USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1) Ocjena stanja

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Zakon) objavljen je u Narodnim novinama, broj 133/12 i u svom najvećem dijelu stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine.

Fiskalizacija pretpostavlja skup mjera kojima se na području Republike Hrvatske uvodi nadzor nad izdavanjem računa koji se naplaćuju u gotovini, a provedba postupka fiskalizacije uređena je Zakonom s ciljem povećanja financijske discipline na području poslovanja gotovinom, unaprjeđivanja postupaka poreznog nadzora, podizanja razine svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa te suzbijanja nelojalne konkurencije.

Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Do sada je provedeno pet krugova poreznog rasterećenja u razdoblju od 2017. do 2021., među ostalim, i izmjene Zakona.

U sklopu prvog kruga porezne reforme 2016. godine provedene su izmjene i dopune Zakona pri čemu je, među ostalim, obveza fiskalizacije proširena na obveznike koji podliježu paušalnom oporezivanju prema posebnom propisu i izvršene su dodatne izmjene koje su bile potrebne radi unaprjeđivanja provedbe postupka fiskalizacije te u konačnici stvaranja izdašnijeg, pravednijeg i konkurentnijeg poreznog sustava te podizanja fiskalne discipline.

Nadalje, tijekom 2018. godine u trećem krugu poreznog rasterećenja izmijenjen je Zakon s primjenom od 1. siječnja 2019. odnosno od 1. siječnja 2021. godine. Najznačajnija novina u ovoj izmjeni Zakona jest evidentiranje prijave prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja na način da se propisuje obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja pri čemu se ne uvodi obveza izdavanja računa. Isto tako uvedena je obveza jasnog isticanja obavijesti na pratećem dokumentu koji se izdaje prije računa kod obveznika koji provode postupak fiskalizacije izdavanja računa pri čemu na takvim pratećim dokumentima mora vidno pisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Navedena izmjena stupila je na snagu 1. siječnja 2019. godine.

Nadalje, tijekom 2019. godine u sklopu četvrtog kruga poreznog rasterećenja izmijenjen je Zakon s primjenom od 1. travnja 2020. odnosno od 1. siječnja 2021. godine pri čemu je uveden QR kod kao obvezni element svakog računa, a putem kojega je omogućena brža i lakša provjera računa. Navedene izmjene stupile su na snagu 1. siječnja 2021. godine. Isto tako, izmjenama Zakona uvodi se obveza provođenja postupka fiskalizacije računa za prateće dokumente na kojima se navodi obavijest „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, a koji prethode samom izdavanju računa s primjenom od 1. travnja 2020. godine.

Nadalje, tijekom 2020. godine u sklopu petog kruga poreznog rasterećenja izmijenjene su odredbe Zakona koje se odnose na propisivanje blagajničkog maksimuma na način da se isto propisuje Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Naime, k ako je sasvim izvjesno da nije moguće predvidjeti sve djelatnosti odnosno njihove specifičnosti koje se odnose na potrebe za gotovim novcem, u pravo iz navedenog razloga, a kako bi se obveznicima fiskalizacije koji u svom poslovanju imaju različitu potrebu za gotovinom omogućilo upravljanje istom, izmjenama Zakona određeno je da se Pravilnikom  propišu odredbe koje se odnose na iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.

Nadalje, Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji postala stranka Ugovora o Europskoj uniji, kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Upotreba eura kao jedinstvene valute u ekonomskoj i monetarnoj uniji regulirana je trima uredbama Vijeća Europske unije. To su Uredba Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. godine o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura, Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. godine o uvođenju eura i Uredba Vijeća (EZ) br. 2866/98 od 31. prosinca 1998. godine o stopama konverzije između eura i valuta država članica koje usvajaju euro.

Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. godine (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.

Vlada Republike Hrvatske je 16. rujna 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti u kojem su utvrđeni zakoni i podzakonski propisi, među ostalim i Zakon o fiskalizaciji u prometu, a koji je u svrhu uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno mijenjati jer pripada u propise II. skupine prema navedenom Zaključku odnosno koji sadrži manji broj odredbi vezanih uz hrvatsku kunu, a čije izmjene su predviđene prilikom sljedeće redovne izmjene istoga zbog neke druge potrebe.

2) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

U gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi zaposlenih osoba. Upravo zbog zadovoljstva s tom uslugom korisnici usluga-treće osobe dobrovoljno daju nagrade tim zaposlenim osobama koje su u praksi poznate kao napojnice i uobičajeno su pravo zaposlenih osoba neovisno o njihovom odnosu s poslodavcem. Međutim, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, napojnice dane zaposlenim osobama se slijevaju preko računa poslodavaca, stoga je zbog zaštite svih dionika potrebna njihova jasna regulacija. Obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom uređen njihov porezni tretman ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu poreza na dohodak. Upravo kako bi se mogla ostvariti prethodno navedena namjera vezano za reguliranje napojnica u ovom poreznom paketu potrebno je, među ostalim, izmijeniti zakon kojim se uređuje porez na dohodak kao i ovaj Zakon na način da se omogući evidentiranje napojnica u sustav fiskalizacije. Predmetnim Zakonom je od stupanja na snagu 2013. godine omogućen nadzor evidentiranja prometa ostvarenog u gotovini. Sukladno Zakonu promet gotovinom propisan je kao plaćanje za isporučena dobra ili obavljanje usluge novčanicama, kovanicama, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja. Međutim, kod poreznih obveznika odnosno poslodavaca kod kojih se poslovanje odnosi i na dio u kojem se dobivaju napojnice postavlja se zahtjev da se omogući evidentiranje napojnica koje zaprimaju njihovi posloprimci. Navedeni zahtjev postavlja se zbog činjenice da mogu nastati viškovi odnosno manjkovi u blagajni prilikom zaprimanja napojnica kada se iste primaju u gotovu novcu. Isto tako problem evidentiranja napojnica postoji i u slučaju kada se napojnica zaprima preko kartičnog plaćanja pri čemu porezni obveznik odnosno poslodavac prima iznos napojnice preko svog poslovnog računa. Upravo radi reguliranja statusa napojnica potrebno je osigurati poduzetnicima mogućnost prijavljivanja napojnica u sustav fiskalizacije, a koje će se potom evidentirati u sklopu poreznog tretmana primitaka između poslodavca i zaposlene osobe.

Pored navedenog, potrebno je uskladiti odredbe Zakona koje su izražene u kunama, a koje se odnose na plaćanja gotovim novcem između poreznih obveznika odnosno obveznika fiskalizacije kao i novčane kazne za porezne prekršaje, koje je potrebno izmijeniti zbog uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Polazeći od prijedloga ovih izmjena Zakona, sustav fiskalizacije nadograđivao bi se na sljedeći način:

 1. siječnja 2024. godine – započela bi dostava podataka o napojnici u sustavu fiskalizacije što će u konačnici pridonijeti reguliranju statusa napojnice između poreznih obveznika odnosno između svih dionika , primatelja, davatelja i isplatitelja napojnice.

 Na temelju ovih izmjena Zakona usklađuju se odredbe Zakona koje su izražene u kunama, a koje se odnose na plaćanja gotovim novcem između poreznih obveznika odnosno obveznika fiskalizacije kao i novčane kazne za porezne prekršaje, radi uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj .

OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Članak 1.

U Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, br. 133/12., 115/16., 106/18., 121/19. i 138/20.) iza članka 20.b dodaju se naslov iznad članka i članak 20.c koji glase:

     „V.b DOSTAVLJANJE PODATAKA O OSTVARENOJ NAPOJNICI

    Članak 20.c

(1) Obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvarena napojnica, prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, uz račun iz članka 15. ovoga Zakona dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podatak o napojnici putem uspostavljene elektroničke veze.

(2) Podatak iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na način i u rokovima koji proizlaze iz članka 16.a i 17. ovoga Zakona.

(3) Obveznik fiskalizacije iz stavka 1. ovoga članka u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama vezanim uz prihode i primitke osigurava podatak i o ostvarenim napojnicama.  

(4) Ministar financija propisuje pravilnikom, za potrebe razmjene podatka iz stavka 1. ovoga članka, protokole i modele za razmjenu podataka o napojnici, podatkovni skup za razmjenu podataka o napojnici, standardne poruke o greškama kao i protokole o postupanju u slučaju grešaka te postupanja u slučaju prekida uspostavljene veze i nemogućnosti uspostave veze.“.

 Članak 2.

U članku 28. stavku 2. rečenica: „ Gotov novac, u smislu ovoga članka, jesu novčanice kune i kovani novac kune i lipe.“ zamjenjuje se rečenicom: „Gotov novac, u smislu ovoga članka, jesu novčanice euri i kovani novac euri i centi.“.

U stavku 3. riječi: „od 5.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 700,00 eura“.

U stavku 4. iza riječi: „osnovi“ dodaju se zarez i riječi: „osim napojnica iz članka 20.a ovoga Zakona,“.

Članak 3.

U članku 34. stavcima 1. i 2. riječi: „od 30.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.980,00 do 66.360,00 eura“.

U stavcima 3. i 4. riječi: „od 30.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.980,00 do 39.810,00 eura“.

U stavcima 5. i 6. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

 Članak 4.

U članku 34.a stavku 1. riječi: „ od 30.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 3.980,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 10.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.320,00 do 39.810,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 5.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 5.

U članku 35. stavku 1. riječi: „ od 20.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 2.650,00 do 66.360,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 5.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 660,00 do  39.810,00 eura“.

U stavku 3. riječi: „od 1.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 130,00 do 6.630,00 eura“.

Članak 6.

U članku 36. riječi: „ od 200,00 do 2.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 30,00 do 260,00 eura“.

 PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 7

Ministar financija uskladit će Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“, br. 146/12., 46/17., 70/20., 1/21. i 144/21.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 8.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka propisa ovoga Zakona.  

Članak 9.

Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom predlaže se da obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvarena napojnica prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak uz račun koji je naplaćen u sredstvima koja se smatraju prometom gotovine odnosno uz fiskalizirani račun dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze podatak o napojnici, ako takav podatak postoji. Na predloženi način poduzetnicima koji u svom poslovanju uobičajeno mogu ostvarivati napojnice daje se mogućnost da napojnicu prijave u sustav fiskalizacije. Tako ostvarena i evidentirana napojnica će se prijavljivati u sklopu poreznog tretmana primitaka ostvarenih u okviru odnosa između poslodavaca i zaposlenih osoba , a što je i predloženo izmjenama zakona kojim se uređuje porez na dohodak u ovom poreznom paketu. Nadalje, propisuje se da se napojnice prijavljuju u sustav fiskalizacije na način i u rokovima koji proizlaze iz članka 16.a i 17. Zakona. Navedeno znači da se uz fiskalizirani račun odmah prijavljuju ostvarene napojnice putem elektroničkih naplatnih uređaja koji moraju omogućiti korištenje programske podrške kojom se omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona  u ovom slučaju prijava napojnice u sustav fiskalizacije. Isto tako potrebno je omogućiti vezu (internet) za elektroničku razmjenu podataka o napojnici s Ministarstvom financija, Poreznom upravom u realnom vremenu. Radi postupka prijave napojnica u sustav fiskalizacije obveznik fiskalizacije dužan je osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Nadalje, predlaže se da obveznik fiskalizacije osigurava podatak o ostvarenoj napojnici i putem evidencija i knjigovodstvenih isprava koje se vezane za prihode i primitke, a kako bi se omogućilo praćenje trenutnog i konačnog stanja podataka u naplatnom uređaju odnosno blagajni.

Isto tako, određeno je da proces razmjene podataka o napojnici propisuje ministar financija i to na način da će pravilnikom propisati protokole i modele za razmjenu podataka o napojnici, podatkovni skup za razmjenu podataka o napojnici, standardne poruke o greškama kao i protokole o postupanju u slučaju grešaka te postupanja u slučaju prekida veze i nemogućnosti uspostave veze.

Uz članak 2.

Predlaže se zamjena iznosa od 5.000,00 kuna iznosom od 700,00 eura koji je izračunat uz primjenu općih pravila za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.; u daljnjem tekstu Zakon o uvođenju eura) pri čemu je navedeni iznos zaokružen na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni te se predlaže zamjena naziva kune i lipe u naziv euro i cent.

Nadalje, ova odredba Zakona je dorađena na način da je obveznik fiskalizacije dužan gotov novac iznad visine blagajničkog maksimuma primljen po bilo kojoj osnovi uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana pri čemu se u ovim izmjenama Zakona iz blagajničkog maksimuma izuzimaju ostvarene napojnice koje se evidentiraju u sustavu fiskalizacije.

Uz članak 3.

Predlaže se zamjena iznosa od 5.000,00 kuna iznosom od 660,00 eura, iznosa od 30.000,00 kuna iznosom 3.980,00 eura, iznosa od 50.000,00 kuna iznosom od 6.630,00 eura, iznosa od 300.000,00 kuna iznosom od 39.810,00 eura te iznosa od 500.000,00 kuna iznosom od 66.360,00 eura uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 4.

Predlaže se zamjena iznosa od 5.000,00 kuna iznosom od 660,00 eura, iznosa od 10.000,00 kuna iznosom od 1.320,00 eura, iznosa od 30.000,00 kuna iznosom 3.980,00 eura, iznosa od 50.000,00 kuna iznosom od 6.630,00 eura, iznosa od 300.000,00 kuna iznosom od 39.810,00 eura te iznosa od 500.000,00 kuna iznosom od 66.360,00 eura uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 5.

Predlaže se zamjena iznosa od 1.000,00 kuna iznosom od 130,00 eura, iznosa od 5.000,00 kuna iznosom od 660,00 eura, iznosa od 20.000,00 kuna iznosom od 2.650,00 eura, iznosa od 50.000,00 kuna iznosom od 6.630,00 eura, iznosa od 300.000,00 kuna iznosom od 39.810,00 eura te iznosa od 500.000,00 kuna iznosom od 66.360,00 eura uz primjenu pravila zaokruživanja na nižu deseticu iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 6.

Predlaže se zamjena iznosa od 200,00 kuna iznosom od 30,00 eura te iznosa od 2.000,00 kuna iznosom od 260,00 eura uz primjenu pravila zaokruživanja iz Zakona o uvođenju eura.

Uz članak 7.

Ovim člankom propisuje se obveza usklađivanja provedbenog propisa s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz članak 8.

Ovim člankom Ministarstvo financija obvezuje se provesti procjenu učinaka propisa u roku od dvije godine prema postupku propisanom člancima 13. i 14. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) i člancima 17., 18. i 19. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (Narodne novine, broj 52/17).

Uz članak 9.

Ovim člankom se određuje datum stupanja na snagu ovog Zakona i objava u Narodnim novinama.