PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Zagreb, lipanj 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI
ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20) uređeno je oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj, a Zakonom o lokalnim porezima (Narodne novine, br. 115/16, 101/17 i 114/22) dana je mogućnost jedinicama lokalne samouprave da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija.
a)Razlozi zbog kojih se Zakon mijenja
Izmjene Zakona o financiranjujedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dio su paketa izmjena poreznih propisa.
Radi povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države te pojednostavljivanja sustava oporezivanja dohotka, u predloženom poreznom paketu planira se izmjena poreznih zakona i to Zakona o porezu na dohodak i Zakona o lokalnim porezima.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak planira se lokalnim jedinicama dati ovlast da samostalno svojim odlukama upravljaju visinom poreznih stopa za sve godišnje dohotke odnosno za tzv. „aktivne dohotke“, vodeći se pritom osnovnim načelima oporezivanja.
Nadalje, s obzirom na to da se na utvrđeni iznos poreza na dohodak obračunava prirez porezu na dohodak po stopama koje jedinice lokalne samouprave propisuju svojim odlukama, odnosno da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak obračunavaju zajedno, što se pokazalo nepraktičnim odnosno složenim u primjeni, sustav oporezivanja dohotka predlaže se pojednostavniti ukidanjem prireza porezu na dohodak. Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak jedinicama lokalne samouprave ostavila bi se mogućnost da donesu odluku o visini stope poreza na dohodak (u granicama koje su u odnosu na važeće stope poreza na dohodak uvećane za maksimalni mogući prirez) te bi one mogle propisati stopu poreza na dohodak na način da, neovisno o ukidanju prireza i pojednostavljenju sustava, zadrže željenu razinu prihoda od poreza na dohodak. Na taj način jedinicama lokalne samouprave osigurala bi se fiskalna autonomija, uz značajno pojednostavljivanje sustava oporezivanja dohotka (pretvaranje dva poreza koji se utvrđuju s iste osnove u jedan).
Izmjenama Zakona o lokalnim porezima predlaže se ukidanje prireza porezu na dohodak i zaokružuju se propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj.
Dodatno, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, čime se doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebne su radi usklađenja načina izračuna sredstava fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o lokalnim porezima.
Naime, člankom 8. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni su parametri koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda uključuju petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada, koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa te prihode od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
U skladu s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o lokalnim porezima, potrebno je izmijeniti način izračuna sredstava fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način da se za izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda koriste ukupni prihodi od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak. Pod najvišom propisanom stopom poreza na dohodak smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji bi općina, odnosno grad mogli propisati odlukom o visini porezne stope. Iz izračuna kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja potrebno je isključiti prihode od prireza porezu na dohodak.
Zakonom o vatrogastvu (Narodne novine, br. 125/19 i 114/22), odredbama članka 116., propisana je obveza financiranja vatrogasne mreže na način da se sredstva za financiranje vatrogasne mreže osiguravaju iz namjenske stope poreza na dohodak sukladno važećim propisima i iz sredstava državnog proračuna. Istim člankom Zakona također je propisano da će se uredbom urediti način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže.
S obzirom da je potrebno urediti način i kriterije za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže sukladno Zakonu o vatrogastvu, propisuje se da se do ustroja vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financiranje vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju, koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, raspodjeljuje u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
b)Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom
Ovim izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja.
Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak koji se ovim paketom poreznih izmjena ukida.
Izračun sredstava fiskalnog izravnanja s predloženim izmjenama uključivat će ukupne prihode od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i to gornje granice niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad mogu propisati odlukom o visini porezne stope.
U izračunu sredstava fiskalnog izravnanja ostaju i dalje prihodi od poreza na dohodak koje bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem maksimalnog, zakonom propisanog, iznosa paušalnog poreza od turizma (od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava).
Ovim Zakonom propisuje se raspodjela udjela za nepreuzete decentralizirane funkcije uključujući funkciju vatrogastva, s obzirom da se treba urediti način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže sukladno Zakonu o vatrogastvu. Udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, uključujući i funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE OVOGA ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Međutim, provedba ovoga Zakona, u konačnici, će utjecati na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovisno o tome kakve će odluke jedinice donositi vezano na propisivanje visine poreza na dohodak.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Članak 1.
U Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) članak 6. mijenja se i glasi:
»(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% raspodjeljuje se isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže.«
Članak 2.
Članak 8. mijenja se i glasi:
„(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području općine, odnosno grada, uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma), po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih općina uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih gradova uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području županije uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih županija uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Najvišom propisanom stopom poreza na dohodak iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad može propisati odlukom o visini porezne stope.
(8) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.“
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 3.
Sredstva koja su u razdoblju od 1. srpnja 2023. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isplaćena na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva za financiranje vatrogasne mreže, raspodjeljuju se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dane objave u „Narodnim novinama“, osim članka 2. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
O B R A Z L O Ž E N J E
Člankom 1. propisuje se raspodjela udjela za nepreuzete decentralizirane funkcije uključujući funkciju vatrogastva, te da se uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% raspodjeljuje isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže.
Člankom 2. mijenja se članak 8. važećeg Zakona kojim se definiraju izračun i raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja, za koji su korištena dva parametra: Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda. Važećim Zakonom posebno je definiran Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda za gradove i općine, a posebno za županije. Također zasebno su definirane Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove, za općine i za županije.
Ovim izmjenama se za izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste ukupni prihodi od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i koji sadrže prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada. Pod najvišom propisanom stopom poreza na dohodak smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji bi općina, odnosno grad mogli propisati odlukom o visini porezne stope.
Nadalje, istim člankom propisuje se da se iz izračuna kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i iz izračuna referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave isključe prihodi od prireza porezu na dohodak.
Članak 3. propisuje da se sredstva koja su u razdoblju od 1. srpnja 2023. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isplaćena na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva za financiranje vatrogasne mreže, raspodjeljuju u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Člankom 4. propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA
Članak 6.
(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju, osim za funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Za jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% ne raspodjeljuje se na ostale decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, već se sredstva koriste namjenski, isključivo za financiranje vatrogasne mreže, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financiranje vatrogastva.
Članak 8.
(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada koji sadrže prihode od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma) te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koji bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50% tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koji bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području županije koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.
R E P U B L I K A H R V A T S K A
MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Zagreb, lipanj 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske ( Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ) .
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI
ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Odredbama Zakona o porezu na dohodak ( Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20 ) uređeno je oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj, a Zakonom o lokalnim porezima (Narodne novine, br. 115/16, 101/17 i 114/22) dana je mogućnost jedinicama lokalne samouprave da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ( Narodne novine, br. 127/17 , 138/20 i 151/22) uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija.
a) Razlozi zbog kojih se Zakon mijenja
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dio su paketa izmjena poreznih propisa.
Radi povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države te pojednostavljivanja sustava oporezivanja dohotka, u predloženom poreznom paketu planira se izmjena poreznih zakona i to Zakona o porezu na dohodak i Zakona o lokalnim porezima.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak planira se lokalnim jedinicama dati ovlast da samostalno svojim odlukama upravljaju visinom poreznih stopa za sve godišnje dohotke odnosno za tzv. „aktivne dohotke“, vodeći se pritom osnovnim načelima oporezivanja.
Nadalje, s obzirom na to da se na utvrđeni iznos poreza na dohodak obračunava prirez porezu na dohodak po stopama koje jedinice lokalne samouprave propisuju svojim odlukama, odnosno da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak obračunavaju zajedno, što se pokazalo nepraktičnim odnosno složenim u primjeni, sustav oporezivanja dohotka predlaže se pojednostavniti ukidanjem prireza porezu na dohodak. Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak jedinicama lokalne samouprave ostavila bi se mogućnost da donesu odluku o visini stope poreza na dohodak (u granicama koje su u odnosu na važeće stope poreza na dohodak uvećane za maksimalni mogući prirez) te bi one mogle propisati stopu poreza na dohodak na način da, neovisno o ukidanju prireza i pojednostavljenju sustava, zadrže željenu razinu prihoda od poreza na dohodak. Na taj način jedinicama lokalne samouprave osigurala bi se fiskalna autonomija, uz značajno pojednostavljivanje sustava oporezivanja dohotka (pretvaranje dva poreza koji se utvrđuju s iste osnove u jedan).
Izmjenama Zakona o lokalnim porezima predlaže se ukidanje prireza porezu na dohodak i zaokružuju se propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj.
Dodatno, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, čime se doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.
Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebne su radi usklađenja načina izračuna sredstava fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o lokalnim porezima.
Naime, člankom 8. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni su parametri koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda uključuju petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada, koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa te prihode od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
U skladu s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama Zakona o lokalnim porezima, potrebno je izmijeniti način izračuna sredstava fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način da se za izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda koriste ukupni prihodi od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak. Pod n ajvišom propisanom stopom poreza na dohodak smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji bi općina, odnosno grad mogli propisati odlukom o visini porezne stope. Iz izračuna kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja potrebno je isključiti prihode od prireza porezu na dohodak.
Zakonom o vatrogastvu (Narodne novine, br. 125/19 i 114/22) , odredbama članka 116., propisana je obveza financiranja vatrogasne mreže na način da se sredstva za financiranje vatrogasne mreže osiguravaju iz namjenske stope poreza na dohodak sukladno važećim propisima i iz sredstava državnog proračuna. Istim člankom Zakona također je propisano da će se uredbom urediti način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže.
S obzirom da je potrebno urediti način i kriterije za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže sukladno Zakonu o vatrogastvu, propisuje se da se do ustroja vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financiranje vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju, koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, raspodjeljuje u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
b) Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom
Ovim izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mijenjaju se parametri koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja.
Parametri koji su se do sada koristili za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uključivali su i izračun maksimalnog propisanog prireza porezu na dohodak koji se ovim paketom poreznih izmjena ukida.
Izračun sredstava fiskalnog izravnanja s predloženim izmjenama uključivat će ukupne prihode od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i to gornje granice niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad mogu propisati odlukom o visini porezne stope.
U izračunu sredstava fiskalnog izravnanja ostaju i dalje prihodi od poreza na dohodak koje bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem maksimalnog, zakonom propisanog, iznosa paušalnog poreza od turizma (od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava).
Ovim Zakonom propisuje se raspodjela udjela za nepreuzete decentralizirane funkcije uključujući funkciju vatrogastva, s obzirom da se treba urediti način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže sukladno Zakonu o vatrogastvu . Udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, uključujući i funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE OVOGA ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Međutim, provedba ovoga Zakona, u konačnici, će utjecati na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovisno o tome kakve će odluke jedinice donositi vezano na propisivanje visine poreza na dohodak.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) članak 6. mijenja se i glasi:
»(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% raspodjeljuje se isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže.«
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Članak 8. mijenja se i glasi:
„(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području općine, odnosno grada, uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma), po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih općina uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih gradova uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području županije uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak koji bi bio ostvaren na području svih županija uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak koji sadrže i maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Najvišom propisanom stopom poreza na dohodak iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji općina, odnosno grad može propisati odlukom o visini porezne stope.
(8) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje s e Grad Zagreb.“
PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
Sredstva koja su u razdoblju od 1. srpnja 2023. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isplaćena na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva za financiranje vatrogasne mreže, raspodjeljuju se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dane objave u „Narodnim novinama“, osim članka 2. ovoga Zakona, koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
O B R A Z L O Ž E N J E
Člankom 1. propisuje se raspodjela udjela za nepreuzete decentralizirane funkcije uključujući funkciju vatrogastva, te da se uspostavom vatrogasne mreže jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva, udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% raspodjeljuje isključivo za financiranje uspostavljene vatrogasne mreže.
Člankom 2. mijenja se članak 8. važećeg Zakona kojim se definiraju izračun i raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja, za koji su korištena dva parametra: Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda . Važećim Zakonom posebno je definiran Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda za gradove i općine, a posebno za županije. Također zasebno su definirane Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove, za općine i za županije.
Ovim izmjenama se za izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste ukupni prihodi od poreza na dohodak koji bi bili ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uvođenjem najviše propisane stope poreza na dohodak i koji sadrže prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada. Pod n ajvišom propisanom stopom poreza na dohodak smatra se gornja granica niže stope poreza na dohodak koji bi općina, odnosno grad mogli propisati odlukom o visini porezne stope.
Nadalje, istim člankom propisuje se da se iz izračuna kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i iz izračuna r eferentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave isključe prihodi od prireza porezu na dohodak .
Članak 3. propisuje da se sredstva koja su u razdoblju od 1. srpnja 2023. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona isplaćena na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17, 138/20 i 151/22) jedinicama lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva za financiranje vatrogasne mreže, raspodjeljuju u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
Člankom 4. propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju za to zakonsku mogućnost, udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju, osim za funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Za jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0% ne raspodjeljuje se na ostale decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, već se sredstva koriste namjenski, isključivo za financiranje vatrogasne mreže, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje financiranje vatrogastva.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.
(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada petogodišnji je prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada koji sadrže prihode od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (u daljnjem tekstu: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma) te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.
(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koji bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50% tako dobivene vrijednosti.
(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koji bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.
(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području županije koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.
(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada na temelju raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.
(7) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija