika donošenja akcijskih planova za svaku godinu.
SMJERNICE ZA IZRADU JEDINSTVENE METODOLOGIJE ZA PROCJENU POTREBA TEMELJEM KOJE SE IZRAĐUJE SOCIJALNI PLAN
1. UVOD
Jedinstvena metodologija za procjenu potrebu namijenjena je svima u jedinici regionalne samouprave koji su odgovorni za proces socijalnog planiranja na županijskoj razini u Hrvatskoj, uključujući savjete za socijalnu skrb u svakoj županiji. Ova metodologija procjene potreba ključni je okvir osmišljen kako bi pomogao županijskim tijelima da utvrde stanje trenutnih usluga, identificiraju potrebe u pružanju usluga i projiciraju buduće potrebe socijalnih usluga za svoje stanovništvo. Istovremeno, socijalni planovi trebaju informirati MRMSOSP o potrebama za socijalnim uslugama u svrhu širenja mreže socijalnih usluga i ugovaranja novih usluga. Razvoj socijalnih usluga na razini županije trebao bi biti usklađen i s drugim reformskim procesima u Republici Hrvatskoj, a posebice s procesom deinstitucionalizacije u području skrbi za djecu i mlade, te odrasle osobe s invaliditetom.
Proces socijalnog planiranja i izrada prijedloga socijalnog plana je sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22) povjerena Savjetima za socijalnu skrb (čl. 241) koji se osnivaju odlukom skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave, a savjet za socijalnu skrb Grada Zagreba odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba (st. 2). Savjet za socijalnu skrb čine predstavnici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i lokalne samouprave, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, domova socijalne skrbi, centara za pomoć u kući, korisnika te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, strukovnih komora i udruga te udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi. (st.3). Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti (čl. 241, st. 5).
Sastavni dio županijskog socijalnog planiranja jest procjena potreba koja treba biti uključena u konačni dokument. Na temelju procijenjenih potreba utvrđuju se prioriteti za sljedeće 3 godine i načina na koji će surađivati s drugima kako bi se ostvarili ciljevi iz plana. Podaci prikupljeni procjenom potreba pomoći će županiji da odluči o svojim prioritetima i pomoći će u izradi detaljnijih godišnjih akcijskih planova.
Polazna točka za procjenu potreba stanovništva je definicija stanovništva koje živi u županiji i njihovih obilježja. To uključuje opisivanje demografskog profila stanovništva koji bi trebao uključivati trenutni i predviđeni budući sastav stanovništva prema dobi, spolu, zemljopisnom položaju, urbano-ruralnoj distribuciji, sastavu kućanstva, uključujući bračni status i specifične podskupine stanovništva, kao što su etničke skupine. Korisno je opisati i geografska obilježja te prostorni razmještaj stanovništva kako bi se dobili podaci o specifičnostima prostora i područjima županije gdje se može očekivati manja dostupnost usluga. Važno je identificirati nejednakosti unutar županije, a korisna je i usporedba županije s okruženjem ili nacionalnim pokazateljima kako bi se naglasili specifični izazovi. Za procjenu potreba za socijalnim uslugama važno je uvodno opisati materijalne, socijalne i gospodarske okolnosti koje mogu ukazati na socijalne i zdravstvene probleme, poput nezaposlenosti, siromaštva, neadekvatnih stambenih uvjeta, ovisnosti stanovnika o socijalnim transferima i naknadama. Poželjno je utvrditi i osnovne parametre zdravstvene dobrobiti kroz podatke o prosječnom životnom vijeku na području Županije (duljina vremena koje netko može očekivati da će živjeti), kaoi očekivanomzdravom životnom vijeku na području županije (duljina vremena koje netko može očekivati da će živjeti u dobrom zdravlju). Neophodno je da se zdravstvene potrebe razmatraju u korelaciji s potrebama socijalne skrbi budući da će pogoršanje ili zanemarivanje zdravlja vjerojatno rezultirati povećanjem socijalne skrbi, a time i povećanjem ukupnih troškova skrbi. Stoga su važni podaci o prevenciji invaliditeta, mentalnom zdravlju, kroničnim i terminalnim bolestima, demencijama i bolestima radi kojih osobe starije životne dobi trebaju tuđu pomoć i njegu.
Nakon šireg opisa socio-demografskih i geografskih obilježja županije, pristupa se procijeni potreba stanovništva za novim i kvalitetnijim socijalnim uslugama. Procjena potreba trebala bi biti utemeljena na socijalnim rizicima i problemima na koje želimo odgovoriti socijalnim uslugama, a ne isključivo na informaciji o postojećim uslugama . Trebalo bi uzeti u obzir cijeli životni tijek, od rane intervencije/prevencije do srednjoročne potpore i dugoročne skrbi. Stoga se potrebe procjenjuju na način da se prvo utvrdi koliki je opseg stanovništva u potrebi za socijalnim uslugama. U drugom koraku se procjenjuje trenutni obrazac i razina pokrivenosti socijalnim uslugama da bi se u trećem koraku utvrdio opseg jaza između potreba i trenutne ponude. U ovom je procesu važno razlikovati potrebu naspram potražnje. Osobe s očito visokom razinom potreba možda neće tražiti niti im se mogu pružiti usluge. To se posebno odnosi na vrlo marginalizirane zajednice. Također je važno biti svjestan da pružanje usluga često generira potražnju koja nije uvijek isto što i „potreba“.
U kontekstu izrade socijalnog plana, socijalne usluge uključuju usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, ali i sve druge inovativne i projektno financirane socijalne usluge koje pružaju licencirani i nelicencirani pružatelji socijalnih usluga. No, radi procjene potreba stanovništva važna je informacija o dostupnosti i pojedinih usluga koje se pružaju iz drugih sustava (primjerice zdravstva, pravosuđa, obrazovanja) kako bi se postojeći resursi koristili što bolje.
Proces procjene potreba i izrade socijalnog plana je participativan te je poželjno uključiti različite izvore i vrste podataka kao i različite dionike i korisnike socijalnih usluga. Kombiniraju se kvantitativni i kvalitativni podaci koji su već dostupni u statističkim bazama, znanstvenim i stručnim istraživanjima ili će se prikupiti kroz proces socijalnog planiranja. Korisni su i komparativni pristupi koji koriste usporedbe između različitih zemljopisnih područja ili skupina stanovništva, kao i korporativni pristupi u kojima se prikupljaju uglavnom kvalitativne informacije kako bi se razumjeli stavovi dionika (korisnika, javnosti, stručnjaka, kreatora politika itd.) o trenutnim potrebama i prioritetima za buduće pružanje usluga. Važno je identificirati, uključiti i angažirati ključne dionike rano u procesu procjene potreba kako bi se osiguralo da su stajališta dionika oblikovala donošenje odluka i raspodjelu resursa te da su njihova stajališta integrirana u naknadne procese strateškog planiranja. Važno je napomenuti da dionici uključuju pružatelje usluga iz različitih sektora (privatni, državni i nevladin sektor), te licencirane i nelicencirane pružatelje. Skupina dionika koja zahtijeva posebnu pozornost su korisnici socijalnih usluga.
Nakon što su županijski akteri procijenili koliki je jaz između dostupnih i potrebnih socijalnih usluga, participativno se odlučuje o prioritetima, i to ne samo o novim socijalnim uslugama ili većem broju korisnika, nego i o tome kako će ukupno biti poboljšani modeli skrbi te osigurati inovativne socijalne usluge koje će biti temeljene na sljedećim načelima:
• Stanovništvo se potiče na samopomoć i brigu o vlastitoj dobrobiti
• Osobe, uključujući one koji su ovisni o tuđoj pomoći, mogu živjeti, koliko je to razumno izvedivo, neovisno kod kuće ili u ugodnom okruženju u svojoj zajednici.
• Korisnici usluga socijalne skrbi imaju pozitivna iskustva s tim uslugama te se poštuje njihovo dostojanstvo.
• Usluge socijalne skrbi usmjerene su na pomoć u održavanju ili poboljšanju kvalitete života korisnika usluga.
• Usluge socijalne skrbi trebale bi doprinijeti smanjenju nejednakosti.
• U pružanju usluga socijalne skrbi resursi se koriste učinkovito.
Odgovor na rezultate procjene potreba može zahtijevati nove resurse u obliku dodatnih ulaganja. Međutim, ako se procjenom identificiraju usluge koje su neučinkovite ili koje bi se mogle pružiti na učinkovitiji način, tada postoje prilike za zaustavljanje neučinkovitih usluga i ponovno ulaganje resursa negdje drugdje ili za redizajniranje usluga kako bi bile učinkovitije. Važno je napomenuti da je dobro razrađen strateški plan polazna točka za svaku županiju koja nastoji povećati sredstva za socijalne usluge. Pilot projekti temeljeni na lokalnoj procjeni potreba u posebno ugroženim područjima dobar su način da županije pokažu učinkovito korištenje resursa s dobrim rezultatima za korisnike usluga, što bi zauzvrat trebalo privući daljnja izdvajanja u te usluge.
U županijskim planovima je važno utvrditi načine evaluacije, a potrebni su jasni SMART ciljevi koji se mogu pratiti, mjeriti i revidirati tijekom sljedeće tri godine. Uz ciljeve i aktivnosti, važno je predvidjeti odgovornost dionika za njihovu realizaciju kao i izvore financiranja. S obzirom na različite modele financiranja i pružanja usluga u Hrvatskoj, odgovornost za promjene i poboljšanje pružanja usluga negdje je između županije i MRMSOSP-a. MRMSOSP ne samo da izravno financira i upravlja socijalnim uslugama, također provodi proces ugovaranja s pružateljima socijalnih usluga. Županije stoga trebaju jasno odrediti ne samo što će učiniti u sljedeće tri godine kako bi odgovorile na potrebe svojih građana, već također predlažu odgovarajuće mjere resornom Ministarstvu.
2. ŽUPANIJSKA PROCJENA POTREBA : PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA
Procjena potreba treba biti usklađena s dva ključna prioriteta istaknuta u Nacionalnom planu za razvoj socijalnih usluga 2021 – 2027, a to su 1) dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga i 2) kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga. Stoga, procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga. U narednom tekstu opisuju se smjernice za procjenu oba segmenta.
2.1. PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA U ŽUPANIJI
Kako bismo mogli procijeniti dostupnost socijalnih usluga u županiji, potrebno je odgovoriti na četiri ključna pitanja:
a) Što smatramo i uključujemo u procjenu kao socijalne usluge?
b) Koga smatramo pružateljima socijalnih usluga?
c) Koliko je građana izloženo određenim socijalnim rizicima te, s obzirom na razmjer rizika, koliko je građana u potrebi za određenim socijalnim uslugama?
d) Kolika je trenutna pokrivenost građana potrebnim socijalnim uslugama?
2.1.1. Što su i koje su socijalne usluge?
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi socijalnim uslugama se smatraju ˝aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici˝ (čl. 70) (Zakon o socijalnoj srbi, NN, 18/22).
Da bismo neku aktivnost nazvali socijalnom uslugom, bitni su sljedeći osnovni kriteriji:
a) pridonose kvaliteti života i uključenosti u zajednicu onih skupina građana koje tradicionalno smatramo ranjivima . Važno je da takve aktivnosti pridonose prevenciji i prevladavanju privremenih ili trajnih teškoća koje dovode do socijalne isključenosti, odnosno da pomognu u zaštiti kvalitete života u zajednici kada je korisnik suočen s nekim socijalnim problemom ili rizikom u cjeloživotnoj perspektivi. Sukladno određenju korisnika sustava socijalne skrbi iz Zakona o socijalnoj skrbi, korisnike socijalnih usluga možemo svrstati u sljedeće kategorije: djeca, mladi i obitelji u riziku, građani u riziku od siromaštva, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, izbjeglice i pripadnici nacionalnih manjina (osobito Romi).
b) Socijalne usluge podrazumijevaju da između pružatelja i korisnika postoji odnos koji se temelji na načelu individualizacije i dobrovoljnosti . Prema tome, takvim uslugama ne smatramo mjere (čak i kada je riječ o stručnoj pomoći, uključujući i tretman) koje su prisilne (primjerice u obiteljsko-pravnoj zaštiti, penalnom sustavu, zaštiti maloljetnika s problemima u ponašanju i sl.).
c) Socijalnim uslugama smatramo one usluge kojima je cilj zadržati korisnike u obitelji i/ili u lokalnoj zajednici uz aktiviranje lokalne podrške, a samo kada to nije moguće uključuju oblike smještaja najbliže stanovanju u obitelji (npr. organizirano stanovanje, udomiteljska obitelj, krizni smještaj). To znači da se u planiranju socijalnih usluga treba usmjeriti na izvaninstitucionalne usluge . Usluge institucionalnog smještaja i sada pokrivaju velike potrebe, no treba razmišljati u smjeru povećanja izvaninstitucionalnih usluga.
d) Socijalne usluge trebaju biti regulirane okvirom javnih politika kako bi se očuvala dobrobit najranjivijih dijelova društva. Socijalne usluge stoga trebaju biti podložne provjeri kvalitete i uvjeta u kojima se pružaju, a nisu rezultat individualnog dogovora pružatelja i korisnika bez mogućnosti provjere sustava zaduženog za nadzor i praćenje kvalitete. Usluge koje se pružaju protivno Zakonu o socijalnoj skrbi bez odgovarajuće licencije, a posebno ako se temeljem toga stječe materijalna korist izravnim naplaćivanjem od korisnika ne smatraju se socijalnim uslugama te je potrebno poduzeti mjere radi prestanka takve prakse i licenciranja pružatelja.
e) U osnovi organiziranja socijalnih usluga je stručni rad . Socijalne usluge se ne temelje na neformalnoj podršci. No, to ne znači da se u nekom segmentu u pružanje usluge ne mogu uključiti volonteri. Osim toga, u pružanje socijalne usluge uključuje se čitav niz tzv. para-profesionalaca i novih zanimanja (njegovatelji, pružatelji usluge pomoći u kući, osobni asistenti, udomitelji, pomoćnici u nastavi, prevoditelji znakovnog jezika, obiteljski suradnici, kulturni medijatori…), no za organizaciju i usmjeravanje socijalnih usluga treba biti zadužen kvalificirani visoko-obrazovani stručnjak.
Prema svojoj svrsi, socijalne usluge osiguravaju: skrb i smještaj izvan vlastite obitelji, podršku u socijalizaciji i socijalnom uključivanju, podršku i pomoć u redovitom svakodnevnom funkcioniranju te specifičnu tretmansku stručnu pomoć radi prevladavanja točno određenih psihosocijalnih rizika i fizičkih ograničenja. Pored toga, socijalne usluge trebaju odgovoriti na različite socijalne rizike i ponuditi raspon aktivnosti od preventivnih, tretmanskih pa sve do kompleksne dugotrajne skrbi.
2.1.2. Popis socijalnih usluga uključenih u socijalno planiranje
Iako nije moguće u potpunosti popisati sve socijalne usluge, ovdje nudimo jedan mogući popis socijalnih usluga kao smjernica za socijalno planiranje (Tablica 1). Kada se prikupljaju podaci o socijalnim uslugama, važno je usluge vezati uz kategorije korisnika koji imaju određene psihosocijalne rizike kako bi se preciznije utvrdile potrebe za socijalnim uslugama.
Tablica 1. Popis socijalnih usluga uključenih u socijalno planiranje
USLUGA
KORISNICI
DODATNA RAZRADA KORISNIKA USLUGE
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI
Rana razvojna podrška
Djeca s teškoćama u razvoju
Rana razvojna podrška 0-3 g.
Rana razvojna podrška 4–7 g.
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju
Djeca s teškoćama u razvoju
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju)
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi
Starije osobe
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe
Njegovatelji i obitelji starijih osoba
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Djeca bez pratnje.
Savjetovanje za korisnike u dobi 20-64 godina ili obitelji
Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom
Savjetovanje za starije osobe
Starije osobe
Savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Psihosocijalno savjetovanje za korisnike u dobi 18-64 godina ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Psihosocijalno savjetovanje
Starije osobe
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe
Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Obiteljska medijacija
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Boravak
Djeca s teškoćama u razvoju
Boravak
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše
Boravak
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Boravak
Građani u riziku od beskućništva
Boravak
Odrasle osobe mentalnim oštećenjem i ovisnici
Boravak
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Boravak
Starije osobe
Smještaj ili organizirano stanovanje :
Djeca s teškoćama u razvoju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima)
Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djeca čija se prava krše
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja)
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Djeca u domu
Djeca u udomiteljskoj obitelji
Djeca u organiziranom stanovanju
Djeca kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj ili organizirano stanovanje
Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtve trgovanja ljudima)
Djeca i mladi u domu
Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji
Djeca i mladi u organiziranom stanovanju
Djeca i mladi kod drugih pružatelja
Smještaj
Žrtve nasilja u obitelji
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom
Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji
Smještaj ili organizirano stanovanje
Beskućnici
Prenoćište
Prihvatilište
U domu socijalne skrbi
Organizirano stanovanje
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima)
ili organizirano stanovanje
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Organizirano stanovanje
Dom socijalne skrbi
Udruga/vjerska zajednica
Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Od toga broj starijih osoba oboljelih od demencije
Smještaj u domu
Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga
Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji
Organizirano stanovanje
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Djeca s teškoćama u razvoju
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti
Socijalno isključeni korisnici zajamčene minimalne naknade
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Socijalno mentorstvo
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Socijalno mentorstvo
Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem)
Pomoć u kući
Osobe s invaliditetom u dobi 18-64 godina
Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući
Koliko korisnika ima organiziranu prehranu u sklopu usluge
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
PREMA ZAKONU O OSOBNOJ ASISTENCIJI
Usluga osobne asistencije
Osobe s invaliditetom
Broj korisnika koji ima uslugu:
Osobnog asistenta
Komunikacijskog posrednika
Videćeg pratitelja
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI
Prilagođeni prijevoz
Djeca s teškoćama u razvoju
Specijalizirani prijevoz i pratnja
Osobe s invaliditetom
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi
Djeca s teškoćama u razvoju
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi
Osobe s invaliditetom
Privremeni /povremeni
smještaj radi predaha od skrbi
Obitelji, skrbnici i njegovatelji starije osobe
Usluga privremene
njege u kući radi predaha od skrbi
Obitelji, skrbnici i njegovatelji starije osobe
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima
Djeca s teškoćama u razvoju
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Individualni socijalno- pedagoški ili savjetodavni rad
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Koordinator integracije
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Grupna i vršnjačka podrška
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Mentorstvo za mlade s PUP-om
Djeca i mladi s problemima u ponašanju
Podrška i pomoć tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo)
Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva
Info centar za mlade
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Dnevni centar za podršku i informiranje
Građani u riziku od beskućništva
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti
Klub/centar za druženje starijih osobe
Starije osobe
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama
Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva
Građani u riziku od beskućništva
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama
Obitelji pogođene kriznom situacijom
SOS telefon za žrtve nasilja
Žrtve nasilja u obitelji
Dojavni sustavi u krizama
Osobe s invaliditetom
Alarmni dojavni sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice)
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica
Građani u prehrambenoj deprivaciji
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući)
Građani u prehrambenoj deprivaciji
Tečajevi znakovnog jezika
Za pružatelje usluga za rad s osobama s invaliditetom
Dodatan rad s udomiteljimaza udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta
Za udomiteljske obitelji
USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA
USLUGE U SURADNJI SA ZDRAVSTVOM
Logopedska terapija
Djeca s teškoćama u razvoju
Druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge)
Osobe s invaliditetom
Cjelodnevna skrb i njega u kući
Osobe s invaliditetom
Njega u kući
Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije
Starije osobe oboljele od demencije
Programi podrške i preventivni programi mladima radi suzbijanja ovisnosti
Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo
Preventivni programi u području javnog zdravstva ili socijalne skrbi
Građani sa rizicima mentalnog zdravlja
Univerzalna prevencija
Selektivna prevencija
Indicirana prevencija
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction)
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu
Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć
Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja
Vođenje slučaja ( case management )
Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici
Palijativna skrb u kući
Terminalno bolesne osobe
Stacionarna palijativna skrb
Terminalno bolesne osobe
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
Osobe u riziku od siromaštva sa kroničnim bolestima
DRUGE USLUGE U SURADNJI SA PRAVOSUĐEM
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć
Žrtve nasilja u obitelji
Besplatna pravna pomoć
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Besplatna pravna pomoć
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnici romske nacionalne manjine
USLUGE U SURADNJI SA SEKTOROM RADA I ZAPOŠLJAVANJA
Podrška u zapošljavanju
Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju
Žrtve nasilja u obitelji
Pomoć i podrška u stjecanju
kvalifikacija i zapošljavanju
Osobe s invaliditetom
Radni asistent OSI
Osobe s invaliditetom
USLUGE U SURADNJI S OBRAZOVANJEM
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik
Djeca s teškoćama u razvoju
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi
Pripadnici romske nacionalne manjine
Prevoditelj romskog jezika
Pripadnici romske nacionalne manjine
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Prevođenje i tumačenje
Tečajevi hrvatskog jezika
DRUGO (MUP/CIVILNO DRUŠTVO)
Podrška interkulturalnih medijatora
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom
Broj korisnika
Broj interkulturalnih medijatora
Na samom početku socijalnog planiranja, važno je da nositelji izrade socijalnog plana definiraju opseg socijalnih usluga obuhvaćenog socijalnim planom. On treba uključiti usluge u sustavu socijalne skrbi (propisane zakonom i inovativne projektne usluge). No, bilo bi od iznimne važnosti da nositelji izrade socijalnog plana uzmu u obzir i druge usluge koje su srodne sustavu socijalne skrbi i neodvojive od pružanja podrške korisnicima sustava socijalne skrbi.
Sudionici socijalnog planiranja u županiji mogu ostaviti otvorenu mogućnost da postoje i neke druge socijalne usluge koje nisu ponuđene u okviru popisa u Tablici 1. Korisno je uključiti i podatke o broju korisnika prve socijalne usluge, usluge sveobuhvatne procjene i planiranja i usluge stručne procjene, iako se u socijalnom planu neće utvrđivati potreba za ovim uslugama predviđenima Zakonom o socijalnoj skrbi.
2.1.3. Tko su pružatelji socijalnih usluga i kako ih mapirati?
Drugo temeljno pitanje jest koga se smatra pružateljem socijalnih usluga. S obzirom na to, u procesu socijalnog planiranja treba utvrditi nekoliko kriterija za mapiranje pružatelja:
a) Radi li se o pružateljima unutar sustava socijalne skrbi, izvan sustava socijalne skrbi ili mješovitim gdje istovremeno u organizaciji pružatelja postoji više usluga koje se pružaju u različitim sustavima. Najčešće se organizacije civilnog društva nalaze u takvom položaju, no nekada mogu biti i ustanove (primjerice centri za rehabilitaciju koji imaju dio aktivnosti u socijalnoj skrbi, dio u zdravstvu, dio u obrazovanju).
b) Mapiranje pružatelja u okviru socijalne skrbi :
B1. U ovoj kategoriji najjednostavnije je dobiti podatak o pružateljima socijalnih usluga propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi. S obzirom da se od njih očekuje posjedovanje licencije, podaci su dostupni kroz Adresar resornog Ministarstva kao i registre županijskih upravnih odjela. Hrvatski zavod za socijalni rad može osigurati podatke o udomiteljskim obiteljima i fizičkim osobama pružateljima usluga. No, treba imati na umu da dio pružatelja iako pruža usluge predviđene zakonom, nema provjerene uvjete ili licenciju. To su primjerice usluge u okviru programa Zaželi ili usluge psihosocijalnog savjetovanja. I njih je važno uključiti u procjenu stanja. Važno je zabilježiti dostupne potencijale i kapacitete za pružanje onih usluga za koje pružatelji još nemaju dobivenu licenciju, a za koje bi mogle postojati ili već postoje potrebe.
Treba napomenuti da podaci koji će se prikupiti imaju određene manjkavosti, no bez obzira na to mogu poslužiti kao dobra osnova za daljnje prikupljanje i nadopunjavanje baze podataka. Naime, na temelju dostupnih registara dobiti će se uvid u pružatelje koji su registrirani na području županije, a nedostajati će oni pružatelji koji su registrirani u drugoj županiji, no usluge pružaju na području županije koja provodi planiranje. Istovremeno, u županiji će socijalne usluge koristiti korisnici iz drugih županija. Ovaj problem može se prevladati na dva načina:
- Da županije evidentiraju sve korisnike kao ˝svoje˝ građane jer je potrebno dobiti uvid u slobodne kapacitete.
- Za pružatelje koji su registrirani u drugim županijama, ali djeluju na području one koja provodi planiranje, podatke se može dobiti metodom snježne grude ili ključnih informatora koja je predložena u točci B3.
Županije se potiče da prikupe podatke od područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika koji su bili izravno primatelji njihovih usluga ili za koje je Zavod izdao rješenje/uputnicu/zaključak te uputio korisnika na pružatelja koji je u mreži pružatelja socijalnih usluga sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (čl. 240, NN 18/22, 46/22, 119/22). Takvi podaci neće biti potpuni jer dio korisnika uslugu ne ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ipak, njihovi su podaci relevantni kao dodatna provjera podataka i usluga ugovorenih kroz mrežu socijalnih usluga.
B2. Drugi uvid u pružatelje socijalnih usluga jest preko Registra udruga koje u svojim statutima imaju predviđenu socijalnu djelatnost i socijalne usluge. Tu postoji slično ograničenje da će Registar dati uvid u pružatelje koji imaju sjedište na području županije, ne i za one iz drugih županija koji su aktivni na području županije koja provodi planiranje. U tom slučaju može se pristupiti u skladu s uputom u koraku B3.
B3. Utvrđivanje ostalih pružatelja metodom snježne grude ili preko ključnih informatora.
U koraku B1 i B2 ne mogu se dobiti cjeloviti podaci o pružateljima koji djeluju na području županije. Da bi se dobio cjeloviti uvid, predlaže se koristiti metodu snježne grude (poznati pružatelji ukazuju na neke koje nismo zabilježili koji onda opet ukazuju na treće, itd.) sve dok ne dođe do zasićenja ili ponavljanja istih pružatelja. Druga je mogućnost putem ključnih informatora, npr. predsjednika saveza udruga ili stručnjaka koji će dati početni popis preostalih pružatelja.
To je posebno primjereno za utvrđivanje pružatelja izvan sustava socijalne skrbi i za pružatelje koji nisu registrirani na području županije .
Pored toga koje socijalne usluge pružaju i za koje korisnike, korisno je provjeriti i druga pitanja:
c) Je li pružatelj licenciran za uslugu koju pruža?
d) Tko je osnivač pružatelja socijalnih usluga?
e) Kakva je struktura izvora financiranja socijalnih usluga?
f) Na području kojih jedinica lokalne samouprave pružatelj djeluje?
Ovaj postupak može imati i širu svrhu od prikupljanja podataka za socijalni plan te biti osnova za izradu kataloga i/ili karte pružatelja dostupne javnosti uz očekivano osvježavanje podataka kako budu dolazile informacije iz zajednice.
Podaci o socijalnim uslugama i korisnicima prikupljaju se temeljem pripremljenih obrazaca: Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga te se prikuplja stanje na točno određeni datum koji odredi Savjet za socijalnu skrb.
Upute za popunjavanje obrazaca:
- Upute uz Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
Svakom pružatelju socijalnih usluga koji djeluje na području županije uručuje se individualni upitnik koji se može ispunjavati i dostaviti elektronički, osobno uz pomoć terenskog anketara ili poštom .
U uvodnom dijelu pružatelji navode nekoliko osnovnih podataka o organizaciji (naziv, kontakt podatke, osnivača, tip organizacije) te jednu ili više županija na području kojih djeluju.
Središnji dio upitnika je popis socijalnih usluga koje su razrađene prema korisnicima kojima su namijenjene. Pružateljima treba odmah u prvom retku definirati s kojim danom bilježe stanje s brojem korisnika.
Pružatelji ne ispunjavaju upitnik objedinjeno za sve socijalne usluge, niti za jednu socijalnu uslugu koja se pruža različitim korisnicima. Pružatelji ispunjavaju podatke odvojeno za svaku socijalnu uslugu koja je dodatno razrađena po korisničkim skupinama te za svaku unose podatak o licenciji, izvorima financiranja i jedinicama lokalne samouprave. Primjerice, ukoliko pružatelj ima uslugu boravka za djecu s teškoćama u razvoju i za odrasle osobe s invaliditetom, posebno treba ispuniti redak Boravak uz korisničku skupinu djeca s teškoćama u razvoju, a posebno ispunjava redak Boravak uz korisničku skupinu osobe s invaliditetom.
Pružatelji ne mijenjaju stupac 1, te tek u stupac 2. BROJ KORISNIKA NA DAN DD.MM.GGGG. navode broj korisnika u određenoj kategoriji. Pritom ne brišu, niti ne mijenjaju naziv kategorije korisnika kako bi se omogućilo da se dobiju jedinstveni podaci.
Po potrebi kod pojedinih usluga pružatelji dodatno razrađuju korisnike po kategorijama i to tamo gdje je isto predviđeno (stupac 3). Gdje to nije predviđeno, stupac 3 ostaje prazan. Zbroj korisnika u stupcu 3 ne smije biti veći od broja korisnika u stupcu 2.
U stupcu 4. za svaku socijalnu uslugu za određenu korisničku skupinu pružatelji upisuju općine i gradove u Županiji za koju se izrađuje socijalni plan na čijem području pružaju navedenu uslugu navedenoj korisničkoj skupini.
U stupcu 5. za svaku socijalnu uslugu za određenu korisničku skupinu pružatelji upisuju imaju li licenciju. Primjerice, pružatelj može imati licenciju za uslugu boravka za djecu s teškoćama u razvoju, ali nema licenciju za boravak za osobe s invaliditetom te će kod prve usluge staviti oznaku DA, a kod druge oznaku NE. Mogući odgovori su DA, NE ili JOŠ NE, ALI JE PREDAN ZAHTJEV. Ovaj stupac se ne ispunjava za socijalne usluge koje su inovativne ili projektno financirane ili se pružaju kroz druge sustave.
U stupcu 6. se upisuje za koliko korisnika iz stupca 2. se usluga osigurava prvenstveno kroz mrežu s Ministarstvom, za koliko projektno, za koliko korisnici sami plaćaju u cijelosti uslugu i drugo. Zbroj korisnika u stupcu 6. ne bi smio biti veći od broja korisnika u stupcu 2.
Ukoliko pružatelji pružaju neke od usluga kojih nema na navedenom popisu, mogu ih dodati na samom kraju upitnika kao druge usluge i ponoviti onoliko puta redak koliko imaju drugih socijalnih usluga. Savjet za socijalnu skrb zadržava pravo i te usluge koje se razlikuju nazivom, ali ne i sadržajem pribrojiti nekoj od usluga s popisa kako bi se dobili što jasniji podaci. Ukoliko usluga i nazivom i sadržajem ne odgovara ničemu s popisa, tek tada se dodaje kao nova socijalna usluga.
- upute uz Obrazac 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga
Na početku upitnika navodi se naziv područnog ureda i kontakt osoba koja je ispunjavala ili koordinirala ispunjavanje upitnika.
Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad ima dva temeljna dijela.
U prvom dijelu iz zadnjeg statističkog izvješća koje je rađeno upisuju se podaci koji će služiti županijama za procjenu socijalnih rizika (a dio su Obrasca 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji ).
U drugom dijelu se upisuju podaci o korisnicima pojedinih usluga na datum kojeg odredi Savjet za socijalnu skrb kao datum s kojim se prikupljaju podaci. Prilikom ispunjavanja ne brišu se nazivi usluga, ne brišu se redci niti se spajaju usluge koje se pružaju za različite korisničke skupine. Primjerice, potrebno je odvojeno navesti broj djece s teškoćama u razvoju kojima je izdana uputnica za boravak, a odvojeno u posebnom retku broj djece s problemima u ponašanju kojima je izdana uputnica za boravak. Broj korisnika pojedine usluge upisuje se u stupac 2, a u određenim slučajevima on se dodatno razrađuje u stupcu 3. Ako nije predviđena dodatna razrada u stupcu 3, ćelija ostaje prazna. Zbroj korisnika u stupcu 3. ne smije biti veći od broja korisnika iz stupca 2. istog retka.
2.1.4. Kolika je građana izloženo socijalnim rizicima te u potrebi za određenim socijalnim uslugama ?
Jedno od ključnih pitanja u socijalnom planiranju jest koliki je uopće opseg građana u ranjivom položaju, a onda i u potrebi za određenim socijalnim uslugama. Da bi se moglo odgovoriti na postavljeno pitanje, važno je dobiti informaciju o a) razmjeru socijalnih rizika kojima su građani izloženi te b) pokazateljima koji će nam omogućiti da procjenu rizika povežemo sa projekcijom potreba za socijalnim uslugama. Smjernice za izračun ovih podataka prikazane su u Obrascu 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Ovi izračuni se vrše na temelju statističkih podataka koji su navedeni u Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji .
Da bi napravili ove procjene, županije mogu koristiti parametre na nacionalnoj razini i prilagoditi ih svom specifičnom kontekstu (druga kolona u Obrascu 2) ili koristeći svoje specifične podatke kako bi dobile još preciznije projekcije (treća kolona u Obrascu 2). Ukoliko se koriste drugom kolonom, tada je važno projekciju broja korisnika napraviti u zadanoj demografskoj skupini kako bi se izbjegle velike neravnoteže u demografskoj strukturi stanovništva koje nalazimo u Hrvatskoj.
Treba napomenuti da pokazatelji koji su prikazani u tablici služe za orijentaciju o razmjeru rizika u populaciji i nisu nužno kriteriji po kojima se korisnike treba uključiti u usluge. Primjerice ako znamo broj obitelji kojima je izrečena mjera radi propusta u roditeljskoj skrbi, taj pokazatelj nam olakšava da projiciramo broj obitelji koje još nisu vidljive u sustavu socijalne skrbi, a radi preveniranja daljnjih rizika. Dakle, iako smo na temelju broja obitelji koje imaju mjeru iz obiteljsko-pravne zaštite projicirali potrebu u zajednici, stvarne obitelji koje uključujemo u uslugu ne moraju imati izrečene mjere Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Nakon što se temeljem Obrasca 2 . izračuna broj građana pogođen određenim rizikom, taj se broj unosi u Obrazac 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinicama regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba te se dalje računa očekivani broj korisnika pojedinih usluga. Uz taj broj, navodi se i trenutni broj korisnika pojedine usluge na temelju provedenog istraživanja s pružateljima socijalnih usluga), a kako bi se mogla potom utvrditi razlika između očekivanog i trenutnog broja korisnika usluga. To je centralni podatak na temelju kojega se dalje postavljaju ciljevi i prioriteti socijalnog plana te informira Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi o potrebi proširenja mreže socijalnih usluga.
U Obrascu 5 . ispunjavaju se stupci 1, 3, 4 i 5, dok se stupac 2. kao i svi već uneseni parametri ne brišu.
Objašnjenje korištenja Obrasca 2. i Obrasca 5. uz primjer po koracima:
Ovdje ćemo navesti primjer za uslugu rane razvoje podrške u XY županiji na izmišljenim podacima:
Korak 1. Potrebno je utvrditi koliki je broj djece s teškoćama u razvoju što je navedeno kao jedan od rizika u Obrascu 2. XY županija ovu procjenu može napraviti na dva načina: tako da se koristi nacionalnim pokazateljima (stupac 2. Obrasca 2.) ili koristeći svoje županijske podatke (stupac 3. Obrasca 2.). Dakle, županija bira jedan od dva načina te nema potrebe primijeniti oba.
1.1. Ukoliko se županija odluči primijeniti nacionalne podatke, računa da bi 9,4% sve djece u dobi 0-19 godina imalo invaliditet. Na primjeru ove županije koja ima 60 211 djece u dobi 0-19, to bi značilo da 5660 djece u dobi 0-19 ima invaliditet. Međutim, prevalencija invaliditeta u XY Županiji jest nešto veća od nacionalne te iznosi 11,2% te ćemo 5660 pomnožiti sa 1,19 (toliko iznosi omjer županijske i nacionalne prevalencije) i konačno ćemo zaključiti da u toj županiji treba uzeti u obzir da je oko 6735 djece s invaliditetom.
1.2. Ukoliko županija XY primjeni stupac 3., zatražiti će putem županijskog zavoda za javno zdravstvo preciznije podatke i saznati da u županiji živi 6029 djece s invaliditetom. Ti podaci su svakako precizniji, ali zahtijevaju prikupljanje podataka na županijskoj razini.
Korak 2. Nakon što županije temeljem stupca 2 ili stupca 3 u Obrascu 2 utvrde broj djece s teškoćama u razvoju, procjenjuju očekivani broj djece korisnika usluge rane razvojne podrške i to koristeći Obrazac 5. Stoga će se prvo u Obrascu 5 . u stupcu 1. unijeti broj djece s teškoćama u razvoju. Dalje se utvrdi u stupcu 2. da uslugu rane razvojne podrške za djecu u dobi 0-3 godine treba osigurati za 13% djece s teškoćama u razvoju, a uslugu rane razvojne podrške za djecu 4-7 godina za 5,85% djece s teškoćama u razvoju. Ako je u prethodnom koraku utvrđeno da u XY županiji ima 6735 djece s invaliditetom, to znači da za njih 876 treba usluga rane razvojne podrške 0-3 godine, a za njih 394 treba planirati ranu razvojnu podršku u dobi 4-7 godina. Ukupno 1270 djece s teškoćama u razvoju treba usluge rane razvojne podrške. Ti se brojevi unose u stupac 3. Obrasca 5 koji nosi naziv Očekivani broj korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom).
Korak 3. Prikupljanjem podataka od pružatelja socijalnih usluga utvrđeno je da je u županiji ukupno 290 djece koristilo uslugu rane razvojne podrške. Taj se podatak unosi u stupac 4. Obrasca 5. koji nosi naziv: Postojeći broj korisnika usluga.
Korak 4. Kada je poznat očekivani i postojeći broj korisnika socijalne usluge, lako se može utvrditi razlika. U prethodnom primjeru županija XY treba osigurati uslugu rane razvojne podrške za još 980 djece. Taj se broj kao razlika unosi u stupac 5 Obrasca 5. ).
2.1.5. Zaključak o razlici između potrebnih i dostupnih socijalnih usluga
Kada županijski dionici imaju jasnu ideju o tome što su socijalne usluge, kolika je potreba za uslugama u populaciji te kojim pružateljima raspolažu, stvorene su pretpostavke za dobivanje uvida u trenutnu dostupnost socijalnih usluga. Na temelju prikupljenih podataka, moguće je zaključiti o pokrivenosti populacije pojedinom uslugom, ali nije uputno zbrajati broj korisnika svih usluga jer jedan korisnik nerijetko koristi više usluga, dolazi do višestrukih rizika, pa čak nije isključeno da će istu uslugu ostvariti kod više pružatelja. Ugrubo govoreći potreba za socijalnim uslugama postoji kod minimalno 15% stanovništva.
Županijski dionici mogu uključiti i predstavnike korisnika kako bi dobili dublje uvide u dostupnost usluga u pogledu prometne povezanosti, pristupačnosti institucija i radnog vremena, odnosa stručnjaka ili okoline, dostupnosti informacija i jezične/komunikacijske dostupnosti (Obrasci 6., 7., 8.)
Nakon kombiniranja kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, županijski dionici trebaju zaključiti sljedeće o dostupnosti socijalnih usluga:
a) Postoji li neki rizik ili skupina građana za koju gotovo da nema socijalnih usluga?
b) Postoje li neke socijalne usluge koje uopće nisu razvijene, ili postoje tek rijetki inovativni primjeri/pilot projekti takvih usluga?
c) Koje usluge su ukupno razvijene, ali nisu proporcionalno dostupne u svim dijelovima županije?
d) Koje usluge su dostupne građanima, na koje rizike se adekvatno odgovorilo socijalnim uslugama te su dostupne u svim dijelovima županije?
e) Postoje li usluge koje se pružaju i više nego što je potrebno, a zapravo kompenziraju nedostatak drugih usluga te nemaju adekvatnu ciljanost korisnika?
f) Kako županija može smanjivati broj korisnika u domskom smještaju te promovirati u budućnosti smještaj u organiziranom stanovanju, udomiteljskim obiteljima ili drugim pružateljima smještaja u zajednici?
Voditelji socijalnog planiranja u Županiji će na postavljena pitanja dati odgovore sukladno svojim prilikama i kontekstu te ukoliko neko pitanje za njih nije primjereno, nije nužno na isto odgovoriti.
2.2. PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA NA PODRUČJU ŽUPANIJE
Drugi prioritet Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga tiče se kvalitete i održivosti razvoja socijalnih usluga. Tijekom socijalnog planiranja važno je sagledati koliko je okruženje u županiji poticajno za pružatelje socijalnih usluga i omogućuje im implementaciju standarda kvalitete.
Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga, i to čine iz perspektive samih pružatelja, predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, predstavnika korisnika i predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci čiji je sadržaj propisan na obrascima:
- Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
- Obrazac 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb
- Obrazac 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
- Obrazac 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
Pored procjene o tome na koji način županija potiče ostvarivanje standarda kvalitete, dionici socijalnog planiranja u Županiji mogu procijeniti i ostale aspekte unapređenja kapaciteta pružatelja:
a) Ima li županija oblike poticanja izvrsnosti (npr. kroz nagrađivanje) ili promocije primjera dobre prakse?
b) Postoji li neka organizacija koja može dobiti status referentnog centra na regionalnoj razini jer je prepoznatljiva po kvaliteti stručnog rada, inovativnosti ili time što odgovara na potrebe za koje nema dovoljno pružatelja?
c) Postoji li neka organizacija koju se može potaknuti da bude etablirana kao centar izvrsnosti te joj omogućiti jačanje kapaciteta, povezivanje s obrazovanjem i akademskom zajednicom i promociju na nacionalnoj/nadnacionalnoj razini?
d) Brine li županija/JLS o stručnjacima i paraprofesionalcima koji su potrebni za pružanje socijalnih usluga? Postoji li praksa stipendiranja učenika i studenata ako pohađaju školu/studiraju za deficitarna zanimanja u socijalnim uslugama?
e) Razumiju li predstavnici JL(R)S važnost edukacija i supervizija za stručnjake i para-profesionalce koji pružaju socijalne usluge te što čine kako bi im pomogla u jačanju profesionalnih kompetencija.
f) Što županija/JLS čini kako bi javno zagovarala potrebe za socijalnim uslugama te unapređenje položaja pružatelja socijalnih usluga?
g) Postoje li koordinativna tijela koja brinu o cjelovitom razvoju socijalnih usluga i kakvo je njihovo djelovanje?
h) Kako se županije uključuju u procjenu kriterija za pružanje socijalnih usluga i izdavanje licencija te na koje teškoće pritom nailaze?
U ovom segmentu treba grafički i tekstualno prikazati broj i strukturu pružatelja socijalnih usluga, njihovu prostornu distribuciju, te prikazati trenutne kapacitete kojima raspolažu, područja u kojima procjenjuju da bi kapacitete trebalo ojačavati te podršku kakvu dobivaju od jedinica lokalnepodručne (regionalne) samouprave što se utvrđuje upitnikom iz Obrasca 6.
3. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI ZA RAZDOBLJE OD TRI GODINE
3.1. Struktura akcijske komponente socijalnog plana
Nakon što je učinjena procjena potreba, dionici socijalnog planiranja imaju pretpostavke kako bi formulirali ciljeve, mjere, aktivnosti, indikatore i razine nadležnosti za ostvarivanje ciljeva socijalnog plana.
Sukladno strukturi Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine, ciljevi, mjere i aktivnosti upisuju se sukladno Obrascu 9 .
Pojašnjenje:
Posebni ciljevi: posebni ciljevi trebaju odražavati strateško usmjerenje na razini Županije, a kao odgovor na procijenjene potrebe prema dva prioritetna područja: dostupnost socijalnih usluga te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Pokazatelji ostvarenosti cilja 1: oni uključuju mjerljive pokazatelje koji će ukazati da je u županiji povećana dostupnost socijalnih usluga ili smanjen socijalni rizik, odnosno da su unaprijeđeni kapaciteti pružatelja, kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga.
Mjere: svaki cilj realizira se kroz konkretne mjere koje rezultiraju određenim ishodima. Mjere uključuju vidljive rezultate kojima se ostvaruju ciljevi te za koje trebaju biti određeni konkretni indikatori (primjerice broj novih usluga, povećanje stope pokrivenosti uslugama, broj novih inicijativa, i sl.).
Mjere se realiziraju kroz niz aktivnosti za koje treba odrediti nositelje i sunositelje kao i izvore financiranja.
U ovom segmentu treba razlikovati one aktivnosti za koje će odgovornost preuzeti lokalna /regionalna samouprava, aktivnosti za koje se očekuje doprinos središnje države, aktivnosti koje će poduzeti pružatelji usluga i drugi dionici (npr. mediji, određeni sektori). S tim je pitanjem povezano i planiranje izvora financiranja te predviđaju li se sredstva lokalne/regionalne uprave, proračunska sredstva RH, europska i druga projektna sredstva, sredstva ostvarena iz privatnih izvora i druga.
Izvori financiranja: za usluge koje su propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, Županije trebaju predvidjeti s resornim Ministarstvom potrebe za ugovaranje usluga koje nedostaju u mreži socijalnih usluga. S tim u vezi upisuje se naziv usluga i broj korisnika za koje se očekuje ugovaranje u mreži socijalnih usluga. Ukoliko neka aktivnost ne podrazumijeva ugovaranje u mreži ili se ne tiče unapređenja dostupnosti socijalnih usluga, već jačanja kapaciteta, upisuju se samo ostali izvori financiranja, a briše se rubrika koja se odnosi na financiranje u mreži socijalnih usluga.
Za usluge koje se financiraju projektno ili u drugim resorima, županijski dionici trebaju predvidjeti adekvatne projektne izvore ili proračunska sredstva (lokalna/regionalna/nacionalna) za usluge koje su financirane u drugim sektorima.
Kako bi dobili uvid u mogućnosti financiranja, pozivaju se stručnjaci uključeni u izradu socijalnog plana da održe prethodni sastanak s razvojnim agencijama u Županiji. Za razvoj socijalnih usluga važna su i sredstva iz EU fondova, i to ne samo iz Europskog socijalnog fonda, već i iz fondova iz domene regionalnog i ruralnog razvoja, ITU programa, fondova za prekograničnu suradnju, NPOO-a i drugo.
PRIMJER:
Posebni cilj 1. Unaprijediti dostupnost socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1
Za 50 % povećan broj djece i mladih obuhvaćenih socijalnim uslugama
Mjera 1.1.
Indikator realizacije mjere
Aktivnosti
Nositelji/sunositelji aktivnosti
Izvori financiranja
Osigurati dostupne socijalne usluge za djecu s teškoćama u razvoju
70% pokrivenost djece s teškoćama u razvoju socijalnim uslugama
Proširenje usluge rane razvojne podrške za 200 djece
Pružatelji socijalnih usluga
Kroz mrežu socijalnih usluga – 200 korisnika (150 za djecu 0-3 godine i 50 za djecu 4-7 godina)
Usluga predaha od skrbi za 50 roditelja njegovatelja/skrbnika
Pružatelji socijalnih usluga
Projektna sredstva (ESF)
3.2. Definiranje okvira ˝zajednice˝ u kontekstu dostupnosti socijalnih usluga I VARIRANJE MODALITETA USLUGA
S obzirom da je smisao socijalnog plana doprinijeti većoj dostupnosti socijalnih usluga u zajednici, važno je da lokalni dionici promisle što je ˝zajednica˝ i na kojoj razini je razumno očekivati dostupne usluge.
Pritom, razmjer rizika je uglavnom obrnuto proporcionalan dostupnosti u lokalnoj zajednici, a proporcionalan je troškovima i razini specijalizacije stručnjaka. Drugim riječima, što su korisnici izloženiji težim i kompleksnijim rizicima, manje je vjerojatno da će usluge dobiti u svom neposrednom okruženju. S druge strane korisnici s kompleksnijim rizicima biti će u potrebi za skupljim uslugama i uslugama za koje su potrebniji specijalizirani stručnjaci.
Dakle, korisnicima trebaju biti najbliže one usluge koje su za šire grupe građana, koje imaju preventivniji karakter, koje ne traže visoko specijalizirana znanja i resurse i time su po korisniku jeftinije.
Kada govorimo o teritorijalnom području županija, treba promisliti koje usluge trebaju biti dostupne na razini županije u cijelosti, koje na razini općine/rada (komunalne), a koje usluge treba organizirati na razini grupa općina ili gradova (ili klastera JLS koji može pratiti nadležnost područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad).
Mogući prijedlog raspodjele usluga prema teritorijalnoj dostupnosti naveden je u Tablici 2.
Tablica 2. Socijalne usluge i usluge iz drugih sektora prema teritorijalnoj dostupnosti
USLUGE NA RAZINI ŽUPANIJE
USLUGE NA RAZINI KLASTERA JLS
USLUGE NA RAZINI JLS
Smještaj
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja
Prilagođeni prijevoz
Stacionarna palijativna skrb
SOS telefoni i alarmni sustavi
Tečajevi znakovnog jezika
Tečajevi hrvatskog jezika, prevladavanje jezičnih barijera
Kapacitiranje interkulturalnih medijatora
Romski pomagači
Savjetovanje
Psihosocijalno savjetovanje
Psihosocijalna podrška
Rana razvojna podrška
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
Obiteljska medijacija
Boravak
Smještaj za starije osobe
Socijalno mentorstvo
Osobna asistencija
Predah od skrbi
Palijativna skrb u kući
Grupe podrške
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu
Terapijske i rehabilitacijske usluge
Besplatna pravna pomoć
Podrška u zapošljavanju
Vođenje slučaja i podrška integraciji osoba s mentalnim oštećenjem
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala
Pomoć u kući
Intenzivna njega i pomoć u kući
Psihoedukativni, preventivni programi za mlade i odrasle
Socijalizacijske, sportske, kulturne aktivnosti
Info centri i klubovi u zajednici
Pomoć i podrška u obrazovanju
Organiziranje prehrane građanima u riziku od siromaštva
Stambeno zbrinjavanje u kriznim situacijama
Pomoćnici u nastavi
U planiranju novih socijalnih usluga, Županije mogu promisliti i kako će pružatelji variranjem modaliteta pružanja usluga doći do što većeg broja korisnika:
a) Za koje usluge treba proširiti institucionalne kapacitete (pružanje usluga u organizaciji pružatelja)?
b) Koje usluge je moguće pružiti bliže korisnicima u vidu stavljanja u funkciju dislociranih/dispanzerskih prostora?
c) Koje usluge se mogu početi pružati mobilno u posebno opremljenim vozilima ili u domu korisnika?
d) Koje usluge mogu proširiti svoj obuhvat korištenjem digitalnih tehnologija (usluge na daljinu ili e-usluge)?
4. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA
U posljednjem dijelu socijalnog plana, dionici opisuju kako će pratiti ostvarivanje socijalnog plana, kako će unaprijediti koordinaciju sa akterima zaduženima za određene aktivnosti, na koji način će promovirati socijalni plan u javnosti i koristiti ga kao zagovarački alat.
U tom će dijelu ključna pitanja biti ispunjava li socijalni plan zadani cilj te postoje li kakve promjene unutarnjih ili vanjskih činitelja koje zahtijevaju modificiranje plana. Pritom bi se okvir praćenja trebao usredotočiti na zadane ciljeve i na to u kojoj su mjeri postignuti očekivani rezultati.
Praćenje i evaluacija bi trebali biti redoviti, i to na godišnjoj i trogodišnjoj razini. Godišnje u sklopu donošenja akcijskog plana trebalo bi evidentirati napredak u vidu uvođenja novih usluga dok bi se nakon tri godine trebalo učiniti temeljitu evaluaciju ciljeva kao podlogu za novi socijalni plan. Preporuča se u svrhu izrade evaluacije ciljeva nakon tri godine angažirati neovisnog evaluatora te provesti vanjsku evaluaciju.
Dakle, jednom godišnje se prate i utvrđuju indikatori realizacije mjera, a jednom u tri godine se provjeravaju već određeni pokazatelji ostvarenosti ciljeva.
Praćenje bi trebalo obuhvatiti i troškove provedbe, planirani i stvarni početak ostvarivanja socijalnog plana, ljudske resurse, geografsku pokrivenost, itd.
Dionici opisuju i u kojim će okolnostima biti važno napraviti reviziju socijalnog plana, primjerice ukoliko se dogodi značajna društvena kriza ili ako se temeljito izmijeni zakonodavni/institucionalni i financijski okvir.
Predviđeno je da se socijalni plan donosi za razdoblje od tri godine te da je praćen akcijskim planovima na godišnjoj razini. Preporuča se da evaluacijski izvještaji (godišnji i trogodišnji) budu dodatan dokument koji se prilaže svakom idućem akcijskom i socijalnom planu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike