Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 102/15. i 98/19 - u daljnjem tekstu: Zakon) uređeno je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći na području Republike Hrvatske.
Od stupanja na snagu Zakona (od 1. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine), nadležna upravna tijela donijela su ukupno 215 rješenja kojima se neprofitnim pravnim osobama u Republici Hrvatskoj odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Najveći broj rješenja donesen je na zahtjev Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa), njih 115, dok je 15 rješenja doneseno na zahtjev Hrvatskog Caritasa i drugih ustrojstvenih oblika Caritasa (biskupijskih i nadbiskupijskih Caritasa). Na zahtjev različitih zaklada doneseno je 16 rješenja, a na zahtjev vjerskih zajednica i drugih neprofitnih pravnih osoba doneseno je ukupno 69 rješenja.
Međutim, velik broj pravnih osoba kojima je izdano spomenuto rješenje je neaktivno ili tek povremeno aktivno u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, poglavito u organiziranju humanitarnih akcija, što je u suprotnosti s idejom rješenja za tzv. „stalno“ prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Osim toga nadležna upravna tijela su u navedenom razdoblju izdala 2.413 rješenja kojim se pravnim osobama (neprofitnim i profitnim), te fizičkim osobama odobrava provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. U navedenom razdoblju humanitarne akcije su organizirane od strane neprofitnih i profitnih pravnih osoba, njih 2.176 ili 90,18%, dok je 237 ili 9,82 % organizirano od strane fizičkih osoba.
Navedeni podaci pokazuju da se Republici Hrvatskoj, u prosjeku, za provođenje humanitarnih akcija izda 336 rješenja godišnje, odnosno 28 rješenja mjesečno. Isto tako, broj organiziranih humanitarnih akcija u naznačenom razdoblju je bio vrlo fluktuirajući. Imao je trend rasta iznad prosjeka, u razdoblju od 2015. do 2019. godine, da bi od početka 2020. godine do kraja 2022. godine pokazao silaznu putanju, što se može tumačiti i posljedicom globalne krize, a i određenom zasićenošću građana raznim načinima prikupljanja financijskih sredstava (npr. putem platformi, društvenih mreža i sl.) koje je teško kontrolirati i imati povjerenje u njihove plemenite namjere.
Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći, u razdoblju od 1. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine, iznosila je 220.508.239,81 €, dok je vrijednost ukupno
pružene humanitarne pomoći iznosila 196.829.182,52 €. Razlika sredstava između iznosa prikupljene i pružene humanitarne pomoći odnosi se na troškove organiziranja prikupljanja humanitarne pomoći (ljudski resursi, troškovi prostora i opreme, prateće usluge i sl.).
U navedenom razdoblju, humanitarna pomoć je dodijeljena 4.857.703 neposrednih korisnika. Najzastupljenija kategorija korisnika su samci (2.430.5741), potom skupina korisnika/šira zajednica - osobe koje žive u obiteljima (371.198), korisnici usluga određenih ustanova (1.367.528) i udruga (355.611) koje djeluju u području zdravstva i socijalne skrbi, kao i određeni broj korisnika kojima je pružena humanitarna pomoć čija je svrha višeznačna i koji se ne mogu svrstati u spomenute kategorije (332.792).
Zakon u pojedinim dijelovima otežava provedbu određenih inicijativa u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, poglavito u situacijama izazvanim nekom krizom, nesrećom ili katastrofom (primjerice: potres koji je pogodio Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju u prosincu 2020. godine, poplave u raznim dijelovima zemlje i sl.) kada žurno treba zaštititi i spasiti što veći broj žrtava, odnosno kroz različite humanitarne aktivnosti pomoći određenim pojedincima ili socijalno osjetljivim skupinama.
Također, u primjeni Zakona uočene su određene nejasnoće koje dovode do poteškoća u primjeni Zakona, primjerice:
-neusklađenost rokova za dostavljanje godišnjih izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima s rokovima definiranim u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj,
-rast broja humanitarnih akcija koje nisu organizirane u skladu s važećim Zakonom,
-trajanje humanitarne akcije i nemogućnost njezina produljenja u izvanrednim okolnostima, uslijed opasnosti za život ili zdravlje ljudi, odnosno prekida humanitarne akcije,
-potreba otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, itd.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim Prijedlogom zakona o humanitarnoj pomoći (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuje se način priznavanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te se definiraju subjekti koji su ovlašteni nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za priznavanje takvoga statusa. Prijedlogom zakona omogućuje se Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima te Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa, te zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Također, uređuju se uvjeti koje moraju ispuniti navedene neprofitne pravne osobe u svrhu stjecanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći, s tim da neprofitne pravne osobe kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost moraju dostaviti dokaz o provedenim humanitarnim akcijama u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana i koje nisu organizirane u isto vrijeme.
Prijedlogom zakona se uređuju i obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema nadležnim upravnim tijelima, glede načina i rokova za dostavljanje godišnjih izvješća - programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Naime, stalni prikupljači humanitarne pomoći su obvezni nadležnom upravnom tijelu, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi, program rada za tekuću godinu iz kojeg su razvidne planirane aktivnosti, te dokaze o osiguranim izvršiteljima, prostoru i opremi za provedbu programa rada, dokaz o nepostojanju poreznog duga, kao i dokaz o nekažnjavanju za određena kaznena djela.
Prijedlogom zakona se na jasniji način uređuju uvjeti koje moraju ispuniti organizatori humanitarnih akcija (stalni prikupljači humanitarne pomoći, neprofitne i profitne pravne osobe, te fizičke osobe) vezano za prijavljivanje same akcije, odnosno podnošenje Zahtjeva za provođenje humanitarne akcije i potrebu otvaranja računa za humanitarnu akciju, ovisno o vrsti prikupljanja humanitarne pomoći, kao i trajanje same akcije.
Organizatoru humanitarne akcije daje se širi vremenski okvir za provođenje humanitarne akcije tj. mogućnost produljenja trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana ako to zahtijevaju aktivnosti, ali i mogućnost prekida humanitarne akcije ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.
Isto tako, uvode se odredbe na temelju kojih organizatori humanitarnih akcija nisu u obvezi otvaranja računa za humanitarnu akciju ako u akciji prikuplja isključivo materijalna dobra, dok se korisniku humanitarne akcije omogućava korištenje prikupljenih sredstava za podmirenje troškova od dana podnošenja zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.
Također, Prijedlogom zakona omogućit će se organizatorima humanitarnih akcija češće izvještavanje nadležnih upravnih tijela o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na njihov sadržaj (bez obzira jesu li se u humanitarnoj akciji prikupljala materijalna dobra i/ili financijska sredstva), u vidu redovitog, privremenog i/ili konačnog izvješća kroz Elektroničku evidenciju.
Propisuju se rokovi u kojima je nadležno upravno tijelo dužno odobriti zaprimljena izvješća (rok od 60 dana), te osigurati njihovu javnu dostupnost na svojim mrežnim stranicama, tako da izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći (za prethodnu godinu) budu dostupna od 1. ožujka do kraja tekuće godine, a izvješća o provedenim humanitarnim akcijama (konačno izvješće) šest mjeseci od dana završetka humanitarne akcije.
Prijedlogom zakona se definira odgovornost organizatora humanitarne akcije za raspolaganje i postupanje s financijskim sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije, te je definirana uloga nadležnog upravnog tijela u odnosu na organizatora humanitarne akcije i Ministarstvo. Ujedno se uređuje iznimka kojom se u nadležnost Ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim sredstvima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcija čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), koja se aktivira ako u roku od 90 dana od dana podnošenja konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste.
Ujedno, Prijedlogom zakona dodatno se uređuju načini vođenja evidencije u elektroničkom obliku i propisuje obveza njihova ažuriranja, te njihova dostupnost javnosti na mrežnim stranicama nadležnog upravnog tijela i Ministarstva.
Također, pojačavaju se mehanizmi kontrole prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, proširen je opseg prekršajnih odredbi.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Ovim Prijedlogom zakona stvorit će se preduvjeti za sustavan pristup rješavanju svih detektiranih problema i teškoća nastalih tijekom provedbe trenutno važećeg Zakona, te će se cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
Ujedno, omogućit će se i profiliranje organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kroz nadzor provedbe godišnjeg programa rada i mogućnost ukidanja rješenja o statusu stalnog prikupljača humanitarne pomoći onim organizatorima koji ne provode svoj program, odnosno nisu aktivni u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Intenzivniji nadzor nad provedbom programa humanitarnog rada omogućiti će i stalnim prikupljačima humanitarne pomoći da obrazlože razloge neprovođenja aktivnosti iz programa, bilo da su oni uvjetovani određenim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći ili nepredvidljivim situacijama i pojavnostima kojima smo kao društvo izloženi.
Prijedlogom zakona uskladiti će se rokovi za dostavu godišnjih izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima sa rokovima definiranim u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj koji se odnose na obvezu dostavljanja izvješća prema tijelima javne vlasti (najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu), posebice Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, br. 121/14 i 114/22), što će dovesti do racionalnijeg i kvalitetnijeg ispunjavanja propisanih obveza stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema tijelima javne vlasti.
Također, omogućit će se produljenje trajanja humanitarne akcije, te će se organizatora humanitarne akcije osloboditi obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju, ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, što će dovesti do određene relaksacije i smanjenja troškova humanitarne akcije, te racionalizacije vremena potrebnog za organizaciju humanitarne akcije, ali će i potencijalne organizatore potaknuti na humanitarno djelovanje.
Osim toga, stvorit će se dodatna podrška korisniku humanitarne akcije jer će mu se omogućit korištenje sredstva prikupljenih u provedenoj humanitarnoj akciji za podmirenje troškova nastalih od dana podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije, s obzirom da u većini humanitarnih akcija, a posebice onih kojima je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, i prije nego nadležno upravno tijelo donese rješenje kojim se organizatoru humanitarne akcije odobrava njezino provođenje, korisnici humanitarne akcije imaju troškove koje je potrebno žurno pokriti.
Prijedlogom zakona omogućiti će i intenzivnije izvještavanje o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na sadržaj prikupljanja humanitarne pomoći, što će nadležnim upravnim tijelima omogućiti uvid u status određenih humanitarnih akcija i cjelovitije praćenje stanja prikupljene i pružene humanitarne pomoći na području njihove mjesne nadležnosti, kao i vođenje propisanih evidencija u elektroničkom obliku, što će biti potpuniji, ekonomičniji, kvalitetniji i brži postupak koji će im omogućiti uvid u stanje i pregled zahtjeva vezanih uz stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i provođenje humanitarnih akcija, izdavanje rješenja, zaprimanje i pregled propisanih izvješća, te vođenja i objavu propisanih evidencija od strane nadležnog upravnog tijela i Ministarstva.
Konačno, Prijedlogom zakona omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, te će se spriječiti zlouporaba prikupljenih financijskih sredstava odnosno materijalnih dobara.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Naime, sredstava za provedbu predmetnog Zakona osiguranja su u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru redovne djelatnosti na aktivnosti A854006 Administracija i upravljanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Predmet uređenja
Članak 1.
Ovim Zakonom se uređuju uvjeti i način prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj, prava i obveze organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te nadzor nad humanitarnom pomoći.
Svrha humanitarne pomoći
Članak 2.
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći poduzima se u svrhu osiguravanja: zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane, prehrambenih artikala, higijenskih potrepština, odjeće i obuće, stanovanja, uvjeta odgoja i obrazovanja, pomoći u nabavi, obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti.
Izuzetak od primjene zakona
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na donaciju hrane i hrane za životinje.
Načelo dobrovoljnosti
Članak 4.
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izraz je osobne volje pojedinca te predstavlja dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili dobrobit zajednice.
Načelo solidarnosti
Članak 5.
(1) Prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći izražava se solidarnost prema članovima društva bez namjere stjecanja osobne i materijalne koristi.
(2) Humanitarna pomoć za korisnike je besplatna i ne može se nasljeđivati.
Načelo ravnopravnosti
Članak 6.
(1) Humanitarna pomoć pruža se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, fizičkog i psihičkog integriteta te zdravlja i sigurnosti, uz uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.
(2) Humanitarna pomoć pruža se neovisno o rasi ili etničkoj pripadnosti ili boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji.
Načelo zaštite osobnih podataka korisnika humanitarne pomoći
Članak 7.
Korisniku humanitarne pomoći osigurava se zaštita osobnih podataka, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Značenje pojmova
Članak 8.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. humanitarna pomoć su prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina
2. korisnik je fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe
3. organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama ovoga Zakona kao stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao organizator humanitarne akcije
4. stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba kojoj je rješenjem priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći u skladu s odredbama ovoga Zakona
5. organizator humanitarne akcije je pravna ili fizička osoba kojoj je rješenjem odobreno provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama ovoga Zakona.
6. račun za humanitarnu akciju je transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe, odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju
7. nadležno upravno tijelo je upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
8. razvrstavanje humanitarnih akcija je određivanje vrste humanitarne akcije s obzirom na svrhu njihova organiziranja
9. logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći
10. logotip humanitarne akcije je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja je provedena u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. oznaka vrste humanitarne akcije je oznaka sastavljena od kombinacije slova koja se dodjeljuje svakoj humanitarnoj akciji prema vrsti humanitarne akcije
12. evidencijska oznaka humanitarne akcije je oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija
13. humanitarni telefonski broj je telefonski broj s posebnom namjenom za usluge humanitarnog karaktera koji operater dodjeljuje na korištenje podnositelju zahtjeva u skladu s uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija
14. jedinstvena elektronička evidencija humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija) je računalni program u vlasništvu Republike Hrvatske koju vodi i ustrojava ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Rodno značenje pojmova
Članak 9.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
PRIKUPLJANJE I PRUŽANJE HUMANITARNE POMOĆI
POGLAVLJE I.
VRSTE I OBLICI PRIKUPLJANJA I PRUŽANJA HUMANITARNE POMOĆI
Organiziranje prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći
Članak 10.
(1) Humanitarna pomoć prikuplja se i pruža kao stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći ili organiziranje humanitarne akcije.
(2) Humanitarna pomoć može se organizirati putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika, uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.
POGLAVLJE II.
STALNO PRIKUPLJANJE I PRUŽANJE HUMANITARNE POMOĆI
Pojam
Članak 11.
Stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći smatraju se svi oblici kontinuiranog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći koje provodi stalni prikupljač humanitarne pomoći.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći
Članak 12.
Status stalnog prikupljača humanitarne pomoći može se priznati:
– Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima (općinska, gradska i županijska društva)
– Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa (biskupijski i nadbiskupijski Caritasi) i
– zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
Uvjeti za priznavanja statusa stalog prikupljača humanitarne pomoći
Članak 13.
(1) Pravna osoba iz članka 12. ovoga Zakona može steći status stalnog prikupljača humanitarne pomoći ako:
– ima program rada za tekuću i narednu kalendarsku godinu od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa stalnog prikupljača iz kojeg je vidljivo da se planirane aktivnosti provode kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine i da su u skladu sa svrhom iz članka 2. ovoga Zakona
– ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa rada iz podstavka 1. ovoga stavka
– nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu: Porezna uprava)
– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22)
– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji
– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za prekršaje iz članka 61., članka 62., članka 63., članka 64. i članka 65. ovoga Zakona, osim ako je nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom
– se protiv pravne osobe ili protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni
postupak za kaznena djela iz podstavaka 4. i 5. ovoga stavka.
(2) Pravna osoba iz članka 12. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona status stalnog prikupljača humanitarne pomoći može steći, ako je, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva provela humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana koje nisu organizirane u isto vrijeme.
(3) Nadležno upravno tijelo će po službenoj dužnosti pribaviti dokaz o registraciji pravne osobe iz članka 12. ovoga Zakona, odnosno o upisu u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj, statut te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije radi utvrđivanja uvjeta iz stavka 1. podstavaka 4. do 7. ovoga članka.
(4) Sadržaj programa rada iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).
Obveza dostave rješenja i korištenja logotipa stalnog prikupljača
Članak 14.
(1) Na temelju izvršnog rješenja kojim je priznat status stalni prikupljač humanitarne pomoći upisuje se u evidenciju iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
(2) Nadležno upravno tijelo dužno je primjerak rješenja kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave te tijelu nadležnom za registraciju neprofitnih pravnih osoba.
(3) Izvršnošću rješenja iz stavka 1. ovoga članka stalni prikupljač humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
(4) Izgled logotipa stalnog prikupljača humanitarne pomoći pravilnikom propisuje ministar.
Obveze stalnog prikupljača humanitarne pomoći
Članak 15.
(1) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, kroz Elektroničku evidenciju dostaviti:
–izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi
–izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći
–program rada koji se odnosi na tekuću godinu iz kojeg je vidljivo da su planirane
aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. ovoga Zakona
–dokaz da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa
rada iz podstavka 2. ovoga stavka
–potvrdu porezne uprave iz koje je vidljivo da nema duga po osnovi javnih davanja o
kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od osam dana
–uvjerenje da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi podnositelju
zahtjeva ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca.
(2) Stalni prikupljač humanitarne pomoći prilikom provedbe, oglašavanja i prikupljanja humanitarne pomoći dužan je istaknuti logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
(3) Sadržaj izvješća iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Obaveza prijave prestanka djelovanja i prijave promjena
Članak 16.
(1) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je nadležno upravno tijelo obavijestiti o prestanku djelovanja i svakoj promjeni zbog koje više ne ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka djelovanja, odnosno nastanka promjene.
(2) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo o promjeni naziva i/ili sjedišta najkasnije u roku od 30 dana od nastale promjene.
Gubitak status stalnog prikupljača humanitarne pomoći
Članak 17.
(1) Nadležno upravno tijelo će po službenoj dužnosti ili na prijedlog drugog nadležnog tijela ukinuti rješenje kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i izvršiti brisanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći iz evidencije iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona ako:
–neprofitna pravna osoba više ne ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. podstavaka
3. do 8. ovoga Zakona
–drugo nadležno tijelo svojim aktom utvrdi nenamjensko korištenje prikupljene i
pružene humanitarne pomoći
–raspolaže sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije protivno
odredbama ovoga Zakona
–ako ne postupi u skladu s člankom 15., člankom 16. i člankom 38. stavkom 4. ovoga
Zakona
–ako u roku koji je utvrđen rješenjem o provedenom inspekcijskom nadzoru ne otkloni
utvrđene nepravilnosti.
(2) Izvršnošću rješenja iz stavka 1. ovoga članka prestaje pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Porezne i carinske olakšice stalnog prikupljača humanitarne pomoći
Članak 18.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći ostvaruje porezne i carinske olakšice pod uvjetima i na način propisan carinskim i poreznim propisima.
POGLAVLJE III.
HUMANITARNA AKCIJA
Pojam, vrste
Članak 19.
(1) Humanitarna akcija je vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu.
(2) Humanitarnu akciju mogu provesti:
– stalni prikupljači humanitarne pomoći ili
– pravne osobe koje nemaju priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitne pravne osobe i fizičke osobe.
(3) Humanitarnom akcijom ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje zaklada organizira radi stjecanja imovine u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelovanje zaklada.
(4) Humanitarnom akcijom ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Humanitarne akcije razvrstavaju se prema oznakama vrste sukladno svrsi prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći iz članka 2. ovoga Zakona.
(6) Vrste i oznake vrsta humanitarne akcije pravilnikom propisuje ministar.
Trajanje i prekid humanitarne akcije
Članak 20.
(1) Humanitarna akcija traje najduže 90 dana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, trajanje humanitarne akcije može se produljiti na zahtjev organizatora za najduže 90 dana ako to zahtijevaju posebne okolnosti.
(3) Zahtjev za produljenje trajanja humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu najkasnije 15 dana prije završetka humanitarne akcije.
(4) Trajanje humanitarne akcije može se prekinuti na zahtjev organizatora ako:
– je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena
– je potreba korisnika humanitarne akcije prestala, ili
– su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.
Izvršnost rješenja za provedbu humanitarne akcije
Članak 21.
(1) Humanitarna akcija može se provesti nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, humanitarna akcija se može provesti i prije donošenja rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, ako:
–prijeti opasnost za život ili zdravlje ljudi
–je zahtjev za provođenje humanitarne akcije podnesen nadležnom upravnom tijelu,
–je nadležnom upravnom tijelu dostavljen dokaz o otvorenom računu za humanitarnu
akciju.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo dužno je donijeti rješenje u roku od osam dana od dana podnošenja urednoga zahtjeva.
Zapreke na strani organizatora humanitarne akcije
Članak 22.
(1) Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije ako prikuplja humanitarnu pomoć za osobne potrebe, potrebe bračnog ili izvanbračnog druga, životnog ili neformalnog životnog partnera, srodnika u ravnoj lozi i srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.
(2) Fizička osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.).
(3) Pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovitog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovitog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.
Obaveze organizatora humanitarne akcije
Članak 23.
(1) Organizator humanitarne akcije dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju, a prikupljenu humanitarnu pomoć u vidu materijalnih dobara dodijeliti korisniku što je prije moguće.
(2) Organizator humanitarne akcije dužan je sredstva koja su u okviru humanitarne akcije prikupljena u gotovini bez odgode uplatiti na račun humanitarne akcije.
(3) Sredstva prikupljena u provedenoj humanitarnoj akciji mogu se koristiti za podmirenje troškova korisnika nastalih od dana podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.
(4) Nakon završetka humanitarne akcije, odnosno za vrijeme trajanja akcije ako se za time pokaže potreba, organizator humanitarne akcije dužan je bez odgađanja podmiriti iskazane potrebe korisnika ili izvršiti plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, a sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, organizator humanitarne akcije dužan je sredstva prikupljena putem humanitarnog telefonskog broja isplatiti korisniku za iskazane materijalne potrebe ili izvršiti plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, po zaprimanju uplate operatera humanitarnog telefonskog broja.
(6) Iz sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji organizator humanitarne akcije može podmiriti opravdane troškove vezane isključivo uz organizaciju i provedbu te humanitarne akcije.
(7) Isplate pravnoj ili fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije iz stavka 4. ovoga članka i plaćanja opravdanih troškova iz stavka 6. ovoga članka vrše se na temelju odgovarajuće financijske i druge vjerodostojne dokumentacije vezane uz svrhu humanitarne akcije.
(8) Podmirenje iskazanih potreba korisnika u skladu sa stavkom 4. ovog članka vrši se na temelju pisane izjave korisnika, njegova zakonskog zastupnika ili člana obitelji korisnika koja sadržava specifikaciju materijalnih i financijskih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije.
Obveza isticanja logotipa
Članak 24.
Organizator humanitarne akcije prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije dužan je na odgovarajući način istaknuti logotip humanitarne akcije.
Odgovornost organizatora humanitarne akcije i korisnika
Članak 25.
(1) Organizator humanitarne akcije odgovoran je za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji, do podmirenja iskazane potrebe korisnika ili plaćanja izvršitelju usluga iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Organizator humanitarne akcije dužan je za financijska sredstva isplaćena neposrednom pružatelju usluge za korisnika humanitarne akcije, osim odgovarajućeg financijskog dokumenta za obavljenu uslugu, pribaviti dokaz o pruženoj usluzi.
(3) Korisnik je odgovoran za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći i dužan je namjenski utrošiti preuzeta materijalna dobra i financijska sredstva, sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći, e o njihovom utrošku dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju organizatoru humanitarne akcije u svrhu dostave konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji.
Obaveza podnošenja izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji
Članak 26.
(1) Organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti redovito izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije.
(2) Ako su nakon provedene humanitarne akcije prikupljena financija sredstva utrošena u cijelosti i u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se konačnim izvješćem.
(3) Ako nakon završetka humanitarne akcije na računu za humanitarnu akciju postoje financijska sredstva koja će se koristiti u duljem vremenskom razdoblju u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti privremeno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 180 dana od dana završetka humanitarne akcije, odnosno svakih šest mjeseci od zadnjeg podnesenog privremenog izvješća.
(4) Organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti konačno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 15 dana nakon posljednje radnje povezane s provedenom humanitarnom akcijom.
(5) Sadržaj izvješća iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Obavijest o neutrošenim financijskim sredstvima nakon završetka humanitarne akcije
Članak 27.
(1) Organizator humanitarne akcije dužan je na računu za humanitarnu akciju zadržati neutrošena financijska sredstva preostala na računu za humanitarnu akciju ako su nastupile okolnosti iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) O iznosu neutrošenih financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka organizator humanitarne akcije dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo podnošenjem izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji kroz Elektroničku evidenciju.
(3) Nakon što zaprimi izvješće iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo će bez odgode kroz Elektroničku evidenciju obavijestiti Ministarstvo o postojanju neutrošenih sredstava u provedenoj humanitarnoj akciji te zatražiti podatak o prvoj sljedećoj humanitarnoj akciji s istom oznakom vrste koja je odobrena nakon dostave izvješća.
(4) Neutrošena financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka organizator humanitarne akcije dužan je na temelju izvršnog rješenja iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona uplatiti na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste umanjen za iznos naknade korištenja usluga banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju.
Raspolaganje neutrošenim financijskim sredstvima nakon završetka humanitarne akcije
Članak 28.
(1) Po zaprimljenoj obavijesti Ministarstva o postojanju odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste nadležno upravno tijelo rješenjem će naložiti organizatoru humanitarne akcije da neutrošena sredstva iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona uplati na račun te humanitarne akcije.
(2) Izreka rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavezno sadržava i:
–naziv i evidencijsku oznaku humanitarne akcije u kojoj su prikupljena sredstva
–iznos neutrošenih sredstava naveden u obavijesti o provedenoj humanitarnoj akciji
umanjen za iznos naknade korištenja usluga banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju
–nalog organizatoru humanitarne akcije da iznos neutrošenih sredstava iz članka 27.
stavka 1. ovoga Zakona uplati na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije s istom oznakom vrste u roku od pet dana od dana izvršnosti rješenja
–broj računa humanitarne akcije na koji se nalaže uplata.
(3) Izvršno rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo dužno je dostaviti:
–organizatoru humanitarne akcije na čiji račun se rješenjem nalaže uplata
–nadležnom upravnom tijelu organizatora humanitarne akcije iz podstavka 1. ovoga
stavka.
Raspolaganje neutrošenim financijskim sredstvima nakon proteka roka od 90 dana od podnošenja izvješća
Članak 29.
(1) Ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju neutrošenih sredstava ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste oznake vrste, Ministarstvo može rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi.
(2) Na izreku rješenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 28. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Organizator humanitarne akcije dužan je o postupanju po rješenjima iz članka 28. stavka 1.ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka dostaviti dokaz nadležnom upravnom tijelu i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana isplate preostalih sredstava.
(4) Ministarstvo vodi evidenciju neutrošenih sredstava iz humanitarnih akcija.
DIO TREĆI
NADLEŽNOST I POSTUPAK
Stvarna nadležnost
Članak 30.
O zahtjevu za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te o zahtjevu za provođenje, produljenje trajanja ili prekid trajanja humanitarne akcije rješenjem odlučuje nadležno upravno tijelo.
Način i rokovi podnošenja zahtjeva
Članak 31.
(1) Zahtjev iz članka 30. ovoga Zakona podnosi se nadležnom upravnom tijelu kroz Elektroničku evidenciju.
(2) Zahtjev za provođenje humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu najkasnije 15 dana prije planiranog početka humanitarne akcije, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(3) Sadržaj zahtjeva iz članka 30. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar.
Dokumentacija uz zahtjev za provođenje humanitarne akcije
Članak 32.
(1) Uz zahtjev za provođenje humanitarne akcije stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:
–plan provođenja humanitarne akcije
–plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći koji uključuje i kriterije raspodjele
pomoći ako se radi o više korisnika
–broj računa za humanitarnu akciju.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva iz članka 19. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:
–potvrdu Porezne uprave iz koje je vidljivo da pravna, odnosno fizička osoba nema
duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od osam dana
–plan provođenja humanitarne akcije
–plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći koji uključuje i kriterije raspodjele
pomoći ako se radi o više korisnika
–broj računa za humanitarnu akciju
–uvjerenje da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno
protiv fizičke osobe ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca
(3) Nadležno upravno tijelo dužno je pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka nije osuđen za kaznena djela ili za prekršaj iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. do 7. ovoga Zakona te dokaz o upisu pravne osobe u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako se humanitarnom akcijom prikupljaju isključivo materijalna dobra organizator humanitarne akcije nije dužan otvoriti račun za humanitarnu akciju.
(5) Ako organizator humanitarne akcije podnosi zahtjev za produljenje trajanja humanitarne akcije nije dužan dostaviti dokumentaciju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Minimalni sadržaj plana provođenja humanitarne akcije i plana korištenja prikupljene humanitarne pomoći pravilnikom propisuje ministar.
Rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije
Članak 33.
(1) Izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije obavezno sadržava i:
–evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije
–naziv i trajanje humanitarne akcije
–broj računa za humanitarnu akciju.
(2) Izvršnošću rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije.
(3) Na temelju izvršnog rješenja iz stavka 2. ovoga članka organizator humanitarne akcije upisuje se u evidenciju iz članka 38. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.
(4) Rješenje kojim je odobreno provođenje humanitarne akcije nadležno upravno tijelo dužno je dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, nadležnoj policijskoj upravi ako se humanitarna akcija organizira na javnom mjestu te ministarstvu nadležnom za zdravstvo ako se humanitarna akcija organizira radi liječenja, rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nabave medicinskih uređaja, ortopedskih i drugih pomagala.
(5) Sadržaj evidencijske oznake humanitarne akcije iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka i izgled logotipa humanitarne akcije iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Žalba
Članak 34.
(1) O žalbi protiv rješenja nadležnog upravnog tijela odlučuje Ministarstvo.
(2) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Ponovno priznavanje statusa stalnog prikupljača
Članak 35.
Neprofitna pravna osoba koja je na temelju rješenja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona brisana iz evidencije iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zahtjev za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći može podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona.
Ponovno odobrenje provođenje humanitarne akcije
Članak 36.
Organizator humanitarne akcije kojemu su u provedbi nadzora izrečene mjere u skladu s odredbama ovoga Zakona zahtjev za provođenje humanitarne akcije može podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja inspektora.
DIO ČETVRTI
HUMANITARNI TELEFONSKI BROJ
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja
Članak 37.
(1) Za prikupljanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja stalni prikupljač humanitarne pomoći, uz zahtjev za korištenje humanitarnog telefonskog broja dužan je operateru priložiti presliku rješenja kojim mu je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
(2) Organizator humanitarne akcije dužan je uz zahtjev za korištenje humanitarnog telefonskog broja operateru priložiti presliku rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije.
(3) Prilikom objave humanitarnog telefonskog broja, organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je na odgovarajući način javno istaknuti logotip humanitarne akcije, odnosno logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
(4) Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je uz izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći i uz izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji priložiti odobrenje za korištenje humanitarnog telefonskog broja.
MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI
I SOCIJALNE POLITIKE
Nacrt
PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI
Zagreb, lipanj 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakonom o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 102/15. i 98/19 - u daljnjem tekstu: Zakon) uređeno je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći na području Republike Hrvatske.
Od stupanja na snagu Zakona (od 1. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine), nadležna upravna tijela donijela su ukupno 215 rješenja kojima se neprofitnim pravnim osobama u Republici Hrvatskoj odobrava stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći. Najveći broj rješenja donesen je na zahtjev Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika ( općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa), njih 115, dok je 15 rješenja doneseno na zahtjev Hrvatskog Caritasa i drugih ustrojstvenih oblika Caritasa (biskupijskih i nadbiskupijskih Caritasa). Na zahtjev različitih zaklada doneseno je 16 rješenja, a na zahtjev vjerskih zajednica i drugih neprofitnih pravnih osoba doneseno je ukupno 69 rješenja.
Međutim, velik broj pravnih osoba kojima je izdano spomenuto rješenje je neaktivno ili tek povremeno aktivno u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, poglavito u organiziranju humanitarnih akcija, što je u suprotnosti s idejom rješenja za tzv. „stalno“ prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Osim toga nadležna upravna tijela su u navedenom razdoblju izdala 2.413 rješenja kojim se pravnim osobama ( neprofitnim i profitnim), te fizičkim osobama odobrava provođenje humanitarnih akcija u Republici Hrvatskoj. U navedenom razdoblju h umanitarne akcije su organizirane od strane neprofitnih i profitnih pravnih osoba, njih 2.176 ili 90,18%, dok je 237 ili 9,82 % organizirano od strane fizičkih osoba.
Navedeni podaci pokazuju da se Republici Hrvatskoj, u prosjeku, za provođenje humanitarnih akcija izda 336 rješenja godišnje, odnosno 28 rješenja mjesečno. Isto tako, broj organiziranih humanitarnih akcija u naznačenom razdoblju je bio vrlo fluktuirajući. Imao je trend rasta iznad prosjeka, u razdoblju od 2015. do 2019. godine, da bi od početka 2020. godine do kraja 2022. godine pokazao silaznu putanju, što se može tumačiti i posljedicom globalne krize, a i određenom zasićenošću građana raznim načinima prikupljanja financijskih sredstava (npr. putem platformi, društvenih mreža i sl.) koje je teško kontrolirati i imati povjerenje u njihove plemenite namjere.
Vrijednost ukupno prikupljene humanitarne pomoći, u razdoblju od 1. studenoga 2015. godine do 31. prosinca 2022. godine, iznosila je 220.508.239,81 €, dok je vrijednost ukupno
pružene humanitarne pomoći iznosila 196.829.182,52 €. Razlika sredstava između iznosa prikupljene i pružene humanitarne pomoći odnosi se na troškove organiziranja prikupljanja humanitarne pomoći (ljudski resursi, troškovi prostora i opreme, prateće usluge i sl.).
U navedenom razdoblju, humanitarna pomoć je dodijeljena 4.857.703 neposrednih korisnika. Najzastupljenija kategorija korisnika su samci (2.430.5741), potom skupina korisnika/šira zajednica - osobe koje žive u obiteljima (371.198), korisnici usluga određenih ustanova (1.367.528) i udruga (355.611) koje djeluju u području zdravstva i socijalne skrbi, kao i određeni broj korisnika kojima je pružena humanitarna pomoć čija je svrha višeznačna i koji se ne mogu svrstati u spomenute kategorije (332.792).
Zakon u pojedinim dijelovima otežava provedbu određenih inicijativa u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći, poglavito u situacijama izazvanim nekom krizom, nesrećom ili katastrofom (primjerice: potres koji je pogodio Grad Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju u prosincu 2020. godine, poplave u raznim dijelovima zemlje i sl.) kada žurno treba zaštititi i spasiti što veći broj žrtava, odnosno kroz različite humanitarne aktivnosti pomoći određenim pojedincima ili socijalno osjetljivim skupinama.
Također, u primjeni Zakona uočene su određene nejasnoće koje dovode do poteškoća u primjeni Zakona, primjerice:
- neusklađenost rokova za dostavljanje godišnjih izvješća o prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima s rokovima definiranim u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj,
- rast broja humanitarnih akcija koje nisu organizirane u skladu s važećim Zakonom,
- trajanje humanitarne akcije i nemogućnost njezina produljenja u izvanrednim okolnostima, uslijed opasnosti za život ili zdravlje ljudi, odnosno prekida humanitarne akcije,
- potreba otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, itd.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Ovim Prijedlogom zakona o humanitarnoj pomoći (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) uređuje se način priznavanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te se definiraju subjekti koji su ovlašteni nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za priznavanje takvoga statusa. Prijedlogom zakona omogućuje se Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima te Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa, te zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
Također, uređuju se uvjeti koje moraju ispuniti navedene neprofitne pravne osobe u svrhu stjecanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći , s tim da neprofitne pravne osobe kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost moraju dostaviti dokaz o provedenim humanitarnim akcijama u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana i koje nisu organizirane u isto vrijeme.
Prijedlogom zakona se uređuju i obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema nadležnim upravnim tijelima, glede načina i rokova za dostavljanje godišnjih izvješća - programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Naime, stalni prikupljači humanitarne pomoći su obvezni nadležnom upravnom tijelu, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi, program rada za tekuću godinu iz kojeg su razvidne planirane aktivnosti, te dokaze o osiguranim izvršiteljima, prostoru i opremi za provedbu programa rada, dokaz o nepostojanju poreznog duga, kao i dokaz o nekažnjavanju za određena kaznena djela.
Prijedlogom zakona se na jasniji način uređuju uvjeti koje moraju ispuniti organizatori humanitarnih akcija (stalni prikupljači humanitarne pomoći, neprofitne i profitne pravne osobe, te fizičke osobe) vezano za prijavljivanje same akcije, odnosno podnošenje Zahtjeva za provođenje humanitarne akcije i potrebu otvaranja računa za humanitarnu akciju, ovisno o vrsti prikupljanja humanitarne pomoći, kao i trajanje same akcije.
Organizatoru humanitarne akcije daje se širi vremenski okvir za provođenje humanitarne akcije tj. mogućnost produljenja trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana ako to zahtijevaju aktivnosti, ali i mogućnost prekida humanitarne akcije ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.
Isto tako, uvode se odredbe na temelju kojih organizatori humanitarnih akcija nisu u obvezi otvaranja računa za humanitarnu akciju ako u akciji prikuplja isključivo materijalna dobra, dok se korisniku humanitarne akcije omogućava korištenje prikupljenih sredstava za podmirenje troškova od dana podnošenja zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.
Također, Prijedlogom zakona omogućit će se organizatorima humanitarnih akcija češće izvještavanje nadležnih upravnih tijela o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na njihov sadržaj (bez obzira jesu li se u humanitarnoj akciji prikupljala materijalna dobra i/ili financijska sredstva), u vidu redovitog, privremenog i/ili konačnog izvješća kroz Elektroničku evidenciju .
Propisuju se rokovi u kojima je nadležno upravno tijelo dužno odobriti zaprimljena izvješća (rok od 60 dana), te osigurati njihovu javnu dostupnost na svojim mrežnim stranicama, tako da izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći (za prethodnu godinu) budu dostupna od 1. ožujka do kraja tekuće godine, a izvješća o provedenim humanitarnim akcijama (konačno izvješće) šest mjeseci od dana završetka humanitarne akcije.
Prijedlogom zakona se definira odgovornost organizatora humanitarne akcije za raspolaganje i postupanje s financijskim sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije, te je definirana uloga nadležnog upravnog tijela u odnosu na organizatora humanitarne akcije i Ministarstvo. Ujedno se uređuje iznimka kojom se u nadležnost Ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim sredstvima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcija čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), koja se aktivira ako u roku od 90 dana od dana podnošenja konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste.
Ujedno, Prijedlogom zakona dodatno se uređuju načini vođenja evidencije u elektroničkom obliku i propisuje obveza njihova ažuriranja, te njihova dostupnost javnosti na mrežnim stranicama nadležnog upravnog tijela i Ministarstva.
Također, pojačavaju se mehanizmi kontrole prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, proširen je opseg prekršajnih odredbi.
Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Ovim Prijedlogom zakona stvorit će se preduvjeti za sustavan pristup rješavanju svih detektiranih problema i teškoća nastalih tijekom provedbe trenutno važećeg Zakona, te će se cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći.
Ujedno, omogućit će se i profiliranje organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kroz nadzor provedbe godišnjeg programa rada i mogućnost ukidanja rješenja o statusu stalnog prikupljača humanitarne pomoći onim organizatorima koji ne provode svoj program, odnosno nisu aktivni u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. I ntenzivniji nadzor nad provedbom programa humanitarnog rada omogućiti će i stalnim prikupljačima humanitarne pomoći da obrazlože razloge neprovođenja aktivnosti iz programa, bilo da su oni uvjetovani određenim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći ili nepredvidljivim situacijama i pojavnostima kojima smo kao društvo izloženi.
Prijedlogom zakona uskladiti će se rokovi za dostavu godišnjih izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima sa rokovima definiranim u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj koji se odnose na obvezu dostavljanja izvješća prema tijelima javne vlasti (najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu), posebice Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, br. 121/14 i 114/22), što će dovesti do racionalnijeg i kvalitetnijeg ispunjavanja propisanih obveza stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema tijelima javne vlasti.
Također, omogućit će se produljenje trajanja humanitarne akcije, te će se organizatora humanitarne akcije osloboditi obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju, ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra, što će dovesti do određene relaksacije i smanjenja troškova humanitarne akcije, te racionalizacije vremena potrebnog za organizaciju humanitarne akcije, ali će i potencijalne organizatore potaknuti na humanitarno djelovanje.
Osim toga, stvorit će se dodatna podrška korisniku humanitarne akcije jer će mu se omogućit korištenje sredstva prikupljenih u provedenoj humanitarnoj akciji za podmirenje troškova nastalih od dana podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije, s obzirom da u većini humanitarnih akcija, a posebice onih kojima je svrha zaštita života i zdravlja ljudi, i prije nego nadležno upravno tijelo donese rješenje kojim se organizatoru humanitarne akcije odobrava njezino provođenje, korisnici humanitarne akcije imaju troškove koje je potrebno žurno pokriti.
Prijedlogom zakona omogućiti će i intenzivnije izvještavanje o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na sadržaj prikupljanja humanitarne pomoći, što će nadležnim upravnim tijelima omogućiti uvid u status određenih humanitarnih akcija i cjelovitije praćenje stanja prikupljene i pružene humanitarne pomoći na području njihove mjesne nadležnosti, kao i vođenje propisanih evidencija u elektroničkom obliku, što će biti potpuniji, ekonomičniji, kvalitetniji i brži postupak koji će im omogućiti uvid u stanje i pregled zahtjeva vezanih uz stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći i provođenje humanitarnih akcija, izdavanje rješenja, zaprimanje i pregled propisanih izvješća, te vođenja i objavu propisanih evidencija od strane nadležnog upravnog tijela i Ministarstva .
Konačno, Prijedlogom zakona omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, te će se spriječiti zlouporaba prikupljenih financijskih sredstava odnosno materijalnih dobara.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Naime, sredstava za provedbu predmetnog Zakona osiguranja su u državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru redovne djelatnosti na aktivnosti A854006 Administracija i upravljanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Predmet uređenja
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 1.
Ovim Zakonom se uređuju uvjeti i način prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj, prava i obveze organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći te nadzor nad humanitarnom pomoći.
Svrha humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 2.
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći poduzima se u svrhu osiguravanja: zaštite života, zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja, hrane, prehrambenih artikala, higijenskih potrepština, odjeće i obuće, stanovanja, uvjeta odgoja i obrazovanja, pomoći u nabavi, obnovi, izgradnji i opremanju stambenih, javnih i drugih objekata, prijevoza pomoći i njezine dostupnosti, pomoći za umanjivanje posljedica nesreća, velikih nesreća i katastrofa na imovini fizičkih osoba te ublažavanja ili sprječavanja mogućih uzroka socijalne isključenosti.
Izuzetak od primjene zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 3.
Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na donaciju hrane i hrane za životinje.
Načelo dobrovoljnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 4.
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći izraz je osobne volje pojedinca te predstavlja dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, znanja i vještina u aktivnosti za dobrobit druge osobe ili dobrobit zajednice.
Načelo solidarnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 5.
(1) Prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći izražava se solidarnost prema članovima društva bez namjere stjecanja osobne i materijalne koristi.
(2) Humanitarna pomoć za korisnike je besplatna i ne može se nasljeđivati.
Načelo ravnopravnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 6.
(1) Humanitarna pomoć pruža se korisniku uz poštivanje ljudskih prava, fizičkog i psihičkog integriteta te zdravlja i sigurnosti, uz uvažavanje etičkih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.
(2) Humanitarna pomoć pruža se neovisno o rasi ili etničkoj pripadnosti ili boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom nasljeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji.
Načelo zaštite osobnih podataka korisnika humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 7.
Korisniku humanitarne pomoći osigurava se zaštita osobnih podataka, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Značenje pojmova
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 8.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. humanitarna pomoć su prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, kao i prikupljena i pružena materijalna dobra i financijska sredstva i humanitarne aktivnosti u svrhu podmirivanja potreba socijalno osjetljivih skupina
2. korisnik je fizička osoba u potrebi za koju je organizirano prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno neprofitna pravna osoba ako je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći organizirano za krajnje korisnike neprofitne pravne osobe
3. or ganizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći je fizička ili pravna osoba koja prikuplja i pruža humanitarnu pomoć u skladu s odredbama ovoga Zakona kao stalni prikupljač humanitarne pomoći ili kao organizator humanitarne akcije
4. stalni prikupljač humanitarne pomoći je pravna osoba kojoj je rješenjem priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći u skladu s odredbama ovoga Zakona
5. organizator humanitarne akcije je pravna ili fizička osoba kojoj je rješenjem odobreno provođenje humanitarne akcije u skladu s odredbama ovoga Zakona.
6. račun za humanitarnu akciju je transakcijski račun otvoren za pojedinu humanitarnu akciju na kojem je moguće pratiti prihode i rashode sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, a koji nije osobni transakcijski račun fizičke osobe, odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju
7. nadležno upravno tijelo je upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći
8. razvrstavanje humanitarnih akcija je određivanje vrste humanitarne akcije s obzirom na svrhu njihova organiziranja
9. logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći
10. logotip humanitarne akcije je zaštićeni znak koji služi za prepoznavanje humanitarne akcije koja je provedena u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. oznaka vrste humanitarne akcije je oznaka sastavljena od kombinacije slova koja se dodjeljuje svakoj humanitarnoj akciji prema vrsti humanitarne akcije
12. evidencijska oznaka humanitarne akcije je oznaka pod kojom je humanitarna akcija upisana u evidenciju humanitarnih akcija
13. humanitarni telefonski broj je telefonski broj s posebnom namjenom za usluge humanitarnog karaktera koji operater dodjeljuje na korištenje podnositelju zahtjeva u skladu s uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim propisima kojima je uređeno područje elektroničkih komunikacija
14. jedinstvena elektronička evidencija humanitarne pomoći (u daljnjem tekstu: Elektronička evidencija) je računalni program u vlasništvu Republike Hrvatske koju vodi i ustrojava ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Rodno značenje pojmova
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 9.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
PRIKUPLJANJE I PRUŽANJE HUMANITARNE POMOĆI
POGLAVLJE I.
VRSTE I OBLICI PRIKUPLJANJA I PRUŽANJA HUMANITARNE POMOĆI
Organiziranje prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 10.
(1) Humanitarna pomoć prikuplja se i pruža kao stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći ili organiziranje humanitarne akcije.
(2) Humanitarna pomoć može se organizirati putem humanitarnog telefonskog broja, sportskim i kulturnim događanjima, prikupljanjem pomoći na javnim mjestima i drugim aktivnostima kojima se na nedvojben način prikuplja humanitarna pomoć za unaprijed definirane korisnike ili skupine korisnika, uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.
POGLAVLJE II.
STALNO PRIKUPLJANJE I PRUŽANJE HUMANITARNE POMOĆI
Pojam
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 11.
Stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći smatraju se svi oblici kontinuiranog prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći koje provodi stalni prikupljač humanitarne pomoći.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 12.
Status stalnog prikupljača humanitarne pomoći može se priznati:
– Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima (općinska, gradska i županijska društva)
– Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa (biskupijski i nadbiskupijski Caritasi) i
– zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.
Uvjeti za priznavanja statusa stalog prikupljača humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 13.
(1) Pravna osoba iz članka 12. ovoga Zakona može steći status stalnog prikupljača humanitarne pomoći ako:
– ima program rada za tekuću i narednu kalendarsku godinu od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa stalnog prikupljača iz kojeg je vidljivo da se planirane aktivnosti provode kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine i da su u skladu sa svrhom iz članka 2. ovoga Zakona
– ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa rada iz podstavka 1. ovoga stavka
– nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija, Porezna uprava (u daljnjem tekstu: Porezna uprava)
– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22)
– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
– odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji
– ni pravna osoba ni odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu pravomoćno osuđene za prekršaje iz članka 61., članka 62., članka 63., članka 64. i članka 65. ovoga Zakona, osim ako je nastupila rehabilitacija u skladu s posebnim zakonom
– se protiv pravne osobe ili protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi ne vodi kazneni
postupak za kaznena djela iz podstavaka 4. i 5. ovoga stavka.
(2) Pravna osoba iz članka 12. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona status stalnog prikupljača humanitarne pomoći može steći, ako je, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva provela humanitarne akcije u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana koje nisu organizirane u isto vrijeme.
(3) Nadležno upravno tijelo će po službenoj dužnosti pribaviti dokaz o registraciji pravne osobe iz članka 12. ovoga Zakona, odnosno o upisu u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj, statut te izvod iz kaznene i prekršajne evidencije radi utvrđivanja uvjeta iz stavka 1. podstavaka 4. do 7. ovoga članka.
(4) Sadržaj programa rada iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).
Obveza dostave rješenja i korištenja logotipa stalnog prikupljača
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 14.
(1) Na temelju izvršnog rješenja kojim je priznat status stalni prikupljač humanitarne pomoći upisuje se u evidenciju iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.
(2) Nadležno upravno tijelo dužno je primjerak rješenja kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave te tijelu nadležnom za registraciju neprofitnih pravnih osoba.
(3) Izvršnošću rješenja iz stavka 1. ovoga članka stalni prikupljač humanitarne pomoći stječe pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
(4) Izgled logotipa stalnog prikupljača humanitarne pomoći pravilnikom propisuje ministar.
Obveze stalnog prikupljača humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 15.
(1) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je nadležnom upravnom tijelu najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, kroz Elektroničku evidenciju dostaviti:
– izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi
– izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći
– program rada koji se odnosi na tekuću godinu iz kojeg je vidljivo da su planirane
aktivnosti u skladu sa svrhom iz članka 2. ovoga Zakona
– dokaz da ima osigurane izvršitelje, prostor i opremu potrebne za provedbu programa
rada iz podstavka 2. ovoga stavka
– potvrdu porezne uprave iz koje je vidljivo da nema duga po osnovi javnih davanja o
kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od osam dana
– uvjerenje da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi podnositelju
zahtjeva ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca.
(2) Stalni prikupljač humanitarne pomoći prilikom provedbe, oglašavanja i prikupljanja humanitarne pomoći dužan je istaknuti logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
(3) Sadržaj izvješća iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Obaveza prijave prestanka djelovanja i prijave promjena
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 16.
(1) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je nadležno upravno tijelo obavijestiti o prestanku djelovanja i svakoj promjeni zbog koje više ne ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka djelovanja, odnosno nastanka promjene.
(2) Stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo o promjeni naziva i/ili sjedišta najkasnije u roku od 30 dana od nastale promjene.
Gubitak status stalnog prikupljača humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 17.
(1) Nadležno upravno tijelo će po službenoj dužnosti ili na prijedlog drugog nadležnog tijela ukinuti rješenje kojim je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći i izvršiti brisanje stalnog prikupljača humanitarne pomoći iz evidencije iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona ako:
– neprofitna pravna osoba više ne ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. podstavaka
3. do 8. ovoga Zakona
– drugo nadležno tijelo svojim aktom utvrdi nenamjensko korištenje prikupljene i
pružene humanitarne pomoći
– raspolaže sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije protivno
odredbama ovoga Zakona
– ako ne postupi u skladu s člankom 15., člankom 16. i člankom 38 . stavkom 4. ovoga
Zakona
– ako u roku koji je utvrđen rješenjem o provedenom inspekcijskom nadzoru ne otkloni
utvrđene nepravilnosti.
(2) Izvršnošću rješenja iz stavka 1. ovoga članka prestaje pravo korištenja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
Porezne i carinske olakšice stalnog prikupljača humanitarne pomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 18.
Stalni prikupljač humanitarne pomoći ostvaruje porezne i carinske olakšice pod uvjetima i na način propisan carinskim i poreznim propisima.
POGLAVLJE III.
HUMANITARNA AKCIJA
Pojam, vrste
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 19.
(1) Humanitarna akcija je vremenski ograničeno, organizirano prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu .
(2) Humanitarnu akciju mogu provesti:
– stalni prikupljači humanitarne pomoći ili
– pravne osobe koje nemaju priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći, profitne pravne osobe i fizičke osobe.
(3) Humanitarnom akcijom ne smatraju se dobrotvorne priredbe i slične aktivnosti koje zaklada organizira radi stjecanja imovine u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje djelovanje zaklada.
(4) Humanitarnom akcijom ne smatraju se humanitarne aktivnosti koje provode tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Humanitarne akcije razvrstavaju se prema oznakama vrste sukladno svrsi prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći iz članka 2. ovoga Zakona.
(6) Vrste i oznake vrsta humanitarne akcije pravilnikom propisuje ministar.
Trajanje i prekid humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 20.
(1) Humanitarna akcija traje najduže 90 dana.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, trajanje humanitarne akcije može se produljiti na zahtjev organizatora za najduže 90 dana ako to zahtijevaju posebne okolnosti.
(3) Zahtjev za produljenje trajanja humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu najkasnije 15 dana prije završetka humanitarne akcije.
(4) Trajanje humanitarne akcije može se prekinuti na zahtjev organizatora ako:
– je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena
– je potreba korisnika humanitarne akcije prestala, ili
– su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.
Izvršnost rješenja za provedbu humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 21.
(1) Humanitarna akcija može se provesti nakon izvršnosti rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, humanitarna akcija se može provesti i prije donošenja rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, ako:
– prijeti opasnost za život ili zdravlje ljudi
– je zahtjev za provođenje humanitarne akcije podnesen nadležnom upravnom tijelu,
– je nadležnom upravnom tijelu dostavljen dokaz o otvorenom računu za humanitarnu
akciju.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo dužno je donijeti rješenje u roku od osam dana od dana podnošenja urednoga zahtjeva.
Zapreke na strani organizatora humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 22.
(1) Fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije ako prikuplja humanitarnu pomoć za osobne potrebe, potrebe bračnog ili izvanbračnog druga, životnog ili neformalnog životnog partnera, srodnika u ravnoj lozi i srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.
(2) Fizička osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja troškova redovnog poslovanja pravne osobe (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.).
(3) Pravna osoba ne može organizirati humanitarnu akciju radi podmirenja vlastitih troškova redovitog poslovanja (materijalni troškovi, plaće, troškovi vodoopskrbe i odvodnje, troškovi energenata i drugih komunalnih usluga i sl.), niti troškova redovitog poslovanja bilo koje druge pravne osobe.
Obaveze organizatora humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 23.
(1) Organizator humanitarne akcije dužan je prikupljena financijska sredstva voditi na računu za humanitarnu akciju, a prikupljenu humanitarnu pomoć u vidu materijalnih dobara dodijeliti korisniku što je prije moguće.
(2) Organizator humanitarne akcije dužan je sredstva koja su u okviru humanitarne akcije prikupljena u gotovini bez odgode uplatiti na račun humanitarne akcije.
(3) Sredstva prikupljena u provedenoj humanitarnoj akciji mogu se koristiti za podmirenje troškova korisnika nastalih od dana podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.
(4) Nakon završetka humanitarne akcije, odnosno za vrijeme trajanja akcije ako se za time pokaže potreba, organizator humanitarne akcije dužan je bez odgađanja podmiriti iskazane potrebe korisnika ili izvršiti plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, a sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, organizator humanitarne akcije dužan je sredstva prikupljena putem humanitarnog telefonskog broja isplatiti korisniku za iskazane materijalne potrebe ili izvršiti plaćanje pravnoj, odnosno fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije, po zaprimanju uplate operatera humanitarnog telefonskog broja.
(6) Iz sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji organizator humanitarne akcije može podmiriti opravdane troškove vezane isključivo uz organizaciju i provedbu te humanitarne akcije.
(7) Isplate pravnoj ili fizičkoj osobi koja neposredno korisniku humanitarne akcije pruža usluge koje su predmet humanitarne akcije iz stavka 4. ovoga članka i plaćanja opravdanih troškova iz stavka 6. ovoga članka vrše se na temelju odgovarajuće financijske i druge vjerodostojne dokumentacije vezane uz svrhu humanitarne akcije.
(8) Podmirenje iskazanih potreba korisnika u skladu sa stavkom 4. ovog članka vrši se na temelju pisane izjave korisnika, njegova zakonskog zastupnika ili člana obitelji korisnika koja sadržava specifikaciju materijalnih i financijskih potreba korisnika vezanih uz svrhu humanitarne akcije.
Obveza isticanja logotipa
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 24.
Organizator humanitarne akcije prilikom provedbe i oglašavanja humanitarne akcije dužan je na odgovarajući način istaknuti logotip humanitarne akcije.
Odgovornost organizatora humanitarne akcije i korisnika
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 25.
(1) Organizator humanitarne akcije odgovoran je za raspolaganje financijskim sredstvima i drugim oblicima humanitarne pomoći prikupljene u svakoj pojedinoj humanitarnoj akciji, do podmirenja iskazane potrebe korisnika ili plaćanja izvršitelju usluga iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Organizator humanitarne akcije dužan je za financijska sredstva isplaćena neposrednom pružatelju usluge za korisnika humanitarne akcije, osim odgovarajućeg financijskog dokumenta za obavljenu uslugu, pribaviti dokaz o pruženoj usluzi.
(3) Korisnik je odgovoran za svrsishodno korištenje financijskih sredstava i drugih oblika humanitarne pomoći i dužan je namjenski utrošiti preuzeta materijalna dobra i financijska sredstva, sukladno planu korištenja prikupljene humanitarne pomoći, e o njihovom utrošku dostaviti vjerodostojnu dokumentaciju organizatoru humanitarne akcije u svrhu dostave konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji.
Obaveza podnošenja izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 26.
(1) Organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti redovito izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 30 dana od dana završetka humanitarne akcije.
(2) Ako su nakon provedene humanitarne akcije prikupljena financija sredstva utrošena u cijelosti i u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se konačnim izvješćem.
(3) Ako nakon završetka humanitarne akcije na računu za humanitarnu akciju postoje financijska sredstva koja će se koristiti u duljem vremenskom razdoblju u skladu s planom korištenja prikupljene humanitarne pomoći organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti privremeno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 180 dana od dana završetka humanitarne akcije, odnosno svakih šest mjeseci od zadnjeg podnesenog privremenog izvješća.
(4) Organizator humanitarne akcije dužan je nadležnom upravnom tijelu dostaviti konačno izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji u roku od 15 dana nakon posljednje radnje povezane s provedenom humanitarnom akcijom.
(5) Sadržaj izvješća iz stavka 1., 3. i 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Obavijest o neutrošenim financijskim sredstvima nakon završetka humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 27.
(1) Organizator humanitarne akcije dužan je na računu za humanitarnu akciju zadržati neutrošena financijska sredstva preostala na računu za humanitarnu akciju ako su nastupile okolnosti iz članka 20. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) O iznosu neutrošenih financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka organizator humanitarne akcije dužan je obavijestiti nadležno upravno tijelo podnošenjem izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji kroz Elektroničku evidenciju.
(3) Nakon što zaprimi izvješće iz stavka 2. ovoga članka nadležno upravno tijelo će bez odgode kroz Elektroničku evidenciju obavijestiti Ministarstvo o postojanju neutrošenih sredstava u provedenoj humanitarnoj akciji te zatražiti podatak o prvoj sljedećoj humanitarnoj akciji s istom oznakom vrste koja je odobrena nakon dostave izvješća.
(4) Neutrošena financijska sredstva iz stavka 1. ovoga članka organizator humanitarne akcije dužan je na temelju izvršnog rješenja iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona uplatiti na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste umanjen za iznos naknade korištenja usluga banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju.
Raspolaganje neutrošenim financijskim sredstvima nakon završetka humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 28.
(1) Po zaprimljenoj obavijesti Ministarstva o postojanju odobrene humanitarne akcije iste oznake vrste nadležno upravno tijelo rješenjem će naložiti organizatoru humanitarne akcije da neutrošena sredstva iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona uplati na račun te humanitarne akcije.
(2) Izreka rješenja iz stavka 1. ovoga članka obavezno sadržava i:
– naziv i evidencijsku oznaku humanitarne akcije u kojoj su prikupljena sredstva
– iznos neutrošenih sredstava naveden u obavijesti o provedenoj humanitarnoj akciji
umanjen za iznos naknade korištenja usluga banke kod koje je otvoren račun za humanitarnu akciju
– nalog organizatoru humanitarne akcije da iznos neutrošenih sredstava iz članka 27.
stavka 1. ovoga Zakona uplati na račun prve sljedeće odobrene humanitarne akcije s istom oznakom vrste u roku od pet dana od dana izvršnosti rješenja
– broj računa humanitarne akcije na koji se nalaže uplata.
(3) Izvršno rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo dužno je dostaviti:
– organizatoru humanitarne akcije na čiji račun se rješenjem nalaže uplata
– nadležnom upravnom tijelu organizatora humanitarne akcije iz podstavka 1. ovoga
stavka.
Raspolaganje neutrošenim financijskim sredstvima nakon proteka roka od 90 dana od podnošenja izvješća
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 29.
(1) Ako u roku od 90 dana od dana podnošenja izvješća u kojem su navedeni podaci o postojanju neutrošenih sredstava ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste oznake vrste, Ministarstvo može rješenjem naložiti organizatoru humanitarne akcije da ta sredstva uplati na račun odobrene humanitarne akcije čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi.
(2) Na izreku rješenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 28. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Organizator humanitarne akcije dužan je o postupanju po rješenjima iz članka 28. stavka 1.ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka dostaviti dokaz nadležnom upravnom tijelu i Ministarstvu u roku od 15 dana od dana isplate preostalih sredstava.
(4) Ministarstvo vodi evidenciju neutrošenih sredstava iz humanitarnih akcija.
DIO TREĆI
NADLEŽNOST I POSTUPAK
Stvarna nadležnost
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 30.
O zahtjevu za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te o zahtjevu za provođenje, produljenje trajanja ili prekid trajanja humanitarne akcije rješenjem odlučuje nadležno upravno tijelo.
Način i rokovi podnošenja zahtjeva
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 31.
(1) Zahtjev iz članka 30. ovoga Zakona podnosi se nadležnom upravnom tijelu kroz Elektroničku evidenciju.
(2) Zahtjev za provođenje humanitarne akcije podnosi se nadležnom upravnom tijelu najkasnije 15 dana prije planiranog početka humanitarne akcije, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(3) Sadržaj zahtjeva iz članka 30. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar.
Dokumentacija uz zahtjev za provođenje humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 32.
(1) Uz zahtjev za provođenje humanitarne akcije stalni prikupljač humanitarne pomoći dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:
– plan provođenja humanitarne akcije
– plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći koji uključuje i kriterije raspodjele
pomoći ako se radi o više korisnika
– broj računa za humanitarnu akciju.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva iz članka 19. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:
– potvrdu Porezne uprave iz koje je vidljivo da pravna, odnosno fizička osoba nema
duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od osam dana
– plan provođenja humanitarne akcije
– plan korištenja prikupljene humanitarne pomoći koji uključuje i kriterije raspodjele
pomoći ako se radi o više korisnika
– broj računa za humanitarnu akciju
– uvjerenje da se protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno
protiv fizičke osobe ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga Zakona, ne starije od tri mjeseca
(3) Nadležno upravno tijelo dužno je pribaviti dokaz da podnositelj zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka nije osuđen za kaznena djela ili za prekršaj iz članka 13. stavka 1. podstavaka 4. do 7. ovoga Zakona te dokaz o upisu pravne osobe u odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako se humanitarnom akcijom prikupljaju isključivo materijalna dobra organizator humanitarne akcije nije dužan otvoriti račun za humanitarnu akciju.
(5) Ako organizator humanitarne akcije podnosi zahtjev za produljenje trajanja humanitarne akcije nije dužan dostaviti dokumentaciju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Minimalni sadržaj plana provođenja humanitarne akcije i plana korištenja prikupljene humanitarne pomoći pravilnikom propisuje ministar.
Rješenje o odobrenju provođenja humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 33.
(1) Izreka rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije obavezno sadržava i:
– evidencijsku oznaku i oznaku vrste humanitarne akcije
– naziv i trajanje humanitarne akcije
– broj računa za humanitarnu akciju.
(2) Izvršnošću rješenja o odobrenju provođenja humanitarne akcije organizator humanitarne akcije stječe pravo korištenja logotipa humanitarne akcije.
(3) Na temelju izvršnog rješenja iz stavka 2. ovoga članka organizator humanitarne akcije upisuje se u evidenciju iz članka 38. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.
(4) Rješenje kojim je odobreno provođenje humanitarne akcije nadležno upravno tijelo dužno je dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, nadležnoj policijskoj upravi ako se humanitarna akcija organizira na javnom mjestu te ministarstvu nadležnom za zdravstvo ako se humanitarna akcija organizira radi liječenja, rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nabave medicinskih uređaja, ortopedskih i drugih pomagala.
(5) Sadržaj evidencijske oznake humanitarne akcije iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka i izgled logotipa humanitarne akcije iz stavka 2. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Žalba
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 34.
(1) O žalbi protiv rješenja nadležnog upravnog tijela odlučuje Ministarstvo.
(2) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
Ponovno priznavanje statusa stalnog prikupljača
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 35.
Neprofitna pravna osoba koja je na temelju rješenja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona brisana iz evidencije iz članka 38. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona zahtjev za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći može podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona.
Ponovno odobrenje provođenje humanitarne akcije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 36.
Organizator humanitarne akcije kojemu su u provedbi nadzora izrečene mjere u skladu s odredbama ovoga Zakona zahtjev za provođenje humanitarne akcije može podnijeti nakon isteka roka od dvije godine od dana izvršnosti rješenja inspektora.
DIO ČETVRTI
HUMANITARNI TELEFONSKI BROJ
Prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 37.
(1) Za prikupljanje humanitarne pomoći putem humanitarnog telefonskog broja stalni prikupljač humanitarne pomoći, uz zahtjev za korištenje humanitarnog telefonskog broja dužan je operateru priložiti presliku rješenja kojim mu je priznat status stalnog prikupljača humanitarne pomoći.
(2) Organizator humanitarne akcije dužan je uz zahtjev za korištenje humanitarnog telefonskog broja operateru priložiti presliku rješenja kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije.
(3) Prilikom objave humanitarnog telefonskog broja, organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je na odgovarajući način javno istaknuti logotip humanitarne akcije, odnosno logotip za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći.
(4) Organizator prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći dužan je uz izvješće o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći i uz izvješće o provedenoj humanitarnoj akciji priložiti odobrenje za korištenje humanitarnog telefonskog broja.
DIO PETI
EVIDENCIJE I IZVJEŠĆA
Evidencije
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike