I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 102/15. i 98/19 - u daljnjem tekstu: Zakon) uređeno je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći na području Republike Hrvatske.

Od stupanja na snagu Zakona (od 1. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine), nadležna upravna tijela donijela su ukupno 215 rješenja kojima se neprofitnim pravnim osobama u Republici Hrvatskoj odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Najveći broj rješenja donesen je na zahtjev Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika ( općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa), njih 115, dok je 15 rješenja doneseno na zahtjev Hrvatskog Caritasa i drugih ustrojstvenih oblika Caritasa (biskupijskih i nadbiskupijskih Caritasa). Na zahtjev različitih zaklada doneseno je 16 rješenja, a na zahtjev vjerskih zajednica i drugih neprofitnih pravnih osoba doneseno je  ukupno 69 rješenja.

Međutim, velik broj pravnih osoba kojima je izdano spomenuto rješenje je neaktivno ili tek povremeno aktivno u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, poglavito u organiziranju humanitarnih akcija, što je u suprotnosti s idejom rješenja za tzv. „stalno“ prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Osim toga nadležna upravna tijela su u navedenom razdoblju izdala 2.413 rješenja kojim se pravnim osobama ( neprofitnim i profitnim), te fizičkim osobama odobrava provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. U navedenom razdoblju h umanitarne akcije su organizirane od strane neprofitnih i profitnih pravnih osoba, njih 2.176 ili 90,18%, dok je 237 ili 9,82 % organizirano od strane fizičkih osoba.

Navedeni podaci pokazuju da se Republici Hrvatskoj, u prosjeku, za provođenje humanitarnih akcija izda 336 rješenja godišnje, odnosno 28 rješenja mjesečno. Isto tako, broj organiziranih humanitarnih akcija u naznačenom razdoblju je bio vrlo fluktuirajući. Imao je trend rasta iznad prosjeka, u  razdoblju od 2015. do 2019. godine, da bi od početka 2020. godine do kraja 2022. godine pokazao silaznu putanju, što se može tumačiti i posljedicom globalne krize, a i određenom zasićenošću građana raznim načinima prikupljanja financijskih sredstava (npr. putem platformi, društvenih mreža i sl.) koje je teško kontrolirati i imati povjerenje u njihove plemenite namjere.  

Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći, u razdoblju od 1. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine, iznosila je 220.508.239,81 €, dok je vrijednost ukupno

pružene humanitarne pomoći iznosila 196.829.182,52 €. Razlika sredstava između iznosa prikupljene i pružene humanitarne pomoći odnosi se na troškove organiziranja prikupljanja humanitarne pomoći (ljudski resursi, troškovi prostora i opreme, prateće usluge i sl.).

U navedenom razdoblju, humanitarna pomoć je dodijeljena 4.857.703 neposrednih korisnika. Najzastupljenija kategorija korisnika su samci (2.430.5741), potom skupina korisnika/šira zajednica - osobe koje žive u obiteljima (371.198), korisnici usluga određenih ustanova (1.367.528) i udruga (355.611) koje djeluju u području zdravstva i socijalne skrbi, kao i određeni broj korisnika kojima je pružena humanitarna pomoć čija je svrha višeznačna i koji se ne mogu svrstati u spomenute kategorije (332.792).

Zakon u pojedinim dijelovima otežava provedbu  određenih inicijativa u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, poglavito u situacijama izazvanim  nekom krizom, nesrećom ili katastrofom (primjerice: potres koji je pogodio Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju u prosincu 2020. godine, poplave u raznim dijelovima zemlje i sl.) kada žurno treba zaštititi i spasiti što veći broj žrtava, odnosno kroz različite  humanitarne aktivnosti pomoći određenim pojedincima ili socijalno osjetljivim skupinama.

Također, u primjeni Zakona uočene su određene nejasnoće koje dovode do poteškoća u primjeni Zakona, primjerice:

- neusklađenost rokova za dostavljanje godišnjih izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima s rokovima definiranim u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj,

- rast broja humanitarnih akcija koje nisu organizirane u skladu s važećim Zakonom,

- trajanje humanitarne akcije i nemogućnost njezina produljenja u izvanrednim okolnostima, uslijed opasnosti za život ili zdravlje ljudi, odnosno prekida humanitarne akcije,

- potreba otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, itd.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim Prijedlogom zakona o humanitarnoj pomoći (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuje se način priznavanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te se definiraju subjekti koji su ovlašteni nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za priznavanje takvoga statusa. Prijedlogom zakona omogućuje se Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima te Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa, te zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći.

Također, uređuju se uvjeti koje moraju ispuniti navedene neprofitne pravne osobe u svrhu stjecanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći , s tim da neprofitne pravne osobe kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost moraju dostaviti dokaz o provedenim humanitarnim akcijama u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana i koje nisu organizirane u isto vrijeme.

Prijedlogom zakona se uređuju i obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema nadležnim upravnim tijelima, glede načina i rokova za dostavljanje godišnjih izvješća - programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.  Naime, stalni  prikupljači humanitarne pomoći su obvezni nadležnom upravnom tijelu, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi, program rada za tekuću godinu iz kojeg su razvidne planirane aktivnosti, te dokaze o osiguranim izvršiteljima, prostoru i opremi za provedbu programa rada, dokaz o nepostojanju poreznog duga, kao i dokaz o nekažnjavanju za određena kaznena djela.

Prijedlogom zakona se na jasniji način uređuju uvjeti koje moraju ispuniti organizatori humanitarnih akcija (stalni prikupljači humanitarne pomoći, neprofitne i profitne pravne osobe, te fizičke osobe) vezano za prijavljivanje same akcije, odnosno podnošenje Zahtjeva za provođenje humanitarne akcije i potrebu otvaranja računa za humanitarnu akciju, ovisno o vrsti prikupljanja humanitarne pomoći, kao i trajanje same akcije.

Organizatoru humanitarne akcije daje se širi vremenski okvir za provođenje humanitarne akcije tj. mogućnost produljenja trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana ako to zahtijevaju aktivnosti, ali i mogućnost prekida humanitarne akcije ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.

Isto tako, uvode se odredbe na temelju kojih organizatori humanitarnih akcija nisu u obvezi otvaranja računa za humanitarnu akciju ako u akciji prikuplja isključivo materijalna dobra, dok se korisniku humanitarne akcije omogućava korištenje prikupljenih sredstava za podmirenje troškova od dana podnošenja zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.

Također, Prijedlogom zakona omogućit će se organizatorima humanitarnih akcija češće izvještavanje nadležnih upravnih tijela o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na njihov sadržaj (bez obzira jesu li se u humanitarnoj akciji prikupljala materijalna dobra i/ili financijska sredstva), u vidu redovitog, privremenog i/ili konačnog izvješća kroz Elektroničku evidenciju .  

Propisuju se rokovi u kojima je nadležno upravno tijelo dužno odobriti zaprimljena izvješća (rok od 60 dana), te osigurati njihovu javnu dostupnost na svojim mrežnim stranicama, tako da izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći (za prethodnu godinu) budu dostupna od 1. ožujka do kraja tekuće godine, a izvješća o provedenim humanitarnim akcijama (konačno izvješće) šest mjeseci od dana završetka humanitarne akcije.

Prijedlogom zakona se definira odgovornost organizatora humanitarne akcije za raspolaganje i postupanje s financijskim sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije, te je definirana uloga nadležnog upravnog tijela u odnosu na organizatora humanitarne akcije i Ministarstvo. Ujedno se uređuje iznimka kojom se u nadležnost Ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim sredstvima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcija čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i  opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), koja se aktivira ako u roku od 90 dana od dana podnošenja konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste.

Ujedno, Prijedlogom zakona dodatno se uređuju načini vođenja evidencije u elektroničkom obliku i propisuje obveza njihova ažuriranja, te njihova dostupnost javnosti na mrežnim stranicama nadležnog upravnog tijela i Ministarstva.

Također, pojačavaju se mehanizmi kontrole prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, proširen je opseg prekršajnih odredbi.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ovim Prijedlogom zakona stvorit će se preduvjeti za sustavan pristup rješavanju svih detektiranih problema i teškoća nastalih tijekom provedbe trenutno važećeg Zakona, te će se cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.

Ujedno, omogućit će se i profiliranje organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kroz nadzor provedbe godišnjeg programa rada i mogućnost ukidanja rješenja o statusu stalnog prikupljača humanitarne pomoći onim organizatorima koji ne provode svoj program, odnosno nisu aktivni u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. I ntenzivniji nadzor nad provedbom programa humanitarnog rada omogućiti će i stalnim prikupljačima humanitarne pomoći da obrazlože razloge neprovođenja aktivnosti iz programa, bilo da su oni uvjetovani određenim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći ili nepredvidljivim  situacijama i pojavnostima kojima smo kao društvo izloženi.

Prijedlogom zakona uskladiti će se rokovi za dostavu godišnjih izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima sa rokovima definiranim u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj koji se odnose na obvezu dostavljanja izvješća prema tijelima javne vlasti (najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu), posebice Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, br. 121/14 i 114/22), što će dovesti do racionalnijeg i kvalitetnijeg ispunjavanja propisanih obveza stalnih  prikupljača humanitarne pomoći prema tijelima javne vlasti.

Također, omogućit će se produljenje trajanja humanitarne akcije, te će se organizatora humanitarne akcije osloboditi obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju, ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, što će dovesti do određene relaksacije i smanjenja troškova humanitarne akcije, te racionalizacije vremena potrebnog za organizaciju humanitarne akcije, ali će i potencijalne organizatore potaknuti na humanitarno djelovanje.

Osim toga, stvorit će se dodatna podrška korisniku humanitarne akcije jer će mu se omogućit korištenje sredstva prikupljenih u provedenoj humanitarnoj akciji za podmirenje troškova nastalih od dana podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije, s obzirom da u većini humanitarnih akcija, a posebice onih kojima je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, i prije nego nadležno upravno tijelo donese rješenje kojim se organizatoru humanitarne akcije odobrava njezino provođenje, korisnici humanitarne akcije imaju troškove koje je potrebno žurno pokriti.

Prijedlogom zakona omogućiti će i intenzivnije izvještavanje o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na sadržaj prikupljanja humanitarne pomoći, što će nadležnim upravnim tijelima omogućiti uvid u status određenih humanitarnih akcija i cjelovitije praćenje stanja prikupljene i pružene humanitarne pomoći na području njihove mjesne nadležnosti, kao i vođenje propisanih evidencija u elektroničkom obliku, što će  biti potpuniji, ekonomičniji, kvalitetniji i brži postupak koji će im omogućiti uvid u stanje i pregled zahtjeva vezanih uz stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i provođenje humanitarnih akcija, izdavanje rješenja, zaprimanje i pregled propisanih izvješća, te vođenja i objavu propisanih evidencija od strane nadležnog upravnog tijela i Ministarstva .  

Konačno, Prijedlogom zakona omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, te će se spriječiti zlouporaba prikupljenih financijskih sredstava odnosno materijalnih dobara.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Naime, sredstava za provedbu predmetnog Zakona osiguranja su u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru redovne djelatnosti na aktivnosti A854006 Administracija i upravljanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI

DIO PRVI

OSNOVNE ODREDBE

Predmet uređenja

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuju uvjeti i način prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj, prava i obveze organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te nadzor nad humanitarnom pomoći.

Svrha humanitarne pomoći

Članak 2.

Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći poduzima se u svrhu osiguravanja: zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane, prehrambenih artikala, higijenskih potrepština, odjeće i obuće, stanovanja, uvjeta odgoja i obrazovanja, pomoći u nabavi, obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti.

Izuzetak od primjene zakona

Članak 3.

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na donaciju hrane i hrane za životinje.

Načelo dobrovoljnosti

Članak 4.

Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izraz je osobne volje pojedinca te predstavlja dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili dobrobit zajednice.

Načelo solidarnosti

Članak 5.

(1) Prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći izražava se solidarnost prema članovima društva bez namjere stjecanja osobne i materijalne koristi.

(2) Humanitarna pomoć za korisnike je besplatna i ne može se nasljeđivati.

Načelo ravnopravnosti

Članak 6.

(1) Humanitarna pomoć pruža se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, fizičkog i psihičkog integriteta te zdravlja i sigurnosti, uz uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.

(2) Humanitarna pomoć pruža se neovisno o rasi ili etničkoj pripadnosti ili boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji.

Načelo zaštite osobnih podataka korisnika humanitarne pomoći

Članak 7.

Korisniku humanitarne pomoći osigurava se zaštita osobnih podataka, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Značenje pojmova

Članak 8.

Pojedini pojmovi  u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1.   humanitarna pomoć  su prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina

2. korisnik  je fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe

3.  or ganizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći  je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama ovoga Zakona kao stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao organizator humanitarne akcije

4. stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba kojoj je rješenjem priznat status stalnog prikupljača  humanitarne pomoći u skladu s odredbama ovoga Zakona

5.  organizator humanitarne akcije  je pravna ili fizička osoba kojoj je rješenjem odobreno provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

6.  račun za humanitarnu akciju  je transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe, odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju

7.  nadležno upravno tijelo je upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći

8.  razvrstavanje humanitarnih akcija  je određivanje vrste humanitarne akcije s obzirom na svrhu njihova organiziranja

9.  logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći  je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći

10. logotip humanitarne akcije je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja je provedena u skladu s odredbama ovoga Zakona

11.  oznaka vrste humanitarne akcije  je oznaka sastavljena od kombinacije slova koja se dodjeljuje svakoj humanitarnoj akciji prema vrsti humanitarne akcije

12.  evidencijska oznaka humanitarne akcije  je oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija

13.  humanitarni telefonski broj  je telefonski broj s posebnom namjenom za usluge humanitarnog karaktera koji operater dodjeljuje na korištenje podnositelju zahtjeva u skladu s uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija

14. jedinstvena elektronička evidencija humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija) je računalni program u vlasništvu Republike Hrvatske koju vodi i ustrojava ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Rodno značenje pojmova

Članak 9.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

PRIKUPLJANJE I PRUŽANJE  HUMANITARNE POMOĆI

POGLAVLJE I.

VRSTE I OBLICI PRIKUPLJANJA I PRUŽANJA HUMANITARNE POMOĆI

Organiziranje prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći

Članak 10.

(1) Humanitarna pomoć prikuplja se i pruža kao stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći ili organiziranje humanitarne akcije.

(2) Humanitarna pomoć može se organizirati putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika, uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.

POGLAVLJE II.

STALNO PRIKUPLJANJE I PRUŽANJE HUMANITARNE POMOĆI

Pojam

Članak 11.

Stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći smatraju se svi oblici  kontinuiranog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći koje provodi stalni prikupljač humanitarne pomoći.

Stalni prikupljač humanitarne pomoći

Članak 12.

Status stalnog prikupljača humanitarne pomoći može se priznati:

– Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima (općinska, gradska i županijska društva)

– Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa (biskupijski i nadbiskupijski Caritasi) i

– zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

Uvjeti za priznavanja statusa stalog prikupljača humanitarne pomoći

Članak 13.

(1) Pravna osoba iz članka 12. ovoga Zakona može steći status stalnog prikupljača humanitarne pomoći ako:

– ima program rada za tekuću i narednu kalendarsku godinu od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa stalnog prikupljača iz kojeg je vidljivo da se planirane aktivnosti provode kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine i da su u skladu sa svrhom iz članka 2. ovoga Zakona

– ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa rada iz podstavka 1. ovoga stavka

– nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu: Porezna uprava)

– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22)

– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

– odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji

– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za prekršaje iz članka 61., članka 62., članka 63., članka 64. i članka 65. ovoga Zakona, osim ako je nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom

– se protiv pravne osobe ili protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni

postupak za kaznena djela iz podstavaka 4. i 5. ovoga stavka.

(2) Pravna osoba iz članka 12. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona status stalnog prikupljača humanitarne pomoći može steći, ako je, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, u  razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva provela humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana koje nisu organizirane u isto vrijeme.

(3) Nadležno upravno tijelo će po službenoj dužnosti pribaviti dokaz o registraciji pravne osobe iz članka 12. ovoga Zakona, odnosno o upisu u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj, statut te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije radi utvrđivanja uvjeta iz stavka 1. podstavaka 4. do 7. ovoga članka.

(4) Sadržaj programa rada iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

Obveza dostave rješenja i korištenja logotipa stalnog prikupljača

Članak 14.

(1) Na temelju izvršnog rješenja kojim je priznat status stalni prikupljač humanitarne pomoći upisuje se u evidenciju iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(2) Nadležno upravno tijelo dužno je primjerak rješenja kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave te tijelu nadležnom za registraciju neprofitnih pravnih osoba.

(3) Izvršnošću rješenja iz stavka 1. ovoga članka stalni prikupljač humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

(4) Izgled logotipa stalnog prikupljača humanitarne pomoći pravilnikom propisuje ministar.

Obveze stalnog prikupljača humanitarne pomoći

Članak 15.

(1) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, kroz Elektroničku evidenciju dostaviti:

– izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi

– izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći

– program rada koji se odnosi na tekuću godinu iz kojeg je vidljivo da su planirane  

aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. ovoga Zakona

– dokaz da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa

rada iz podstavka 2. ovoga stavka

– potvrdu porezne uprave iz koje je vidljivo da nema duga po osnovi javnih davanja o

kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od osam dana

– uvjerenje da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi podnositelju

zahtjeva ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca.

(2) Stalni prikupljač humanitarne pomoći prilikom provedbe, oglašavanja i prikupljanja humanitarne pomoći  dužan je istaknuti logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

(3) Sadržaj izvješća iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Obaveza prijave prestanka djelovanja i prijave promjena

Članak 16.

(1) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je nadležno upravno tijelo obavijestiti o prestanku djelovanja i svakoj promjeni zbog koje više ne ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka djelovanja, odnosno nastanka promjene.

(2) Stalni prikupljač  humanitarne pomoći dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo o promjeni naziva i/ili sjedišta najkasnije u roku od 30 dana od nastale promjene.  

Gubitak status stalnog prikupljača humanitarne pomoći

Članak 17.

(1) Nadležno upravno tijelo će po službenoj dužnosti ili na prijedlog drugog nadležnog tijela ukinuti rješenje kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i izvršiti brisanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći iz evidencije iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona ako:

– neprofitna pravna osoba više ne ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. podstavaka

3. do 8. ovoga Zakona

– drugo nadležno tijelo svojim aktom utvrdi nenamjensko korištenje prikupljene i

pružene humanitarne pomoći

– raspolaže sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije protivno

odredbama ovoga Zakona

– ako ne postupi u skladu s člankom 15., člankom 16. i člankom 38 . stavkom 4. ovoga

Zakona

– ako u roku koji je utvrđen rješenjem o provedenom inspekcijskom nadzoru ne otkloni

utvrđene nepravilnosti.

(2) Izvršnošću rješenja iz stavka 1. ovoga članka prestaje pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

Porezne i carinske olakšice stalnog prikupljača humanitarne pomoći

Članak 18.

Stalni prikupljač humanitarne pomoći ostvaruje porezne i carinske olakšice pod uvjetima i na način propisan carinskim i poreznim propisima.

POGLAVLJE III.

HUMANITARNA AKCIJA

Pojam, vrste

Članak 19.

(1) Humanitarna akcija je vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu .

(2) Humanitarnu akciju mogu provesti:

–   stalni prikupljači humanitarne pomoći ili

–  pravne osobe koje nemaju priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitne pravne osobe i fizičke osobe.

(3) Humanitarnom akcijom ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje zaklada organizira radi stjecanja imovine u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelovanje zaklada.

(4) Humanitarnom akcijom ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Humanitarne akcije razvrstavaju se prema oznakama vrste sukladno svrsi prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći iz članka 2. ovoga Zakona.

(6) Vrste i oznake vrsta humanitarne akcije pravilnikom propisuje ministar.

Trajanje i prekid humanitarne akcije

Članak 20.

(1) Humanitarna akcija traje najduže 90 dana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, trajanje humanitarne akcije može se produljiti na zahtjev organizatora za najduže 90 dana ako to zahtijevaju posebne okolnosti.

(3) Zahtjev za produljenje trajanja humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu najkasnije 15 dana prije završetka humanitarne akcije.

(4) Trajanje humanitarne akcije može se prekinuti na zahtjev organizatora ako:

–   je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena

–   je potreba korisnika humanitarne akcije prestala, ili

–   su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.

Izvršnost rješenja za provedbu humanitarne akcije

Članak 21.

(1) Humanitarna akcija može se provesti nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, humanitarna akcija se može provesti i prije donošenja rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, ako:

– prijeti opasnost za život ili zdravlje ljudi

– je zahtjev za provođenje humanitarne akcije podnesen nadležnom upravnom tijelu,

– je nadležnom upravnom tijelu dostavljen dokaz o otvorenom računu za humanitarnu

akciju.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo dužno je donijeti rješenje u roku od osam dana od dana podnošenja urednoga zahtjeva.

Zapreke na strani organizatora humanitarne akcije

Članak 22.

(1) Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije ako prikuplja humanitarnu pomoć za osobne potrebe, potrebe  bračnog ili izvanbračnog druga, životnog ili neformalnog životnog partnera, srodnika u ravnoj lozi i srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.

(2) Fizička osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.).

(3) Pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovitog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovitog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.

Obaveze organizatora humanitarne akcije

Članak 23.

(1) Organizator humanitarne akcije dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju, a prikupljenu humanitarnu pomoć u vidu materijalnih dobara dodijeliti korisniku što je prije moguće.

(2) Organizator humanitarne akcije dužan je sredstva koja su u okviru humanitarne akcije prikupljena u gotovini bez odgode uplatiti na račun humanitarne akcije.

(3) Sredstva prikupljena u provedenoj humanitarnoj akciji mogu se koristiti za podmirenje troškova korisnika nastalih od dana podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.

(4) Nakon završetka humanitarne akcije, odnosno za vrijeme trajanja akcije ako se za time pokaže potreba, organizator humanitarne akcije dužan je bez odgađanja podmiriti iskazane potrebe korisnika ili izvršiti plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, a sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, organizator humanitarne akcije dužan je sredstva prikupljena putem humanitarnog telefonskog broja isplatiti korisniku za iskazane materijalne potrebe ili izvršiti plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, po zaprimanju uplate operatera humanitarnog telefonskog broja.

(6) Iz sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji organizator humanitarne akcije može podmiriti opravdane troškove vezane isključivo uz organizaciju i provedbu te humanitarne akcije.

(7) Isplate pravnoj ili fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije iz stavka 4. ovoga članka i plaćanja opravdanih troškova iz stavka 6. ovoga članka vrše se na temelju odgovarajuće financijske i druge vjerodostojne dokumentacije vezane uz svrhu humanitarne akcije.

(8) Podmirenje iskazanih potreba korisnika u skladu sa stavkom 4. ovog članka vrši se na temelju pisane izjave korisnika, njegova zakonskog zastupnika ili člana obitelji korisnika koja sadržava specifikaciju materijalnih i financijskih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije.

Obveza isticanja logotipa

Članak 24.

Organizator humanitarne akcije prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije dužan je na odgovarajući način istaknuti logotip humanitarne akcije.

Odgovornost organizatora humanitarne akcije i korisnika

Članak 25.

(1) Organizator humanitarne akcije odgovoran je za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji, do podmirenja iskazane potrebe korisnika ili plaćanja izvršitelju usluga iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Organizator humanitarne akcije dužan je za financijska sredstva isplaćena neposrednom pružatelju usluge za korisnika humanitarne akcije, osim odgovarajućeg financijskog dokumenta za obavljenu uslugu, pribaviti dokaz o pruženoj usluzi.

(3) Korisnik je odgovoran za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći i dužan je namjenski utrošiti preuzeta materijalna dobra i financijska sredstva, sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći,  e o njihovom utrošku dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju organizatoru humanitarne akcije u svrhu dostave konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji.

Obaveza podnošenja izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji

Članak 26.

(1) Organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti redovito izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije.

(2) Ako su nakon provedene humanitarne akcije prikupljena financija sredstva utrošena u cijelosti i u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se konačnim izvješćem.

(3) Ako nakon završetka humanitarne akcije na računu za humanitarnu akciju postoje financijska sredstva koja će se koristiti u duljem vremenskom razdoblju u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti privremeno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 180 dana od dana završetka humanitarne akcije, odnosno svakih šest mjeseci od zadnjeg podnesenog privremenog izvješća.

(4) Organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti konačno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 15 dana nakon posljednje radnje povezane s provedenom humanitarnom akcijom.

(5) Sadržaj izvješća iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Obavijest o neutrošenim financijskim sredstvima nakon završetka humanitarne akcije

Članak 27.

(1) Organizator humanitarne akcije dužan je na računu za humanitarnu akciju zadržati neutrošena financijska sredstva preostala na računu za humanitarnu akciju ako su nastupile okolnosti iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) O iznosu neutrošenih financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka organizator humanitarne akcije dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo podnošenjem izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji kroz Elektroničku evidenciju.

(3) Nakon što zaprimi izvješće iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo će bez odgode kroz Elektroničku evidenciju obavijestiti Ministarstvo o postojanju neutrošenih sredstava u provedenoj humanitarnoj akciji te zatražiti podatak o prvoj sljedećoj humanitarnoj akciji s istom oznakom vrste koja je odobrena nakon dostave izvješća.

(4) Neutrošena financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka organizator humanitarne akcije dužan je na temelju izvršnog rješenja iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona uplatiti na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste umanjen za iznos naknade korištenja usluga banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju.

Raspolaganje neutrošenim financijskim sredstvima nakon završetka humanitarne akcije

Članak 28.

(1) Po zaprimljenoj obavijesti Ministarstva o postojanju odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste nadležno upravno tijelo rješenjem će naložiti organizatoru humanitarne akcije da neutrošena sredstva iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona uplati na račun te humanitarne akcije.

(2) Izreka rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavezno sadržava i:

– naziv i evidencijsku oznaku humanitarne akcije u kojoj su prikupljena sredstva

– iznos neutrošenih sredstava naveden u obavijesti o provedenoj humanitarnoj akciji

umanjen za iznos naknade korištenja usluga banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju

– nalog organizatoru humanitarne akcije da iznos neutrošenih sredstava iz članka 27.

stavka 1. ovoga Zakona uplati na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije s istom oznakom vrste u roku od pet dana od dana izvršnosti rješenja

– broj računa humanitarne akcije na koji se nalaže uplata.

(3) Izvršno rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo dužno je dostaviti:

– organizatoru humanitarne akcije na čiji račun se rješenjem nalaže uplata

– nadležnom upravnom tijelu organizatora humanitarne akcije iz podstavka 1. ovoga

stavka.

Raspolaganje neutrošenim financijskim sredstvima nakon proteka roka od 90 dana od podnošenja izvješća

Članak 29.

(1) Ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju neutrošenih sredstava ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste oznake vrste, Ministarstvo može rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi.

(2) Na izreku rješenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 28. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Organizator humanitarne akcije dužan je o postupanju po rješenjima iz članka 28. stavka 1.ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka dostaviti dokaz nadležnom upravnom tijelu i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana isplate preostalih sredstava.

(4) Ministarstvo vodi evidenciju neutrošenih sredstava iz humanitarnih akcija.

DIO TREĆI

NADLEŽNOST I POSTUPAK

Stvarna nadležnost

Članak 30.

O zahtjevu za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te o zahtjevu za provođenje, produljenje trajanja ili prekid trajanja humanitarne akcije rješenjem odlučuje nadležno upravno tijelo.

Način i rokovi podnošenja zahtjeva

Članak 31.

(1) Zahtjev iz članka 30. ovoga Zakona podnosi se nadležnom upravnom tijelu kroz Elektroničku evidenciju.

(2) Zahtjev za provođenje humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu najkasnije 15 dana prije planiranog početka humanitarne akcije, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Sadržaj zahtjeva iz članka 30. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar.

Dokumentacija uz zahtjev za provođenje humanitarne akcije

Članak 32.

(1) Uz zahtjev za provođenje humanitarne akcije stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

– plan provođenja humanitarne akcije

– plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći koji uključuje i kriterije raspodjele

pomoći ako se radi o više korisnika

– broj računa za humanitarnu akciju.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva iz članka 19. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

– potvrdu Porezne uprave iz koje je vidljivo da pravna, odnosno fizička osoba nema

duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od osam dana

– plan provođenja humanitarne akcije

– plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći koji uključuje i kriterije raspodjele

pomoći ako se radi o više korisnika

– broj računa za humanitarnu akciju

– uvjerenje da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno

protiv fizičke osobe ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca

(3) Nadležno upravno tijelo dužno je pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka nije osuđen za kaznena djela ili za prekršaj iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. do 7. ovoga Zakona te dokaz o upisu pravne osobe u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako se humanitarnom akcijom prikupljaju isključivo materijalna dobra organizator humanitarne akcije nije dužan otvoriti račun za humanitarnu akciju.

(5) Ako organizator humanitarne akcije podnosi zahtjev za produljenje trajanja humanitarne akcije nije dužan dostaviti dokumentaciju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Minimalni sadržaj plana provođenja humanitarne akcije i plana korištenja prikupljene humanitarne pomoći pravilnikom propisuje ministar.

Rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije

Članak 33.

(1) Izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije obavezno sadržava i:

– evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije

– naziv i trajanje humanitarne akcije

– broj računa za humanitarnu akciju.

(2) Izvršnošću rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije.

(3) Na temelju izvršnog rješenja iz stavka 2. ovoga članka organizator humanitarne akcije upisuje se u evidenciju iz članka 38. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

(4) Rješenje kojim je odobreno provođenje humanitarne akcije nadležno upravno tijelo dužno je dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, nadležnoj policijskoj upravi ako se humanitarna akcija organizira na javnom mjestu te ministarstvu nadležnom za zdravstvo ako se humanitarna akcija organizira radi liječenja, rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nabave medicinskih uređaja, ortopedskih i drugih pomagala.

(5) Sadržaj evidencijske oznake humanitarne akcije iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka i izgled logotipa humanitarne akcije iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Žalba

Članak 34.

(1) O žalbi protiv rješenja nadležnog upravnog tijela odlučuje Ministarstvo.

(2) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Ponovno priznavanje statusa stalnog prikupljača

Članak 35.

Neprofitna pravna osoba koja je na temelju rješenja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona brisana iz evidencije iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zahtjev za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći može podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona.

Ponovno odobrenje provođenje humanitarne akcije

Članak 36.

Organizator humanitarne akcije kojemu su u provedbi nadzora izrečene mjere u skladu s odredbama ovoga Zakona zahtjev za provođenje humanitarne akcije može podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja inspektora.

DIO ČETVRTI

HUMANITARNI TELEFONSKI BROJ

Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja

Članak 37.

(1) Za prikupljanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja stalni prikupljač humanitarne pomoći, uz zahtjev za korištenje humanitarnog telefonskog broja dužan je operateru priložiti presliku rješenja kojim mu je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći.

(2) Organizator humanitarne akcije dužan je uz zahtjev za korištenje humanitarnog telefonskog broja operateru priložiti presliku rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije.

(3) Prilikom objave humanitarnog telefonskog broja, organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je na odgovarajući način javno istaknuti logotip humanitarne akcije, odnosno logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.

(4) Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je uz izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći i uz izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji priložiti odobrenje za korištenje humanitarnog telefonskog broja.

DIO PETI

EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA

Evidencije

Članak 38.

(a) Nadležno upravno tijelo za područje svoje nadležnosti vodi evidenciju:

– neprofitnih pravnih osoba kojima je priznat status stalnog prikupljača humanitarne

pomoći

– organizatora humanitarnih akcija kojima je odobreno provođenje humanitarnih

akcija.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka redovito se ažuriraju i objavljuju na mrežnim stranicama nadležnog upravnog tijela.

(3) Podatci iz evidencija iz stavka 1. ovoga članka za područje Republike Hrvatske objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva.

(4) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je voditi evidenciju o ukupno prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći

(5) Sadržaj i način vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje  ministar.

Odobrenje i objava izvješća  

Članak 39.

(1) Nadležno upravno tijelo dužno je izvješća iz članka 15. stavka 1. podstavka 2. i članka 26. ovoga Zakona odobriti u roku od 60 dana od dana predaje izvješća kroz Elektroničku evidenciju.

(2) Nadležno upravno tijelo dužno je izvješća iz članka 15. stavka 1. podstavka 2. i članka 26. ovoga Zakona objaviti na mrežnim stranicama:

– izvješća iz članka 15. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona - do kraja tekuće godine

– izvješća članka 26. ovoga Zakona - šest mjeseci od dana završetka humanitarne

akcije.

DIO ŠESTI

JEDINSTVENA ELEKTRONIČKA EVIDENCIJA HUMANITARNE POMOĆI

Sadržaj evidencije, unos i obrada podataka

Članak 40.  

(1) U Elektroničkoj evidenciji se na temelju podnesenih zahtjeva, donesenih rješenja i zaprimljenih izvješća u vezi humanitarne pomoći evidentiraju podaci o organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, prikupljenoj i pruženoj humanitarnoj pomoći te o korisnicima humanitarne pomoći.

(2) Podatke koji se evidentiraju u Elektroničkoj evidenciji unose podnositelji zahtjeva, nadležna upravna tijela i podnositelji izvješća a obrađuju ih nadležna upravna tijela i Ministarstvo.

(3) Ministarstvo daje ovlaštenje i određuje razinu ovlasti za pristup Elektroničkoj evidenciji te za unos novih i korištenje postojećih podataka.

(4) Pristup podacima i njihovo korištenje moguć je nakon osobne identifikacije i provjere razine ovlaštenja.

(5) Baza podataka elektroničke evidencije mora imati sigurnosnu kopiju pohranjenu na odgovarajućem mediju.

(6) Ministarstvo je dužno u skladu sa svojim ovlastima i nadležnosti omogućiti pristup podacima iz Elektroničke evidencije na temelju sporazuma drugim tijelima javne vlasti.

DIO SEDMI

NAGRADA ZA HUMANITARNI RAD

Dodjela nagrade

Članak 41.

(1) Nagradu za humanitarni rad za iznimna postignuća i doprinos razvoju i unapređenju humanitarnog rada u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nagrada) dodjeljuje ministar jednom godišnje na prijedlog Odbora za dodjelu nagrade za humanitarni rad (u daljnjem tekstu: Odbor).

(2) Odbor iz stavka 1. ovoga članka čini pet članova i osniva ga ministar na mandat od četiri godine.

(3) Postupak za dodjelu Nagrade pokreće Ministarstvo objavom javnog poziva tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, neprofitnim i profitnim pravnim osobama te fizičkim osobama za prijavu kandidata za dodjelu nagrade.

(d) Nagrada se dodjeljuje u obliku povelje i u novcu.

(5) Jednom godišnje se može dodijeliti jedna Nagrada za životno djelo i do tri godišnje nagrade.

(6) Način raspisivanja javnog poziva, postupak predlaganja kandidata, kriterije za dodjelu Nagrada, izgled povelje i iznos sredstava iz stavka 4. ovoga članka te sastav i način rada Odbora pravilnikom propisuje ministar.

DIO OSMI

NADZOR

POGLAVLJE I. INSPEKCIJSKI I UPRAVNI NADZOR

ODJELJAK 1. VRSTE NADZORA

Pojam

Članak  42.

(1) Nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći obuhvaća:

a. inspekcijski nadzor i

b. upravni nadzor.

(2) Na inspekcijski i upravni nadzor primjenjuje se zakon kojim se uređuje sustav državne uprave.

ODJELJAK 2. INSPEKCIJSKI NADZOR

Predmet nadzora

Članak 43.

(1) Inspekcijski nadzor provodi se nad primjenom i izvršavanjem zakona, drugih propisa te općih i pojedinačnih akata, nad stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći organiziranjem humanitarnih akcija u skladu s ovim Zakonom.

(2) Inspekcijski nadzor provode inspektori, viši inspektori i viši inspektori - specijalisti Ministarstva (u daljnjem tekstu: inspektori).

Službena iskaznica inspektora

Članak 44.

Inspektori iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona imaju službenu iskaznicu kojom dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti sukladno posebnim propisima.

Vrste inspekcijskog nadzora

Članak 45.  

(1) Inspekcijski nadzor provodi se kao redoviti, izvanredni i kontrolni.

(2) Redoviti inspekcijski nadzor provodi se u skladu s godišnjim planom nadzora koji odlukom donosi čelnik tijela najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu.

(3) Izvanredni inspekcijski nadzor provodi se povodom zahtjeva nadležnog upravnog tijela, drugih državnih tijela, prigovora pravnih i fizičkih osoba ili u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje inspekcijskog nadzora.

(4) Kontrolni inspekcijski nadzor provodi se radi kontrole izvršenja mjera naređenih rješenjem inspektora.

Samostalnost inspektora

Članak 46.  

(1) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi rješenja i poduzima mjere u okviru ovlasti i dužnosti utvrđenih ovim Zakonom.

(2) Nitko ne smije, koristeći se službenim položajem ili na drugi način, inspektoru naređivati, sprječavati ga ili ometati u provedbi nadzora i poduzimanju mjera i radnji za koje je ovlašten.

(3) Ako se inspekcijski nadzor provodi na zahtjev tijela i drugih zainteresiranih pravnih ili fizičkih osoba, inspektor je dužan izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.

Nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i ovlasti inspektora

Članak 47.

(1) Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći mora inspektoru osigurati nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i staviti mu na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(2) Prilikom provedbe inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo pregledati objekte i druge poslovne i stambene prostore, vjerodostojnu dokumentaciju i evidencije, robu i druge stvari zatečene kod organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, poslovne spise, saslušati korisnike, radnike i druge osobe koje zatekne, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba (osobna iskaznica, putovnica i sl.) i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Izuzimanje predmeta i dokumentacije

Članak 48.

Inspektor tijekom inspekcijskog nadzora zbog mogućeg prikrivanja dokaza ima pravo privremeno izuzeti predmete i izvornu dokumentaciju, uz potvrdu.

Tajnost podataka

Članak 49.

(1) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor je dužan postupati tako da ne ugrozi čuvanje zakonom ili drugim propisom utvrđene tajne.

(2) Odgovorne osobe dužne su upoznati inspektora s podacima koji se sukladno njihovim općim aktima smatraju tajnom.

(3) Inspektor je dužan kao službenu tajnu čuvati dokumentaciju i podatke koji su u vezi s inspekcijskim nadzorom, kao i identitet podnositelja podneska povodom kojeg je proveden inspekcijski nadzor, ako on to zatraži.

(4) Dokumentaciju i podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka inspektor može dati samo sudovima, pravosudnim tijelima, tijelima državne uprave i drugim državnim tijelima, na njihov obrazloženi pisani zahtjev, u postupcima iz njihove nadležnosti.

Dužnosti inspektora

Članak 50.

(1) U obavljanju inspekcijskih poslova inspektor je dužan:

1. zabraniti provođenje pojedinih mjera i radnji koje su protivne ovom Zakonu ili drugom propisu

2. zabraniti prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći te korištenje logotipa organizatoru prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći ako:

– više ne ispunjava propisane uvjete za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne

pomoći iz članka 13. stavka 1. podstavaka 3. do 8. ovoga Zakona

– ne postupi po prethodnom rješenju inspektora kojim se naređuju mjere

– načinom pružanja humanitarne pomoći ili provedbom humanitarne akcije ugrožava

zdravlje i sigurnost korisnika

3. zabraniti provođenje humanitarne akcije pravnim i fizičkim osobama ako se provodi bez rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, osim u slučaju iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona

4. zabraniti provođenje humanitarne akcije te korištenje logotipa humanitarne akcije pravnim i fizičkim osobama te poduzeti radnje u skladu s posebnim propisima, ako tijekom provedbe humanitarne akcije istaknu logotip humanitarne akcije za koju se utvrdi da nije dodijeljen u skladu s ovim Zakonom

5. narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u određenom roku te poduzeti druge mjere za koje je ovlašten ovim Zakonom

6. narediti provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti odgovorne osobe u pravnoj

osobi organizatoru prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći

7. narediti provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti fizičke osobe u organiziranju

humanitarne akcije

8. narediti i druge mjere te poduzimati radnje u skladu s ovim Zakonom.

(2) O zabranama, izrečenim mjerama te pokrenutim postupcima iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan obavijestiti nadležno upravno tijelo koje je donijelo rješenje kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno rješenje kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije .

(3) Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je postupiti po izrečenim mjerama inspektora iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći ne postupi po rješenju inspektora u roku koji je određen rješenjem, rješenje će se izvršiti primjenom mjerodavnih odredaba o prisilnom izvršenju nenovčanih obveza novčanom kaznom prema propisu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(5) Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti odnosno povredu propisa, a nije ovlašten izravno postupati, dužan je izvijestiti nadležno tijelo o uočenim nepravilnostima, odnosno povredama propisa te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera.

Usmeno upozorenje

Članak 51.

(1) Ako inspektor utvrdi da se u radu javljaju manje nepravilnosti koje ne utječu bitno na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno provedbu humanitarne akcije, usmeno će upozoriti organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći na nepravilnosti i na njihove posljedice te odrediti rok za uklanjanje istih, a sadržaj usmenog upozorenja i rok za otklanjanje nepravilnosti navesti u zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

(2) Ako nepravilnosti iz stavka 1. ovoga članka ne budu otklonjene u ostavljenom roku, inspektor će rješenjem narediti mjere u skladu sa zakonom.

Zapisnik

Članak 52.

(1) O obavljenom inspekcijskom nadzoru inspektor je dužan sastaviti zapisnik.

(2) Primjerak zapisnika inspektor uručuje organizatoru prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći nad čijim se radom provodi inspekcijski nadzor.

Upravni spor

Članak 53.

Protiv rješenja koje donosi inspektor žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

Optužni prijedlog, prekršajni nalog, kaznena prijava