I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakon o lokalnim porezima (Narodne novine, broj 115/16, 101/17 i 114/22, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sustav lokalnih poreza, kao jedan od izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakon je donijet u sklopu porezne reforme krajem 2016. godine, na način da je većina odredbi o lokalnim porezima preuzeta iz Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14 i 100/15), dok je novinu predstavljalo uvođenje poreza na nekretnine, a koje odredbe su trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2018. godine. Izmjenama Zakona krajem 2017. godine brisane su odredbe o porezu na nekretnine, kao obveznom porezu jedinica lokalne samouprave, a izmjenama krajem 2022. godine Zakon je prilagođen uvođenju eura.

Zakon se počeo primjenjivati, u najvećem dijelu svojih odredbi, od 1. siječnja 2017. godine. Zakonom su propisani porezi jedinica područne (regionalne) samouprave: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Također, Zakonom su propisani i porezi jedinica lokalne samouprave: prirez porezu na dohodak, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor i porez na korištenje javnih površina. Porezi jedinica lokalne samouprave su opcijski porezi što znači da jedinice lokalne samouprave samostalno odlučuju hoće li svojim odlukama uvesti ove poreze u granicama koje određuje Zakon.

b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj je osim Zakonom o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22) uređeno i Zakonom, koji jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak. Prema podacima za 2022. godinu, navedenu mogućnost iskoristilo je 55% jedinica lokalne samouprave te se u tim jedinicama na utvrđeni iznos poreza na dohodak dodatno obračunava prirez porezu na dohodak.

Polazeći od ovog najznačajnijeg izvora prihoda jedinica lokalne samouprave vidljivo je da one imaju nisku fiskalnu autonomiju odnosno mogu utjecati tek na visinu prihoda ostvarenu od prireza porezu na dohodak.

Kako bi se omogućilo povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave potrebna je promjena u nizu propisa, a osobito u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o lokalnim porezima i Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave obuhvaća paket poreznih propisa, vodeći računa o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Prema navedenoj Povelji najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice.

S obzirom na to da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na temelju zakonskih odredbi, utvrđuju i ubiru u pravilu istovremeno, paketom poreznih propisa predlaže se ujediniti ta dva javna davanja u jedno i to na način da se ovim prijedlogom Zakona predlaže ukidanje prireza porezu na dohodak, dok se Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže omogućiti jedinicama lokalne samouprave da svojim odlukama samostalno upravljaju visinom stopa poreza na dohodak te da, bez obzira na ukidanje prireza porezu na dohodak, zadrže željenu razinu prihoda. Navedeno bi, uz značajno  pojednostavljenje sustava oporezivanja dohotka, doprinijelo osiguranju fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj jer bi se jedinicama lokalne samouprave omogućilo da određujući visinu stope poreza na dohodak u granicama utvrđenim zakonom postižu ciljanu visinu potrebnih prihoda za ostvarenje svojih zadaća.

Osim po osnovi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jedinice lokalne samouprave ostvaruju oko 6,8% prihoda od poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i poreza na korištenje javnih površina.  Za potrebe poreza na kuće za odmor i poreza na potrošnju, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su samostalno, u granicama propisanima Zakonom, utvrđivati visinu odnosno stopu poreza. Zakonom propisane granice za visinu poreza odnosno najniži i najviši iznos poreza na kuće za odmor se, uz iznimku prilagodbe uvođenju eura, nisu mijenjale od 2001. te su pojedine jedinice lokalne samouprave radi ostvarenja fiskalnih prihoda postavile zahtjeve za proširenjem zakonskog raspona kod propisivanja iznosa poreza na kuće za odmor . S već istaknutim ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države predlaže se proširiti raspon u kojem su jedinice lokalne samouprave ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor. Prilikom predlaganja zakonskog raspona za visinu poreza vodilo se računa o načelu ekonomičnosti za provedbu poreznog postupka kod niže granice te o načelu pravednosti i razmjernosti u određivanju gornje granice u okviru propisanom zakonskim odredbama.  

Nadalje, novčani iznosi u Zakonu izračunati su uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22.), što je dovelo do nepraktičnosti u primjeni te se ovim izmjenama predlaže zaokružiti te iznose, ali na način da ni porezni obveznici ni jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na njihov trenutni položaj.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ovim izmjenama ukida se prirez porezu na dohodak odnosno dva javna davanja se ujedinjuju u jedno davanje te se zaokružuju se propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj.

Dodatno, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, čime se doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA

Članak 1.

U Zakonu o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.) u članku 4. stavku 1. riječi: „6.636,14 eura“ zamjenjuju se riječima: „ 6.700,00 eura “.

Članak 2.

U članku 11. stavku 3. točke 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„1. za osobne automobile:

2. za motocikle:

3. za lake četverocikle i četverocikle:

“.

Članak 3.

U članku 14. stavku 2. točke 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„1. za plovila bez kabine:

2. za plovila s kabinom na motorni pogon:

3. za plovila s kabinom i pogonom na jedra:

“

Članak 4.

U članku 18. stavku 1. riječi: „13,27 eura“ zamjenjuju se riječima: „13,30 eura“.

Članak 5.

U članku 20. stavku 1. točka 1. briše se.

Dosadašnje točke 2., 3. i 4. postaju točke 1., 2. i 3.

Članak 6.

U POGLAVLJU II. „Odjeljak 1“. i naslov iznad članka 21. „Prirez porezu na dohodak“ te „Članak 21.“ brišu se.

Članak 7.

U članku 26. stavku 1. riječi: „od 0,66 do 1,99 eura/m2“ zamjenjuju se riječima: „od 0,60 do 5,00 eura/m2“.

Članak 8.

U članku 41. stavku 1. riječi: „prireza porezu na dohodak i“ brišu se.

U stavku 2. riječi: „prireza porezu na dohodak i“ brišu se.

U stavku 3. riječi:  „predstavničko“ mijenja  se početno slovo i postaje: „Predstavničko“.

Članak 9.

Članak 42. mijenja se i glasi:

„​(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom utvrđuje:

a. za potrebe plaćanja poreza na potrošnju, visinu stope poreza na potrošnju i nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza

b. za potrebe plaćanja poreza na kuće za odmor, visinu poreza na kuće za odmor, a ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor, i nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza

c. za potrebe plaćanja poreza na korištenje javnih površina, što se smatra javnom površinom, visinu, način i uvjete plaćanja poreza na korištenje javnih površina, kao i nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza.

(2) Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka, kao i odluka predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a stupa na snagu 1. siječnja iduće godine.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

(a) Odluku iz članka 42. stavka 1. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.) jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti s odredbama ovoga Zakona do 15. prosinca 2023.

(b) Odluka koju su jedinice lokalne samouprave donijele u skladu s člankom 42. stavkom 1. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.), ostaje na snazi do 31. prosinca 2023.

(c) Ako jedinica lokalne samouprave ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, odluka jedinice lokalne samouprave donesena temeljem Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.), primjenjuje se u dijelovima koji nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(d) Postupci utvrđivanja i naplate lokalnih poreza započeti po Zakonu o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.) završit će se po odredbama toga Zakona.

Članak 11.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. listopada 2023., osim članaka 1 .- 4. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Predlaže se zamjena iznosa od 6.636,14 eura iznosom od 6.700,00 eura.

Iznos od 6.636,14 eura izračunat je uz primjenu općih pravila za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22. i 88/22.-Ispravak; u daljnjem tekstu: Zakon o uvođenju eura), međutim radi jednostavnosti primjene Zakona o lokalnim porezima, taj se iznos predlaže zaokružiti.

Uz članak 2.

Predlaže se zamjena iznosa poreza na cestovna motorna vozila izračunatih uz primjenu općih pravila za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura, iznosima zaokruženima na najbliži cijeli broj.

Uz članak 3.

Predlaže se zamjena iznosa poreza na plovila izračunatih uz primjenu općih pravila za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura, iznosima zaokruženima na najbliži cijeli broj.

Uz članak 4.

Predlaže se zamjena iznosa od 13,27 eura iznosom od 13,30 eura.

Iznos od 13,27 eura izračunat je uz primjenu općih pravila za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura, međutim taj se iznos predlaže zaokružiti na način da se postigne jednostavnost u primjeni, a bez prevelikog financijskog utjecaja na porezne obveznike.

Uz članke 5. i 6.

Predlaže se brisanje odredbi Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.) u vezi s prirezom porezu na dohodak.

Naime, oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj trenutno je uređeno sa dva zakona (Zakon o porezu na dohodak i Zakon o lokalnim porezima). Porez na dohodak propisan je Zakonom o porezu na dohodak, kojim su propisane sve bitne odrednice toga poreza uključujući i visinu poreznih stopa, dok je prirez porezu na dohodak propisan Zakonom o lokalnim porezima te pripada u skupinu opcijskih poreza, što znači da jedinice lokalne samouprave mogu samostalno odlučivati o njegovom uvođenju te o visini stope unutar zakonom propisanog raspona. Mogućnost uvođenja prireza porezu na dohodak, prema podacima za 2022. godinu, iskoristilo je 55% jedinica lokalne samouprave. Polazeći od ovog najznačajnijeg izvora prihoda jedinica lokalne samouprave vidljivo je da one imaju nisku fiskalnu autonomiju odnosno mogu utjecati tek na visinu prihoda ostvarenu od prireza porezu na dohodak. Kako bi se omogućilo povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave predlažu se izmjene u nizu propisa, a osobito u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o lokalnim porezima i Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga, promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave obuhvaća paket poreznih propisa vodeći računa o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi prema kojoj najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice.

S obzirom na to da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na temelju zakonskih odredbi, utvrđuju i ubiru u pravilu istovremeno, predlaže se pojednostavljenje sustava na način da se spomenuta dva javna davanja, koja se ubiru zajedno, ujedine u jedno davanje (porez na dohodak).

Uz članak 7.

Predlaže se izmjena najnižeg i najvišeg iznosa po kojima se plaća porez na kuće za odmor. Iznosi od 0,66 i 1,99 eura izračunati su uz primjenu općih pravila za preračunavanje iz Zakona o uvođenju eura (u odnosu na iznose od 5,00 i 15,00 kuna koji se nisu mijenjali od 2001. godine). S ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države predlaže se proširiti raspon u kojem su lokalne jedinice ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor, na način da se trenutno važeći iznosi zamijene iznosima od 0,60 i 5,00 eura. Prilikom predlaganja zakonskog raspona za visinu poreza na kuće za odmor kod niže granice za propisivanje toga poreza uzeto je u obzir načelo ekonomičnosti provedbe poreznog postupka, dok je kod gornje granice za propisivanje poreza uzeto u obzir načelo pravednosti i razmjernosti.

Uz članke 8. i 9.

Predlaže se brisanje odredbi koje se odnose na prirez porezu na dohodak.

Uz članak 10.

Predlaže se propisati obvezu jedinica lokalne samouprave da svoje odluke iz članka 42. stavka 1. Zakona o lokalnim porezima („Narodne novine“, br. 115/16., 101/17. i 114/22.) usklade s ovim Zakonom i utvrditi rok za usklađivanje. Također, predlaže se propisati djelovanje ovoga Zakona na postupke utvrđivanja i naplate lokalnih poreza koji su započeti prije njegovog stupanja na snagu.

Uz članak 11.

Propisuje se stupanje Zakona na snagu.