I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o poreznom savjetništvu (u daljnjem tekstu: Zakon) donesen je 2000. godine. Odredbama Zakona uređuje se djelatnost poreznog savjetništva kao neovisnog i samostalnog zanimanja poreznih savjetnika, njihove ovlasti i obveze, te osnivanje, položaj i djelatnost Hrvatske komore poreznih savjetnika.

Prve izmjene Zakona bile su 2013. kada se tekst Zakona usklađivao s Direktivom 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu te se obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva omogućilo i poreznim savjetnicima iz EGP-a, čime se proširila i sama djelatnost poreznog savjetništva. Stranim poreznim savjetnicima omogućen je upis u Imenik stranih poreznih savjetnika i obavljanje porezno savjetničke djelatnosti pod nazivom „porezni savjetnik“, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju porezno savjetničke djelatnosti, dok oni strani porezni savjetnici koji se ne upišu u Imenik stranih poreznih savjetnika, u Republici Hrvatskoj mogu obavljati pojedine radnje u okviru obavljanja porezno savjetničke djelatnosti (slobodno kretanje usluga). Porezno savjetničkim društvima iz države koja je država ugovornica Europskog gospodarskog prostora u Republici Hrvatskoj omogućilo se osnivanje podružnice, sukladno propisima Republike Hrvatske.

Idućim izmjenama Zakona u 2016. profesija poreznog savjetništva dodatno je deregulirana. Ukinuto je ograničenje bilo kakvog pravnog oblika. Dodatno je ukinuto ograničenje prema kojem državljani EU mogu osnivati samo podružnicu za porezno savjetništvo, a ne i drugi oblik sjedišta te je omogućena sloboda prekograničnog pružanja usluga poreznog savjetništva na povremenoj i privremenoj osnovi (bez obveze poslovnog nastana). Temeljni kapital izjednačio se u skladu sa zakonom koji regulira trgovačka društva. Zahtjev glede udjela poreznih savjetnika u kapitalu je 51%, a cijene usluga poreznih savjetnika regulira tržište umjesto fiksne tarife. Dodatno je ukinuta obveza da porezni savjetnik iz EU mora odrediti punomoćnika za primanje pismena, ako usluge pruža privremeno.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Prema OECD metodologiji PMR 2018, ukupna regulacija hrvatskog gospodarstva odnosno tržišta usluga smanjena je s najviše razine EU-a (PMR 2013) na prosječnu razinu EU-a i OECD-a, a u nekim sektorima i područjima javnih politika i ispod tog prosjeka. Ipak, u određenim sektorima i reguliranim profesijama i dalje postoje razlozi i prostor za dodatnu deregulaciju.

Jedna od reguliranih profesija u kojoj je prepoznata mogućnost deregulacije je i porezno savjetništvo. Prema analizi Svjetske banke (2020.) u Republici Hrvatskoj na 100 000 stanovnika dolaze dva porezna savjetnika što predstavlja značajno nisku zastupljenost u odnosu na druge članice EU koje imaju reguliranu djelatnost poreznog savjetništva. Također, prema istoj analizi, iako od 2013. postoji sve veći broj novih poreznih savjetnika, njihov broj ne prelazi brojku od deset novih poreznih savjetnika po godini stoga se očekuje da će izmjene Zakona doprinijeti povećanju broja novih poreznih savjetnika.

Izmjenama Zakona provode se, između ostalog, mjere drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga koji je usvojen u travnju 2021. i sadrži 18 mjera liberalizacije, od kojih se pet mjera odnosi na porezne savjetnike.

Krajem 2021. provedene su tri mjere. Tako su kvalificirani kandidati izuzeti iz obveze polaganja dijelova stručnog ispita za porezne savjetnike, dio stručnog ispita koji se prije polagao samo usmeno polaže se sada i u pisanom obliku te je definiran elektronički dostupan i neovisan žalbeni postupak za kandidate koji pristupaju stručnom ispitu za porezne savjetnike. Preostalo je za provesti dvije mjere koje se odnose na odobrenje prava polaganja stručnog ispita. Trenutno važećim Zakonom propisano je da je jedan od uvjeta za obavljanje poreznog savjetništva da  kandidat ima najmanje pet godina radnog iskustva na poreznim poslovima, ako se radi o diplomiranom ekonomistu, diplomiranom pravniku, magistru ekonomije ili magistru prava. U slučaju ako se radi o stručnom specijalistu, poseban uvjet je najmanje sedam godina radnog iskustva na poreznim poslovima. Predlaže se smanjiti broj godina radnog iskustva za navedene kandidate na tri odnosno pet godina. Navedena mjera omogućit će brži izlazak na poreznosavjetnički ispit kvalificiranim kandidatima s relevantnim radnim iskustvom te se očekuje veći  broj kvalificiranih kandidata na ispitu i lakši pristup za pružanje usluga.

U analizi Svjetske banke navodi se kako porezni savjetnici ne mogu predstavljati klijente pred upravnim sudom vezano uz porezna pitanja, što im ograničava pružanje cjelovitih usluga i tržišnog natjecanja s odvjetnicima, čije je to ekskluzivno pravo. U pogledu navedenoga, potrebno je uvesti tzv. dijeljeno ekskluzivno pravo između odvjetnika i poreznih savjetnika. U kontekstu članka 25. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu potrebno je omogućiti slobodu multidisciplinarnog pružanja usluga stoga se ovim Zakonom predlaže propisivanje mogućnosti da porezni savjetnici zastupaju stranke pred upravnim sudom vezano uz porezna pitanja. Naime, u upravnim sporovima često se nalaze upravne stvari stručne prirode te je u interesu stranke da ju kao opunomoćenik zastupa porezni savjetnik koji posjeduje specifična znanja vezana za područja  financija, računovodstva i sl. Porezni su savjetnici svojim obrazovanjem i užom specijalizacijom kvalificirani pružati usluge zastupanja stranaka u tom području upravo zbog poznavanja navedenih područja. Osim toga, porezni savjetnici su opunomoćenici stranaka u poreznim upravnim postupcima, koji prethode vođenju upravnog spora, što znači da su upoznati s konkretnim poreznim predmetima o kojima se odlučuje u upravnom sporu. Navedeno ih kvalificira kao zastupnike koji će svojstvu opunomoćenika u upravnim sporovima postupati u interesu stranka.

Važećim Zakonom omogućeno je poreznim savjetnicima većinsko članstvo i pravo glasa ovlaštenog poreznog savjetnika u društvu koje je registrirano za obavljanje poslova poreznog savjetništva, kao i većina u upravi što znači da su porezni savjetnici obvezni imatelji udjela u društvu s ograničenom odgovornošću i imaju najmanje 51% članstva i glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu. Izmjenama Zakona će se i ova stavka deregulirati na način da će porezni savjetnici u društvu s ograničenom odgovornošću imati najmanje 51% glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu. Dakle, neće se više uvjetovati 51% članstva poreznih savjetnika u društvu s ograničenom odgovornošću. Dodatno će se omogućiti da jedna ili više fizičkih i pravnih osoba mogu imati puna osnivačka prava u porezno savjetničkom društvu. Također, propisuje da se suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo u sudski registar daje Hrvatska komora poreznih savjetnika kao što je to propisano i za javna trgovačka društva za porezno savjetništvo.

Nadalje, Zakonom je propisano i da porezni savjetnici koji ostvaruju prava iz rada obavljanjem samostalne djelatnosti poreznog savjetništva ne mogu biti zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe. Ovim prijedlogom Zakona predlaže se brisati tu odredbu što bi omogućilo poreznim savjetnicima koji obavljanju samostalnu djelatnost poreznog savjetništva da budu zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe.

Izmjenom Zakona u dijelu koji se odnosi članove komisije nastoji se olakšati provedba ispita za porezne savjetnike odnosno omogućava se lakše imenovanje i manji broj članova ispitnog povjerenstva u cilju bolje funkcionalnosti rada povjerenstva i smanjenja troškova za polaganje ispita.

Omogućavanje proširenja pružanje usluga poreznog savjetništva na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj za porezne savjetnike s prebivalištem u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) dodatna je mjera vezana za pristupanje Republike Hrvatske OECD-u. Podsjeća se da je Republika Hrvatska 2022. službeno započela pregovore o pristupanju OECD-u. Proces pristupanja omogućit će brže ostvarenje ciljeva kao što su poticanje trgovine i ulaganja, poticanje inovacija, smanjenje nejednakosti, poboljšanje poreznog sustava, poboljšanje učinkovitosti javne uprave i unapređenje učinkovitosti politika obrazovanja, zdravstva i tržišta rada. Iako tijekom godina Republika Hrvatska nastoji uskladiti svoju politiku sa standardima i najboljim praksama te organizacije, potrebno je poduzeti daljnje mjere te će se to učiniti i kroz izmjene ovog Zakona.

Zakon propisuje da fizičke i pravne osobe koje nisu navedene u Zakonu ne smiju obavljati djelatnost poreznog savjetništva niti se predstavljati za poreznog savjetnika. Ako Hrvatska komora poreznih savjetnika ima saznanja o činjenicama koje opravdavaju sumnju da netko obavlja djelatnost poreznog savjetništva ili se predstavlja za poreznog savjetnika, o tim činjenicama izvještava nadležni registar i tijelo koje na temelju toga može pokrenuti propisani postupak zabrane obavljanja djelatnosti i/ili izricanje propisane kazne. Dakle, Zakon ne sadrži prekršajne odredbe što se u praksi pokazalo manjkavim te se predlaže propisati prekršaje vezane za obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva, neovlašteno predstavljanje te korištenje oznake "porezno savjetništvo".

Dodatno se predlaže brisanje odredbe kojom se propisuje da Hrvatska komora poreznih savjetnika propisuje visinu naknade za usluge poreznog savjetništva s obzirom na to da se naknada za usluge poreznog savjetništva treba ugovarati prema tržišnim uvjetima. Naime, s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, članovi Hrvatske komore poreznih savjetnika su poduzetnici odnosno konkurenti na tržištu stoga Hrvatska komora poreznih savjetnika ne smije propisivati cijene usluga svojih članova jer se članovi Hrvatske komore poreznih savjetnika međusobno natječu na tržištu, između ostalog i cijenama svojih usluga.

Osim navedenoga, izmjenama Zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura i to izmjenom odredbi koje sadrže iznose u hrvatskim kunama iznosima u eurima. Predlaže se zaokruživanje iznosa u eurima na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, a da porezni savjetnici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa te su zaokruženi iznosi niži u odnosu na iznose koji bi se dobili preračunavanjem uz primjenu fiksnog tečaja konverzije.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske .

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O POREZNOM SAVJETNIŠTVU

Članak 1.

U Zakonu o poreznom savjetništvu („Narodne novine“, broj 127/00., 76/13., 115/16.) u članku 2. stavku 2. riječ „sudjelovanje“ zamjenjuje se riječju „zastupanje“.

Članak 2.

U članku 4. stavku 3. riječ „sudjelovati“ zamjenjuje se riječju „zastupati“.

Članak 3.

U članku 6. stavak 2. briše se .

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 4.

U članku 8. stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:

„ 2. da ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, države ugovornice Europskog gospodarskog prostora ili države članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)“.

Članak 5.

U članku 9. stavku 1. točci 1. podtočci a) riječ „pet“ zamjenjuje se riječju „tri“.

U točci 1. podtočci b) riječ „sedam“ zamjenjuje se riječju „pet“.

Članak 6.

U članku 10. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ispit se polaže pred povjerenstvom koje se sastoji od najmanje tri člana, a imenuje ga ministar financija na prijedlog Komore.“

Članak 7.

Članak 17.a mijenja se i glasi:

„(1) Jedan ili više poreznih savjetnika ili društava za porezno savjetništvo upisanih u Imenik odnosno registre Komore, uz bilo koju drugu fizičku ili pravnu osobu, mogu osnovati društvo s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo (u daljnjem tekstu: društvo za porezno savjetništvo).

(2) U nazivu tvrtke treba koristiti oznaku „porezno savjetništvo“.

(3) Suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva u sudski registar iz stavka 1. ovoga članka daje Komora.

(4) Na porezno savjetnička društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim su uređena trgovačka društva, osim ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.

(5) Kada se osniva porezno savjetničko društvo s ograničenom odgovornošću, najniži temeljni kapital društva određuje se u skladu s odredbama zakona kojim su uređena trgovačka društva te je podijeljen na udjele.

(6) Porezni savjetnici obvezni su imatelji udjela u društvu s ograničenom odgovornošću i imaju najmanje 51% glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu.

(7) Većina članova uprave društva moraju biti porezni savjetnici.“

Članak 8.

U članku 23. stavku 7. riječi: „200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „26.540,00 eura“, riječi „1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „132.720,00 eura“ te riječi „3.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima „398.160,00 eura“.

Članak 9.

Iza članka 30. dodaje se novo poglavlje i članak 30.a koji glase:

„ V.a PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 30.a

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 40.000,00 eura kaznit će se pravna osoba:

1. ako obavlja djelatnost poreznog savjetništva, a nije naveden u člancima 6., 6.a, te 9.a do 9.f ovoga Zakona (članak 11.)

2. ako ne ispunjava opće i posebne uvjete, a predstavlja se kao porezni savjetnik te tako dovodi u zabludu ili je vjerojatno da će dovesti u zabludu osobe koje koriste usluge poreznog savjetništva (članak 11.),

3. ako u nazivu tvrtke koristi oznaku "porezno savjetništvo", a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom (članci 17. i 17.a).

(2) Novčanom kaznom od 300,00 do 27.000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(3) Novčanom kaznom od 60,00 do 4000,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.​

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 4000,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 1100,00 do 54.000,00 eura, fizička osoba obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 40.000,00 eura, fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 150,00 do 5300,00 eura, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 7000,00 eura​.“

Članak 10.

U članku 32 . u stavku 1. brišu se riječi „(1)“.

Stavak 2. briše se .

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 11.

Porezni savjetnici i  društva za porezno savjetništvo dužni su uskladiti visinu osigurane svote na koju mora biti ugovoreno osiguranje u roku od dvije godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 12.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.  i  2.

Predlaže se omogućiti poreznim savjetnicima zastupanje u poreznim sporovima pred upravnim sudovima obzirom da se radi o stručnjacima za porezna pitanja koji su kao jedan od uvjeta za obavljanje poreznog savjetništva položili stručni ispit.  

Uz članak 3.

Predlaže se omogućiti poreznim savjetnicima koji ostvaruju prava iz rada obavljanjem samostalne djelatnosti poreznog savjetništva da budu zaposleni kod druge fizičke ili pravne osobe .

Uz članak 4.

Ovom izmjenom predlaže se omogućiti proširenje pružanje usluga poreznog savjetništva na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj za sve porezne savjetnike s prebivalištem u zemljama članicama OECD-a.

Uz članak 5.

Predlaže se smanjiti broj godina radnog iskustva na poreznim poslovima kao jednog od uvjeta za obavljanje poslove poreznog savjetništva sa ciljem povećanja broja novih poreznih savjetnika.

Uz članak 6.

Izmjenom članka 10. u dijelu koji se odnosi članove komisije nastoji se olakšati provedba ispita za porezne savjetnike odnosno omogućava se lakše imenovanje i manji broj članova ispitnog povjerenstva u cilju bolje funkcionalnosti rada povjerenstva i smanjenja troškova za polaganje ispita.

Uz članak 7.

Izmjenama članka 17.a omogućit će se da jedna ili više fizičkih i pravnih osoba mogu imati puna osnivačka prava u porezno savjetničkom društvu.

Predlaže se i dodatna izmjena na način da su porezni savjetnici obvezni imatelji udjela u društvu s ograničenom odgovornošću i imaju najmanje 51% glasačkih prava u tom porezno-savjetničkom društvu. Dakle, neće se više uvjetovati 51% članstva poreznih savjetnika u društvu s ograničenom odgovornošću. Isto tako, većina članova uprave društva moraju biti porezni savjetnici.

Također, propisuje da se suglasnost na ispunjavanje uvjeta za upis društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar daje Hrvatska komora poreznih savjetnika kao što je to propisano i za javna trgovačka društva za porezno savjetništvo.

Uz članak 8.

Predlaže se zamjena iznosa izraženih u kunama iznosima u eurima. Obzirom da bi iznosi izračunati uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22) bili nepraktični u primjeni, predlaže se zaokruživanje tih iznosa na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, a da porezni savjetnici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa.

Uz članak 9.

Zakon ne sadrži prekršajne odredbe te se predlaže propisati prekršaje vezane za obavljanje djelatnosti poreznog savjetništva, neovlašteno predstavljanje te korištenje oznake "porezno savjetništvo".

Uz članak 10.

Predlaže se brisanje odredbe kojom se propisuje da Hrvatska komora poreznih savjetnika propisuje visinu naknade za usluge poreznog savjetništva s obzirom na to da se naknada za usluge poreznog savjetništva treba ugovarati prema tržišnim uvjetima.

Uz članak 11.

Porezni savjetnici i  društva za porezno savjetništvo dužni su uskladiti visinu osigurane svote na koju mora biti ugovoreno osiguranje u roku od dvije godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisano je stupanje na snagu Zakona.