Ustavna osnova za donošenje Zakona o državnim službenicima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređene su Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), te provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona. Na pitanja koja nisu uređena Zakonom o državnim službenicima ili posebnim zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu.
Postupak provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu propisan je Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“ broj 78/17. i 89/19.) e se odnosi na sva državna tijela, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
U državnu službu prima se putem javnog natječaja, a izbor kandidata se obavlja na temelju rezultata testiranja i intervjua u kojima se utvrđuju znanja, vještina i sposobnosti kandidata. U postupku provedbe javnog natječaja provodi se i psihološko testiranje kandidata, ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela.
Postupak provodi komisija za provedbu natječaja koju imenuje čelnik tijela iz reda državnih službenika, a rješenje o prijmu u državnu službu donosi čelnik tijela ili ovlaštena službena osoba. Protiv rješenja o prijmu u službu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Najviše prigovora na provedbu javnog natječaja odnosi se na dugotrajnost postupka, netransparentnost izbora kandidata i sadržaj testiranja koji pokazatelj znanja, sposobnosti i vještina kandidata te nemogućnost podnošenja prijava na natječaj elektroničkim putem.
Stoga se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) provodi Investicija C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Planiranom investicijom utvrdit će se sadržaj testiranja i pripremiti odgovarajući zadaci za testiranje kojima se može osigurati izbor najboljeg kandidata. Na taj način ubrzat će postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.
U provedbi ove investicije potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojem se uređuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira. Prvi pokazatelj uspješnosti investicije je stupanje na snagu Zakona o državnim službenicima, dok je ciljana vrijednost investicije 100% novih, stalno zaposlenih državnih službenika zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novo razvijene IT platforme (4. kvartal 2024). Stoga je potrebno donijeti novi Zakon o državnim službenicima kojim će se urediti centralizirani sustav za zapošljavanje u državnoj službi.
U postupku zapošljavanja testirat će se kompetencije kandidata pri čemu će se uzeti u obzir rezultati provedenog projekta „Razvoj kompetencijskog modela za zaposlene u javnoj upravi“ u kojem su utvrđeni opisi uobičajenih poslova javne uprave, opisi rukovodećih poslova, načini utvrđivanja složenosti poslova i primjenjive razine kompetencija te kategorije radnih mjesta na koje se pojedine razine kompetencija odnose.
Također, u okviru NPOO-a, reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama. Pritom, potrebno je plaću vezati za ocjenu radne učinkovitosti državnog službenika te propisati objektivne i mjerljive kriterije za ocjenjivanje. Stoga je potrebno novim Zakonom o državnim službenicima i provedbenim propisom urediti postupak ocjenjivanja i kriterije za ocjenjivanje.
U cilju borbe protiv korupcije, Akcijskim planom za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, utvrđena je mjera 4.3.5. Jačanje etičke infrastrukture za državne službenike, Aktivnost 143. Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (regulacija prestanka državne službe po sili zakona za službenike kojima se utvrdi krivnja za počinjenje kaznenih djela povezanih s korupcijom neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna osuda), s rokom provedbe: IV. kvartal 2024. Stoga se ovim zakonom propisuje navedeni razlog prestanka državne službe po sili zakona.
S obzirom da je zbog prethodno navedenih pitanja potrebno izmijeniti niz odredaba važećeg Zakona o državnim službenicima, te uzimajući u obzir dosadašnje brojne izmjene i dopune Zakona u skladu s člankom 48. stavkom 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila („Narodne novine“ broj 74/15) predlaže se donošenje novog zakona.
U novom Zakonu o državnim službenicima, pored preuzimanja odredbi važećeg Zakona (prava i obveze, sukob interesa, pravilnik o unutarnjem redu, Odbor za državnu službu, raspored službenika, premještaj, napredovanje, izobrazba, državni ispit, stavljanje na raspolaganje, odgovornost za povrede službene dužnosti i prestanak državne službe) uz odgovarajuća poboljšanja, propisuje se centralizirani sustav za zapošljavanje koji obuhvaća planiranje prijma u državnu službu, podnošenje prijava kandidata elektroničkim putem, testiranje kandidata elektroničkim putem i druge aktivnosti vezane uz zapošljavanje. Time će se uspostaviti objektivniji i transparentniji sustav za zapošljavanje najkompetentnijih kandidata te stvaranje pretpostavki za izgradnju profesionalne, učinkovite te korisnicima dostupne javne uprave u Republici Hrvatskoj.
Također, uvodi se novi sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada u jednostavnijem i bržem postupku, a ocjena će biti temelj za nagrađivanje i povišice plaće državnim službenicima te otkazivanje državne službe državnom službeniku koji je dobio ocjenu „ne zadovoljava“
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona u ukupnom iznosu 2.171.057 eura, odnosno 1.178.455 eura za 2023., 362.602 eura za 2024. i 630.000 eura za 2025. godinu, osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u okviru razdjela 109 - Ministarstvo pravosuđa i uprave, glave 10905, projekta T830027 - Jačanje javne uprave, pravosuđa i sprječavanje korupcije - NPOO, podprojekta T830027.007 - Centralizirani sustav selekcije, na izvoru financiranja 581 - Mehanizam za oporavak i otpornost, skupinama računa 32 - Materijalni rashodi i 42 - Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Dostavlja se Prijedlog Zakona o državnim službenicima, s obrazloženjem.
PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA
GLAVA I. UVODNE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namještenika.
Primjena Zakona
Članak 2.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državnoodvjetničkog vijeća, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe (u daljnjem tekstu: državna tijela).
Rodna neutralnost izraza
Članak 3.
Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Zakonu odnose se jednako na muški i ženski rod.
Državni službenici i namještenici
Članak 4.
(1) Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici.
(2) Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav) i zakona.
(3) Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.
(4) Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.
(5) Iznimno, ovisno o organizaciji i potrebama službe, u državnim tijelima pomoćno-tehnički i ostali poslovi iz stavka 4. ovoga članka mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti.
Pružatelji stručnih usluga izvan državne službe
Članak 5.
(1) Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.
(2) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.
(3) Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu u skladu s ovim zakonom.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na izdatke za pružatelje usluga izobrazbe državnih službenika te obavljanje poslova koji se odnose na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske.
Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika
Članak 6.
(1) Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima.
(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, uredbama Vlade ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu.
GLAVA II. TEMELJNA NAČELA, PRAVA I OBVEZE
1. NAČELA POSTUPANJA
Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti
Članak 7.
Državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona.
Načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja
Članak 8.
Državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati ili povlašćivati građane po osnovi dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama.
Načelo hijerarhijske podređenosti
Članak 9.
(1) Državni službenici dužni su izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenih državnih službenika, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
(2) Ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu, prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti.
Načelo odgovornosti za rezultate
Članak 10.
Državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.
2. TEMELJNA PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Pravo na rad u prikladnim uvjetima
Članak 11.
(1) Državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi.
(2) Državnom službeniku moraju biti osigurani zdravi uvjeti rada, bez izlaganja okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost.
(3) Državni službenik ima pravo na zaštitu fizičkog i moralnog integriteta tijekom obavljanja službenih dužnosti.
(4) Državni službenik ima pravo na pravnu pomoć na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, odnosno na naknadu troškova u tim postupcima, ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu s zakonom.
Pravo na plaću i druga materijalna prava
Članak 12.
(1) Državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću.
(2) Državni službenici imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti, neovisno o tome jesu li u državnoj službi na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme.
(3) Plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim zakonom.
(4) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti materijalna i druga prava državnih službenika.
Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja
Članak 13.
(1) Čelnik državnog tijela i nadređeni službenici dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo, te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu.
(2) Čelnik državnog tijela i nadređeni službenici moraju poštivati dostojanstvo državnog službenika.
(3) Državni službenik ima jednake mogućnosti za napredovanje i stručno usavršavanje kroz organiziranu izobrazbu i druge načine usavršavanja.
Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta
Članak 14.
(1) Državnom službeniku jamči se zaštita od svakoga neopravdanog ili nepotrebnog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta.
(2) U slučajevima korištenja dopusta određenih ovim ili drugim zakonom ili kolektivnim ugovorom te upućivanja na rad u tijela Europske unije ili međunarodnih organizacija, državni službenik ima se pravo vratiti na iste ili druge odgovarajuće poslove.
Pravo na kandidiranje na izborima
Članak 15.
(1) Državni službenik ima se pravo kandidirati na državnim i lokalnim izborima.
(2) Izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje, nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi.
(3) Političko opredjeljenje državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih državnih službenika.
Pravo na predstavku i pritužbu
Članak 16.
Državni službenik ima pravo uputiti predstavku i pritužbu u vezi s ostvarivanjem prava iz državne službe te dobiti na njih odgovor u primjerenom roku.
Pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju
Članak 17.
(1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe.
(2) Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.
(3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.
(4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti.
3. TEMELJNE DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova
Članak 18.
Državni službenik dužan je poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati savjesno, stručno i na vrijeme, u skladu s načelima državne službe te u radu koristiti nova saznanja, usvajati i primjenjivati stručna dostignuća u svojoj struci te se trajno stručno usavršavati.
Zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti
Članak 19.
(1) Državni službenik obvezan je pri obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen postupati u skladu s načelima državne službe i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa ili interesa fizičke ili pravne osobe.
(2) Državni službenik ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu dane sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen.
(3) U slučaju nužde državni službenik može biti privremeno ovlašten da djeluje izvan svojih redovitih ovlasti, ali samo uz izričito odobrenje čelnika tijela ili nadređenog službenika.
Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika
Članak 20.
(1) Od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
(2) Državnom službeniku iz stavka 1. ovog članka ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti
Članak 21.
(1) Državni službenik dužan je čuvati kao tajnu sve podatke koje je doznao u tijeku postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu.
(2) Državni službenik dužan je čuvati tajnost klasificiranih podataka u skladu s zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. Obveza čuvanja tajnosti klasificiranih podataka traje za vrijeme i nakon prestanka obavljanja državne službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti podataka.
(3) Državni službenik dužan je čuvati poslovnu ili profesionalnu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja poslovne ili profesionalne tajne traje i po prestanku državne službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(4) Čelnik državnog tijela može službenika osloboditi obveze čuvanja poslovne ili profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.
Dužnost prisutnosti na radnom mjestu
Članak 22.
(1) Državni službenik dužan je poštivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dužnosti, te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe.
(2) Državni službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja čelnika tijela ili nadređenog službenika udaljavati iz radnih prostorija, osim radi korištenja prava na stanku, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.
(3) U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik je dužan obavijestiti čelnika tijela ili nadređenog službenika o razlozima spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka, osim ako to nije moguće učiniti iz objektivnih razloga ili više sile, u kom je slučaju dužan obavijestiti nadređenog službenika odmah po prestanku razloga koji su onemogućili ranije obavješćivanje. Državni službenik nema pravo na plaću za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada.
(4) Fleksibilno radno vrijeme može se odobriti službenicima koji su roditelji djeteta do osam godina starosti ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi.
(5) Mogućnost rada s nepunim radnim vremenom detaljnije uređuje Vlada uredbom.
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Članak 23.
(1) Državni službenik može obavljati poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada i radom na daljinu.
(2) Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg službenik posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora službenika i čelnika tijela, a koji nije prostor državnog tijela.
(3) Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu čelnik tijela i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.
(4) Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu.
(5) U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, čelnik tijela može, radi osiguranja kontinuiranog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada.
(6) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom.
Dužnost odbijanja ponuđenih darova
Članak 24.
Državnom službeniku zabranjeno je zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije, radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka.
Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika
Članak 25.
Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovom srodniku ili bračnom, odnosno izvanbračnom drugu, radi ostvarivanja vlastite koristi.
Dužnost pružanja informacija
Članak 26.
Državni službenik dužan je pripremiti sve potrebne podatke o obavljenim poslovima radi informiranja javnosti sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
Uporaba povjerene imovine
Članak 27.
Državni službenik obvezan je s dužnom pažnjom koristiti se imovinom koja mu je povjerena u svrhu obavljanja njegovih dužnosti i ne smije je koristiti za postizanje osobnog interesa ili druge nezakonite aktivnosti.
Dužnost etičnog ponašanja
Članak 28.
(1) Državni službenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled državne službe, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju.
(2) Pravila ponašanja državnih službenika uređuje etičkim kodeksom Vlada.
Zabrana poticanja na političko organiziranje
Članak 29.
Državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke.
Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika
Članak 30.
(1) Državni službenik dužan je po nalogu nadređenog, sukladno svojim sposobnostima, u interesu službe zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika.
(2) Službenik iz stavka 1. mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto odsutnog službenika kojeg zamjenjuje.
Dužnost izvršavanja naloga
Članak 31.
Državni službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenoga državnog službenika koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen.
Dužnost odbijanja naloga
Članak 32.
(1) Državni službenik dužan je odbiti izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, te o tome obavijestiti nadređenog službenika ili čelnika tijela.
(2) Državni službenik kome je naređeno izvršenje naloga s obilježjima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je postupiti na sljedeći način:
a)pisano upozoriti davatelja naloga da je nalog nezakonit, da bi izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, da bi izvršenje naloga moglo izazvati veću štetu ili da bi izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj,
b)u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom,
c)ako nalog bude potvrđen, državni službenik će o tome obavijestiti osobu neposredno nadređenu davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela ili prekršaja, izvršiti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu.
(3) Državni službenik ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga, ako je postupio u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Državni službenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog primjedbe stavljene sukladno stavku 2. ovoga članka.
(5) Državni službenik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, iako je nalog ponovljen i potvrđen sukladno stavku 2. ovoga članka, jer u protivnom odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.
Mogućnost odbijanja naloga
Članak 33.
(1) Državni službenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka koje bi:
a)uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima,
b)predstavljale opasnost za njegovo zdravlje,
c)tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik, kojem je nalog upućen.
(2) Odbijanje izvršenja zadataka koji bi mogli predstavljati prijetnju zdravlju nije dopušteno u onim poslovima koji podrazumijevaju izlaganje opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvrđeni posebni uvjeti rada.
4. SUKOB INTERESA
Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe
Članak 34.
Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik ili u području u kojem obavlja nadzor.
Mogućnost obavljanja dodatnog posla
Članak 35.
(1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi, fizičkoj osobi ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te pravne osobe, fizičke osobe ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima.
(3) O zahtjevu državnog službenika za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti odlučuje odlukom.
Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa
Članak 36.
(1) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi.
(2) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o fizičkim i pravnim osobama te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.
(3) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa.
(4) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenoga državnog službenika je li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj obavlja najviše dužnosti u strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.
(5) Nadređeni službenik ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavka 1. – 4. ovoga članka i o tome obavijestiti čelnika državnog tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima.
(6) Odluka o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim predmetima unosi se u osobni dosje službenika.
Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba
Članak 37.
(1) Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državni službenik može biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako je imenovan na prijedlog državnog tijela u kojem je zaposlen sukladno posebnom propisu.
(2) U okviru obavljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.
Potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa
Članak 38.
(1) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan dati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa u smislu članaka 34. – 37. ovoga Zakona.
(2) Državni službenik dužan je dati novu izjavu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa propisanih ovim Zakonom.
Zabrana donošenja pojedinih odluka
Članak 39.
(1) Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes.
(2) Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:
a)njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja
b)fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine
c)fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju
d)fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u kojoj se državni službenik namjerava zaposliti
e)udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora
f)fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj
g)fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.
GLAVA III. ODLUČIVANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI
1. UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI
Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose
Članak 40.
Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom Zakona.
Ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskim potencijalima
Članak 41.
(1) Državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: jedinica za ljudske potencijale).
(2) Jedinica za ljudske potencijale:
a)obavlja stručne i upravne poslove vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala,
b)priprema prijedlog plana prijma u državnu službu,
c)priprema kompetencijski model i izrađuje profile radnih mjesta u državnom tijelu
d)planira razvoj ljudskih potencijala u državnom tijelu, procjenjuje potrebe izobrazbe u državnom tijelu te obavlja stručne poslove vezane za izobrazbu državnih službenika i namještenika
e)vodi evidencije službenika i namještenika i redovito unosi nove podatke o zaposlenima u Registar zaposlenih u javnom sektoru i ostale propisane evidencije,
f)sudjeluje u provedbi postupka prijma u državnu službu.
(3) U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 službenika i namještenika, poslove upravljanja i razvoja ljudskih potencijala obavlja pojedini službenik u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima.
2. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Rješenja i odluke
Članak 42.
(1) Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela.
(2) Na odlučivanje o pravima i obvezama iz državne službe, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu kojima se uređuje ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, napredovanju, stavljanju na raspolaganje, otkazu službeniku koji nije zadovoljio na probnom radu, prestanku državne službe po sili zakona te prestanku državne službe istekom roka.
(5) Protiv rješenja Odbora za državnu službu državno tijelo i državni službenik mogu pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
3. ODBOR ZA DRŽAVNU SLUŽBU
Članak 43.
(1) Odbor za državnu službu se osniva kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Sjedište Odbora je pri ijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
(3) U obavljanju svojih poslova Odbor za državnu službu koristi pečat s grbom Republike Hrvatske.
(4) Na sadržaj zaglavlja akata Odbora za državnu službu primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.
(5) Uredske i druge administrativne poslove za Odbor za državnu službu obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Imenovanje članova Odbora za državnu službu
Članak 44.
(1) Članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od pet godina. Članovi Odbora moraju biti diplomirani pravnici, odnosno magistri prava.
(2) Odbor za državnu službu ima predsjednika, kojeg imenuje Vlada iz reda članova Odbora za državnu službu.
(3) Predsjednik i član Odbora imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u ijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
(4) Predsjedniku i članu Odbora za vrijeme trajanja mandata miruju prava i obveze iz službe u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja.
(5) Vlada uredbom propisuje broj članova, uvjete za imenovanje, način imenovanja, ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu.
Nepristranost i neovisnost članova Odbora za državnu službu
Članak 45.
(1) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu neovisni su u radu i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.
(2) Predsjednik i članovi Odbora ne smiju obavljati drugu službu ili posao koji bi mogao utjecati na njihovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njihov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem dužnosti u Odboru.
Razrješenje članova Odbora za državnu službu
Članak 46.
(1) Predsjednika i članove Odbora Vlada može razriješiti:
- na njihov osobni zahtjev,
- zbog njihovog nezakonitog, nesavjesnog ili nemarnog rada,
- u slučaju prestanka državne službe na način propisan zakonom.
(2) Razriješeni predsjednik Odbora ostaje u sastavu Odbora u svojstvu člana, ako ga Vlada istovremeno nije razriješila i dužnosti člana Odbora.
(3) Razriješeni član Odbora odnosno član Odbora kojem je istekao rok na koji je imenovan ima pravo povratka na odgovarajuće poslove u državno tijelo u kojem je bio u službi prije imenovanja za člana Odbora, a ako nije bio u državnoj službi, ima pravo rasporeda u tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, na temelju zahtjeva koji je dužan podnijeti nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana razrješenja.
(4) Nadležno državno tijelo dužno je donijeti rješenje o rasporedu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva razriješenog člana Odbora. Do donošenja tog rješenja razriješeni član Odbora ostvaruje prava iz službe u Odboru prema dotadašnjem rješenju.
(5) Odredbe stavaka 2. do 4. ovoga članka ne odnose se na člana Odbora koji je razriješen zbog prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom.
GLAVA IV. RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI
Nazivi radnih mjesta i uvjeti za raspored
Članak 47.
Nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za klasifikaciju i vrednovanje utvrđuje Vlada uredbom.
Alternativa:
Nazive radnih mjesta u državnoj službi i uvjete za raspored utvrđuje Vlada uredbom.
Kompetencijski model
Članak 48.
(1) Kompetencijski model je temelj za upravljanje ljudskim potencijalima, a osobito pri planiranju novog zapošljavanja, rasporeda na radno mjesto, napredovanja i utvrđivanja potreba za dodatnom izobrazbom državnih službenika.
(2) Kompetencijski model priprema jedinica za ljudske potencijale u državnom tijelu radi izrade profila radnih mjesta s opisom, udjelima te složenošću poslova, kvalifikacijama te potrebnim općim, specifičnim i rukovodećim kompetencijama.
(3) Kompetencijski model iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio pravilnika o unutarnjem redu državnog tijela.
(4) Kompetencijski model u državnom tijelu sadrži opće, specifične i rukovodeće kompetencije za radna mjesta u tom tijelu.
(5) Kompetencije su znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja državnih službenika potrebna za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta.
(6) Opće kompetencije moraju imati svi državni službenici, bez obzira na vrstu i složenost poslova radnoga mjesta.
(7) Specifične kompetencije vezane su za pojedine skupine poslova koji zahtijevaju stručno znanje i iskustvo u određenom području rada te posebne vještine, sposobnosti i ponašanja potrebne za kvalitetno obavljanje tih poslova.
(8) Rukovodeće kompetencije moraju imati državni službenici koji upravljaju ustrojstvenom jedinicom ili državnim tijelom.
Pravilnik o unutarnjem redu
Članak 49.
(1) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored, potrebne kompetencije te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu.
(2) Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela.
(3) Tijela državne uprave te uredi i druge stručne službe Vlade obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
(4) Pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa.
(5) Ured predsjednika Republike Hrvatske, stručne službe Hrvatskoga sabora, Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državni ured za reviziju te druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe dužni su dostaviti pravilnik o unutarnjem redu tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada
Članak 50.
(1) Na radna mjesta zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda, glavnog tajnika ministarstva, zamjenika glavnog državnog inspektora, ravnatelja i glavnog inspektora koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije, glavnog tajnika državne upravne organizacije, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine.
(2) Na mogućnost raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećih službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, u slučaju isteka vremena na koje su imenovani dotadašnji službenici.
(3) Na dostavu rješenja o imenovanju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o dostavi rješenja o prijmu u državnu službu. Protiv rješenja o imenovanju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Do provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka, Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg službenika iz stavka 1. ovoga članka ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.
(5) Rukovodećeg službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada će razriješiti:
a.na osobni zahtjev,
b.ako je proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti,
c.nakon ukidanja ili promjene djelokruga ustrojstvene jedinice ili državnog tijela kojim upravlja,
d.u slučaju prestanka državne službe u skladu sa zakonom.
(6) Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo.
(7) Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8) Razriješeni rukovodeći državni službenik rasporedit će se na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu, za koje ispunjava uvjete.
(9) Ako nema radnog mjesta na koje se razriješeni rukovodeći državni službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Radna mjesta u kabinetu ministra
Članak 51.
(1) Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme najduže do dana prestanka mandata ministra.
(2) Na raspored državnog službenika iz stavka 1.ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premještaju.
(3) Nakon prestanka mandata ministra, službenici iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u istom ili drugom državnom tijelu u kojem su radili do premještaja u kabinet ministra.
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. – 3. ovoga članka žalbu može izjaviti službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na radna mjesta u odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
GLAVA V. POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA
1. PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU
Uvjeti za novo zapošljavanje
Članak 52.
(1) Uvjeti za provedbu novog zapošljavanja su:
a)slobodno radno mjesto predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu
b)popunjavanje radnog mjesta predviđeno planom prijma u državnu službu
c)osigurana financijska sredstva.
(2) Iznimno od stavka 1. podstavka a) ovoga članka novo zapošljavanje može se provesti radi popunjavanja radnog mjesta koje nije slobodno u vrijeme raspisivanja i provedbe javnog natječaja, ako će ostati upražnjeno zbog prestanka državne službe dotadašnjem službeniku u roku od najviše šest mjeseci od dana raspisivanja javnog natječaja.
(3) Javni natječaj za popunjavanje radnog mjesta iz stavka 2. ovoga članka može se raspisati po izvršnosti rješenja o prestanku državne službe dotadašnjem službeniku. Za izabranog kandidata u postupku javnog natječaja može se donijeti rješenje o prijmu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radnom mjesto, a kandidat ne može početi raditi prije prestanka državne službe dotadašnjem službeniku.
(4) Iznimno od stavka 1. podstavka b) ovoga članka postupak prijma u službu može se provesti neovisno o planu prijma u državnu službu u slučaju:
a)prijma na određeno vrijeme koji se nije mogao predvidjeti u vrijeme donošenja plana prijma u službu te u slučaju zamjene duže vrijeme odsutnog službenika
b)popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine ili u prosincu prethodne godine.
Plan prijma u državnu službu
Članak 53.
(1) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se broj državnih službenika i namještenika i radna mjesta u državnom tijelu koja se planira popuniti novim zapošljavanjem na neodređeno i određeno vrijeme te utvrđuje broj vježbenika.
(2) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i posebnom zakonu.
(3) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu osoba s invaliditetom i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika s invaliditetom radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno posebnom zakonu.
Priprema i donošenje plana prijma
Članak 54.
(1) Državno tijelo priprema prijedlog plana prijma u državnu službu u vrijeme pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu.
(2) Prijedlog plana iz stavka 1. ovoga članka, dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu financija i tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
(3) Čelnik državnog tijela, po dobivenoj suglasnosti Ministarstva financija i tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, donosi plan prijma u državnu službu.
(4) Plan prijma u državnu službu za pravosudna tijela donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(5) Iznimno, zbog opravdanih razloga, plan prijma u državnu službu može se izmijeniti odnosno dopuniti tijekom kalendarske godine na koju se odnosi.
Objava plana prijma
Članak 55.
Plan prijma u državnu službu objavljuje se na internetskoj stranici državnog tijela za koje se plan donosi i internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto
Članak 56.
(1) Osoba koja se prima u državnu službu mora imati:
a)odgovarajući stupanj obrazovanja
b)radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, osim u slučaju prijma vježbenika
c)zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima
d)hrvatsko državljanstvo, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) U državnu službu može se primiti državljanin države članice Europske unije koji zna hrvatski jezik i latinično pismo.
(3) U državnu službu može se primiti državljanin države koja nije članica Europske unije ili osoba bez državljanstva, uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako zna hrvatski jezik i latinično pismo i ispunjavanja uvjete propisane posebnim zakonom.
(4) Strani državljanin ne može se primiti u državnu službu na poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela mogu se propisati potrebne kompetencije i drugi uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto.
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima
Članak 57.
(1) U smislu ovoga Zakona radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istom stupnju obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto.
(2) U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Zapreke za prijam u državnu službu
Članak 58.
U državnu službu ne može biti primljena osoba:
a)protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti
b)kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe
c)kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe
d)kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe
e)kojoj je prestala državna služba jer je ocjenjena ocjenom „ne zadovoljava“, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe.
Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika
(1) U državnu službu na određeno i neodređeno vrijeme prima se putem javnog natječaja, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Javni natječaj se ne provodi:
- kod prijma u službu osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u državnoj službi
- kod prijma u državnu službu osobe zaposlene u javnoj službi ili upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se po potrebi službe premješta u državno tijelo.
(3) Za premještaj iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela, odnosno javne službe, uz prethodnu suglasnost službenika.
(4) Javne službe u smislu odredaba ovoga članka su javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
Postupak prije raspisivanja javnog natječaja
Članak 61.
(1) Prije raspisivanja javnog natječaja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno je provjeriti u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama ima li na raspolaganju Vladi službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto koje treba popuniti.
(2) Ako na raspolaganju Vladi ima državnih službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto koje treba popuniti, tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno ih je pozvati na testiranje i razgovor (intervju), radi provjere njihovih kompetencija (znanja, vještina i sposobnosti), ako mjesto stanovanja službenika nije udaljeno više od 50 kilometara od državnog tijela, odnosno neovisno o udaljenosti ako službenik pristaje na raspored i kad je udaljenost veća od 50 kilometara.
(3) Na postupak provjere kompetencija iz stavka 2. ovoga članka i izbor službenika kojim će se popuniti radno mjesto odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima je uređen postupak javnog natječaja u državnoj službi.
(4) Ako nema službenika na raspolaganju koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto ili nijedan službenik s raspolaganja Vladi nije postigao zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju i intervjuu iz stavka 2. ovoga članka, može se raspisati javni natječaj.
(5) Službeniku iz stavka 2. ovoga članka koji bez opravdanoga razloga ne pristupi testiranju i/ili razgovoru (intervjuu) prestaje državna služba po sili zakona danom zakazanog testiranja odnosno razgovora (intervjua).
Raspisivanje i objava javnog natječaja
Članak 62.
(1) Javni natječaj za prijam u državnu službu na određeno i neodređeno vrijeme za sva državna tijela raspisuje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(2) Javni natječaj se obvezno objavljuje na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, a može se objaviti i na internetskoj stranici državnog tijela koje zapošljava.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose neće raspisati javni natječaj ako nisu ispunjeni uvjeti za novo zapošljavanje propisani ovim Zakonom.
Centralizirani sustav za zapošljavanje
Članak 63.
(1) Centralizirani sustav za zapošljavanje je informacijski sustav uspostavljen sa svrhom planiranja i provedbe zapošljavanja u državnim tijelima, dostupan putem internetske stranice tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(2) U Centraliziranom sustavu za zapošljavanje planira se novo zapošljavanje, podnose prijave na javni natječaj, provodi testiranje kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuju rješenja o prijmu u državnu službu te obavljaju drugi poslovi vezani za prijam u državnu službu.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose je voditelj zbirke osobnih podataka Centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Centralizirani sustav za zapošljavanje obrađuje podatke koji se odnose se na plan prijma, korisnike sustava, natječaje i rezultate natječaja.
(5) Postupak prijma u državnu službu do intervjua provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, a intervju i postupak nakon intervjua provodi državno tijelo koje zapošljava.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, opće i specifične kompetencije koje nije moguće testirati elektroničkim putem u centraliziranom sustavu za zapošljavanje, testiraju se u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje, prije provedbe intervjua.
Prijave na javni natječaj
Članak 64.
(1) Prijave na javni natječaj podnose se elektroničkim putem u centraliziranom sustavu za zapošljavanje.
(2) Prijave na javni natječaj podnose se u roku od 8 dana od dana objave javnog natječaja na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Testiranje kandidata
Članak 65.
(1) Testiranje se provodi putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
(2) Testiranje se sastoji od provjere kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta.
(3) Rezultati provjere kompetencija vrijede dvije godine od provedenog testiranja.
(4) Kandidatu kojem su provjerene kompetencije u razdoblju iz stavka 3. ovoga članka ne moraju se ponovno testirati iste kompetencije, ali kandidat ima pravo zatražiti ponovno testiranje istih kompetencija te mu se u obzir uzima rezultat ostvaren na posljednjem testiranju.
Prigovor u postupku testiranja
Članak 66.
(1) Kandidat u postupku testiranja može izjaviti prigovor zbog procesnih ili tehničkih poteškoća pri radu u centraliziranom sustavu za zapošljavanje, ako ih nije sam prouzročio te prigovor na sadržaj i način testiranja.
(2) Prigovor se podnosi putem centraliziranog sustava za zapošljavanje tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose u roku od tri dana od dana testiranja.
(3) Ako je prigovor osnovan, otklonit će se utvrđene nepravilnosti i kandidat pozvati na ponovno testiranje.
(4) Ako prigovor nije osnovan, donijet će se rješenje o odbijanju prigovora.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Sadržaj testiranja
Članak 67.
(1) Na testiranju kandidata u centraliziranom sustavu za zapošljavanje provodi se provjera općih kompetencija (kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti i komunikacijske vještine), općih znanja (znanje hrvatskog i stranog jezika, znanje formalnog komuniciranja, poznavanje rada na računalu, poznavanje sustava javne uprave i etike) te kompetencija i znanja specifičnih za radno mjesto koje je moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje.
(2) Opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se na odgovarajući način u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje.
(3) Ukupni rezultati testiranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u centralizirani sustav za zapošljavanje.
Intervju
Članak 68.
(1) Kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja i koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju, pozivaju se na razgovor (intervjuu) s komisijom. Broj kandidata koji se poziva na intervju utvrdit će uredbom kojom se uređuje postupak i provedba javnog natječaja.
(2) Intervju provodi komisija čije članove imenuje čelnik državnog tijela koje provodi zapošljavanje.
Izbor kandidata
Članak 69.
(1) Izbor kandidata u postupku javnog natječaja obavlja se na temelju rezultata testiranja i intervjua.
(2) Izbor kandidata obavlja se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja, a rok se može produžiti u slučaju popunjavanja radnih mjesta kod kojih je propisana obvezna sigurnosna provjera, za vrijeme trajanja sigurnosne provjere.
Obustava postupka javnog natječaja
Članak 70.
(1) Postupak javnog natječaja obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom javnim natječajem nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu).
(2) Postupak javnog natječaja može se obustaviti zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja javnog natječaja.
(3) Odluku o obustavi postupka javnog natječaja donosi ijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Detaljnije uređivanje postupka zapošljavanja
Članak 71.
Planiranje prijma u državnu službu te način raspisivanja i provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu uredit će detaljnije Vlada uredbom.
Rješenje o prijmu u državnu službu
Članak 72.
(1) Osobe izabrane u postupku javnog natječaja primaju se u državnu službu rješenjem čelnika tijela ili službene osobe u čijem je opisu poslova rješavanje o tome, sukladno propisima o ustrojstvu državnih tijela.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se javnom objavom na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat koji je pristupio testiranju može izjavitižalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Rješenje o rasporedu na radno mjesto
Članak 73.
(1) Po izvršnosti rješenja o prijmu u državnu službu izabranog kandidata donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.
(2) U rješenju o rasporedu navode se podaci o kandidatu primljenom u državnu službu (ime i prezime, OIB, stupanj obrazovanja i struka, ukupni radni staž, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima), radno mjesto na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, datum početka rada, podaci o plaći te podatak o položenom državnom ispitu, odnosno obvezi polaganja državnog ispita propisane razine za radno mjesto na koje se raspoređuje i rok za polaganje državnog ispita ako ga nije položio te podatak o drugim obvezama propisanima posebnim zakonima.
(3) Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđen rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se iz opravdanih razloga odgoditi, o čemu se donosi posebno rješenje.
(4) Ako osoba primljena u državnu službu ne počne raditi određenog dana, odnosno u slučaju odustanka izabranog kandidata od prijma u državnu službu, može se obaviti izbor između preostalih kandidata koji su zadovoljili na provedenom testiranju i intervjuu. Ako nema kandidata koji su zadovoljili na intervjuu može se provesti novi intervju s drugim kandidatima koji su zadovoljili na testiranju i ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
2. PROBNI RAD
Obveza probnoga rada
Članak 74.
(1) Osobe se primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme, ako ovim zakonom nije drugačije propisano, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca.
(2) Osobe sa završenim obrazovanjem određenog stupnja i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od 12 mjeseci, mogu se primiti u državnu službu kao vježbenici.
(3) Za vježbenike probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci, s tim da najranije tri mjeseca prije isteka probnoga rada mogu pristupiti polaganju državnog ispita.
(4) Probni rad produžit će se za vrijeme korištenja plaćenog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, odnosno za vrijeme korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.
Obavljanje probnog rada
Članak 75.
(1) Vježbenik se za vrijeme probnoga rada osposobljava se za samostalni rad za obavljanje poslova određenoga radnog mjesta, a može se radi osposobljavanja uputiti i na rad u različite ustrojstvene jedinice istog ili drugog državnog tijela.
(2) Čelnik tijela imenuje mentora vježbeniku koji daje upute i smjernice vježbeniku u vezi s poslovima radnog mjesta na koje je raspoređen.
(3) Za mentora se može imenovati osoba koja ima najmanje isti stupanj obrazovanja kao vježbenik te ispunjava ostale uvjete propisane uredbom kojom se uređuje izobrazba državnih službenika.
(4) Mentor ima pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad. Visinu naknade određuje odlukom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Ocjenjivanje probnog rada
Članak 76.
(1) Probni rad državnog službenika ocjenjuje se ocjenom:
a)„zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika može očekivati da će službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta,
b)„ne zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika ne može očekivati da će službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.
(2) Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se državna služba, o čemu se donosi rješenje najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka probnog rada.
(3) Službeniku se ne može donijeti rješenje o prestanku državne službe otkazom izvan roka iz stavka 2. ovoga članka.
3. DRŽAVNA SLUŽBA NA ODREĐENO VRIJEME
Razlozi i trajanje državne službe na određeno vrijeme
Članak 77.
(1) Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao, odnosno do povratka odsutnoga službenika.
(2) Kod prijma u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, državnog službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, pod uvjetom da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu.
(3) U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.
(4) Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najviše godinu dana, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika ne mora se provesti javni natječaj ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
(6) Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.
Rad na projektima i programima Vlade
Članak 78.
(1) Iznimno od članka 77. stavka 5. ovoga Zakona, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana i to:
- radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.
(2) Poslove koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade iz stavka 1. ovoga članka i njihovo trajanje utvrđuje Vlada posebnom odlukom u skladu s nacionalnim programom, strategijom ili akcijskim planom za pojedino područje.
(3) Popis radnih mjesta i broj službenika koji se prima u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obveza iz posebnih programa Vlade, utvrdit će odlukom državno tijelo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a za preuzete međunarodne obveze i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Prijam korisnika mirovine u državnu službu na određeno vrijeme
Članak 79.
(1) U postupku javnog natječaja za prijam u državnu službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena, može se primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života.
(2) Državna služba iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.
4. PREMJEŠTAJI
Premještaj državnih službenika
Članak 80.
(1) Državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, za koje ispunjava propisane uvjete.
(2) Državni službenik ne može biti premješten po potrebi službe na radno mjesto za koje je propisan niži stupanj obrazovanja ili propisano radno iskustvo u kraćem trajanju. Iznimno, državni službenik može, uz njegovu suglasnost, biti premješten na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u kraćem trajanju.
(3) Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni čelnika tijela o potrebi da se državni službenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo, a naročito u slučajevima: popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, čiji se poslovi moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog i efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka. Potreba službe mora biti obrazložena.
(4) Službenika se ne može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta stanovanja državnog službenika ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
Trajni i privremeni premještaj
Članak 81.
(1) Službenika se premješta po potrebi službe u pravilu na neodređeno vrijeme.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenika se može po potrebi službe premjestiti na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika.
(3) Privremeni premještaj traje najduže godinu dana, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje.
(4) Kod privremenog premještaja službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
Osiguranje smještaja u slučaju premještaja
Članak 82.
(1) Državnom službeniku koji se po potrebi službe premješta u drugo mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegovog stanovanja mora se, najduže u roku od šest mjeseci, osigurati odgovarajući smještaj za njega i njegovu obitelj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Troškovi smještaja terete državno tijelo.
(2) Do osiguravanja uvjeta za smještaj njega i obitelji, službenik ima pravo na naknadu povećanih troškova zbog odvojenog života od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana. Službenik za preseljenje ima pravo na naknadu stvarnih troškova preseljenja.
Premještaj u drugo državno tijelo
Članak 83.
(1) Službenik može po potrebi službe biti premješten u drugo državno tijelo.
(2) Ako se državni službenik premješta po potrebi službe iz jednog u drugo državno tijelo potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se službenik premješta.
(3) Na premještaj službenika u drugo državno tijelo odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 80.-82. ovoga Zakona.
(4) Službenik koji je privremeno premješten u drugo državno tijelo ostvaruje sva prava iz državne službe u državnom tijelu iz kojeg je premješten.
(5) Za vrijeme privremenog premještaja iz stavka 4. ovoga članka državno tijelo iz kojeg je službenik premješten ima pravo na povrat sredstava za plaću premještenog službenika od državnog tijela u koje je službenik premješten.
Premještaj izvan državne službe
Članak 84.
(1) Državni službenik može biti premješten u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javnu službu pod uvjetima iz članka 80. ovoga Zakona.
(2) Za premještaj iz stavka 1. ovoga članka potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela iz kojeg se državni službenik premješta i čelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno čelnika javne službe te suglasnost službenika.
(3) Javne službe u smislu odredbi ovoga članka su javne službe iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Na privremeni premještaj iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 81. stavka 4. i članka 83. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.
(5) Službeniku koji se premješta na neodređeno vrijeme u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javnu službu državna služba prestaje danom utvrđenim u sporazumu iz stavka 2. ovoga članka.
Premještaj na temelju iskazanog interesa službenika
Članak 85.
(1) Službenika se može premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu na temelju iskazanog interesa službenika za premještaj.
(2) Na premještaj službenika u drugo državno tijelo na temelju iskazanog interesa službenika za premještaj odgovarajuće se primjenjuje članak 83. ovoga Zakona.
Upućivanje na rad izvan državne službe
Članak 86.
(1) Radi obavljanja privremenih poslova koji zahtijevaju posebna znanja, stručno iskustvo i kompetencije državni službenik može se uputiti na rad izvan državne službe u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, tijela Europske unije ili međunarodne organizacije ili na rad u međunarodnim projektima.
(2) Državnom službeniku za vrijeme obavljanja privremenih poslova iz stavka 1. ovoga članka miruju prava i obveze iz državne službe, ali se to vrijeme priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi i kao stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
(3) Upućivanje na rad izvan državne službe pobliže uređuje Vlada uredbom.
5. NAPREDOVANJE U SLUŽBI
Vrste napredovanja
Članak 87.
(1) Napredovanje u državnoj službi ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto.
(2) Državni službenik može napredovati redovito ili izvanredno.
Redovito napredovanje
Članak 88.
(1) Državni službenik može redovito napredovati u državnoj službi ako:
a) je jedanput ocijenjen ocjenom „izvrstan“ ili najmanje dva puta uzastopno ocjenom „naročito uspješan“ ili najmanje tri puta uzastopce ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom
b)postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku napredovanja može rasporediti
c)ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Izvanredno napredovanje
Članak 89.
(1) Državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja ako:
a)ispunjava uvjete iz članka 88. ovoga Zakona, osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto
b)na poslovima nižeg stupnja obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i
c)ako u državnoj službi radi neprekidno najmanje dvije godine.
(2) Državni službenik ne može izvanredno napredovati na rukovodeće radno mjesto.
GLAVA VI. OCJENJIVANJE
Ocjenjivačko razdoblje
Članak 90.
() Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljače, za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, neovisno o razlozima.
(3) Razdoblje probnog rada i korištenja godišnjeg odmora ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.
Svrha ocjenjivanja
Članak 91.
Svrha ocjenjivanja je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.
Ocjene
Članak 92.
(1) Na temelju ostvarene učinkovitosti rada državni službenici ocjenjuju se ocjenama:
◊„izvrstan“
◊„naročito uspješan“
◊„uspješan“
◊„zadovoljava“
◊„ne zadovoljava“.
Postupak ocjenjivanja
Članak 93.
(1) Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni državni službenik.
(2) Prijedlog ocjene daje se na uvid državnom službeniku. Ako državni službenik nije zadovoljan predloženom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadređenom službeniku, koji je dužan tu primjedbu razmotriti zajedno sa službenikom.
(3) Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su državnom službeniku nadređeni, zaključno s čelnikom tijela odnosno službenom osobom ovlaštenom za donošenje rješenja o ocjeni. Nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predložiti ocjenu državnog službenika.
(4) Postupak i kriterije za ocjenjivanje te sadržaj obrasca o ocjenjivanju propisuje Vlada uredbom.
Odluka o ocjeni
Članak 94.
(1) Odluku o ocjeni učinkovitosti rada državnog službenika donosi čelnik državnog tijela odnosno osoba koju on za to ovlasti.
(2) Protiv odluke o ocjeni državni službenik može izjaviti prigovor Povjerenstvu za odlučivanje o prigovorima na ocjene u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
(3) Odluku o prigovoru iz stvaka 2. ovoga članka Povjerenstvo dostavlja čelniku tijela i službeniku koji je izjavio prigovor.
(4) Službenik koji nije zadovoljan odlukom Povjerenstva može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općim propisima o radu.
(5) Službenik koji nije podnio prigovor Povjerenstvu ne može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene
Članak 95.
(a) Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene osniva čelnik državnog tijela.
(2) U državnom tijelu može se osnovati jedno ili više povjerenstava.
(3) Povjerenstvo mora imati neparan broj članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata koji djeluje u državnom tijelu.
(4) Ako u državnom tijelu djeluje više sindikata u Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenovat će se predstavnik sindikata kojeg zajednički predlože svi sindikati. U slučaju da se sindikati ne mogu dogovoriti o zajedničkom predstavniku, predstavnika sindikata predložit će sindikat koji u državnom tijelu ima najveći broj članova.
Utjecaj ocjene
Članak 96.
(1) Ocjena državnog službenika se uzima u obzir kod utvrđivanja:
a)potrebe izobrazbe državnih službenika
b)uvjeta za napredovanje
c)uvjeta za uvećanje plaće na temelju učinkovitosti rada i nagrađivanje
d)uvjeta za upućivanje državnog službenika na rad izvan državne službe
e)uvjeta za korištenje plaćenog studijskog dopusta.
(2) Ocjena državnog službenika uzima se u obzir prilikom izricanja kazni za povrede službene dužnosti.
Posljedice ocjene „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“
Članak 97.
(1) Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto u istom stupnju obrazovanja.
(2) Državnom službeniku koji je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ otkazuje se državna služba redovitim otkazom sukladno odredbama općeg propisa o radu.
GLAVA VII. DRŽAVNI ISPIT
Obveza polaganja državnog ispita
Članak 98.
(1) Državni službenik dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto.
(2) Državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta, dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto.
(3) Državni službenik primljen u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana dužan je položiti državni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Državni službenik primljen u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana ili kraćem trajanju može polagati državni ispit po obavljenom probnom radu.
(5) Državni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.
(6) Državni službenik može pristupiti polaganju državnog ispita najviše tri puta za svaku razinu.
Razine državnog ispita
Članak 99.
(1) Državni ispit polaže se za I. ili II. razinu, ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto.
(2) Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola.
(3) Državni ispit II. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij.
Postupak i način polaganja državnog ispita
Članak 100.
(1) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose nadležno je za razvoj i provedbu polaganja državnog ispita.
(2) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenuje osobe za razvoj i izradu ispitnih materijala za provedbu državnog ispita pisanim ispitivanjem.
(3) Postupak i način polaganja državnog ispita, razvoj i izradu ispitnih materijala, izdavanje uvjerenja o položenom državnom ispitu i vođenje elektroničkog očevidnika o polaganju državnog ispita propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Obavijest o polaganju državnog ispita i troškovi polaganja
Članak 101.
(1) Odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za polaganje državnog ispita je upravna stvar.
(2) Obavijest o mjestu, danu i vremenu polaganja državnog ispita dostavlja se javnom objavom na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(3) Troškove prvog polaganja državnoga ispita snosi državno tijelo koje službenika uputi na polaganje.
(4) Troškove drugog i trećeg polaganja državnog ispita snosi državni službenik.
Neizvršenje obveze polaganja državnog ispita
Članak 102.
1) Državnom službeniku iz članka 98. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, koji ne položi državni ispit u propisanom roku, prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
(2) Državni službenik iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona, koji ne položi državni ispit II. razine u propisanom roku, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
(3) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rok za polaganje državnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni, očinski ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.
(4) Zahtjev za produženje roka za polaganje državnog ispita iz stavka 3. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka toga roka.
(5) O produženju roka za polaganje državnog ispita donosi se posebno rješenje.
(6) Državnom službeniku koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, rok za polaganje državnog ispita može se produžiti najduže do isteka roka na koji je primljen u službu.
GLAVA VIII. IZOBRAZBA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Izobrazba državnih službenika
Članak 103.
(1) Svi državni službenici dužni su trajno unapređivati znanja, vještine i sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su raspoređeni te sudjelovati u organiziranim programima izobrazbe na koje ih je uputilo državno tijelo ili im je odobrilo pohađanje pojedinih programa izobrazbe.
(2) Državnim službenicima može se dopustiti da sudjeluju u specijaliziranim obrazovnim programima izvan državne službe kako bi usavršili svoje stručne sposobnosti značajne za obavljanje poslova u državnom tijelu u kojem su zaposleni ili državnoj službi općenito.
Programi izobrazbe
Članak 104.
(1) Programi izobrazbe državnih službenika mogu biti zajednički i posebni.
(2) Zajednički programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni svim državnim službenicima, neovisno o državnom tijelu u kojem su zaposleni.
(3) Posebni programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni isključivo državnim službenicima zaposlenima u istom državnom tijelu.
(4) Programe izobrazbe organizira Državna škola za javnu upravu.
(5) Posebne programe izobrazbe mogu, pored institucije iz stavka 4. ovoga članka, samostalno organizirati resorna tijela državne uprave.
(6) Oblici, način i uvjeti izobrazbe državnih službenika uređuju se uredbom Vlade.
Sudjelovanje u programu izobrazbe i financiranje
Članak 105.
(1) Sudjelovanje u programu izobrazbe smatra se dijelom obveza državnih službenika, a nadređeni državni službenici obvezni su svojim podređenima omogućiti pohađanje programa izobrazbe na koje ih je uputilo državno tijelo ili im je odobrilo pohađanje pojedinih programa izobrazbe.
(2) Vrijeme provedeno na izobrazbi smatra se vremenom provedenim na radu.
(3) Troškovi izobrazbe u državnoj službi pokrivaju se iz državnog proračuna.
Studijski dopust
Članak 106.
(1) Državni službenik ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u trajanju od najviše jedne akademske godine.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti program studija i plan studijskog dopusta s jasnom naznakom ukupnog trajanja studijskog dopusta i pojedinih razdoblja u kojima ga planira koristiti.
(3) Studijski dopust odobrava čelnik tijela uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose na program studijskog dopusta. Studijski dopust ne može se odobriti službeniku na probnom radu.
(4) Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti odnosno kompetencija državnog službenika.
(5) Tijekom plaćenog studijskog dopusta državni službenik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna.
(6) Nakon isteka studijskog dopusta državni službenik ima se pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu.
(7) Po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen. Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo obrazovanje, razdoblje novoga obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.
(8) Ako državni službenik po završetku obrazovanja ne ostane u službi u vremenu utvrđenom u stavku 7. ovoga članka, dužan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.
(9) Ako državni službenik ne završi program obrazovanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje, osim u slučajevima prestanka državne službe po sili zakona iz članka 144. stavka 1. i članka 152. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
GLAVA IX. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI I ŠTETU
1. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Odgovornost za povrede
Članak 107.
(1) Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.
(2) Kaznena ili prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenoga ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
(3) Oslobođenje od kaznene ili prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.
Odgovornost sindikalnog povjerenika za povredu službene dužnosti
Članak 108.
(1) Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.
(2) Obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela ili nadređenog službenika.
(3) Protiv sindikalnog povjerenika ne može se bez suglasnosti Sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti.
(4) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika.
(5) Ako sindikat uskrati suglasnost iz stavka 3. ovoga članka, čelnik tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan.
Vrste povreda službene dužnosti
Članak 109.
(1) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.
(2) Teške povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.
Lake povrede službene dužnosti
Članak 110.
Lake povrede službene dužnosti su:
1. učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlasci s posla
2. neopravdano zakašnjenje na posao preko sat vremena dnevno
3. učestalo prekoračenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili korištenje prava na odmor (stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga
4. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika
5. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije
6. neopravdan izostanak s posla jedan dan
7. neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga
8. ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje ne nanosi štetu ugledu službe
9. neizvršenje ili nepravodobno izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga
10. nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće ili izvršenje službene zadaće protivno pravilima struke
11. nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika,
12. druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela.
1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza
2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti
3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice
4. zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi
5. odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi
6. neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom
7. odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe
8. zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju
9. povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu sumnju na korupciju
10. ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom službeniku koji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje tog službenika
11. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela
12. uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u službi
13. ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu službe
Alternativa 1. za točku 13.:
13. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe koje nanosi štete ugledu službe
14. neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno
15. tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti počinjene u razdoblju od dvije godine
16. otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom nepažnjom
17. dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge,
18. druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.
(2) Smatrat će se da je državni službenik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka.
(3) Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama i aparatima.
(4) Smatra se da je državni službenik pod utjecajem droga ako u organizmu ima droga.
(5) Smatrat će se da službenik u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina.
(6) Testiranje na alkohol i droge provest će se samo ako se osnovano sumnja da je državni službenik pod utjecajem alkohola ili droga.
(7) Na postupak testiranja na alkohol i droge državnih službenika koji se nalaze u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita na radu.
2. TIJELA ZA VOĐENJE POSTUPKA ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Tijela za vođenje postupka
Članak 112.
(1) O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.
(2) O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje Službenički sud, a u drugom stupnju Viši službenički sud, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.
(3) Službenički sud i Viši službenički sud ustrojava Vlada.
Sastav službeničkog suda
Članak 113.
(1) Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova, koji se imenuju iz reda diplomiranih pravnika, odnosno magistara prava. Predsjednik i najmanje dva člana imenuju se iz reda sudaca.
(2) Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova koji se imenuju iz reda diplomiranih pravnika, odnosno magistara prava. Predsjednik i najmanje dva člana imenuju se iz reda sudaca.
(3) Predsjednike i članove Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda imenuje Vlada.
(4) Službenički sud i Viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Vijećem uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca.
(5) Uredske i druge poslove za Službenički sud i Viši službenički sud obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
3. POSTUPAK ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Primjena zakona kojim se uređuje opći upravni postupak
Članak 114.
(1) Na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan.
(3) U postupku zbog povrede službene dužnosti ne plaćaju se pristojbe.
Javnost i pravo na branitelja
Članak 115.
(1) Postupak zbog povrede službene dužnosti je javan. Odlukom tijela koje vodi postupak može se iznimno isključiti javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja službene ili druge zakonom propisane tajne ili drugih opravdanih razloga.
(2) Državni službenik u postupku zbog povrede službene dužnosti ima pravo na branitelja, koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika.
(3) Tijelo koje vodi postupak zbog povrede službene dužnosti dužno je, na zahtjev službenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.
Pokretanje postupka
Članak 116.
(1) Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti.
(2) Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka Službeničkom sudu.
(3) Neposredno nadređeni službenik dužan je podnijeti prijedlog za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno obavijestiti čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika, u roku od 15 dana od dana saznanja za počinjenu povredu.
Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti
Članak 117.
Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti sadrži:
– naziv nadležnog službeničkog suda
– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv i sjedište državnog tijela te ime, prezime i dužnost osobe koja je ovlaštena za podnošenje zahtjeva)
– podatke o službeniku protiv kojeg se pokreće postupak (osobni podaci o službeniku, naziv i sjedište tijela i ustrojstvene jedinice u kojoj je službenik zaposlen, naziv radnog mjesta na koje je službenik raspoređen)
– činjenični opis povrede službene dužnosti (način, vrijeme i mjesto počinjenja povrede, te ostale okolnosti iz kojih proistječu zakonska obilježja teške povrede službene dužnosti)
– zakonski naziv teške povrede službene dužnosti i odredbu Zakona kojom je ta povreda propisana
– dokaze, čije se izvođenje predlaže
– podatak o ranijoj odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti
– potpis podnositelja zahtjeva i pečat državnog tijela.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti s odgovarajućim prilozima podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i službenika protiv kojeg se pokreće postupak.
Odgovor na zahtjev za pokretanje postupka
Članak 118.
(1) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti dostavlja se službeniku, koji može podnijeti odgovor na zahtjev u roku od osam dana od dana dostave zahtjeva.
(2) U odgovoru na zahtjev za pokretanje postupka službenik, njegov branitelj ili sindikat čiji je član, ukoliko ga službenik ovlasti za zastupanje, ima pravo predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke.
Posebne odredbe o postupku zbog teške povrede službene dužnosti
Članak 119.
(1) U postupku zbog teške povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava, a službenik protiv kojega je pokrenut postupak mora biti saslušan.
(2) Iznimno, rasprava se može održati i bez nazočnosti službenika protiv kojega se vodi postupak, ako je službenik dva puta uzastopno uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je opravdao svoj nedolazak te Službenički sud ocijeni da se na temelju provedenih dokaza može utvrđivati odgovornost službenika za tešku povredu službene dužnosti za koju se tereti.
(3) Rasprava se može održati bez nazočnosti službenika protiv kojega se vodi postupak samo pod uvjetom da mu je uredno dostavljen zahtjev za pokretanje postupka.
(4) Ako su na temelju usmene rasprave, održane sukladno stavku 1. – 3. ovoga članka, utvrđene sve činjenice bitne za odlučivanje, Službenički sud donijet će odluku o zahtjevu.
(5) Kod odlučivanja o odgovornosti službenika Službenički sud nije vezan pravnom kvalifikacijom teške povrede službene dužnosti navedenom u zahtjevu za pokretanje postupka.
Donošenje odluke o odgovornosti nakon prestanka državne službe
Članak 120.
(1) Ako je državnom službeniku prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti, Službenički sud nastavit će vođenje postupka i na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti.
(2) Ako Službenički sud utvrdi odgovornost za tešku povredu službene dužnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka, izreći će zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od jedne godine.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Službenički sud utvrdi da je počinjena teška povreda službene dužnosti koja ima obilježja korupcije ili otuđenja državne imovine izreći će zabranu prijma u državnu službu u razdoblju od četiri godine.
Odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti
Članak 121.
(1) U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.
(2) Protiv rješenja čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(3) Protiv rješenja Službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Višem službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(4) Protiv drugostupanjskog rješenja u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor, osim u slučaju poništavanja prvostupanjskog rješenja i dostave predmeta na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Zastara pokretanja i vođenja postupka
Članak 122.
(1) Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
(2) Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
(3) Rokovi za donošenje izvršne odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne teku za vrijeme privremene spriječenosti službenika za rad.
(4) Zastara pokretanja i vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom ka odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida, zastarni rok počinje iznova teći.
(5) Apsolutna zastara pokretanja i vođenja postupka nastupa protekom dvostruko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.
4. KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Vrste kazni
Članak 123.
(1) Za lake povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a)pisana opomena
b)novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.
(2) Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a)novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena
b)premještaj na drugo radno mjesto istog stupnja obrazovanja
c)prestanak državne službe.
(3) Kazna iz stavka 2. podstavka b) ovoga članka može se izreći samo na prijedlog čelnika tijela koji je pokrenuo postupak zbog teške povrede službene dužnosti, ako postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu.
(4) Državnom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. podstavka c) ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.
(5) Državni službenik kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti ne može napredovati u službi u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti.
(6) Državnom službeniku koji u roku od godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja kojim je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.
(7) Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu za lake i teške povrede službene dužnosti ne može iznositi više od 30% ukupne plaće isplaćene službeniku u tom mjesecu.
(8) Kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti izvršava nadležna služba u državnom tijelu u kojem je službenik zaposlen.
(2) Izvršenje kazne za laku povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za tešku povredu službene dužnosti u roku od dvije godine od izvršnosti rješenja kojim je kazna izrečena.
(3) Protekom roka od dvije godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za laku povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
(4) Protekom roka od četiri godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
5. UDALJENJE IZ SLUŽBE
Slučajevi udaljenja
Članak 125.
(1) Smatra se da je udaljen iz službe službenik kojem je određen istražni zatvor, sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak ili koji je na izdržavanju kazne zatvora zbog prekršaja.
(2) Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog djela s obilježjima korupcije počinjenog u službi, danom saznanja za pokretanje postupka.
(3) Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije, danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka.
(4) Rješenjem čelnika tijela službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.
(5) Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti, a u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, do isteka istražnog zatvora.
(6) Odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar.
Žalba protiv rješenja o udaljenju
Članak 126.
(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može izjaviti žalbu Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dostave rješenja.
(2) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(3) Službenički sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od primitka žalbe i prvostupanjskog spisa predmeta.
(4) Odluka Službeničkog suda o žalbi je izvršna danom dostave rješenja stranci.
(2) Puna plaća pripada službeniku od dana vraćanja u službu.
(3) Službeniku se vraća obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja, u sljedećim slučajevima:
a)ako Službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe
b)ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog teške povrede službene dužnosti, osim zbog zastare vođenja postupka
c)ako je pravomoćnom presudom u kaznenom, odnosno pravomoćnim rješenjem u postupku zbog teške povrede službene dužnosti oslobođen od odgovornosti.
6. ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Dužnost naknade štete
Članak 128.
(1) Državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.
(2) Štetom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući fizičkim i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.
(3) Propisima za pojedine službe mogu se propisati i posebni slučajevi odgovornosti za štetu nanesenu u službi ili u svezi sa službom, ali se odgovornost mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepažnji.
Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta
Članak 129.
(1) Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje čelnik tijela, odnosno osoba koju on ovlasti, odlukom koja nije upravni akt.
(2) Prije donošenja odluke čelnik tijela odnosno osoba koju on ovlasti dužna je saslušati službenika.
Primjena općih propisa obveznog prava
Članak 130.
Ako službenik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.
Pisani sporazum
Članak 131.
(1) O visini i načinu naknade štete čelnik tijela i državni službenik mogu zaključiti pisani sporazum.
(2) Pisani sporazum predstavlja ovršni naslov.
(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.
Rok za naknadu štete
Članak 132.
(1) Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana isplate plaće za obračunsko razdoblje u kojemu je donesena odluka iz članka 129. ovoga Zakona.
(2) Prema visini štete, a po zamolbi službenika, može se odlukom dopustiti plaćanje u obrocima.
Uspostava prijašnjeg stanja
Članak 133.
(1) Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu službenika dopustiti uspostava prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku. O tome se zaključuje pisani sporazum.
(2) Ako službenik ne dovede stvar u prijašnje stanje o svom trošku u roku koji mu je za to ostavljen, donijet će se rješenje o naknadi štete sukladno odredbama ovoga Zakona.
Naknada štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti
Članak 134.
(1) U postupku zbog povrede službene dužnosti može se odlučivati i o naknadi štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti.
(2) Ako se do okončanja postupka ne može utvrditi visina štete, odlučivat će se samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti te će se o naknadi štete odlučivati u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Na temelju pravomoćnog rješenja o naknadi štete može se tražiti donošenje rješenja o ovrsi pred nadležnim sudom.
Oslobođenje od odgovornosti za štetu
Članak 135.
Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu nadređenog službenika, a službenik je prethodno stavio pisano upozorenje nadređenom da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta, službenika će se u cijelosti osloboditi od odgovornosti za štetu.
GLAVA X. RASPOLAGANJE
Ukidanje državnog tijela uz preuzimanje poslova tog tijela u drugo državno tijelo
Članak 136.
(1) Kad se ukine državno tijelo, službenike ukinutog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Do donošenja pravilnika o unutarnjem redu i rasporedu na radna mjesta prema tom pravilniku, preuzeti službenici iz stavka 1. ovoga članka obavljaju poslove koje su obavljali u ukinutom državnom tijelu, odnosno druge poslove po nalogu čelnika tijela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
(3) Preuzeti državni službenici koji se po donošenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored, stavljaju se na raspolaganje Vladi.
(4) Rješenja o rasporedu na radna mjesta ili rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od dva mjeseca od preuzimanja službenika.
Ukidanje državnog tijela i svih poslova tog tijela
Članak 137.
(1) Kad se ukine državno tijelo, a poslove tog tijela ne preuzima neko drugo državno tijelo, službenike ukinutog tijela preuzima tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Preuzeti službenici iz stavka 1. ovoga članka, stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela koje ih je preuzelo.
(3) Rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od mjesec dana od preuzimanja.
(2) Na preuzete službenike iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ukidanje državnog tijela čije poslove preuzima drugo državno tijelo.
Donošenje pravilnika o unutarnjem redu
Članak 139.
(1) Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, službenici se raspoređuju na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju.
(2) Državnog službenika se kod rasporeda iz stavka 1. ovoga članka ne može bez njegove suglasnosti rasporediti u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njegova stanovanja ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
(3) Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u državnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju, raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete.
(4) Ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, donosi se rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi.
(5) Rješenje o rasporedu na radno mjesto, odnosno rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi, sukladno odredbama stavka 1. – 4. ovoga članka, donosi se u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu.
(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalbu može izjaviti državni službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(7) Do donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka, službenici nastavljaju obavljati poslove koje su obavljali na dotadašnjim radnim mjestima, odnosno druge poslove po pisanom nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
Podaci o službenicima na raspolaganju
Članak 140.
(1) Evidencija državnih službenika koji su stavljeni na raspolaganje Vladi vodi se u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
(2) Državno tijelo dužno je unijeti podatke o službeniku stavljenom na raspolaganju Vladi u Registar iz stavka 1. ovoga članka u roku od 24 sata od dana izvršnosti rješenja o stavljanju službenika na raspolaganje.
Trajanje raspolaganja
Članak 141.
(1) Na dužinu i tijek roka raspolaganja Vladi iz ovoga Zakona, primjenjuju se opći propisi o radu koji se odnose na dužinu i tijek otkaznog roka.
(2) Za određivanje dužine raspolaganja računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Prava i obveze službenika na raspolaganju
Članak 142.
(1) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državni službenik dužan je obavljati poslove po nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu sa stupnjem obrazovanja.
(2) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državni službenik ostvaruje pravo na plaću u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.
(3) Državni službenik stavljen na raspolaganje Vladi ostvaruje pravo na plaću i druga prava iz službe u državnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje.
Premještaj za vrijeme raspolaganja
Članak 143.
(1) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi, državnog službenika se može trajno premjestiti na radno mjesto u okviru njegove stručne spreme, u bilo koje državno tijelo koje nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
(2) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državnog službenika se može uz njegov pristanak premjestiti u bilo koje državno tijelo koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
(3) Ako državni službenik odbije premještaj iz stavka 1. ovoga članka, prestaje mu državna služba na dan kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu.
Prestanak službe i pravo na otpremninu
Članak 144.
(1) Istekom roka raspolaganja Vladi državnom službeniku prestaje služba po sili zakona.
(2) Službenik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na otpremninu najmanje u visini utvrđenoj općim propisima o radu.
(3) Za određivanje visine otpremnine računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Smanjenje radne sposobnosti
Članak 145.
(1) Ako kod državnog službenika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, državno tijelo u kojem je službenik zaposlen dužno je rasporediti državnog službenika na radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi za koje je radno sposoban, a koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je državni službenik prethodno radio.
(2) Ukoliko u državnom tijelu nema radnog mjesta na koje se službenik iz stavka 1. ovoga članka može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
GLAVA XI. PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE
Prestanak državne službe
Članak 146.
(1) Državna služba prestaje:
a)sporazumom
b)istekom roka
c)otkazom
d)po sili zakona i
e)na drugi način propisan zakonom.
(2) Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona.
Rješenje o prestanku državne službe
Članak 147.
(1) O prestanku državne službe donosi se rješenje.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
Prestanak državne službe na određeno vrijeme
Članak 148.
Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka, ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom.
Sporazumni prestanak službe
Članak 149.
Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela, kojim se utvrđuje dan prestanka službe.
Otkaz državne službe
Članak 150.
(1) Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu prestaje danom izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
(2) Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg državnom tijelu podnese službenik.
(3) U slučaju kada državni službenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
Izvanredni otkaz
Članak 151.
(1) Državnom službeniku može se otkazati državna služba izvanrednim otkazom ako čelnik tijela utvrdi da postupanje državnog službenika tijekom obavljanja poslova:
a)ima obilježja korupcije
b)ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa ili
c)dovodi u pitanje život i fizički integritet građana.
(2) Službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu.
(3) Na udaljenje iz službe zbog izvanrednog otkaza iz stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 125. stavka 5., članka 126. i članka 127. ovoga Zakona.
(4) Protiv rješenja o izvanrednom otkazu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Postupak po žalbi je hitan. Odbor za državnu službu dužan je odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.
(5) Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.
Prestanak državne službe po sili zakona
Članak 152.
(1) Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona:
1. smrću
2. danom dostave obavijesti državnom tijelu o pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
3. kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe
4. kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo - danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro
5. kad je osuđen za kazneno djelo s obilježjima korupcije – danom saznanja za pravomoćnost presude
6. kad je osuđen za kazneno djelo i izrečena mu sigurnosna mjera zabrane potpunog obavljanja dužnosti državnog službenika - danom saznanja za pravomoćnost presude
7. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce - danom napuštanja službe, odnosno prvog dana odsutnosti s rada
8. ako ne položi državni ispit u propisanom roku - istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni ispit, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano
9. ako se sazna da u vrijeme prijma u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim ili drugim zakonom ili da je u vrijeme prijma u državnu službu postojala zapreka za prijam u državnu službu propisana ovim Zakonom - danom saznanja za to
10. kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške povrede službene dužnosti - danom izvršnosti rješenja službeničkog suda
11. ako se kod premještaja ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku - danom kojim se morao javiti na dužnost
12. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
(2) Državnog službenika koji ispuni uvjete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu, dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života. O zadržavanju u službi donosi se rješenje.
(3) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kojem je izrečena uvjetna osuda te sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.
(4) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kojem je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro te sud donese odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.
GLAVA XI. NAMJEŠTENICI
Propisi
Članak 153.
(1) Na prijam i prestanak službe te prava, obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prijmu i prestanku državne službe te pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga ispita.
(2) Namještenik se ne može rasporediti odnosno premjestiti na radno mjesto državnog službenika bez provedbe javnog natječaja za prijam državnih službenika.
GLAVA XII. NADZOR
Upravni i inspekcijski nadzor
Članak 154.
(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona te drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike provodi upravna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
GLAVA XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prestanak važenja propisa
Članak 155.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), osim odredaba:
- članka 42. – 44., članka 45.b. - 45.d, članka 50.a – 52.a i članka 61. stavaka 10. i 11., koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 71. ovoga Zakona
- članka 82. – 86., članka 139.b i čl. 139.c, članka 144. stavaka 1. i 2. i članka 151.a, koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi i provedbenih propisa toga zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
- Uredba o načinima i uvjetima napredovanja državnih službenika („Narodne novine“, br. 77/07., 142/11. i 105/15.)
- Uredba o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika („Narodne novine“, broj 78/03. i 57/04.).
(3) Do stupanja na snagu provedbenih propisa ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći propisi:
-Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom („Narodne novine“, br. 33/06.) u dijelu koji se odnosi na rad s nepunim radnim vremenom ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, a u dijelu koji se odnosi na rad na izdvojenom mjestu rada ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 23. stavka 6. ovoga Zakona
-Uredba o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“, broj 78/17. i 89/19.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 71. ovoga Zakona
-Uredba o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu („Narodne novine“, broj 96/17.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 44. stavka 5. ovoga Zakona
-Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi („Narodne novine“, br. 77/07., 13/08. i 81/08.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona
-Uredba o upućivanju državnog službenika na rad izvan državne službe („Narodne novine“, br. 33/06.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona
-Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika („Narodne novine“, br. 133/11.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona
-Uredba o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika („Narodne novine“, br.10/07.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 104. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 70/20., 29/21. i 39/22.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Etički kodeks državnih službenika („Narodne novine“, br. 40/11. i 13/12.) ostaje na snazi do stupanja na snagu etičkog kodeksa iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi i provedbenih propisa toga zakona ostaju na snazi odredbe članka 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/01.) i provedbeni propisi:
a) Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi („Narodne novine“ broj 37/01., 38/01.-ispravak, 71/01., 89/01., 112/01., 7/02. – ispravak, 17/03., 197/03., 21/04., 25/04. – ispravak, 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10., 113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13., 2/14., 94/14., 140/14., 151/14., 76/15., 100/15., 71/18., 73/19., 63/21., 13/22., 139/22. i 26/23.)
b) Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“, broj 74/02., 58/08., 119/11., 33/13., 65/15., 2/17. i 63/21.).
Rok za donošenje provedbenih propisa
Članak 156.
(1) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbene propise iz članka 22. stavka 5., članka 23. stavka 6., članka 44. stavka 5., članka 47., članka 71., članka 86. stavka 3., članka 93. stavka 4. i članka 104. stavka 6. ovoga Zakona.
(2) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Etički kodeks iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
Rok za donošenje pravilnika o unutarnjem redu i rješenja o rasporedu
Članak 157.
(1) Čelnici državnih tijela će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona donijeti nove pravilnike o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Čelnici tijela dužni su donijeti rješenja o rasporedu na radno mjesto službenika i namještenika u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.
Državni ispiti
Članak 158.
(1) Položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom I. razine.
(2) Položen državni stručni ispit za visoku i višu stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom II. razine.
(3) Službenik koji je oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja sukladno propisima koji su tada bili na snazi, nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u smislu odredaba ovoga Zakona.
(4) Službenik koji nema položen ispit propisane razine, a koji je temeljem članka 42. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 70/19) dužan položiti državni ispit u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 70/20., 29/21. i 39/22.), dužan je ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Službenika iz stavka 4. ovoga članka koji ne položi državni ispit u propisanom roku rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit propisane razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće će se primijeniti odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje.
Akti o ustrojavanju i imenovanju članova Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda
Članak 159.
(1) Vlada će najkasnije u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojiti Službenički sud i Viši službenički sud i imenovati njihove predsjednike i članove.
(2) Do ustrojavanja Službeničkog suda i Višega službeničkog suda i imenovanja njihovih predsjednika i članova na temelju ovoga Zakona, postupke zbog teških povreda službene dužnosti te drugostupanjske postupke zbog lakih povreda službene dužnosti i udaljenja iz službe provodit će dotadašnji Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni na temelju članka 100. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) i Odluke o ustrojavanju Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda („Narodne novine“ broj 123/19.).
(3) Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju na temelju članka 101. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) nastavljaju s radom kao članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih članova sukladno ovom Zakonu.
Alternativa za stavak 1. i 2.:
(1) Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni na temelju članka 100. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) i Odluke o ustrojavanju Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda („Narodne novine“ broj 123/19.). nastavljaju s radom kao Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni ovim Zakonom.
(2) Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju na temelju članka 101. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), nastavljaju s radom kao predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih predsjednika i članova sukladno ovom Zakonu.
Odbor za državnu službu
Članak 160.
(1) Odbor za državnu službu ustrojen prema dotadašnjim propisima nastavlja s radom kao Odbor za državnu službu ustrojen ovim Zakonom.
(2) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom do isteka vremena na koje su imenovani.
Započeti postupci
Članak 161.
Postupci prijma u državnu službu i postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Zadržavanje prava prema ranijim propisima
Članak 162.
(1) Rukovodeći državni službenici koje je imenovala Vlada na temelju javnog natječaja, zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.
(2) Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju raditi na svojim dotadašnjim radnim mjestima te zadržavaju plaće i druga prava prema dotadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela usklađenim s odredbama ovoga Zakona.
(3) Državni službenici i namještenici primljeni u državnu službu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije donošenja pravilnika o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona, raspoređuju se na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu donesenom temeljem dosadašnjih propisa.
Rok za potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa
Članak 163.
Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa iz članka 38. ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 164.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim:
- članaka 90.- 92., članka 93. stavaka 1. – 3. i članaka 94. – 97., koje stupanju na snagu 1. siječnja 2024.
- članaka 54. – 55., koje stupaju na snagu 1. lipnja 2024. i
- članaka 62. – 70., koje stupaju na snagu 1. srpnja 2024.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Određuje se predmet Zakona.
Uz članak 2.
Određuje se krug osoba na koje se primjenjuju odredbe Zakona, a to su: državni službenici u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.
Uz članak 3.
Zakonom se definira rodna neutralnost.
Uz članak 4.
Utvrđuje se da poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici i utvrđuju se poslovi koje oni obavljaju.
Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona kao i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.
Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.
Uz članak 5.
Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova iz djelokruga državnog tijela koje obavljaju državni službenici, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.
Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.
Radi se o pitanju koje je regulirano na isti način u članku 62. važećeg Zakona o državnim službenicima.
Uz članak 6.
Utvrđuje se primjena propisa na prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.
Uz članke 7. – 10.
Utvrđuju se načela postupanja (zakonitosti i pravne sigurnosti, zabrane diskriminacije i povlašćivanja, hijerarhijske podređenosti i odgovornosti za rezultate).
Uz članke 11. - 17.
Utvrđuju se temeljna prava državnih službenika i to: pravo na rad u prikladnim uvjetima, pravo na plaću i druga materijalna prava, pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja, pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta, pravo na kandidiranje na izborima, pravo na predstavku i pritužbu i pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju.
Predlaže se propisati pravo na pravnu pomoć državnog službenika na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, odnosno na naknadu troškova u tim postupcima, ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu s zakonom.
Uz članke 18. - 33.
Utvrđuju se temeljne dužnosti državnih službenika i to: dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova, zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti, izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika, dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti, dužnost prisutnosti na radnom mjestu, dužnost odbijanja ponuđenih darova, zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika, dužnost pružanja informacija i obrazloženja o provedenim postupcima, uporaba povjerene imovine, dužnost etičnog ponašanja, zabrana poticanja na političko organiziranje, dužnost zamjene odsutnog državnog službenika, dužnost izvršavanja naloga, dužnost odbijanja naloga i mogućnost odbijanja naloga.
U skladu s Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, za zaposlene roditelje djeteta do osam godina starosti ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi predviđa se mogućnost fleksibilnog radnog vremena kako bi se osigurala ravnoteža između njihovog poslovnog i privatnog života i omogućilo da se lakše nose sa svojim odgovornostima.
Zakonom se predviđa mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.
Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg službenik posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora službenika i čelnika tijela, a koji nije prostor državnog tijela.
Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu čelnik tijela i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.
Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu.
U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, čelnik tijela može, radi osiguranja kontinuiranog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada.
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom.
Uz članke 34. – 39.
Navedene odredbe odnose se na sukob interesa državnih službenika.
Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojoj je državni službenik zaposlen odnosno u području u kojem obavlja nadzor.
Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena obavljati dodatni posao uz prethodno odobrenje čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, osim ako se ne radi o poslovima koje nadzire državno tijelo u kojemu je u službi ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe. Odobrenje čelnika tijela nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima.
Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o mogućem sukob interesa odnosno financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi te s kojim je fizičkim, pravnim osobama te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.
Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.
Utvrđuje se zabrana donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka državnom službeniku koje utječu na njegov financijski ili drugi interes.
Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan je potpisati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa i u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa (promjena radnog mjesta, npr. premještaj ili napredovanje).
Uz članak 40.
Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom Zakona.
Uz članak 41.
Predviđa se posebna ustrojstvena jedinica u svakom državnom tijelu u kojem je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, koja će biti nadležna za upravljanje i razvoj ljudskim potencijalima.
U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 službenika i namještenika, ne mora se ustrojiti posebna ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova upravljanja i razvoja ljudskih potencijala već te poslove može obavljati pojedini službenik ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima (npr. Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske).
Uz članak 42.
Čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari odlučuje rješenjem u upravnom postupku o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje, te prestanku državne službe. Protiv rješenja može se podnijeti žalba Odboru za državnu službu, dok se protiv rješenja Odbora za državnu službu može pokrenuti upravni spor.
Na odlučivanje o ostalim pravima iz službe primjenjuju se opći propisi o radu (zahtjev za zaštitu prava i pokretanje spora pred sudom nadležnim za radne sporove).
Uz članak 43.- 46.
Utvrđuje se Odbor za državnu službu kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona: žalbi protiv rješenja o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, ocjenjivanju, stavljanju na raspolaganje, te prestanku državne službe.
Članove Odbora imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od 5 godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja temeljem novog javnog natječaja. Predsjednik i članovi Odbora imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Utvrđuju se razlozi za razrješenje predsjednika i članova Odbora i pravo povratka na odgovarajuće poslove u državno tijelo u kojem su bili u službi prije imenovanja za člana Odbora, a ako nije bio u državnoj službi, ima pravo rasporeda u tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Uz članak 47.
Predviđa se utvrditi uredbom Vlade nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta.
Kao alternativa se predlaže odredba prema kojoj će Vlada uredbom utvrditi nazive radnih mjesta u državnoj službi i uvjete za raspored. U tom slučaju Vlada može istom uredbom utvrditi navedena pitanja temeljem ovoga Zakona i pitanje klasifikacije i vrednovanja radnih mjesta temeljem novog zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika.
Uz članak 48.
Zakonom se definiraju kompetencije i kompetencijski model radi kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj službi.
Kompetencijski model u državnom tijelu sadrži opće kompetencije (obvezne za sve državne službenike), specifične kompetencije (vezane za specifične skupine poslova) i rukovodeće kompetencije (obvezne za rukovodeće službenike).
Utvrđuje se uloga jedinica za ljudske potencijale u državnom tijelu pri utvrđivanju kompetencija i izradi profila radnih mjesta.
Uz članak 49.
Utvrđuje se da čelnik tijela donosi pravilnik o unutarnjem redu, sadržaj pravilnika o unutarnjem redu i obveza tijela državne uprave, ureda i drugih stručnih službi Vlade da dostave prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, a pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa. Ostala državna tijela nemaju obvezu dostavu pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost, ali su dužna doneseni pravilnik dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Uz članak 50.
Utvrđuju se radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, putem javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine kao i raspored razriješenog službenika na odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu za koje ispunjava uvjete. Predviđa se mogućnost davanja ovlaštenja državnom službeniku zatečenom u državnoj službi za obavljanje poslova rukovodećeg službenika do provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećeg službenika, najduže do 6 mjeseci.
Uz članak 51.
Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme do dana prestanka mandata ministra, a nakon prestanka mandata raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u državnom tijelu u kojem su radili do rasporeda u kabinetu ministara (radna mjesta za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju).
Prethodno navedeno primjenjuje se na odgovarajući način na radna mjesta u ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Uz članke 52. - 55.
Zakonom se utvrđuju uvjeti za novo zapošljavanje, planiranje prijma u državnu službu te iznimno zapošljavanje neovisno o planu prijma.
Utvrđuje se sadržaj plana prijma, postupak za pripremu i donošenje plana prijam u državnu službu putem centraliziranog sustava za zapošljavanje te način objave plana prijma.
Za razliku od dosadašnjih odredaba o donošenju plana prijma u državnu službu (prema kojima čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose donosi plan prijma u državnu službu u tijela državne uprave te urede i druge stručne službe Vlade, a čelnik tijela za poslove pravosuđa donosi plan prijma u državnu službu u pravosudna tijela), predlaže se donošenje pojedinačnog plana prijma u državnu službu za svako državno tijelo kojeg donosi čelnik tog tijela.
Državno tijelo priprema prijedlog plana prijma u državnu službu u vrijeme pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu. Navedeni prijedlog plana dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu financija i tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje, a po dobivenoj suglasnosti čelnik državnog tijela donosi plan prijma u državnu službu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
Plan prijma u državnu službu donosi za kalendarsku godinu, jednom godišnje. Iznimno, zbog opravdanih razloga, plan prijma u državnu službu može se izmijeniti odnosno dopuniti tijekom kalendarske godine na koju se odnosi.
Za razliku od važećeg Zakona o državnim službenicima kojim je propisano donošenje jedinstvenog plana prijma u državnu službu u tijela državne uprave, ovim Zakonom predlaže se donošenje pojedinačnih planova prijma u državnu službu za pojedino državno tijelo, uz izuzetak za pravosudna tijela (plan prijma za sva pravosudna tijela donosi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe).
Plan prijma u državnu službu objavljuje na internetskoj stranici državnog tijela na kojeg se plan odnosi te na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Uz članak 56.
Propisuju se uvjeti za prijam koje mora ispuniti osoba koja se prima u državnu službu i to: odgovarajući stupanj obrazovanja, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (osim u slučaju prijma vježbenika), zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima i hrvatsko državljanstvo. Osim tih uvjeta mogu se posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu propisati i drugi uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto te potrebne kompetencije.
Propisuje se mogućnost prijma u državnu službu državljanina države članice Europske unije (koji zna hrvatski jezik i latinično pismo) i državljanina države koja nije članica Europske unije ili osoba bez državljanstva (uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako zna hrvatski jezik i latinično pismo i ispunjavanja uvjete propisane posebnim zakonom), osim na poslove iz djelokruga državnog tijela. Navedene osobe ne mogu se primiti u državnu službu na poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona (poslovi iz djelokruga državnog tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona) niti se tijekom službe mogu premjestiti odnosno rasporediti na te poslove.
To znači da se strani državljani ne mogu primiti u državnu službu na poslove iz djelokruga državnog tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona (poslovi iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona), nego samo na poslove državnih službenika iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona (na informatičke, opće, administrativne, računovodstvene i druge slične poslove).
Pučka pravobranitelja je ranije već ukazivala na neusklađenost zakonskih odredaba o uvjetu hrvatskog državljanstva prilikom zapošljavanja s odredbama:
- članka 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije prema kojem je sloboda kretanja radnika unutar Europske unije jedna od četiri slobode koje uživaju građani Europske unije, a podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije u vezi s zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja, uz izuzetak prema kojem se odredbe o slobodi kretanja radnika ne primjenjuje na zapošljavanje u javnim službama.
- Uredbe 492/2011 Europskog parlamenta Vijeća o slobodi kretanja radnika u Uniji, prema kojoj svaki državljanin države članice, bez obzira na svoje mjesto boravišta, ima pravo prihvatiti zaposlenje i obavljati posao kao zaposlena osoba na državnom području druge države članice u skladu s odredbama zakona i drugih propisa koji uređuju zapošljavanje državljana te države. Posebno ima pravo prihvatiti raspoloživo zaposlenje na državnom području druge države članice s jednakom prednošću kao državljani te države.
- Direktive 2014/54/EU Europskog Parlamenta i Vijeća o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika.
U većini država članica Europske unije predviđena je mogućnost zapošljavanja u javnoj službi za državljane drugih država članica Europske unije, uz odgovarajuća ograničenja (najčešće kod zapošljavanja na poslove s javnim ovlastima) i određene uvjete (znanje službenog jezika države u kojoj se provodi zapošljavanje). Međutim, pojedine zemlje (npr. Mađarska i Latvija) mogućnost zapošljavanja u javnoj službi vezuju isključivo za njihovo državljanstvo.
Stoga se u skladu s ranije navedenim propisima Europske unije i praksom drugih država članica Europske unije usklađuje i naše zakonodavstvo.
Uz članak 57.
Definira se pojam radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u smislu ovog Zakona kao radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istom stupnju obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto. U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Uz članak 58.
Propisane su okolnosti zbog kojih određene osobe ne mogu biti primljene u državnu službu.
U državnu službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe, kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe, kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe i kojoj je prestala državna služba jer je ocjenjena ocjenom „ne zadovoljava“, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe.
Uz članak 59.
Zbog otklanjanja političkog utjecaja na upravljanje državnom službom odnosno sprječavanja raspoređivanja na radna mjesta državnih službenika po političkoj osnovi, propisuje se da državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez propisanog postupka prijma u državnu službu putem javnog natječaja. Međutim, ostavljena je mogućnost da se to pitanje drugačije uredi posebnim zakonom.
Uz članke 60. -71.
U državnu službu prima se putem javnog natječaja, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano.
Javni natječaj se ne provodi:
- kod prijma u službu osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u državnoj službi
- kod prijma u državnu službu osobe zaposlene u javnoj službi ili upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se po potrebi službe premješta u državno tijelo.
Navedeni izuzeci propisani su i važećim Zakonom o državnim službenicima.
Zadržana je definicija javnih službi kao u važećem Zakonu o državnim službenicima (obuhvaća javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje).
Utvrđuje se način raspisivanja i provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu te mogućnost obustave postupka javnog natječaja u Zakonom predviđenim slučajevima.
Postupak prijma u državnu službu provodi se putem centraliziranog sustava za zapošljavanje - informacijskog sustava u kojem se planira novo zapošljavanje, podnose prijave na javni natječaj, provodi testiranje, pozivaju kandidati na intervju, objavljuju rješenja o prijmu u državnu službu te obavljaju drugi poslovi vezani za prijam u državnu službu.
Uvođenje centraliziranog sustava za zapošljavanje predviđeno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u okviru investicijeC2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije, koja za cilj ima uspostavu objektivnog i transparentnog zapošljavanja koje će osigurati zapošljavanje najboljih odnosno najkompetentnijih kandidata te time doprinijeti unaprjeđenju učinkovitosti javne uprave i povećanju efikasnosti, učinkovitosti i usmjerenosti javne uprave potrebama korisnika. Pokazatelj uspješno provedene investicije je: do kraja 2024. godine svi državni službenici primaju se u državnu službu isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novo razvijenog informacijskog sustava.
Stoga se ovim Zakonom uspostavlja Centralizirani sustav za zapošljavanje. U Centraliziranom sustavu za zapošljavanje planira se novo zapošljavanje, podnose prijave na javni natječaj elektroničkim putem, provodi testiranje kandidata, pozivaju kandidati na intervju, objavljuju rješenja o prijmu u državnu službu te obavljaju drugi poslovi vezani za prijam u državnu službu. Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose (sada Ministarstvo pravosuđa i uprave) je voditelj zbirke osobnih podataka Centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Postupak prijma u državnu službu do intervjua provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, a intervju i postupak nakon intervjua provodi državno tijelo koje zapošljava. Iznimno od toga, opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se, prije provedbe intervjua, u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje.
Postupak zapošljavanja temeljem raspisanog javnog natječaja počinje prijavom na javni natječaj, koja se podnosi elektroničkim putem u centraliziranom sustavu za zapošljavanje, u roku od 8 dana od dana objave javnog natječaja na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Prijavljeni kandidati pozivaju se na testiranje koje se provodi putem centraliziranog sustava za zapošljavanje. Testiranje se sastoji od provjere kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta. Pri utvrđivanju kompetencija koje će se provjeravati u postupku testiranja uzet će se u obzir rezultati provedenog projekta „Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi“ (završen u veljači 2023.).
Rezultati provedenog testiranja mogu se koristiti u razdoblju od dvije godine od provedenog testiranja te kandidat kojem su provjerene kompetencije ne mora se ponovno testirati na iste kompetencije, međutim, navedeni ima pravo zatražiti ponovno testiranje istih kompetencija te mu se u obzir uzima rezultat ostvaren na posljednjem testiranju.
Na testiranju kandidata u centraliziranom sustavu za zapošljavanje provodi se provjera općih kompetencija (kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti i komunikacijske vještine), općih znanja (znanje hrvatskog i stranog jezika, znanje formalnog komuniciranja, poznavanje rada na računalu, poznavanje sustava javne uprave i etike) te kompetencija i znanja specifičnih za radno mjesto koje je moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje. Opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se na odgovarajući način u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje (npr. prezentacijske vještine, znanje stranog jezika u govoru, rješavanje simuliranog slučaja). Ukupni rezultati testiranja unose se u centralizirani sustav za zapošljavanje.
Kandidati koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju i ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja, pozivaju se na intervju s komisijom koju imenuje čelnik državnog tijela koje provodi zapošljavanje.
Izbor kandidata u postupku javnog natječaja obavlja se na temelju rezultata testiranja i intervjua. Izbor kandidata obavlja se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja, a rok se može produžiti u slučaju popunjavanja radnih mjesta kod kojih je propisana obvezna sigurnosna provjera.
Postupak javnog natječaja obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom javnim natječajem nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored, ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu). Također, postupak javnog natječaja može se obustavit zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja javnog natječaja (npr. promjena propisa o ustrojavanju tijela državne uprave, promjena unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave, rebalans državnog proračuna kojim nisu osigurana sredstva za novo zapošljavanje i dr.).
Odluka o obustavi postupka javnog natječaja objavljuje se na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnom za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Planiranje prijma u državnu službu te način raspisivanja i provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu uredit će detaljnije Vlada uredbom.
Uz članke 72. - 73.
Ovim odredbama utvrđuju se akti koji se donose za kandidata izabranog u postupku javnog natječaja. Osobe izabrane u postupku javnog natječaja primaju u državnu službu rješenjem.
Rješenje o prijmu u državnu službu u postupku javnog natječaja dostavlja se kandidatima prijavljenim na javni natječaj javnom objavom na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana javne objave.
Navedeni način dostave rješenja o prijmu u državnu službu predviđen je i važećim Zakonom o državnim službenicima od 2017. godine čime je značajno skraćen postupak javnog natječaja. Osobna dostava rješenja, posebno u slučaju kada se na javni natječaj prijavio veliki broj kandidata, iziskivala bi ne samo velike materijalne troškove (dostava rješenja svim kandidatima u postupku preporučenom poštom, uz povratnicu), nego i probleme u slučaju kada nije moguće izvršiti osobnu dostavu (neuredna dostava rješenja zbog izbivanja kandidata s adrese navedene u prijavi ili potpisivanja povratnice od strane ukućana, čekanje da se vrate sve povratnice, različit dan dostave rješenja i time različit početak roka za žalbu za pojedine kandidate i dr.).
U pogledu javne objave osobnih podataka izabranih kandidata u natječajnom postupku prema mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka, kod provođenja natječajnog postupka i dostavljanja obavijesti o izboru u svrhu osiguranja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti smiju se učiniti javno dostupnima podaci o izabranom kandidatu koji se odnose na naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije te ime i prezime izabranog kandidata u provedenom natječajnom postupku, dok se svi ostali osobni podaci koji nemaju veze sa natječajem moraju na odgovarajući način zaštititi.
Pored toga, javna objava rješenja o prijmu u državnu službu u skladu je sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o općem upravnom postupku, kojim je propisana mogućnost javne objave rješenja (kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni).
Na opisani način javne objave rješenja, rok za žalbu za sve kandidate počinje teći istoga dana (istekom osmog dana od dana javne objave na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose).
Po izvršnosti rješenja o prijmu u državnu službu za izabranog kandidata donosi rješenje o rasporedu na radno mjesto. Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada.
Uz članke 74. – 76.
Osobe se primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme uz probni rad u trajanju od tri mjeseca. Za vježbenike probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci, s tim da najranije tri mjeseca prije isteka probnoga rada mogu pristupiti polaganju državnog ispita. Za vrijeme probnog rada vježbenici se osposobljavaju za samostalno obavljanje poslova i mogu se radi osposobljavanja uputiti na rad u različite ustrojstvene jedinice istog ili drugog državnog tijela.
Probni rad produžava se za vrijeme plaćenog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, odnosno vrijeme korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.
Čelnik tijela imenuje mentora vježbeniku koji daje upute i smjernice vježbeniku u vezi s poslovima radnog mjesta na koje je raspoređen pri čemu se mentorom može imenovati osoba koja ima najmanje isti stupanj obrazovanja kao vježbenik te ispunjava ostale uvjete propisane uredbom kojom se uređuje izobrazba državnih službenika.
Na kraju probnog rada državnog službenika se ocjenjuje ocjenom „zadovoljava“ (kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika može očekivati da će službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta) ili ocjenom „ne zadovoljava“ (kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika ne može očekivati da će službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta).
Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se državna služba. U tom slučaju donosi se rješenje najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka probnog rada. Radi se o prekluzivnom roku pa se rješenje ne može donijeti istekom tog roka.
Uz članke 77. – 78.
Navedenim odredbama uređuju se posebnosti prijma u državnu službu na određeno vrijeme. Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao (a najduže godinu dana), odnosno do povratka odsutnoga službenika. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao potrebno je prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.
Kod prijma u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, državnog službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, pod uvjetom da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu.
Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika ne mora se provesti javni natječaj ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
Izrijekom je propisano da državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.
Iznimno, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana i to:
- radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.
Uz članka 79.
Utvrđuje se mogućnost prijma u državnu službu na određeno vrijeme korisnika mirovine koji ima manje od 67 godina života, do polovice punog radnog vremena. Time se omogućava zapošljavanje korisnika mirovine uz zadržavanje prava na mirovinu, sukladno propisima o mirovinskom osiguranju. Državna služba na određeno vrijeme korisnika mirovine može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika jer državni službenik ne može raditi u državnoj službi nakon navršenih 67 godina života.
Uz članke 80. – 86.
Utvrđuje se mogućnost premještaja službenika po potrebi službe na drugo mjesto rada u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, za koje ispunjava propisane uvjete.
Državni službenik ne može biti premješten na radno mjesto za koje je propisan niži stupanj obrazovanja ili propisano radno iskustvo u kraćem trajanju. Iznimno, državni službenik može, uz njegovu suglasnost, biti premješten na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u kraćem trajanju.
Službenika se premješta po potrebi službe u pravilu na neodređeno vrijeme (trajni premještaj), a može se po potrebi službe premjestiti na određeno vrijeme (najduže godinu dana odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje) za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika.
Pored mogućnosti premještaja službenika po potrebi službe (u slučaju popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, čiji se poslovi moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu) predviđa se i mogućnost premještaja na temelju iskazanog interesa službenika.
Radi obavljanja privremenih poslova koji zahtijevaju posebne vještine, stručno iskustvo i kompetencije državni službenik može se uputiti na rad izvan državne službe u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, međunarodne organizacije ili na rad u međunarodnim projektima. Za vrijeme obavljanja privremenih poslova miruju prava i obveze iz državne službe, ali se to vrijeme priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi i kao stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
Službenik može po potrebi službe biti premješten u drugo državno tijelo temeljem prethodnog pisanog sporazuma čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se službenik premješta.
Službenik koji je privremeno premješten u drugo državno tijelo ostvaruje sva prava iz državne službe u državnom tijelu iz kojeg je premješten. Za vrijeme privremenog premještaja državno tijelo iz kojeg je službenik premješten ima pravo na povrat sredstava za plaću premještenog službenika od državnog tijela u koje je službenik premješten.
Uz članke 87. – 89.
Predviđa se mogućnost napredovanja u državnoj službi rasporedom državnog službenika na više radno mjesto.
Državni službenik može napredovati redovito ako ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto te ostale uvjete propisane zakonom: ako je jedanput ocijenjen ocjenom „izvrstan“ ili najmanje dva puta uzastopno ocjenom „naročito uspješan“ ili najmanje tri puta uzastopce ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom i postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku napredovanja može rasporediti.
Državni službenik koji ne ispunjava uvjete potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a ispunjava ostale uvjete za raspored na radno mjesto i uvjete za redovito napredovanje, može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja, ako na poslovima nižeg stupnja obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i ako u državnoj službi radi neprekidno najmanje dvije godine.
Uz članke 90. – 97.
U okviru reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama sadržane u NPOO-u 2021.-2026., treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika, a povišice plaće i nagrađivanje vezati za ocjenu učinkovitosti rada državnog službenika, uz propisivanje objektivnih i mjerljivih kriterija za ocjenjivanje.
Odredbama članka 90. - 97. ovoga Zakona propisuje se svrha ocjenjivanja, postupak ocjenjivanja i vrste ocjena, a Vlada će uredbom detaljnije urediti postupak i kriterije za ocjenjivanje te sadržaj obrasca o ocjenjivanju.
Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljače, za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge, te službenici na probnom radu.
Svrha ocjenjivanja je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.
Na temelju ostvarene učinkovitosti rada državni službenici ocjenjuju se ocjenama: „izvrstan“, „naročito uspješan“, „uspješan“, „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“.
Neposredno nadređeni državni službenik daje prijedlog ocjene i dostavlja ga na uvid državnom službeniku kojeg ocjenjuje. Ako državni službenik nije zadovoljan predloženom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadređenom službeniku, koji je dužan tu primjedbu razmotriti zajedno sa službenikom.
Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su državnom službeniku nadređeni, zaključno s čelnikom tijela odnosno službenom osobom ovlaštenom za donošenje rješenja o ocjeni. Nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predložiti ocjenu državnog službenika.
O ocjeni se donosi odluka u skladu s općim propisima o radu (neupravni akt), a protiv odluke o ocjeni državni službenik može izjaviti prigovor Povjerenstvu za odlučivanje o prigovorima na ocjene u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Službenik koji nije zadovoljan odlukom Povjerenstva može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općim propisima o radu.
Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene osniva čelnik državnog tijela. Povjerenstvo mora imati neparan broj članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata koji djeluje u državnom tijelu. Ako u državnom tijelu djeluje više sindikata u Povjerenstvo imenovat će se predstavnik sindikata kojeg zajednički predlože svi sindikati. U slučaju da se sindikati ne mogu dogovoriti o zajedničkom predstavniku, predstavnika sindikata predložit će sindikat koji u državnom tijelu ima najveći broj članova.
Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto u istom stupnju obrazovanja.
Ocjena„ne zadovoljava“ razlog je za redoviti otkaz, na koji se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg propisa o radu koje se odnose na redoviti otkaz ugovora o radu.
Uz članke 98. – 102.
Navedenim člancima je propisana obveza polaganja državnog ispita, razine državnog ispita, postupak i način polaganja državnog ispita te posljedica neizvršenja obveze polaganja državnog ispita.
Državni službenik dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, a državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta, dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto.
Državni ispit se polaže za I. i II. razinu ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto. Državni ispit I. razine polažu službenici koji su raspoređeni na radno mjesto za koje je uvjet srednja škola dok državni ispit II. razine polažu službenici koji su raspoređeni na radno mjesto za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili završen sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij. Državni službenik može pristupiti polaganju državnog ispita najviše tri puta za svaku razinu.
Zakonom je propisano da je tijelo nadležno za službeničke odnose nadležno za razvoj i provedbu polaganja državnog ispita te da čelnik državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenuje osobe za razvoj i izradu ispitnih materijala za provedbu državnog ispita.
Sadržaj, postupak i način polaganja državnog ispita te vođenje elektroničkog očevidnika o polaganju državnog ispita propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Kako državni ispit prema predloženom rješenju ne obuhvaća posebni dio (stručni ispit) odnosno posebne programe stručnog ispita drugih državnih tijela, ocjenjuje se da za uređenje navedenih pitanja državnog ispita nije nužna uredba Vlade.
Državnom službeniku koji ne položi državni ispit u propisanom roku, prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
Državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta, a koji ne položi državni ispit II. razine u propisanom roku, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Uz članke 103. – 106.
Izobrazba državnih službenika podrazumijeva osposobljavanje za poslove radnog mjesta i usavršavanje stručnih sposobnosti i vještina službenika.
Sudjelovanje u programu izobrazbe smatra se dijelom obveza državnih službenika, a nadređeni državni službenici obvezni su svojim podređenima omogućiti pohađanje programa izobrazbe na koje su upućeni od strane državnog tijela ili programa izobrazbe čije im je pohađanje odobreno.
Oblici, način i uvjeti izobrazbe državnih službenika uređuju se uredbom Vlade.
Državni službenik ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u trajanju od najviše jedne akademske godine, te je po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen.
Uz članke 107. – 124.
Državni službenici moraju izvršavati svoje dužnosti u službi savjesno i u skladu s odredbama ovoga Zakona i načelima struke. Ako državni službenik ne izvršava propisane dužnosti čini lake ili teške povrede službene dužnosti.
Odredbe o odgovornosti za povrede službene dužnosti uređene su člancima 107. – 124. Zakona. Ovaj dio Zakona ne donosi promjene u odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima vezano uz zastaru pokretanja, vođenja postupka i određivanje i izvršenje kazne. Međutim, za razliku od važećeg Zakona o državnim službenicima, ovaj Zakon predviđa promjene vezano za sastav tijela koja vode postupak za teške povrede službene dužnosti u prvom stupnju. Predlaže se da se predsjednik i najmanje dva člana Službeničkog suda imenuju iz reda sudaca, kako je to već predviđeno za Viši službenički sud.
Ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika koje nanosi štetu ugledu službe predstavlja tešku povredu službene dužnosti. Alternativno se predlaže da povreda glasi: „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe koje nanosi štetu ugledu službe“. Predloženom alternativom preciznije su određena obilježja navedene teške povrede službene dužnosti.
Vezano za tešku povredu službene dužnosti dolaska na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge, izmijenjeno je dosadašnje rješenje prema kojem se smatra da je službenik pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 g/kg. Nacrtom prijedloga zakona predlaže se usklađivanje s člankom 58. stavkom 3. Zakona o zaštiti na radu te se utvrđuje odredba prema kojoj će se smatrati da je državni službenik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka.
U odnosu na postupak zbog povrede službene dužnosti na koji se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, predviđeno je proširenje sadržaja zahtjeva za pokretanje postupka (navođenje podatka o ranijoj odgovornosti službenika za tešku povredu službene dužnosti) i obveza dostave zahtjeva za pokretanje postupka za tešku povredu službene dužnosti u dovoljnom broju primjeraka za sud i službenika protiv kojeg se pokreće postupak.
Vezano uz donošenje odluke o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti nakon prestanka državne službe napravljena je razlika u odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima s obzirom na obilježja teške povrede. Ako je državnom službeniku prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti, Službenički sud nastavit će vođenje postupka i na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti, u kojem slučaju će izreći zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od jedne godine. Međutim, ukoliko je počinjena teška povreda službene dužnosti koja ima obilježja korupcije ili otuđenja državne imovine izreći će zabranu prijma u državnu službu u razdoblju od 4 godine.
U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom. Protiv rješenja čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, a protiv rješenja Službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Višem službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
U odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima zadržana je mogućnost pokretanja upravnog spora protiv drugostupanjskog rješenja u postupku zbog povrede službene dužnosti, međutim ovim Zakonom ta mogućnost je isključena u slučaju poništavanja prvostupanjskog rješenja i dostave predmeta na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Za lake povrede službene dužnosti mogu se izreći pisana opomena i novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.
Za teške povrede službene dužnosti može se izreći novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena, premještaj na drugo radno mjesto istog stupnja obrazovanja i prestanak državne službe. Kaznu premještaja na drugo radno mjesto istog stupnja obrazovanja može se izreći samo na prijedlog čelnika tijela koji je pokrenuo postupak zbog teške povrede službene dužnosti, ako postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu.
Zastarni rokovi za pokretanje i vođenje postupka zbog lake odnosno teške povrede službene dužnosti propisani su na isti način kao u važećeg Zakonu o državnim službenicima. Jedino se kod prekida zastare pokretanja postupka dodaje odredba prema kojoj se zastara prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom ka odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida, zastarni rok počinje iznova teći (kao što je propisano važećim Zakonom samo za vođenje postupka). Prekid zastare pokretanja postupka propisuje se zbog mogućnosti pravovremenog pokretanja postupka protiv zaštićenih sindikalnih povjerenika.
Uz članke 125. – 127.
Institut udaljenja iz službe uređen je na sličan način kao u važećem Zakonu o državnim službenicima uz usklađivanje terminologije sa Zakonom o kaznenom postupku (istražni zatvor).
Utvrđuju se tri slučaja odnosno vrste udaljenja iz službe: slučaj obveznog udaljenja, mogućeg udaljenja i presumiranog udaljenja.
Smatra se da je udaljen iz službe službenik kojem je određen istražni zatvor, sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak ili koji je na izdržavanju kazne zatvora zbog prekršaja.
Rješenjem čelnika tijela službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.
Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog djela s obilježjima korupcije počinjenog u službi, danom saznanja za pokretanje postupka.
Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije, danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka.
Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojega je pokrenut istražni postupak i određen istražni zatvor, o čemu se donosi rješenje.
Odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar. Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti odnosno do isteka istražnog zatvora.
Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može uložiti žalbu Službeničkom sudu.
Uz članke 128. – 135.
Utvrđuje se odgovornost za štetu državnog službenika koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu, utvrđivanje okolnosti nastanka štete, naknada štete po općim propisima obveznog prava, rok za naknadu štete, uspostava prijašnjeg stanja i oslobođenje od odgovornosti za štetu.
Uz članke 136. – 144.
Ovim odredbama propisuje se postupak prema službenicima koji ostanu bez radnog mjesta zbog ukidanja državnih tijela u kojima su do tada radili ili zbog ukidanja radnih mjesta u državnom tijelu (izmjenom pravilnika o unutarnjem redu).
Službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi u roku od dva mjeseca od ukidanja državnog tijela odnosno ukidanja radnog mjesta u državnom tijelu, ako u tom roku ne budu raspoređeni na druga radna mjesta za koje ispunjavaju uvjete za raspored. Raspolaganje se određuje u dužini otkaznog roka prema općim propisima o radu, s tim da se računa neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Evidencija državnih službenika koji su stavljeni na raspolaganje Vladi vodi se u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
U odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima (prema kojem je državno tijelo dužno unijeti podatke o službeniku stavljenom na raspolaganje Vladi u web aplikaciju CIRCA) došlo je do promjene jer će državno tijelo unijeti podatke o službeniku stavljenom na raspolaganje u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama, u roku od 24 sata od dana izvršnosti rješenja o stavljanju službenika na raspolaganje.
Uz članak 145.
Ako kod državnog službenika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, državno tijelo u kojem je službenik zaposlen dužno je rasporediti državnog službenika na radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi za koje je radno sposoban, a koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je državni službenik prethodno radio. Ukoliko u državnom tijelu nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se navedeni službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Uz članke 146. – 147.
Navedenim odredbama propisani su načini prestanka državne službe: sporazumom, istekom roka, otkazom, po sili zakona i na drugi način propisan zakonom.
Rješenje o prestanku državne službe je upravni akt i donosi se u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
Uz članak 148.
Uređuje se prestanak državne službe na određeno vrijeme. Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka, ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom.
Uz članak 149.
Uređuje se prestanak državne službe na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela, kojim se utvrđuje dan prestanka službe.
Uz članak 150.
Utvrđuje se prestanak državne službe otkazom koji mogu dati čelnik tijela i državni službenik. Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu prestaje danom izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg državnom tijelu podnese službenik. U tom slučaju državni službenik dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
Uz članak 151.
Državnom službeniku može se otkazati državna služba izvanrednim otkazom ako čelnik tijela utvrdi da postupanje državnog službenika tijekom obavljanja poslova:
a)ima obilježja korupcije
b)ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa ili
c)dovodi u pitanje život i fizički integritet građana.
Službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu.
Na udaljenje iz službe zbog izvanrednog otkaza odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 125. stavka 6. (odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar), članka 126. (kome se izjavljuje žalba) i članka 127. ovoga Zakona(naknada plaće za vrijeme udaljenja i vraćanje obustavljenog dijela plaće u propisanim slučajevima).
Protiv rješenja o izvanrednom otkazu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Postupak po žalbi je hitan. Odbor za državnu službu dužan je odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe. Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.
Uz članak 152.
Propisani su slučajevi prestanka državne službe po sili zakona danom propisanim u Zakonu.
Uz članak 153.
Propisuje se odgovarajuća primjena odredba ovoga Zakona o prijmu i prestanku državne službe te pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika na prijam i prestanak službe te prava, obveze i odgovornosti namještenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga ispita.
Namještenik se ne može rasporediti odnosno premjestiti na radno mjesto državnog službenika bez provedbe javnog natječaja za prijam državnih službenika.
Uz članak 154.
Utvrđuje se da tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose provodi upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a inspekcijski nadzor provodi upravna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
Uz članak 155.
Utvrđuje se koji propisi prestaju važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), osim odredaba:
- članka 42. – 44. (plan prijma u državnu službu), članka 45.b. - 45.d (javni natječaj), članka 50.a – 52.a (javni natječaj) i članka 61. stavaka 10. i 11. (oglas za prijam na određeno vrijeme), koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 71. ovoga Zakona
- članka 82. – 86. (ocjenjivanje državnih službenika), članka 139.b i čl. 139.c (ocjenjivanje namještenika), članka 144. stavaka 1. i 2. (zadržavanje odredaba o plaćama iz ZDSN/2001) i članka 151.a (plaće rukovodećih državnih službenika), koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi i provedbenih propisa toga zakona.
Također, utvrđuje se koji propisi koji ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona, kako ne bi došlo do pravne praznine vezano za pojedina pitanja.
Pored toga, utvrđuje se zadržavanje na snazi odredaba članka 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/01.) i provedbenih propisa toga Zakona, a koje su ostale na snazi temeljem članka 144. stavka 2. važećeg Zakona o državnim službenicima do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi.
Uz članak 156.
Utvrđuje se rok za donošenje provedbenih propisa i Etičkog kodeksa.
Uz članak 157.
Utvrđuje se rok u kojem su čelnici državnih tijela dužni donijeti nove pravilnike o unutarnjem redu, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 158.
Utvrđuje se da se položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu smatra položenim državnim ispitom I. razine, a položen državni stručni ispit za visoku i višu stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom II. razine.
Službenik koji je sukladno ranijim propisima oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u smislu odredaba ovoga Zakona. Radi se o slučajevima kada je službenik oslobođen obveze polaganja državnog ispita, a ne o slučajevima kada prema ranijim propisima nije imao obvezu polaganja državnog ispita. Stoga se ova odredba ne odnosi na državne službenike koji su izvanredno napredovali na radno mjesto višeg stupnja obrazovanja kojeg su stekli tijekom službe.
Službenik koji nema položen ispit propisane razine, a koji je temeljem članka 42. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 70/19) dužan položiti državni ispit u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 70/20., 29/21. i 39/22.), dužan je ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Službenika koji ne položi državni ispit u propisanom roku rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit propisane razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće će se primijeniti odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje.
Uz članak 159.
Ovim člankom propisuje se da će Vlada najkasnije u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojiti Službenički sud i Viši službenički sud i imenovati njihove predsjednike i članove odnosno da do ustrojavanja Službeničkog suda i Višega službeničkog suda i imenovanja njihovih predsjednika i članova na temelju ovoga Zakona, postupke zbog teških povreda službene dužnosti te drugostupanjske postupke zbog lakih povreda službene dužnosti i udaljenja iz službe provodit će dotadašnji Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni na temelju dotadašnjih propisa.
Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju dotadašnjih propisa, nastavljaju s radom kao članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih članova sukladno ovom Zakonu.
Alternativno se predlaže da Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni prema dosadašnjim propisima, nastavljaju s radom kao Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni ovim Zakonom, a zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju dotadašnjih propisa, nastavljaju s radom kao predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih predsjednika i članova sukladno ovom Zakonu. U tom slučaju nije potrebno donositi novu odluku o ustrojavanju Službeničkog i Višeg službeničkog suda te ponovno imenovati njihove članove.
Uz članak 160.
Odbor za državnu službu ustrojen prema dotadašnjim propisima nastavlja s radom kao Odbor za državnu službu ustrojen ovim Zakonom, a predsjednik i članovi Odbora za državnu službu zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom do isteka vremena na koje su imenovani.
Uz članke 161. i 162.
Ovim člancima propisuje se da će se započeti postupci prijma u državnu službu i postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika i namještenika, koji ne budu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastaviti i dovršiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Rukovodeći državni službenici koje je imenovala Vlada na temelju javnog natječaja, zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.
Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju raditi na svojim dotadašnjim radnim mjestima te zadržavaju plaće i druga prava prema dotadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela usklađenim s odredbama ovoga Zakona.
Državni službenici i namještenici primljeni u državnu službu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije donošenja pravilnika o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona, raspoređuju se na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu donesenom temeljem dosadašnjih propisa.
Uz članak 163.
Propisuje se rok za potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa iz članka 38. ovoga Zakona.
Uz članak 164.
Propisuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona, osim odredaba o planu prijma u državnu službu, zapošljavanju i ocjenjivanju, koje ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa ovoga Zakona, odnosno zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika.
PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o državnim službenicima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređene su Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), te provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona. Na pitanja koja nisu uređena Zakonom o državnim službenicima ili posebnim zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu.
Postupak provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu propisan je Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“ broj 78/17. i 89/19.) e se odnosi na sva državna tijela, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
U državnu službu prima se putem javnog natječaja, a izbor kandidata se obavlja na temelju rezultata testiranja i intervjua u kojima se utvrđuju znanja, vještina i sposobnosti kandidata. U postupku provedbe javnog natječaja provodi se i psihološko testiranje kandidata, ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela.
Postupak provodi komisija za provedbu natječaja koju imenuje čelnik tijela iz reda državnih službenika, a rješenje o prijmu u državnu službu donosi čelnik tijela ili ovlaštena službena osoba. Protiv rješenja o prijmu u službu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Najviše prigovora na provedbu javnog natječaja odnosi se na dugotrajnost postupka, netransparentnost izbora kandidata i sadržaj testiranja koji pokazatelj znanja, sposobnosti i vještina kandidata te nemogućnost podnošenja prijava na natječaj elektroničkim putem.
Stoga se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) provodi Investicija C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije , kojom se planira u naprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Planiranom investicijom utvrdit će se sadržaj testiranja i pripremiti odgovarajući zadaci za testiranje kojima se može osigurati izbor najboljeg kandidata. Na taj način ubrzat će postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.
U provedbi ove investicije potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojem se uređuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira. Prvi pokazatelj uspješnosti investicije je stupanje na snagu Zakona o državnim službenicima, dok je ciljana vrijednost investicije 100% novih, stalno zaposlenih državnih službenika zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novo razvijene IT platforme (4. kvartal 2024). Stoga je potrebno donijeti novi Zakon o državnim službenicima kojim će se urediti centralizirani sustav za zapošljavanje u državnoj službi.
U postupku zapošljavanja testirat će se kompetencije kandidata pri čemu će se uzeti u obzir rezultati provedenog projekta „Razvoj kompetencijskog modela za zaposlene u javnoj upravi“ u kojem su utvrđeni opisi uobičajenih poslova javne uprave, opisi rukovodećih poslova, načini utvrđivanja složenosti poslova i primjenjive razine kompetencija te kategorije radnih mjesta na koje se pojedine razine kompetencija odnose.
Također, u okviru NPOO-a, reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama. Pritom, potrebno je plaću vezati za ocjenu radne učinkovitosti državnog službenika te propisati objektivne i mjerljive kriterije za ocjenjivanje. Stoga je potrebno novim Zakonom o državnim službenicima i provedbenim propisom urediti postupak ocjenjivanja i kriterije za ocjenjivanje.
U cilju borbe protiv korupcije, Akcijskim planom za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, utvrđena je mjera 4.3.5. Jačanje etičke infrastrukture za državne službenike, Aktivnost 143. Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (regulacija prestanka državne službe po sili zakona za službenike kojima se utvrdi krivnja za počinjenje kaznenih djela povezanih s korupcijom neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna osuda), s rokom provedbe: IV. kvartal 2024. Stoga se ovim zakonom propisuje navedeni razlog prestanka državne službe po sili zakona.
S obzirom da je zbog prethodno navedenih pitanja potrebno izmijeniti niz odredaba važećeg Zakona o državnim službenicima, te uzimajući u obzir dosadašnje brojne izmjene i dopune Zakona u skladu s člankom 48. stavkom 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila („Narodne novine“ broj 74/15) predlaže se donošenje novog zakona.
U novom Zakonu o državnim službenicima, pored preuzimanja odredbi važećeg Zakona (prava i obveze, sukob interesa, pravilnik o unutarnjem redu, Odbor za državnu službu, raspored službenika, premještaj, napredovanje, izobrazba, državni ispit, stavljanje na raspolaganje, odgovornost za povrede službene dužnosti i prestanak državne službe) uz odgovarajuća poboljšanja, propisuje se centralizirani sustav za zapošljavanje koji obuhvaća planiranje prijma u državnu službu, podnošenje prijava kandidata elektroničkim putem, testiranje kandidata elektroničkim putem i druge aktivnosti vezane uz zapošljavanje. Time će se uspostaviti objektivniji i transparentniji sustav za zapošljavanje najkompetentnijih kandidata te stvaranje pretpostavki za izgradnju profesionalne, učinkovite te korisnicima dostupne javne uprave u Republici Hrvatskoj.
Također, uvodi se novi sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada u jednostavnijem i bržem postupku, a ocjena će biti temelj za nagrađivanje i povišice plaće državnim službenicima te otkazivanje državne službe državnom službeniku koji je dobio ocjenu „ne zadovoljava“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona u ukupnom iznosu 2.171.057 eura, odnosno 1.178.455 eura za 2023., 362.602 eura za 2024. i 630.000 eura za 2025. godinu, osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u okviru razdjela 109 - Ministarstvo pravosuđa i uprave, glave 10905, projekta T830027 - Jačanje javne uprave, pravosuđa i sprječavanje korupcije - NPOO, podprojekta T830027.007 - Centralizirani sustav selekcije, na izvoru financiranja 581 - Mehanizam za oporavak i otpornost, skupinama računa 32 - Materijalni rashodi i 42 - Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM
Dostavlja se Prijedlog Zakona o državnim službenicima, s obrazloženjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA I. UVODNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Predmet Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namještenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državnoodvjetničkog vijeća, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe (u daljnjem tekstu: državna tijela).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rodna neutralnost izraza
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Zakonu odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Državni službenici i namještenici
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
(1) Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici.
(2) Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav) i zakona.
(3) Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.
(4) Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.
(5) Iznimno, ovisno o organizaciji i potrebama službe, u državnim tijelima pomoćno-tehnički i ostali poslovi iz stavka 4. ovoga članka mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pružatelji stručnih usluga izvan državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
(1) Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.
(2) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.
(3) Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu u skladu s ovim zakonom.
(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na izdatke za pružatelje usluga izobrazbe državnih službenika te obavljanje poslova koji se odnose na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
(1) Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima.
(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, uredbama Vlade ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA II. TEMELJNA NAČELA, PRAVA I OBVEZE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
1. NAČELA POSTUPANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
Državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
Državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati ili povlašćivati građane po osnovi dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Načelo hijerarhijske podređenosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
(1) Državni službenici dužni su izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenih državnih službenika, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.
(2) Ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu, prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Načelo odgovornosti za rezultate
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
Državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
2. TEMELJNA PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na rad u prikladnim uvjetima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
(1) Državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi.
(2) Državnom službeniku moraju biti osigurani zdravi uvjeti rada, bez izlaganja okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost.
(3) Državni službenik ima pravo na zaštitu fizičkog i moralnog integriteta tijekom obavljanja službenih dužnosti.
(4) Državni službenik ima pravo na pravnu pomoć na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, odnosno na naknadu troškova u tim postupcima, ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu s zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na plaću i druga materijalna prava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
(1) Državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću.
(2) Državni službenici imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti, neovisno o tome jesu li u državnoj službi na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme.
(3) Plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim zakonom.
(4) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti materijalna i druga prava državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
(1) Čelnik državnog tijela i nadređeni službenici dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo, te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu.
(2) Čelnik državnog tijela i nadređeni službenici moraju poštivati dostojanstvo državnog službenika.
(3) Državni službenik ima jednake mogućnosti za napredovanje i stručno usavršavanje kroz organiziranu izobrazbu i druge načine usavršavanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
(1) Državnom službeniku jamči se zaštita od svakoga neopravdanog ili nepotrebnog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta.
(2) U slučajevima korištenja dopusta određenih ovim ili drugim zakonom ili kolektivnim ugovorom te upućivanja na rad u tijela Europske unije ili međunarodnih organizacija, državni službenik ima se pravo vratiti na iste ili druge odgovarajuće poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na kandidiranje na izborima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
(1) Državni službenik ima se pravo kandidirati na državnim i lokalnim izborima.
(2) Izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje, nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi.
(3) Političko opredjeljenje državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na predstavku i pritužbu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
Državni službenik ima pravo uputiti predstavku i pritužbu u vezi s ostvarivanjem prava iz državne službe te dobiti na njih odgovor u primjerenom roku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
(1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe.
(2) Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.
(3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.
(4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
3. TEMELJNE DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
Državni službenik dužan je poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati savjesno, stručno i na vrijeme, u skladu s načelima državne službe te u radu koristiti nova saznanja, usvajati i primjenjivati stručna dostignuća u svojoj struci te se trajno stručno usavršavati.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
(1) Državni službenik obvezan je pri obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen postupati u skladu s načelima državne službe i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa ili interesa fizičke ili pravne osobe.
(2) Državni službenik ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu dane sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen.
(3) U slučaju nužde državni službenik može biti privremeno ovlašten da djeluje izvan svojih redovitih ovlasti, ali samo uz izričito odobrenje čelnika tijela ili nadređenog službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 20.
(1) Od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.
(2) Državnom službeniku iz stavka 1. ovog članka ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 21.
(1) Državni službenik dužan je čuvati kao tajnu sve podatke koje je doznao u tijeku postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu.
(2) Državni službenik dužan je čuvati tajnost klasificiranih podataka u skladu s zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. Obveza čuvanja tajnosti klasificiranih podataka traje z a vrijeme i nakon prestanka obavljanja državne službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti podataka.
(3) Državni službenik dužan je čuvati poslovnu ili profesionalnu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja poslovne ili profesionalne tajne traje i po prestanku državne službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(4) Čelnik državnog tijela može službenika osloboditi obveze čuvanja poslovne ili profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost prisutnosti na radnom mjestu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 22.
(1) Državni službenik dužan je poštivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dužnosti, te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe.
(2) Državni službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja čelnika tijela ili nadređenog službenika udaljavati iz radnih prostorija, osim radi korištenja prava na stanku, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.
(3) U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik je dužan obavijestiti čelnika tijela ili nadređenog službenika o razlozima spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka, osim ako to nije moguće učiniti iz objektivnih razloga ili više sile, u kom je slučaju dužan obavijestiti nadređenog službenika odmah po prestanku razloga koji su onemogućili ranije obavješćivanje. Državni službenik nema pravo na plaću za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada.
(4) Fleksibilno radno vrijeme može se odobriti službenicima koji su roditelji djeteta do osam godina starosti ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi.
(5) Mogućnost rada s nepunim radnim vremenom detaljnije uređuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 23.
(1) Državni službenik može obavljati poslove radnog mjesta na izdvojenom mjestu rada i radom na daljinu.
(2) Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg službenik posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora službenika i čelnika tijela, a koji nije prostor državnog tijela.
(3) Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu čelnik tijela i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.
(4) Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu.
(5) U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, čelnik tijela može, radi osiguranja kontinuiranog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada.
(6) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost odbijanja ponuđenih darova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
Državnom službeniku zabranjeno je zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije, radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 25.
Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovom srodniku ili bračnom, odnosno izvanbračnom drugu, radi ostvarivanja vlastite koristi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost pružanja informacija
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
Državni službenik dužan je pripremiti sve potrebne podatke o obavljenim poslovima radi informiranja javnosti sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uporaba povjerene imovine
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 27.
Državni službenik obvezan je s dužnom pažnjom koristiti se imovinom koja mu je povjerena u svrhu obavljanja njegovih dužnosti i ne smije je koristiti za postizanje osobnog interesa ili druge nezakonite aktivnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost etičnog ponašanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 28.
(1) Državni službenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled državne službe, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju.
(2) Pravila ponašanja državnih službenika uređuje etičkim kodeksom Vlada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana poticanja na političko organiziranje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 29.
Državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 30.
(1) Državni službenik dužan je po nalogu nadređenog, sukladno svojim sposobnostima, u interesu službe zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika.
(2) Službenik iz stavka 1. mora ispunjavati uvjete za raspored na radno mjesto odsutnog službenika kojeg zamjenjuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost izvršavanja naloga
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 31.
Državni službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenoga državnog službenika koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost odbijanja naloga
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 32.
(1) Državni službenik dužan je odbiti izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, te o tome obavijestiti nadređenog službenika ili čelnika tijela.
(2) Državni službenik kome je naređeno izvršenje naloga s obilježjima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je postupiti na sljedeći način:
a) pisano upozoriti davatelja naloga da je nalog nezakonit, da bi izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, da bi izvršenje naloga moglo izazvati veću štetu ili da bi izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj,
b) u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom,
c) ako nalog bude potvrđen, državni službenik će o tome obavijestiti osobu neposredno nadređenu davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela ili prekršaja, izvršiti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu.
(3) Državni službenik ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga, ako je postupio u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
(4) Državni službenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog primjedbe stavljene sukladno stavku 2. ovoga članka.
(5) Državni službenik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, iako je nalog ponovljen i potvrđen sukladno stavku 2. ovoga članka, jer u protivnom odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Mogućnost odbijanja naloga
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 33.
(1) Državni službenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka koje bi:
a) uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima,
b) predstavljale opasnost za njegovo zdravlje,
c) tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik, kojem je nalog upućen.
(2) Odbijanje izvršenja zadataka koji bi mogli predstavljati prijetnju zdravlju nije dopušteno u onim poslovima koji podrazumijevaju izlaganje opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvrđeni posebni uvjeti rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
4. SUKOB INTERESA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 34.
Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik ili u području u kojem obavlja nadzor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Mogućnost obavljanja dodatnog posla
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 35.
(1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi, fizičkoj osobi ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te pravne osobe, fizičke osobe ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima.
(3) O zahtjevu državnog službenika za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti odlučuje odlukom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 36.
(1) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi.
(2) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o fizičkim i pravnim osobama te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.
(3) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa.
(4) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenoga državnog službenika je li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj obavlja najviše dužnosti u strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.
(5) Nadređeni službenik ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavka 1. – 4. ovoga članka i o tome obavijestiti čelnika državnog tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima.
(6) Odluka o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim predmetima unosi se u osobni dosje službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 37.
(1) Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državni službenik može biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako je imenovan na prijedlog državnog tijela u kojem je zaposlen sukladno posebnom propisu.
(2) U okviru obavljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 38.
(1) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan dati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa u smislu članaka 34. – 37. ovoga Zakona.
(2) Državni službenik dužan je dati novu izjavu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa propisanih ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana donošenja pojedinih odluka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 39.
(1) Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes.
(2) Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:
a) njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja
b) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine
c) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju
d) fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u kojoj se državni službenik namjerava zaposliti
e) udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora
f) fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj
g) fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA III. ODLUČIVANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
1. UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 40.
Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskim potencijalima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 41.
(1) Državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: jedinica za ljudske potencijale).
(2) Jedinica za ljudske potencijale:
a) obavlja stručne i upravne poslove vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala,
b) priprema prijedlog plana prijma u državnu službu,
c) priprema kompetencijski model i izrađuje profile radnih mjesta u državnom tijelu
d) planira razvoj ljudskih potencijala u državnom tijelu, procjenjuje potrebe izobrazbe u državnom tijelu te obavlja stručne poslove vezane za izobrazbu državnih službenika i namještenika
e) vodi evidencije službenika i namještenika i redovito unosi nove podatke o zaposlenima u Registar zaposlenih u javnom sektoru i ostale propisane evidencije,
f) sudjeluje u provedbi postupka prijma u državnu službu.
(3) U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 službenika i namještenika, poslove upravljanja i razvoja ljudskih potencijala obavlja pojedini službenik u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
2. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rješenja i odluke
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 42.
(1) Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela.
(2) Na odlučivanje o pravima i obvezama iz državne službe, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu kojima se uređuje ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, napredovanju, stavljanju na raspolaganje, otkazu službeniku koji nije zadovoljio na probnom radu, prestanku državne službe po sili zakona te prestanku državne službe istekom roka.
(5) Protiv rješenja Odbora za državnu službu državno tijelo i državni službenik mogu pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
3. ODBOR ZA DRŽAVNU SLUŽBU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 43.
(1) Odbor za državnu službu se osniva kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Sjedište Odbora je pri ijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
(3) U obavljanju svojih poslova Odbor za državnu službu koristi pečat s grbom Republike Hrvatske.
(4) Na sadržaj zaglavlja akata Odbora za državnu službu primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.
(5) Uredske i druge administrativne poslove za Odbor za državnu službu obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Imenovanje članova Odbora za državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 44.
(1) Članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od pet godina. Članovi Odbora moraju biti diplomirani pravnici, odnosno magistri prava.
(2) Odbor za državnu službu ima predsjednika, kojeg imenuje Vlada iz reda članova Odbora za državnu službu.
(3) Predsjednik i član Odbora imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u ijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
(4) Predsjedniku i članu Odbora za vrijeme trajanja mandata miruju prava i obveze iz službe u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja.
(5) Vlada uredbom propisuje broj članova, uvjete za imenovanje, način imenovanja, ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nepristranost i neovisnost članova Odbora za državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 45.
(1) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu neovisni su u radu i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.
(2) Predsjednik i članovi Odbora ne smiju obavljati drugu službu ili posao koji bi mogao utjecati na njihovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njihov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem dužnosti u Odboru.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Razrješenje članova Odbora za državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 46.
(1) Predsjednika i članove Odbora Vlada može razriješiti:
- na njihov osobni zahtjev,
- zbog njihovog nezakonitog, nesavjesnog ili nemarnog rada,
- u slučaju prestanka državne službe na način propisan zakonom.
(2) Razriješeni predsjednik Odbora ostaje u sastavu Odbora u svojstvu člana, ako ga Vlada istovremeno nije razriješila i dužnosti člana Odbora.
(3) Razriješeni član Odbora odnosno član Odbora kojem je istekao rok na koji je imenovan ima pravo povratka na odgovarajuće poslove u državno tijelo u kojem je bio u službi prije imenovanja za člana Odbora, a ako nije bio u državnoj službi, ima pravo rasporeda u tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, na temelju zahtjeva koji je dužan podnijeti nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana razrješenja.
(4) Nadležno državno tijelo dužno je donijeti rješenje o rasporedu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva razriješenog člana Odbora. Do donošenja tog rješenja razriješeni član Odbora ostvaruje prava iz službe u Odboru prema dotadašnjem rješenju.
(5) Odredbe stavaka 2. do 4. ovoga članka ne odnose se na člana Odbora koji je razriješen zbog prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA IV. RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Nazivi radnih mjesta i uvjeti za raspored
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 47.
Nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za klasifikaciju i vrednovanje utvrđuje Vlada uredbom.
Alternativa:
Nazive radnih mjesta u državnoj službi i uvjete za raspored utvrđuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Kompetencijski model
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 48.
(1) Kompetencijski model je temelj za upravljanje ljudskim potencijalima, a osobito pri planiranju novog zapošljavanja, rasporeda na radno mjesto, napredovanja i utvrđivanja potreba za dodatnom izobrazbom državnih službenika.
(2) Kompetencijski model priprema jedinica za ljudske potencijale u državnom tijelu radi izrade profila radnih mjesta s opisom, udjelima te složenošću poslova, kvalifikacijama te potrebnim općim, specifičnim i rukovodećim kompetencijama.
(3) Kompetencijski model iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio pravilnika o unutarnjem redu državnog tijela.
(4) Kompetencijski model u državnom tijelu sadrži opće, specifične i rukovodeće kompetencije za radna mjesta u tom tijelu.
(5) Kompetencije su znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja državnih službenika potrebna za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta.
(6) Opće kompetencije moraju imati svi državni službenici, bez obzira na vrstu i složenost poslova radnoga mjesta.
(7) Specifične kompetencije vezane su za pojedine skupine poslova koji zahtijevaju stručno znanje i iskustvo u određenom području rada te posebne vještine, sposobnosti i ponašanja potrebne za kvalitetno obavljanje tih poslova.
(8) Rukovodeće kompetencije moraju imati državni službenici koji upravljaju ustrojstvenom jedinicom ili državnim tijelom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravilnik o unutarnjem redu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 49.
(1) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored, potrebne kompetencije te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu.
(2) Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela.
(3) Tijela državne uprave te uredi i druge stručne službe Vlade obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
(4) Pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa.
(5) Ured predsjednika Republike Hrvatske, stručne službe Hrvatskoga sabora, Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državni ured za reviziju te druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe dužni su dostaviti pravilnik o unutarnjem redu tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 50.
(1) Na radna mjesta zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda, glavnog tajnika ministarstva, zamjenika glavnog državnog inspektora, ravnatelja i glavnog inspektora koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije, glavnog tajnika državne upravne organizacije, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine.
(2) Na mogućnost raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećih službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, u slučaju isteka vremena na koje su imenovani dotadašnji službenici.
(3) Na dostavu rješenja o imenovanju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o dostavi rješenja o prijmu u državnu službu. Protiv rješenja o imenovanju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Do provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka, Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg službenika iz stavka 1. ovoga članka ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.
(5) Rukovodećeg službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada će razriješiti:
a. na osobni zahtjev,
b. ako je proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti,
c. nakon ukidanja ili promjene djelokruga ustrojstvene jedinice ili državnog tijela kojim upravlja,
d. u slučaju prestanka državne službe u skladu sa zakonom.
(6) Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo.
(7) Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8) Razriješeni rukovodeći državni službenik rasporedit će se na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu, za koje ispunjava uvjete.
(9) Ako nema radnog mjesta na koje se razriješeni rukovodeći državni službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Radna mjesta u kabinetu ministra
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 51.
(1) Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme najduže do dana prestanka mandata ministra.
(2) Na raspored državnog službenika iz stavka 1.ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premještaju.
(3) Nakon prestanka mandata ministra, službenici iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u istom ili drugom državnom tijelu u kojem su radili do premještaja u kabinet ministra.
(4) Protiv rješenja iz stavka 1. – 3. ovoga članka žalbu može izjaviti službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na radna mjesta u odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA V. POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
1. PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uvjeti za novo zapošljavanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 52.
(1) Uvjeti za provedbu novog zapošljavanja su:
a) slobodno radno mjesto predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu
b) popunjavanje radnog mjesta predviđeno planom prijma u državnu službu
c) osigurana financijska sredstva.
(2) Iznimno od stavka 1. podstavka a) ovoga članka novo zapošljavanje može se provesti radi popunjavanja radnog mjesta koje nije slobodno u vrijeme raspisivanja i provedbe javnog natječaja, ako će ostati upražnjeno zbog prestanka državne službe dotadašnjem službeniku u roku od najviše šest mjeseci od dana raspisivanja javnog natječaja.
(3) Javni natječaj za popunjavanje radnog mjesta iz stavka 2. ovoga članka može se raspisati po izvršnosti rješenja o prestanku državne službe dotadašnjem službeniku. Za izabranog kandidata u postupku javnog natječaja može se donijeti rješenje o prijmu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radnom mjesto, a kandidat ne može početi raditi prije prestanka državne službe dotadašnjem službeniku.
(4) Iznimno od stavka 1. podstavka b) ovoga članka postupak prijma u službu može se provesti neovisno o planu prijma u državnu službu u slučaju:
a) prijma na određeno vrijeme koji se nije mogao predvidjeti u vrijeme donošenja plana prijma u službu te u slučaju zamjene duže vrijeme odsutnog službenika
b) popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine ili u prosincu prethodne godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Plan prijma u državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 53.
(1) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se broj državnih službenika i namještenika i radna mjesta u državnom tijelu koja se planira popuniti novim zapošljavanjem na neodređeno i određeno vrijeme te utvrđuje broj vježbenika.
(2) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu pripadnicima nacionalnih manjina i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i posebnom zakonu.
(3) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se i popunjenost radnih mjesta u državnom tijelu osoba s invaliditetom i planira zapošljavanje potrebnog broja državnih službenika s invaliditetom radi ostvarivanja njihove zastupljenosti sukladno posebnom zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Priprema i donošenje plana prijma
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 54.
(1) Državno tijelo priprema prijedlog plana prijma u državnu službu u vrijeme pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu.
(2) Prijedlog plana iz stavka 1. ovoga članka, dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu financija i tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
(3) Čelnik državnog tijela, po dobivenoj suglasnosti Ministarstva financija i tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, donosi plan prijma u državnu službu.
(4) Plan prijma u državnu službu za pravosudna tijela donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(5) Iznimno, zbog opravdanih razloga, plan prijma u državnu službu može se izmijeniti odnosno dopuniti tijekom kalendarske godine na koju se odnosi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Objava plana prijma
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 55.
Plan prijma u državnu službu objavljuje se na internetskoj stranici državnog tijela za koje se plan donosi i internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 56.
(1) Osoba koja se prima u državnu službu mora imati:
a) odgovarajući stupanj obrazovanja
b) radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, osim u slučaju prijma vježbenika
c) zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima
d) hrvatsko državljanstvo, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(2) U državnu službu može se primiti državljanin države članice Europske unije koji zna hrvatski jezik i latinično pismo.
(3) U državnu službu može se primiti državljanin države koja nije članica Europske unije ili osoba bez državljanstva, uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako zna hrvatski jezik i latinično pismo i ispunjavanja uvjete propisane posebnim zakonom.
(4) Strani državljanin ne može se primiti u državnu službu na poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela mogu se propisati potrebne kompetencije i drugi uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 57.
(1) U smislu ovoga Zakona radno iskustvo na odgovarajućim poslovima je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istom stupnju obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto.
(2) U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zapreke za prijam u državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 58.
U državnu službu ne može biti primljena osoba:
a) protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti
b) kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe
c) kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe
d) kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe
e) kojoj je prestala državna služba jer je ocjenjena ocjenom „ne zadovoljava“, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zabrana rasporeda državnih dužnosnika na radna mjesta državnih službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 59.
Državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez postupka prijma u državnu službu putem javnog natječaja, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Načini prijma u državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 60.
(1) U državnu službu na određeno i neodređeno vrijeme prima se putem javnog natječaja, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano.
(2) Javni natječaj se ne provodi:
- kod prijma u službu osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u državnoj službi
- kod prijma u državnu službu osobe zaposlene u javnoj službi ili upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se po potrebi službe premješta u državno tijelo.
(3) Za premještaj iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela, odnosno javne službe, uz prethodnu suglasnost službenika.
(4) Javne službe u smislu odredaba ovoga članka su javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupak prije raspisivanja javnog natječaja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 61.
(1) Prije raspisivanja javnog natječaja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno je provjeriti u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama ima li na raspolaganju Vladi službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto koje treba popuniti.
(2) Ako na raspolaganju Vladi ima državnih službenika koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto koje treba popuniti, tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno ih je pozvati na testiranje i razgovor (intervju), radi provjere njihovih kompetencija (znanja, vještina i sposobnosti), ako mjesto stanovanja službenika nije udaljeno više od 50 kilometara od državnog tijela, odnosno neovisno o udaljenosti ako službenik pristaje na raspored i kad je udaljenost veća od 50 kilometara.
(3) Na postupak provjere kompetencija iz stavka 2. ovoga članka i izbor službenika kojim će se popuniti radno mjesto odgovarajuće se primjenjuju propisi kojima je uređen postupak javnog natječaja u državnoj službi.
(4) Ako nema službenika na raspolaganju koji ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto ili nijedan službenik s raspolaganja Vladi nije postigao zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju i intervjuu iz stavka 2. ovoga članka, može se raspisati javni natječaj.
(5) Službeniku iz stavka 2. ovoga članka koji bez opravdanoga razloga ne pristupi testiranju i/ili razgovoru (intervjuu) prestaje državna služba po sili zakona danom zakazanog testiranja odnosno razgovora (intervjua).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Raspisivanje i objava javnog natječaja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 62.
(1) Javni natječaj za prijam u državnu službu na određeno i neodređeno vrijeme za sva državna tijela raspisuje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(2) Javni natječaj se obvezno objavljuje na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, a može se objaviti i na internetskoj stranici državnog tijela koje zapošljava.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose neće raspisati javni natječaj ako nisu ispunjeni uvjeti za novo zapošljavanje propisani ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Centralizirani sustav za zapošljavanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 63.
(1) Centralizirani sustav za zapošljavanje je informacijski sustav uspostavljen sa svrhom planiranja i provedbe zapošljavanja u državnim tijelima, dostupan putem internetske stranice tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(2) U Centraliziranom sustavu za zapošljavanje planira se novo zapošljavanje, podnose prijave na javni natječaj, provodi testiranje kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuju rješenja o prijmu u državnu službu te obavljaju drugi poslovi vezani za prijam u državnu službu.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose je voditelj zbirke osobnih podataka Centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(4) Centralizirani sustav za zapošljavanje obrađuje podatke koji se odnose se na plan prijma, korisnike sustava, natječaje i rezultate natječaja.
(5) Postupak prijma u državnu službu do intervjua provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, a intervju i postupak nakon intervjua provodi državno tijelo koje zapošljava.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, opće i specifične kompetencije koje nije moguće testirati elektroničkim putem u centraliziranom sustavu za zapošljavanje, testiraju se u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje, prije provedbe intervjua.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijave na javni natječaj
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 64.
(1) Prijave na javni natječaj podnose se elektroničkim putem u centraliziranom sustavu za zapošljavanje.
(2) Prijave na javni natječaj podnose se u roku od 8 dana od dana objave javnog natječaja na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Testiranje kandidata
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 65.
(1) Testiranje se provodi putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
(2) Testiranje se sastoji od provjere kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta.
(3) Rezultati provjere kompetencija vrijede dvije godine od provedenog testiranja.
(4) Kandidatu kojem su provjerene kompetencije u razdoblju iz stavka 3. ovoga članka ne moraju se ponovno testirati iste kompetencije, ali kandidat ima pravo zatražiti ponovno testiranje istih kompetencija te mu se u obzir uzima rezultat ostvaren na posljednjem testiranju .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prigovor u postupku testiranja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 66.
(1) Kandidat u postupku testiranja može izjaviti prigovor zbog procesnih ili tehničkih poteškoća pri radu u centraliziranom sustavu za zapošljavanje, ako ih nije sam prouzročio te prigovor na sadržaj i način testiranja.
(2) Prigovor se podnosi putem centraliziranog sustava za zapošljavanje tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose u roku od tri dana od dana testiranja.
(3) Ako je prigovor osnovan, otklonit će se utvrđene nepravilnosti i kandidat pozvati na ponovno testiranje.
(4) Ako prigovor nije osnovan, donijet će se rješenje o odbijanju prigovora.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sadržaj testiranja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 67.
(1) Na testiranju kandidata u centraliziranom sustavu za zapošljavanje provodi se provjera općih kompetencija (kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti i komunikacijske vještine), općih znanja (znanje hrvatskog i stranog jezika, znanje formalnog komuniciranja, poznavanje rada na računalu, poznavanje sustava javne uprave i etike) te kompetencija i znanja specifičnih za radno mjesto koje je moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje.
(2) Opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se na odgovarajući način u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje.
(3) Ukupni rezultati testiranja iz stavka 1. i 2. ovoga članka unose se u centralizirani sustav za zapošljavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Intervju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 68.
(1) Kandidati koji ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja i koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju, pozivaju se na razgovor (intervjuu) s komisijom. Broj kandidata koji se poziva na intervju utvrdit će uredbom kojom se uređuje postupak i provedba javnog natječaja.
(2) Intervju provodi komisija čije članove imenuje čelnik državnog tijela koje provodi zapošljavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izbor kandidata
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 69.
(1) Izbor kandidata u postupku javnog natječaja obavlja se na temelju rezultata testiranja i intervjua.
(2) Izbor kandidata obavlja se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja, a rok se može produžiti u slučaju popunjavanja radnih mjesta kod kojih je propisana obvezna sigurnosna provjera, za vrijeme trajanja sigurnosne provjere.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obustava postupka javnog natječaja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 70.
(1) Postupak javnog natječaja obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom javnim natječajem nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu).
(2) Postupak javnog natječaja može se obustaviti zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja javnog natječaja.
(3) Odluku o obustavi postupka javnog natječaja donosi ijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Detaljnije uređivanje postupka zapošljavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 71.
Planiranje prijma u državnu službu te način raspisivanja i provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu uredit će detaljnije Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rješenje o prijmu u državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 72.
(1) Osobe izabrane u postupku javnog natječaja primaju se u državnu službu rješenjem čelnika tijela ili službene osobe u čijem je opisu poslova rješavanje o tome, sukladno propisima o ustrojstvu državnih tijela.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se javnom objavom na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.
(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka kandidat koji je pristupio testiranju može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rješenje o rasporedu na radno mjesto
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 73.
(1) Po izvršnosti rješenja o prijmu u državnu službu izabranog kandidata donosi se rješenje o rasporedu na radno mjesto.
(2) U rješenju o rasporedu navode se podaci o kandidatu primljenom u državnu službu (ime i prezime, OIB, stupanj obrazovanja i struka, ukupni radni staž, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima), radno mjesto na koje se raspoređuje, vrijeme trajanja službe, trajanje probnog rada, datum početka rada, podaci o plaći te podatak o položenom državnom ispitu, odnosno obvezi polaganja državnog ispita propisane razine za radno mjesto na koje se raspoređuje i rok za polaganje državnog ispita ako ga nije položio te podatak o drugim obvezama propisanima posebnim zakonima.
(3) Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada. Dan početka rada utvrđen rješenjem o rasporedu na radno mjesto može se iz opravdanih razloga odgoditi, o čemu se donosi posebno rješenje.
(4) Ako osoba primljena u državnu službu ne počne raditi određenog dana, odnosno u slučaju odustanka izabranog kandidata od prijma u državnu službu, može se obaviti izbor između preostalih kandidata koji su zadovoljili na provedenom testiranju i intervjuu. Ako nema kandidata koji su zadovoljili na intervjuu može se provesti novi intervju s drugim kandidatima koji su zadovoljili na testiranju i ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
2. PROBNI RAD
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveza probnoga rada
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 74.
(1) Osobe se primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme, ako ovim zakonom nije drugačije propisano, uz probni rad u trajanju od tri mjeseca.
(2) Osobe sa završenim obrazovanjem određenog stupnja i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od 12 mjeseci, mogu se primiti u državnu službu kao vježbenici.
(3) Za vježbenike probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci, s tim da najranije tri mjeseca prije isteka probnoga rada mogu pristupiti polaganju državnog ispita.
(4) Probni rad produžit će se za vrijeme korištenja plaćenog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, odnosno za vrijeme korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obavljanje probnog rada
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 75.
(1) Vježbenik se za vrijeme probnoga rada osposobljava se za samostalni rad za obavljanje poslova određenoga radnog mjesta, a može se radi osposobljavanja uputiti i na rad u različite ustrojstvene jedinice istog ili drugog državnog tijela.
(2) Čelnik tijela imenuje mentora vježbeniku koji daje upute i smjernice vježbeniku u vezi s poslovima radnog mjesta na koje je raspoređen.
(3) Za mentora se može imenovati osoba koja ima najmanje isti stupanj obrazovanja kao vježbenik te ispunjava ostale uvjete propisane uredbom kojom se uređuje izobrazba državnih službenika.
(4) Mentor ima pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad. Visinu naknade određuje odlukom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ocjenjivanje probnog rada
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 76.
(1) Probni rad državnog službenika ocjenjuje se ocjenom:
a) „zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika može očekivati da će službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta,
b) „ne zadovoljava“, kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika ne može očekivati da će službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta.
(2) Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se državna služba, o čemu se donosi rješenje najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka probnog rada.
(3) Službeniku se ne može donijeti rješenje o prestanku državne službe otkazom izvan roka iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
3. DRŽAVNA SLUŽBA NA ODREĐENO VRIJEME
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Razlozi i trajanje državne službe na određeno vrijeme
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 77.
(1) Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao, odnosno do povratka odsutnoga službenika.
(2) Kod prijma u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, državnog službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, pod uvjetom da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu.
(3) U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.
(4) Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najviše godinu dana, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(5) Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika ne mora se provesti javni natječaj ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
(6) Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rad na projektima i programima Vlade
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 78.
(1) Iznimno od članka 77. stavka 5. ovoga Zakona, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana i to:
- radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.
(2) Poslove koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade iz stavka 1. ovoga članka i njihovo trajanje utvrđuje Vlada posebnom odlukom u skladu s nacionalnim programom, strategijom ili akcijskim planom za pojedino područje.
(3) Popis radnih mjesta i broj službenika koji se prima u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obveza iz posebnih programa Vlade, utvrdit će odlukom državno tijelo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije, a za preuzete međunarodne obveze i ministarstva nadležnog za vanjske i europske poslove.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka obvezno se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prijam korisnika mirovine u državnu službu na određeno vrijeme
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 79.
(1) U postupku javnog natječaja za prijam u državnu službu na određeno vrijeme, do polovice punog radnog vremena, može se primiti korisnik mirovine koji ima manje od 67 godina života .
(2) Državna služba iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
4. PREMJEŠTAJI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Premještaj državnih službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 80.
(1) Državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, za koje ispunjava propisane uvjete.
(2) Državni službenik ne može biti premješten po potrebi službe na radno mjesto za koje je propisan niži stupanj obrazovanja ili propisano radno iskustvo u kraćem trajanju. Iznimno, državni službenik može, uz njegovu suglasnost, biti premješten na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u kraćem trajanju.
(3) Premještaj po potrebi službe temelji se na slobodnoj ocjeni čelnika tijela o potrebi da se državni službenik premjesti s jednog radnog mjesta na drugo, a naročito u slučajevima: popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, čiji se poslovi moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog i efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka. Potreba službe mora biti obrazložena.
(4) Službenika se ne može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta stanovanja državnog službenika ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Trajni i privremeni premještaj
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 81.
(1) Službenika se premješta po potrebi službe u pravilu na neodređeno vrijeme.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službenika se može po potrebi službe premjestiti na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika.
(3) Privremeni premještaj traje najduže godinu dana, odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje.
(4) Kod privremenog premještaja službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osiguranje smještaja u slučaju premještaja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 82.
(1) Državnom službeniku koji se po potrebi službe premješta u drugo mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegovog stanovanja mora se, najduže u roku od šest mjeseci, osigurati odgovarajući smještaj za njega i njegovu obitelj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Troškovi smještaja terete državno tijelo.
(2) Do osiguravanja uvjeta za smještaj njega i obitelji, službenik ima pravo na naknadu povećanih troškova zbog odvojenog života od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana. Službenik za preseljenje ima pravo na naknadu stvarnih troškova preseljenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Premještaj u drugo državno tijelo
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 83.
(1) Službenik može po potrebi službe biti premješten u drugo državno tijelo.
(2) Ako se državni službenik premješta po potrebi službe iz jednog u drugo državno tijelo potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se službenik premješta.
(3) Na premještaj službenika u drugo državno tijelo odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 80.-82. ovoga Zakona.
(4) Službenik koji je privremeno premješten u drugo državno tijelo ostvaruje sva prava iz državne službe u državnom tijelu iz kojeg je premješten.
(5) Za vrijeme privremenog premještaja iz stavka 4. ovoga članka državno tijelo iz kojeg je službenik premješten ima pravo na povrat sredstava za plaću premještenog službenika od državnog tijela u koje je službenik premješten.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Premještaj izvan državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 84.
(1) Državni službenik može biti premješten u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javnu službu pod uvjetima iz članka 80. ovoga Zakona.
(2) Za premještaj iz stavka 1. ovoga članka potreban je prethodni pisani sporazum čelnika tijela iz kojeg se državni službenik premješta i čelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno čelnika javne službe te suglasnost službenika.
(3) Javne službe u smislu odredbi ovoga članka su javne službe iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Na privremeni premještaj iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 81. stavka 4. i članka 83. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.
(5) Službeniku koji se premješta na neodređeno vrijeme u upravno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno javnu službu državna služba prestaje danom utvrđenim u sporazumu iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Premještaj na temelju iskazanog interesa službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 85.
(1) Službenika se može premjestiti na drugo radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu na temelju iskazanog interesa službenika za premještaj.
(2) Na premještaj službenika u drugo državno tijelo na temelju iskazanog interesa službenika za premještaj odgovarajuće se primjenjuje članak 83. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upućivanje na rad izvan državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 86.
(1) Radi obavljanja privremenih poslova koji zahtijevaju posebna znanja, stručno iskustvo i kompetencije državni službenik može se uputiti na rad izvan državne službe u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, tijela Europske unije ili međunarodne organizacije ili na rad u međunarodnim projektima.
(2) Državnom službeniku za vrijeme obavljanja privremenih poslova iz stavka 1. ovoga članka miruju prava i obveze iz državne službe, ali se to vrijeme priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi i kao stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
(3) Upućivanje na rad izvan državne službe pobliže uređuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5. NAPREDOVANJE U SLUŽBI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vrste napredovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 87.
(1) Napredovanje u državnoj službi ostvaruje se rasporedom državnog službenika na više radno mjesto.
(2) Državni službenik može napredovati redovito ili izvanredno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Redovito napredovanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 88.
(1) Državni službenik može redovito napredovati u državnoj službi ako:
a) je jedanput ocijenjen ocjenom „izvrstan“ ili najmanje dva puta uzastopno ocjenom „naročito uspješan“ ili najmanje tri puta uzastopce ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom
b) postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku napredovanja može rasporediti
c) ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvanredno napredovanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 89.
(1) Državni službenik može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja ako:
a) ispunjava uvjete iz članka 88. ovoga Zakona, osim potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima koje je uvjet za raspored na radno mjesto
b) na poslovima nižeg stupnja obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i
c) ako u državnoj službi radi neprekidno najmanje dvije godine.
(2) Državni službenik ne može izvanredno napredovati na rukovodeće radno mjesto.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA VI. OCJENJIVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ocjenjivačko razdoblje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 90.
() Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljače, za prethodnu kalendarsku godinu.
(2) Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, neovisno o razlozima.
(3) Razdoblje probnog rada i korištenja godišnjeg odmora ne uračunava se u razdoblje ocjenjivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Svrha ocjenjivanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 91.
Svrha ocjenjivanja je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ocjene
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 92.
(1) Na temelju ostvarene učinkovitosti rada državni službenici ocjenjuju se ocjenama:
◊ „izvrstan“
◊ „naročito uspješan“
◊ „uspješan“
◊ „zadovoljava“
◊ „ne zadovoljava“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupak ocjenjivanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 93.
(1) Prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni državni službenik.
(2) Prijedlog ocjene daje se na uvid državnom službeniku. Ako državni službenik nije zadovoljan predloženom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadređenom službeniku, koji je dužan tu primjedbu razmotriti zajedno sa službenikom.
(3) Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su državnom službeniku nadređeni, zaključno s čelnikom tijela odnosno službenom osobom ovlaštenom za donošenje rješenja o ocjeni. Nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predložiti ocjenu državnog službenika.
(4) Postupak i kriterije za ocjenjivanje te sadržaj obrasca o ocjenjivanju propisuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odluka o ocjeni
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 94.
(1) Odluku o ocjeni učinkovitosti rada državnog službenika donosi čelnik državnog tijela odnosno osoba koju on za to ovlasti.
(2) Protiv odluke o ocjeni državni službenik može izjaviti prigovor Povjerenstvu za odlučivanje o prigovorima na ocjene u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
(3) Odluku o prigovoru iz stvaka 2. ovoga članka Povjerenstvo dostavlja čelniku tijela i službeniku koji je izjavio prigovor.
(4) Službenik koji nije zadovoljan odlukom Povjerenstva može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općim propisima o radu.
(5) Službenik koji nije podnio prigovor Povjerenstvu ne može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 95.
(a) Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene osniva čelnik državnog tijela.
(2) U državnom tijelu može se osnovati jedno ili više povjerenstava.
(3) Povjerenstvo mora imati neparan broj članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata koji djeluje u državnom tijelu.
(4) Ako u državnom tijelu djeluje više sindikata u Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenovat će se predstavnik sindikata kojeg zajednički predlože svi sindikati. U slučaju da se sindikati ne mogu dogovoriti o zajedničkom predstavniku, predstavnika sindikata predložit će sindikat koji u državnom tijelu ima najveći broj članova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Utjecaj ocjene
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 96.
(1) Ocjena državnog službenika se uzima u obzir kod utvrđivanja:
a) potrebe izobrazbe državnih službenika
b) uvjeta za napredovanje
c) uvjeta za uvećanje plaće na temelju učinkovitosti rada i nagrađivanje
d) uvjeta za upućivanje državnog službenika na rad izvan državne službe
e) uvjeta za korištenje plaćenog studijskog dopusta.
(2) Ocjena državnog službenika uzima se u obzir prilikom izricanja kazni za povrede službene dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Posljedice ocjene „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 97.
(1) Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto u istom stupnju obrazovanja.
(2) Državnom službeniku koji je ocijenjen ocjenom „ne zadovoljava“ otkazuje se državna služba redovitim otkazom sukladno odredbama općeg propisa o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA VII. DRŽAVNI ISPIT
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveza polaganja državnog ispita
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 98.
(1) Državni službenik dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto.
(2) Državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta, dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto.
(3) Državni službenik primljen u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana dužan je položiti državni ispit u roku iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Državni službenik primljen u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju od godinu dana ili kraćem trajanju može polagati državni ispit po obavljenom probnom radu.
(5) Državni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.
(6) Državni službenik može pristupiti polaganju državnog ispita najviše tri puta za svaku razinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Razine državnog ispita
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 99.
(1) Državni ispit polaže se za I. ili II. razinu, ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto.
(2) Državni ispit I. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završena srednja škola.
(3) Državni ispit II. razine polaže se za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili završen sveučilišni prijediplomski studij ili stručni prijediplomski studij .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Postupak i način polaganja državnog ispita
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 100.
(1) Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose nadležno je za razvoj i provedbu polaganja državnog ispita.
(2) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenuje osobe za razvoj i izradu ispitnih materijala za provedbu državnog ispita pisanim ispitivanjem.
(3) Postupak i način polaganja državnog ispita, razvoj i izradu ispitnih materijala, izdavanje uvjerenja o položenom državnom ispitu i vođenje elektroničkog očevidnika o polaganju državnog ispita propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obavijest o polaganju državnog ispita i troškovi polaganja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 101.
(1) Odlučivanje o osnovanosti zahtjeva za polaganje državnog ispita je upravna stvar.
(2) Obavijest o mjestu, danu i vremenu polaganja državnog ispita dostavlja se javnom objavom na web-stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
(3) Troškove prvog polaganja državnoga ispita snosi državno tijelo koje službenika uputi na polaganje.
(4) Troškove drugog i trećeg polaganja državnog ispita snosi državni službenik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Neizvršenje obveze polaganja državnog ispita
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 102.
1) Državnom službeniku iz članka 98. stavka 1. i 3. ovoga Zakona, koji ne položi državni ispit u propisanom roku, prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
(2) Državni službenik iz članka 98. stavka 2. ovoga Zakona, koji ne položi državni ispit II. razine u propisanom roku, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
(3) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rok za polaganje državnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni, očinski ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.
(4) Zahtjev za produženje roka za polaganje državnog ispita iz stavka 3. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka toga roka.
(5) O produženju roka za polaganje državnog ispita donosi se posebno rješenje.
(6) Državnom službeniku koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, rok za polaganje državnog ispita može se produžiti najduže do isteka roka na koji je primljen u službu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA VIII. IZOBRAZBA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izobrazba državnih službenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 103.
(1) Svi državni službenici dužni su trajno unapređivati znanja, vještine i sposobnosti potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta na koje su raspoređeni te sudjelovati u organiziranim programima izobrazbe na koje ih je uputilo državno tijelo ili im je odobrilo pohađanje pojedinih programa izobrazbe.
(2) Državnim službenicima može se dopustiti da sudjeluju u specijaliziranim obrazovnim programima izvan državne službe kako bi usavršili svoje stručne sposobnosti značajne za obavljanje poslova u državnom tijelu u kojem su zaposleni ili državnoj službi općenito.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Programi izobrazbe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 104.
(1) Programi izobrazbe državnih službenika mogu biti zajednički i posebni.
(2) Zajednički programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni svim državnim službenicima, neovisno o državnom tijelu u kojem su zaposleni.
(3) Posebni programi izobrazbe su programi izobrazbe namijenjeni isključivo državnim službenicima zaposlenima u istom državnom tijelu.
(4) Programe izobrazbe organizira Državna škola za javnu upravu.
(5) Posebne programe izobrazbe mogu, pored institucije iz stavka 4. ovoga članka, samostalno organizirati resorna tijela državne uprave.
(6) Oblici, način i uvjeti izobrazbe državnih službenika uređuju se uredbom Vlade.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sudjelovanje u programu izobrazbe i financiranje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 105.
(1) Sudjelovanje u programu izobrazbe smatra se dijelom obveza državnih službenika, a nadređeni državni službenici obvezni su svojim podređenima omogućiti pohađanje programa izobrazbe na koje ih je uputilo državno tijelo ili im je odobrilo pohađanje pojedinih programa izobrazbe.
(2) Vrijeme provedeno na izobrazbi smatra se vremenom provedenim na radu.
(3) Troškovi izobrazbe u državnoj službi pokrivaju se iz državnog proračuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Studijski dopust
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 106.
(1) Državni službenik ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u trajanju od najviše jedne akademske godine.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti program studija i plan studijskog dopusta s jasnom naznakom ukupnog trajanja studijskog dopusta i pojedinih razdoblja u kojima ga planira koristiti.
(3) Studijski dopust odobrava čelnik tijela uz prethodnu suglasnost tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose na program studijskog dopusta. Studijski dopust ne može se odobriti službeniku na probnom radu.
(4) Program studijskog dopusta mora odgovarati području rada, a svrha programa mora biti poboljšanje stručnosti odnosno kompetencija državnog službenika.
(5) Tijekom plaćenog studijskog dopusta državni službenik ima pravo na naknadu plaće u visini plaće kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Troškovi obrazovanja podmiruju se iz državnog proračuna.
(6) Nakon isteka studijskog dopusta državni službenik ima se pravo vratiti na isto ili drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu.
(7) Po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik je dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen. Ako službenik u tom razdoblju bude upućen na novo obrazovanje, razdoblje novoga obrazovanja ne uračunava se u vrijeme koje je službenik dužan ostati u službi.
(8) Ako državni službenik po završetku obrazovanja ne ostane u službi u vremenu utvrđenom u stavku 7. ovoga članka, dužan je vratiti cjelokupni iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje.
(9) Ako državni službenik ne završi program obrazovanja na koji je upućen, dužan je vratiti cjelokupan iznos sredstava utrošen za njegovo obrazovanje, osim u slučajevima prestanka državne službe po sili zakona iz članka 144. stavka 1. i članka 152. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA IX. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI I ŠTETU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
1. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost za povrede
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 107.
(1) Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.
(2) Kaznena ili prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenoga ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.
(3) Oslobođenje od kaznene ili prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovornost sindikalnog povjerenika za povredu službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 108.
(1) Sindikalni povjerenik ne može zbog obavljanja sindikalne aktivnosti biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge službenike i namještenike.
(2) Obavljanje sindikalne aktivnosti sindikalnog povjerenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa ili neizvršavanje zakonitih naloga i uputa čelnika tijela ili nadređenog službenika.
(3) Protiv sindikalnog povjerenika ne može se bez suglasnosti Sindikata pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti.
(4) Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je suglasan s pokretanjem postupka zbog povrede službene dužnosti sindikalnog povjerenika.
(5) Ako sindikat uskrati suglasnost iz stavka 3. ovoga članka, čelnik tijela može u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti odluka nadležnog upravnog suda. Postupak pred upravnim sudom je hitan.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vrste povreda službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 109.
(1) Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.
(2) Teške povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Lake povrede službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 110.
Lake povrede službene dužnosti su:
1. učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlasci s posla
2. neopravdano zakašnjenje na posao preko sat vremena dnevno
3. učestalo prekoračenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili korištenje prava na odmor (stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga
4. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog službenika
5. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije
6. neopravdan izostanak s posla jedan dan
7. neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga
8. ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje ne nanosi štetu ugledu službe
9. neizvršenje ili nepravodobno izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga
10. nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće ili izvršenje službene zadaće protivno pravilima struke
11. nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika,
12. druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Teške povrede službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 111.
(1) Teške povrede službene dužnosti su:
1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza
2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti
3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice
4. zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi
5. odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi
6. neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi s radom
7. odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe
8. zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju
9. povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu sumnju na korupciju
10. ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom službeniku koji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje tog službenika
11. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela
12. uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u službi
13. ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu službe
Alternativa 1. za točku 13.:
13. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe koje nanosi štete ugledu službe
14. neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno
15. tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti počinjene u razdoblju od dvije godine
16. otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom nepažnjom
17. dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge,
18. druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.
(2) Smatrat će se da je državni službenik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka.
(3) Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama i aparatima.
(4) Smatra se da je državni službenik pod utjecajem droga ako u organizmu ima droga.
(5) Smatrat će se da službenik u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi ili krvi i urina.
(6) Testiranje na alkohol i droge provest će se samo ako se osnovano sumnja da je državni službenik pod utjecajem alkohola ili droga.
(7) Na postupak testiranja na alkohol i droge državnih službenika koji se nalaze u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti i/ili na supstitucijskoj terapiji, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita na radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
2. TIJELA ZA VOĐENJE POSTUPKA ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Tijela za vođenje postupka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 112.
(1) O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.
(2) O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje Službenički sud, a u drugom stupnju Viši službenički sud, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.
(3) Službenički sud i Viši službenički sud ustrojava Vlada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sastav službeničkog suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 113.
(1) Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova, koji se imenuju iz reda diplomiranih pravnika, odnosno magistara prava. Predsjednik i najmanje dva člana imenuju se iz reda sudaca.
(2) Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova koji se imenuju iz reda diplomiranih pravnika, odnosno magistara prava. Predsjednik i najmanje dva člana imenuju se iz reda sudaca.
(3) Predsjednike i članove Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda imenuje Vlada.
(4) Službenički sud i Viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Vijećem uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca.
(5) Uredske i druge poslove za Službenički sud i Viši službenički sud obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
3. POSTUPAK ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena zakona kojim se uređuje opći upravni postupak
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 114.
(1) Na postupak zbog povrede službene dužnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan.
(3) U postupku zbog povrede službene dužnosti ne plaćaju se pristojbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Javnost i pravo na branitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 115.
(1) Postupak zbog povrede službene dužnosti je javan. Odlukom tijela koje vodi postupak može se iznimno isključiti javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja službene ili druge zakonom propisane tajne ili drugih opravdanih razloga.
(2) Državni službenik u postupku zbog povrede službene dužnosti ima pravo na branitelja, koji u tom postupku ima položaj opunomoćenika.
(3) Tijelo koje vodi postupak zbog povrede službene dužnosti dužno je, na zahtjev službenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje sindikata čiji je član, koji u tom postupku ima položaj izjednačen s položajem branitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pokretanje postupka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 116.
(1) Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti.
(2) Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka Službeničkom sudu.
(3) Neposredno nadređeni službenik dužan je podnijeti prijedlog za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno obavijestiti čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika, u roku od 15 dana od dana saznanja za počinjenu povredu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 117.
Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti sadrži:
– naziv nadležnog službeničkog suda
– podatke o podnositelju zahtjeva (naziv i sjedište državnog tijela te ime, prezime i dužnost osobe koja je ovlaštena za podnošenje zahtjeva)
– podatke o službeniku protiv kojeg se pokreće postupak (osobni podaci o službeniku, naziv i sjedište tijela i ustrojstvene jedinice u kojoj je službenik zaposlen, naziv radnog mjesta na koje je službenik raspoređen)
– činjenični opis povrede službene dužnosti (način, vrijeme i mjesto počinjenja povrede, te ostale okolnosti iz kojih proistječu zakonska obilježja teške povrede službene dužnosti)
– zakonski naziv teške povrede službene dužnosti i odredbu Zakona kojom je ta povreda propisana
– dokaze, čije se izvođenje predlaže
– podatak o ranijoj odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti
– potpis podnositelja zahtjeva i pečat državnog tijela.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti s odgovarajućim prilozima podnosi se u dovoljnom broju primjeraka za sud i službenika protiv kojeg se pokreće postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odgovor na zahtjev za pokretanje postupka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 118.
(1) Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti dostavlja se službeniku, koji može podnijeti odgovor na zahtjev u roku od osam dana od dana dostave zahtjeva.
(2) U odgovoru na zahtjev za pokretanje postupka službenik, njegov branitelj ili sindikat čiji je član, ukoliko ga službenik ovlasti za zastupanje, ima pravo predložiti izvođenje dokaza važnih za donošenje odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Posebne odredbe o postupku zbog teške povrede službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 119.
(1) U postupku zbog teške povrede službene dužnosti mora se provesti usmena rasprava, a službenik protiv kojega je pokrenut postupak mora biti saslušan.
(2) Iznimno, rasprava se može održati i bez nazočnosti službenika protiv kojega se vodi postupak, ako je službenik dva puta uzastopno uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti je opravdao svoj nedolazak te Službenički sud ocijeni da se na temelju provedenih dokaza može utvrđivati odgovornost službenika za tešku povredu službene dužnosti za koju se tereti.
(3) Rasprava se može održati bez nazočnosti službenika protiv kojega se vodi postupak samo pod uvjetom da mu je uredno dostavljen zahtjev za pokretanje postupka.
(4) Ako su na temelju usmene rasprave, održane sukladno stavku 1. – 3. ovoga članka, utvrđene sve činjenice bitne za odlučivanje, Službenički sud donijet će odluku o zahtjevu.
(5) Kod odlučivanja o odgovornosti službenika Službenički sud nije vezan pravnom kvalifikacijom teške povrede službene dužnosti navedenom u zahtjevu za pokretanje postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Donošenje odluke o odgovornosti nakon prestanka državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 120.
(1) Ako je državnom službeniku prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti, Službenički sud nastavit će vođenje postupka i na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti.
(2) Ako Službenički sud utvrdi odgovornost za tešku povredu službene dužnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka, izreći će zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od jedne godine.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Službenički sud utvrdi da je počinjena teška povreda službene dužnosti koja ima obilježja korupcije ili otuđenja državne imovine izreći će zabranu prijma u državnu službu u razdoblju od četiri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odluke u postupku zbog povrede službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 121.
(1) U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.
(2) Protiv rješenja čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(3) Protiv rješenja Službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Višem službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(4) Protiv drugostupanjskog rješenja u postupku zbog povrede službene dužnosti može se pokrenuti upravni spor, osim u slučaju poništavanja prvostupanjskog rješenja i dostave predmeta na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zastara pokretanja i vođenja postupka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 122.
(1) Pravo na pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
(2) Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.
(3) Rokovi za donošenje izvršne odluke iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne teku za vrijeme privremene spriječenosti službenika za rad.
(4) Zastara pokretanja i vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom ka odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida, zastarni rok počinje iznova teći.
(5) Apsolutna zastara pokretanja i vođenja postupka nastupa protekom dvostruko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede službene dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
4. KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Vrste kazni
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 123.
(1) Za lake povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a) pisana opomena
b) novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.
(2) Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće kazne:
a) novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena
b) premještaj na drugo radno mjesto istog stupnja obrazovanja
c) prestanak državne službe.
(3) Kazna iz stavka 2. podstavka b) ovoga članka može se izreći samo na prijedlog čelnika tijela koji je pokrenuo postupak zbog teške povrede službene dužnosti, ako postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu.
(4) Državnom službeniku obvezno se izriče kazna prestanka državne službe iz stavka 2. podstavka c) ovoga članka ako bude proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.
(5) Državni službenik kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti ne može napredovati u službi u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti.
(6) Državnom službeniku koji u roku od godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja kojim je utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti.
(7) Zbroj novčanih kazni izrečenih u jednom mjesecu za lake i teške povrede službene dužnosti ne može iznositi više od 30% ukupne plaće isplaćene službeniku u tom mjesecu.
(8) Kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti izvršava nadležna služba u državnom tijelu u kojem je službenik zaposlen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Određivanje i zastara izvršenja kazne
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 124.
(1) Pri određivanju vrste kazne uzimaju se u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti državnog službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena, te olakotne i otegotne okolnosti na strani državnog službenika.
(2) Izvršenje kazne za laku povredu službene dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine, a za tešku povredu službene dužnosti u roku od dvije godine od izvršnosti rješenja kojim je kazna izrečena.
(3) Protekom roka od dvije godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za laku povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
(4) Protekom roka od četiri godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu službene dužnosti, izrečena kazna briše se pod uvjetom da službenik nije počinio novu povredu službene dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
5. UDALJENJE IZ SLUŽBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Slučajevi udaljenja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 125.
(1) Smatra se da je udaljen iz službe službenik kojem je određen istražni zatvor, sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak ili koji je na izdržavanju kazne zatvora zbog prekršaja.
(2) Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog djela s obilježjima korupcije počinjenog u službi, danom saznanja za pokretanje postupka.
(3) Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije, danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka.
(4) Rješenjem čelnika tijela službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.
(5) Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti, a u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, do isteka istražnog zatvora.
(6) Odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Žalba protiv rješenja o udaljenju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 126.
(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može izjaviti žalbu Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dostave rješenja.
(2) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(3) Službenički sud dužan je odlučiti o žalbi najkasnije u roku od 15 dana od primitka žalbe i prvostupanjskog spisa predmeta.
(4) Odluka Službeničkog suda o žalbi je izvršna danom dostave rješenja stranci.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Naknada plaće
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 127.
(1) Za vrijeme udaljenja iz službe državnom službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj, 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.
(2) Puna plaća pripada službeniku od dana vraćanja u službu.
(3) Službeniku se vraća obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja, u sljedećim slučajevima:
a) ako Službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe
b) ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog teške povrede službene dužnosti, osim zbog zastare vođenja postupka
c) ako je pravomoćnom presudom u kaznenom, odnosno pravomoćnim rješenjem u postupku zbog teške povrede službene dužnosti oslobođen od odgovornosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
6. ODGOVORNOST ZA ŠTETU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dužnost naknade štete
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 128.
(1) Državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.
(2) Štetom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući fizičkim i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.
(3) Propisima za pojedine službe mogu se propisati i posebni slučajevi odgovornosti za štetu nanesenu u službi ili u svezi sa službom, ali se odgovornost mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepažnji.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 129.
(1) Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje čelnik tijela, odnosno osoba koju on ovlasti, odlukom koja nije upravni akt.
(2) Prije donošenja odluke čelnik tijela odnosno osoba koju on ovlasti dužna je saslušati službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Primjena općih propisa obveznog prava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 130.
Ako službenik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pisani sporazum
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 131.
(1) O visini i načinu naknade štete čelnik tijela i državni službenik mogu zaključiti pisani sporazum.
(2) Pisani sporazum predstavlja ovršni naslov.
(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rok za naknadu štete
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 132.
(1) Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana isplate plaće za obračunsko razdoblje u kojemu je donesena odluka iz članka 129. ovoga Zakona.
(2) Prema visini štete, a po zamolbi službenika, može se odlukom dopustiti plaćanje u obrocima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uspostava prijašnjeg stanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 133.
(1) Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu službenika dopustiti uspostava prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku. O tome se zaključuje pisani sporazum.
(2) Ako službenik ne dovede stvar u prijašnje stanje o svom trošku u roku koji mu je za to ostavljen, donijet će se rješenje o naknadi štete sukladno odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Naknada štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 134.
(1) U postupku zbog povrede službene dužnosti može se odlučivati i o naknadi štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti.
(2) Ako se do okončanja postupka ne može utvrditi visina štete, odlučivat će se samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti te će se o naknadi štete odlučivati u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Na temelju pravomoćnog rješenja o naknadi štete može se tražiti donošenje rješenja o ovrsi pred nadležnim sudom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Oslobođenje od odgovornosti za štetu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 135.
Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu nadređenog službenika, a službenik je prethodno stavio pisano upozorenje nadređenom da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta, službenika će se u cijelosti osloboditi od odgovornosti za štetu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA X. RASPOLAGANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ukidanje državnog tijela uz preuzimanje poslova tog tijela u drugo državno tijelo
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 136.
(1) Kad se ukine državno tijelo, službenike ukinutog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Do donošenja pravilnika o unutarnjem redu i rasporedu na radna mjesta prema tom pravilniku, preuzeti službenici iz stavka 1. ovoga članka obavljaju poslove koje su obavljali u ukinutom državnom tijelu, odnosno druge poslove po nalogu čelnika tijela, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
(3) Preuzeti državni službenici koji se po donošenju pravilnika o unutarnjem redu ne mogu rasporediti, jer nema slobodnih radnih mjesta za koje ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored, stavljaju se na raspolaganje Vladi.
(4) Rješenja o rasporedu na radna mjesta ili rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od dva mjeseca od preuzimanja službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Ukidanje državnog tijela i svih poslova tog tijela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 137.
(1) Kad se ukine državno tijelo, a poslove tog tijela ne preuzima neko drugo državno tijelo, službenike ukinutog tijela preuzima tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Preuzeti službenici iz stavka 1. ovoga članka, stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela koje ih je preuzelo.
(3) Rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi donose se najkasnije u roku od mjesec dana od preuzimanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Promjena djelokruga državnog tijela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 138.
(1) Ako dio poslova državnog tijela prelazi u djelokrug drugog državnog tijela, to tijelo preuzima i službenike koji su zatečeni na preuzetim poslovima.
(2) Na preuzete službenike iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ukidanje državnog tijela čije poslove preuzima drugo državno tijelo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Donošenje pravilnika o unutarnjem redu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 139.
(1) Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu na temelju novog akta o unutarnjem ustrojstvu, službenici se raspoređuju na radna mjesta iz tog pravilnika prema potrebama službe i stručnom znanju.
(2) Državnog službenika se kod rasporeda iz stavka 1. ovoga članka ne može bez njegove suglasnosti rasporediti u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njegova stanovanja ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.
(3) Ako se u skladu s uredbom o unutarnjem ustrojstvu državnog tijela ukidaju pojedine ustrojstvene jedinice tog tijela, pojedina radna mjesta u državnom tijelu ili se smanjuje potreban broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, službenici koji su do tada bili raspoređeni na ta radna mjesta, odnosno u ustrojstvene jedinice koje se ukidaju, raspoređuju se na druga radna mjesta za koja ispunjavaju uvjete.
(4) Ako nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se državni službenik može rasporediti, donosi se rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi.
(5) Rješenje o rasporedu na radno mjesto, odnosno rješenje o stavljanju na raspolaganje Vladi, sukladno odredbama stavka 1. – 4. ovoga članka, donosi se u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu novog pravilnika o unutarnjem redu.
(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka žalbu može izjaviti državni službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(7) Do donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka, službenici nastavljaju obavljati poslove koje su obavljali na dotadašnjim radnim mjestima, odnosno druge poslove po pisanom nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, a pravo na plaću i ostala prava iz službe ostvaruju prema dotadašnjim rješenjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Podaci o službenicima na raspolaganju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 140.
(1) Evidencija državnih službenika koji su stavljeni na raspolaganje Vladi vodi se u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
(2) Državno tijelo dužno je unijeti podatke o službeniku stavljenom na raspolaganju Vladi u Registar iz stavka 1. ovoga članka u roku od 24 sata od dana izvršnosti rješenja o stavljanju službenika na raspolaganje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Trajanje raspolaganja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 141.
(1) Na dužinu i tijek roka raspolaganja Vladi iz ovoga Zakona, primjenjuju se opći propisi o radu koji se odnose na dužinu i tijek otkaznog roka.
(2) Za određivanje dužine raspolaganja računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prava i obveze službenika na raspolaganju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 142.
(1) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državni službenik dužan je obavljati poslove po nalogu čelnika tijela ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu sa stupnjem obrazovanja.
(2) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državni službenik ostvaruje pravo na plaću u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.
(3) Državni službenik stavljen na raspolaganje Vladi ostvaruje pravo na plaću i druga prava iz službe u državnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Premještaj za vrijeme raspolaganja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 143.
(1) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi, državnog službenika se može trajno premjestiti na radno mjesto u okviru njegove stručne spreme, u bilo koje državno tijelo koje nije udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
(2) Za vrijeme trajanja raspolaganja Vladi državnog službenika se može uz njegov pristanak premjestiti u bilo koje državno tijelo koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova stanovanja.
(3) Ako državni službenik odbije premještaj iz stavka 1. ovoga članka, prestaje mu državna služba na dan kada je trebao početi raditi na novom radnom mjestu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak službe i pravo na otpremninu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 144.
(1) Istekom roka raspolaganja Vladi državnom službeniku prestaje služba po sili zakona.
(2) Službenik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na otpremninu najmanje u visini utvrđenoj općim propisima o radu.
(3) Za određivanje visine otpremnine računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Smanjenje radne sposobnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 145.
(1) Ako kod državnog službenika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, državno tijelo u kojem je službenik zaposlen dužno je rasporediti državnog službenika na radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi za koje je radno sposoban, a koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je državni službenik prethodno radio.
(2) Ukoliko u državnom tijelu nema radnog mjesta na koje se službenik iz stavka 1. ovoga članka može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA XI. PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 146.
(1) Državna služba prestaje:
a) sporazumom
b) istekom roka
c) otkazom
d) po sili zakona i
e) na drugi način propisan zakonom.
(2) Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rješenje o prestanku državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 147.
(1) O prestanku državne službe donosi se rješenje.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak državne službe na određeno vrijeme
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 148.
Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka, ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sporazumni prestanak službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 149.
Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela, kojim se utvrđuje dan prestanka službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Otkaz državne službe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 150.
(1) Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu prestaje danom izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
(2) Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg državnom tijelu podnese službenik.
(3) U slučaju kada državni službenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvanredni otkaz
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 151.
(1) Državnom službeniku može se otkazati državna služba izvanrednim otkazom ako čelnik tijela utvrdi da postupanje državnog službenika tijekom obavljanja poslova:
a) ima obilježja korupcije
b) ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa ili
c) dovodi u pitanje život i fizički integritet građana.
(2) Službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu.
(3 ) Na udaljenje iz službe zbog izvanrednog otkaza iz stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 125. stavka 5., članka 126. i članka 127. ovoga Zakona .
(4) Protiv rješenja o izvanrednom otkazu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Postupak po žalbi je hitan. Odbor za državnu službu dužan je odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.
(5) Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak državne službe po sili zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 152.
(1) Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona:
1. smrću
2. danom dostave obavijesti državnom tijelu o pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
3. kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe
4. kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo - danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro
5. kad je osuđen za kazneno djelo s obilježjima korupcije – danom saznanja za pravomoćnost presude
6. kad je osuđen za kazneno djelo i izrečena mu sigurnosna mjera zabrane potpunog obavljanja dužnosti državnog službenika - danom saznanja za pravomoćnost presude
7. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce - danom napuštanja službe, odnosno prvog dana odsutnosti s rada
8. ako ne položi državni ispit u propisanom roku - istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni ispit, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano
9. ako se sazna da u vrijeme prijma u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim ili drugim zakonom ili da je u vrijeme prijma u državnu službu postojala zapreka za prijam u državnu službu propisana ovim Zakonom - danom saznanja za to
10. kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške povrede službene dužnosti - danom izvršnosti rješenja službeničkog suda
11. ako se kod premještaja ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku - danom kojim se morao javiti na dužnost
12. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.
(2) Državnog službenika koji ispuni uvjete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se zadržati u službi u punom ili nepunom radnom vremenu, dok traje potreba službe, a najduže do navršenih 67 godina života. O zadržavanju u službi donosi se rješenje.
(3) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kojem je izrečena uvjetna osuda te sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.
(4) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kojem je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro te sud donese odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, državna služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA XI. NAMJEŠTENICI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Propisi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 153.
(1) Na prijam i prestanak službe te prava, obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o prijmu i prestanku državne službe te pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga ispita.
(2) Namještenik se ne može rasporediti odnosno premjestiti na radno mjesto državnog službenika bez provedbe javnog natječaja za prijam državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA XII. NADZOR
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Upravni i inspekcijski nadzor
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 154.
(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona te drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike provodi upravna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
GLAVA XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Prestanak važenja propisa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 155.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), osim odredaba:
- članka 42. – 44., članka 45.b. - 45.d, članka 50.a – 52.a i članka 61. stavaka 10. i 11., koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 71. ovoga Zakona
- članka 82. – 86., članka 139.b i čl. 139.c, članka 144. stavaka 1. i 2. i članka 151.a, koje ostaju na snazi d o dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi i provedbenih propisa toga zakona.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
- Uredba o načinima i uvjetima napredovanja državnih službenika („Narodne novine“, br. 77/07., 142/11. i 105/15.)
- Uredba o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika („Narodne novine“, broj 78/03. i 57/04.).
(3) Do stupanja na snagu provedbenih propisa ovoga Zakona ostaju na snazi sljedeći propisi:
- Uredba o mogućnosti rada državnog službenika na izdvojenom mjestu i rada s nepunim radnim vremenom („Narodne novine“, br. 33/06.) u dijelu koji se odnosi na rad s nepunim radnim vremenom ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 22. stavka 5. ovoga Zakona, a u dijelu koji se odnosi na rad na izdvojenom mjestu rada ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 23. stavka 6. ovoga Zakona
- Uredba o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“, broj 78/17. i 89/19.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 71. ovoga Zakona
- Uredba o ustrojstvu i načinu rada Odbora za državnu službu („Narodne novine“, broj 96/17.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 44. stavka 5. ovoga Zakona
- Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi („Narodne novine“, br. 77/07., 13/08. i 81/08.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona
- Uredba o upućivanju državnog službenika na rad izvan državne službe („Narodne novine“, br. 33/06.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona
- Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika („Narodne novine“, br. 133/11.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona
- Uredba o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika („Narodne novine“, br.10/07.) ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe iz članka 104. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 70/20., 29/21. i 39/22.) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Etički kodeks državnih službenika („Narodne novine“, br. 40/11. i 13/12.) ostaje na snazi do stupanja na snagu etičkog kodeksa iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi i provedbenih propisa toga zakona ostaju na snazi odredbe članka 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/01.) i provedbeni propisi:
a) Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi („Narodne novine“ broj 37/01., 38/01.-ispravak, 71/01., 89/01., 112/01., 7/02. – ispravak, 17/03., 197/03., 21/04., 25/04. – ispravak, 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10., 113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13., 2/14., 94/14., 140/14., 151/14., 76/15., 100/15., 71/18., 73/19., 63/21., 13/22., 139/22. i 26/23.)
b) Uredba o poslovima s posebnim uvjetima rada („Narodne novine“, broj 74/02., 58/08., 119/11., 33/13., 65/15., 2/17. i 63/21.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rok za donošenje provedbenih propisa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 156.
(1) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbene propise iz članka 22. stavka 5., članka 23. stavka 6., članka 44. stavka 5., članka 47., članka 71., članka 86. stavka 3., članka 93. stavka 4. i članka 104. stavka 6. ovoga Zakona.
(2) Vlada će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Etički kodeks iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će pravilnik iz članka 100. stavka 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rok za donošenje pravilnika o unutarnjem redu i rješenja o rasporedu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 157.
(1) Čelnici državnih tijela će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 47. ovoga Zakona donijeti nove pravilnike o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Čelnici tijela dužni su donijeti rješenja o rasporedu na radno mjesto službenika i namještenika u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Državni ispiti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 158.
(1) Položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom I. razine.
(2) Položen državni stručni ispit za visoku i višu stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom II. razine.
(3) Službenik koji je oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja sukladno propisima koji su tada bili na snazi, nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u smislu odredaba ovoga Zakona.
(4) Službenik koji nema položen ispit propisane razine, a koji je temeljem članka 42. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 70/19) dužan položiti državni ispit u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 70/20., 29/21. i 39/22.), dužan je ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Službenika iz stavka 4. ovoga članka koji ne položi državni ispit u propisanom roku rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit propisane razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće će se primijeniti odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Akti o ustrojavanju i imenovanju članova Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 159.
(1) Vlada će najkasnije u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojiti Službenički sud i Viši službenički sud i imenovati njihove predsjednike i članove.
(2) Do ustrojavanja Službeničkog suda i Višega službeničkog suda i imenovanja njihovih predsjednika i članova na temelju ovoga Zakona, postupke zbog teških povreda službene dužnosti te drugostupanjske postupke zbog lakih povreda službene dužnosti i udaljenja iz službe provodit će dotadašnji Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni na temelju članka 100. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) i Odluke o ustrojavanju Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda („Narodne novine“ broj 123/19.).
(3) Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju na temelju članka 101. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) nastavljaju s radom kao članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih članova sukladno ovom Zakonu.
Alternativa za stavak 1. i 2.:
(1) Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni na temelju članka 100. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.) i Odluke o ustrojavanju Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda („Narodne novine“ broj 123/19.). nastavljaju s radom kao Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni ovim Zakonom.
(2) Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju na temelju članka 101. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), nastavljaju s radom kao predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih predsjednika i članova sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Odbor za državnu službu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 160.
(1) Odbor za državnu službu ustrojen prema dotadašnjim propisima nastavlja s radom kao Odbor za državnu službu ustrojen ovim Zakonom.
(2) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom do isteka vremena na koje su imenovani.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Započeti postupci
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 161.
Postupci prijma u državnu službu i postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Zadržavanje prava prema ranijim propisima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 162.
(1) Rukovodeći državni službenici koje je imenovala Vlada na temelju javnog natječaja, zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.
(2) Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju raditi na svojim dotadašnjim radnim mjestima te zadržavaju plaće i druga prava prema dotadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela usklađenim s odredbama ovoga Zakona.
(3) Državni službenici i namještenici primljeni u državnu službu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije donošenja pravilnika o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona, raspoređuju se na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu donesenom temeljem dosadašnjih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Rok za potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 163.
Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa iz članka 38. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 164.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim:
- članaka 90.- 92., članka 93. stavaka 1. – 3. i članaka 94. – 97., koje stupanju na snagu 1. siječnja 2024.
- članaka 54. – 55., koje stupaju na snagu 1. lipnja 2024. i
- članaka 62. – 70., koje stupaju na snagu 1. srpnja 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
O B R A Z L O Ž E N J E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Određuje se predmet Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Određuje se krug osoba na koje se primjenjuju odredbe Zakona, a to su: državni službenici u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
Zakonom se definira rodna neutralnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
Utvrđuje se da poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici i utvrđuju se poslovi koje oni obavljaju.
Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona kao i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.
Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova iz djelokruga državnog tijela koje obavljaju državni službenici, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.
Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.
Radi se o pitanju koje je regulirano na isti način u članku 62. važećeg Zakona o državnim službenicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Utvrđuje se primjena propisa na prava, obveze i odgovornosti državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 7. – 10.
Utvrđuju se načela postupanja (zakonitosti i pravne sigurnosti, zabrane diskriminacije i povlašćivanja, hijerarhijske podređenosti i odgovornosti za rezultate).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 11. - 17.
Utvrđuju se temeljna prava državnih službenika i to: pravo na rad u prikladnim uvjetima, pravo na plaću i druga materijalna prava, pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja, pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta, pravo na kandidiranje na izborima, pravo na predstavku i pritužbu i pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju.
Predlaže se propisati pravo na pravnu pomoć državnog službenika na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, odnosno na naknadu troškova u tim postupcima, ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu s zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 18. - 33.
Utvrđuju se temeljne dužnosti državnih službenika i to: dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova, zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti, izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika, dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti, dužnost prisutnosti na radnom mjestu, dužnost odbijanja ponuđenih darova, zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika, dužnost pružanja informacija i obrazloženja o provedenim postupcima, uporaba povjerene imovine, dužnost etičnog ponašanja, zabrana poticanja na političko organiziranje, dužnost zamjene odsutnog državnog službenika, dužnost izvršavanja naloga, dužnost odbijanja naloga i mogućnost odbijanja naloga.
U skladu s Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, za zaposlene roditelje djeteta do osam godina starosti ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi predviđa se mogućnost fleksibilnog radnog vremena kako bi se osigurala ravnoteža između njihovog poslovnog i privatnog života i omogućilo da se lakše nose sa svojim odgovornostima.
Zakonom se predviđa mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.
Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg službenik posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora službenika i čelnika tijela, a koji nije prostor državnog tijela.
Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu čelnik tijela i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.
Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu.
U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, čelnik tijela može, radi osiguranja kontinuiranog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada.
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 34. – 39.
Navedene odredbe odnose se na sukob interesa državnih službenika.
Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojoj je državni službenik zaposlen odnosno u području u kojem obavlja nadzor.
Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena obavljati dodatni posao uz prethodno odobrenje čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, osim ako se ne radi o poslovima koje nadzire državno tijelo u kojemu je u službi ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe. Odobrenje čelnika tijela nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima.
Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o mogućem sukob interesa odnosno financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi te s kojim je fizičkim, pravnim osobama te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.
Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.
Utvrđuje se zabrana donošenja odluka i sudjelovanja u donošenju odluka državnom službeniku koje utječu na njegov financijski ili drugi interes.
Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan je potpisati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa i u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa (promjena radnog mjesta, npr. premještaj ili napredovanje).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 40.
Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 41.
Predviđa se posebna ustrojstvena jedinica u svakom državnom tijelu u kojem je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, koja će biti nadležna za upravljanje i razvoj ljudskim potencijalima.
U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 službenika i namještenika, ne mora se ustrojiti posebna ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova upravljanja i razvoja ljudskih potencijala već te poslove može obavljati pojedini službenik ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima (npr. Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 42.
Čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari odlučuje rješenjem u upravnom postupku o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, stavljanju na raspolaganje, te prestanku državne službe. Protiv rješenja može se podnijeti žalba Odboru za državnu službu, dok se protiv rješenja Odbora za državnu službu može pokrenuti upravni spor.
Na odlučivanje o ostalim pravima iz službe primjenjuju se opći propisi o radu (zahtjev za zaštitu prava i pokretanje spora pred sudom nadležnim za radne sporove).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 43.- 46.
Utvrđuje se Odbor za državnu službu kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona: žalbi protiv rješenja o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, ocjenjivanju, stavljanju na raspolaganje, te prestanku državne službe .
Članove Odbora imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od 5 godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja temeljem novog javnog natječaja. Predsjednik i članovi Odbora imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Utvrđuju se razlozi za razrješenje predsjednika i članova Odbora i pravo povratka na odgovarajuće poslove u državno tijelo u kojem su bili u službi prije imenovanja za člana Odbora, a ako nije bio u državnoj službi, ima pravo rasporeda u tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 47.
Predviđa se utvrditi uredbom Vlade nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta.
Kao alternativa se predlaže odredba prema kojoj će Vlada uredbom utvrditi nazive radnih mjesta u državnoj službi i uvjete za raspored. U tom slučaju Vlada može istom uredbom utvrditi navedena pitanja temeljem ovoga Zakona i pitanje klasifikacije i vrednovanja radnih mjesta temeljem novog zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 48.
Zakonom se definiraju kompetencije i kompetencijski model radi kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima u državnoj službi.
Kompetencijski model u državnom tijelu sadrži opće kompetencije (obvezne za sve državne službenike), specifične kompetencije (vezane za specifične skupine poslova) i rukovodeće kompetencije (obvezne za rukovodeće službenike).
Utvrđuje se uloga jedinica za ljudske potencijale u državnom tijelu pri utvrđivanju kompetencija i izradi profila radnih mjesta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 49.
Utvrđuje se da čelnik tijela donosi pravilnik o unutarnjem redu, sadržaj pravilnika o unutarnjem redu i obveza tijela državne uprave, ureda i drugih stručnih službi Vlade da dostave prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, a pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća tijelu državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa. Ostala državna tijela nemaju obvezu dostavu pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost, ali su dužna doneseni pravilnik dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 50.
Utvrđuju se radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, putem javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine kao i raspored razriješenog službenika na odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu za koje ispunjava uvjete. Predviđa se mogućnost davanja ovlaštenja državnom službeniku zatečenom u državnoj službi za obavljanje poslova rukovodećeg službenika do provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećeg službenika, najduže do 6 mjeseci.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 51.
Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme do dana prestanka mandata ministra, a nakon prestanka mandata raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u državnom tijelu u kojem su radili do rasporeda u kabinetu ministara (radna mjesta za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom trajanju).
Prethodno navedeno primjenjuje se na odgovarajući način na radna mjesta u ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 52. - 55.
Zakonom se utvrđuju uvjeti za novo zapošljavanje, planiranje prijma u državnu službu te iznimno zapošljavanje neovisno o planu prijma.
Utvrđuje se sadržaj plana prijma, postupak za pripremu i donošenje plana prijam u državnu službu putem centraliziranog sustava za zapošljavanje te način objave plana prijma.
Za razliku od dosadašnjih odredaba o donošenju plana prijma u državnu službu (prema kojima čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose donosi plan prijma u državnu službu u tijela državne uprave te urede i druge stručne službe Vlade, a čelnik tijela za poslove pravosuđa donosi plan prijma u državnu službu u pravosudna tijela), predlaže se donošenje pojedinačnog plana prijma u državnu službu za svako državno tijelo kojeg donosi čelnik tog tijela.
Državno tijelo priprema prijedlog plana prijma u državnu službu u vrijeme pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću kalendarsku godinu. Navedeni prijedlog plana dostavlja se na prethodnu suglasnost Ministarstvu financija i tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje, a po dobivenoj suglasnosti čelnik državnog tijela donosi plan prijma u državnu službu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu državnog proračuna za kalendarsku godinu na koju se plan odnosi.
Plan prijma u državnu službu donosi za kalendarsku godinu, jednom godišnje. Iznimno, zbog opravdanih razloga, plan prijma u državnu službu može se izmijeniti odnosno dopuniti tijekom kalendarske godine na koju se odnosi.
Za razliku od važećeg Zakona o državnim službenicima kojim je propisano donošenje jedinstvenog plana prijma u državnu službu u tijela državne uprave, ovim Zakonom predlaže se donošenje pojedinačnih planova prijma u državnu službu za pojedino državno tijelo, uz izuzetak za pravosudna tijela (plan prijma za sva pravosudna tijela donosi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe).
Plan prijma u državnu službu objavljuje na internetskoj stranici državnog tijela na kojeg se plan odnosi te na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 56.
Propisuju se uvjeti za prijam koje mora ispuniti osoba koja se prima u državnu službu i to: odgovarajući stupanj obrazovanja, radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (osim u slučaju prijma vježbenika), zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima i hrvatsko državljanstvo. Osim tih uvjeta mogu se posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu propisati i drugi uvjeti za prijam u državnu službu i raspored na radno mjesto te potrebne kompetencije.
Propisuje se mogućnost prijma u državnu službu državljanina države članice Europske unije (koji zna hrvatski jezik i latinično pismo) i državljanina države koja nije članica Europske unije ili osoba bez državljanstva (uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ako zna hrvatski jezik i latinično pismo i ispunjavanja uvjete propisane posebnim zakonom), osim na poslove iz djelokruga državnog tijela. Navedene osobe ne mogu se primiti u državnu službu na poslove iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona (poslovi iz djelokruga državnog tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona) niti se tijekom službe mogu premjestiti odnosno rasporediti na te poslove.
To znači da se strani državljani ne mogu primiti u državnu službu na poslove iz djelokruga državnog tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona (poslovi iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona), nego samo na poslove državnih službenika iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona (na informatičke, opće, administrativne, računovodstvene i druge slične poslove).
Pučka pravobranitelja je ranije već ukazivala na neusklađenost zakonskih odredaba o uvjetu hrvatskog državljanstva prilikom zapošljavanja s odredbama:
- članka 45. Ugovora o funkcioniranju Europske unije prema kojem je sloboda kretanja radnika unutar Europske unije jedna od četiri slobode koje uživaju građani Europske unije , a podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije u vezi s zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja, uz izuzetak prema kojem se odredbe o slobodi kretanja radnika ne primjenjuje na zapošljavanje u javnim službama.
- Uredbe 492/2011 Europskog parlamenta Vijeća o slobodi kretanja radnika u Uniji, prema kojoj svaki državljanin države članice, bez obzira na svoje mjesto boravišta, ima pravo prihvatiti zaposlenje i obavljati posao kao zaposlena osoba na državnom području druge države članice u skladu s odredbama zakona i drugih propisa koji uređuju zapošljavanje državljana te države. Posebno ima pravo prihvatiti raspoloživo zaposlenje na državnom području druge države članice s jednakom prednošću kao državljani te države.
- Direktive 2014/54/EU Europskog Parlamenta i Vijeća o mjerama za lakše ostvarivanje prava zajamčenih radnicima u kontekstu slobode kretanja radnika.
U većini država članica Europske unije predviđena je mogućnost zapošljavanja u javnoj službi za državljane drugih država članica Europske unije, uz odgovarajuća ograničenja (najčešće kod zapošljavanja na poslove s javnim ovlastima) i određene uvjete (znanje službenog jezika države u kojoj se provodi zapošljavanje). Međutim, pojedine zemlje (npr. Mađarska i Latvija) mogućnost zapošljavanja u javnoj službi vezuju isključivo za njihovo državljanstvo.
Stoga se u skladu s ranije navedenim propisima Europske unije i praksom drugih država članica Europske unije usklađuje i naše zakonodavstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 57.
Definira se pojam radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u smislu ovog Zakona kao radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u istom stupnju obrazovanja i struci koja je uvjet za raspored na radno mjesto. U radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 58.
Propisane su okolnosti zbog kojih određene osobe ne mogu biti primljene u državnu službu.
U državnu službu ne može biti primljena osoba protiv koje se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koja je proglašena krivom za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, kojoj je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe, kojoj je prestala državna služba izvanrednim otkazom, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe, kojoj je prestala državna služba zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe i kojoj je prestala državna služba jer je ocjenjena ocjenom „ne zadovoljava“, u razdoblju od dvije godine od prestanka državne službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 59.
Zbog otklanjanja političkog utjecaja na upravljanje državnom službom odnosno sprječavanja raspoređivanja na radna mjesta državnih službenika po političkoj osnovi, propisuje se da državni dužnosnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta državnih službenika bez propisanog postupka prijma u državnu službu putem javnog natječaja. Međutim, ostavljena je mogućnost da se to pitanje drugačije uredi posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 60. -71.
U državnu službu prima se putem javnog natječaja, ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano.
Javni natječaj se ne provodi:
- kod prijma u službu osobe koja je na temelju ugovora o stipendiranju ili školovanju u obvezi raditi određeno vrijeme u državnoj službi
- kod prijma u državnu službu osobe zaposlene u javnoj službi ili upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja se po potrebi službe premješta u državno tijelo.
Navedeni izuzeci propisani su i važećim Zakonom o državnim službenicima.
Zadržana je definicija javnih službi kao u važećem Zakonu o državnim službenicima (obuhvaća javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje).
Utvrđuje se način raspisivanja i provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu te mogućnost obustave postupka javnog natječaja u Zakonom predviđenim slučajevima.
Postupak prijma u državnu službu provodi se putem centraliziranog sustava za zapošljavanje - informacijskog sustava u kojem se planira novo zapošljavanje, podnose prijave na javni natječaj, provodi testiranje, pozivaju kandidati na intervju, objavljuju rješenja o prijmu u državnu službu te obavljaju drugi poslovi vezani za prijam u državnu službu.
Uvođenje centraliziranog sustava za zapošljavanje predviđeno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. – 2026., u okviru investicije C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije, koja za cilj ima uspostavu objektivnog i transparentnog zapošljavanja koje će osigurati zapošljavanje najboljih odnosno najkompetentnijih kandidata te time doprinijeti unaprjeđenju učinkovitosti javne uprave i povećanju efikasnosti, učinkovitosti i usmjerenosti javne uprave potrebama korisnika. Pokazatelj uspješno provedene investicije je: do kraja 2024. godine svi državni službenici primaju se u državnu službu isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novo razvijenog informacijskog sustava.
Stoga se ovim Zakonom uspostavlja Centralizirani sustav za zapošljavanje. U Centraliziranom sustavu za zapošljavanje planira se novo zapošljavanje, podnose prijave na javni natječaj elektroničkim putem, provodi testiranje kandidata, pozivaju kandidati na intervju, objavljuju rješenja o prijmu u državnu službu te obavljaju drugi poslovi vezani za prijam u državnu službu. Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose (sada Ministarstvo pravosuđa i uprave) je voditelj zbirke osobnih podataka Centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Postupak prijma u državnu službu do intervjua provodi tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, a intervju i postupak nakon intervjua provodi državno tijelo koje zapošljava. Iznimno od toga, opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se, prije provedbe intervjua, u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje.
Postupak zapošljavanja temeljem raspisanog javnog natječaja počinje prijavom na javni natječaj, koja se podnosi elektroničkim putem u centraliziranom sustavu za zapošljavanje, u roku od 8 dana od dana objave javnog natječaja na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Prijavljeni kandidati pozivaju se na testiranje koje se provodi putem centraliziranog sustava za zapošljavanje. Testiranje se sastoji od provjere kompetencija potrebnih za obavljanje poslova radnog mjesta. Pri utvrđivanju kompetencija koje će se provjeravati u postupku testiranja uzet će se u obzir rezultati provedenog projekta „Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi“ (završen u veljači 2023.).
Rezultati provedenog testiranja mogu se koristiti u razdoblju od dvije godine od provedenog testiranja te kandidat kojem su provjerene kompetencije ne mora se ponovno testirati na iste kompetencije, međutim, navedeni ima pravo zatražiti ponovno testiranje istih kompetencija te mu se u obzir uzima rezultat ostvaren na posljednjem testiranju.
Na testiranju kandidata u centraliziranom sustavu za zapošljavanje provodi se provjera općih kompetencija (kognitivne sposobnosti, osobine ličnosti i komunikacijske vještine), općih znanja (znanje hrvatskog i stranog jezika, znanje formalnog komuniciranja, poznavanje rada na računalu, poznavanje sustava javne uprave i etike) te kompetencija i znanja specifičnih za radno mjesto koje je moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje. Opće i specifične kompetencije koje nije moguće provjeriti u centraliziranom sustavu za zapošljavanje testiraju se na odgovarajući način u državnom tijelu koje provodi zapošljavanje (npr. prezentacijske vještine, znanje stranog jezika u govoru, rješavanje simuliranog slučaja). Ukupni rezultati testiranja unose se u centralizirani sustav za zapošljavanje.
Kandidati koji su ostvarili najbolje rezultate na testiranju i ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja, pozivaju se na intervju s komisijom koju imenuje čelnik državnog tijela koje provodi zapošljavanje.
Izbor kandidata u postupku javnog natječaja obavlja se na temelju rezultata testiranja i intervjua. Izbor kandidata obavlja se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave javnog natječaja, a rok se može produžiti u slučaju popunjavanja radnih mjesta kod kojih je propisana obvezna sigurnosna provjera.
Postupak javnog natječaja obustavit će se u slučaju kada se u roku određenom javnim natječajem nije prijavio nijedan kandidat ili prijavljeni kandidati ne ispunjavaju formalne uvjete za prijam i raspored, ili kandidati nisu postigli zadovoljavajuće rezultate na provedenom testiranju ili razgovoru (intervjuu). Također, postupak javnog natječaja može se obustavit zbog bitno promijenjenih okolnosti koje su nastale nakon raspisivanja javnog natječaja (npr. promjena propisa o ustrojavanju tijela državne uprave, promjena unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave, rebalans državnog proračuna kojim nisu osigurana sredstva za novo zapošljavanje i dr.).
Odluka o obustavi postupka javnog natječaja objavljuje se na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnom za službeničke odnose putem centraliziranog sustava za zapošljavanje.
Planiranje prijma u državnu službu te način raspisivanja i provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu uredit će detaljnije Vlada uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 72. - 73.
Ovim odredbama utvrđuju se akti koji se donose za kandidata izabranog u postupku javnog natječaja. Osobe izabrane u postupku javnog natječaja primaju u državnu službu rješenjem.
Rješenje o prijmu u državnu službu u postupku javnog natječaja dostavlja se kandidatima prijavljenim na javni natječaj javnom objavom na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a dostava svim kandidatima smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana javne objave.
Navedeni način dostave rješenja o prijmu u državnu službu predviđen je i važećim Zakonom o državnim službenicima od 2017. godine čime je značajno skraćen postupak javnog natječaja. Osobna dostava rješenja, posebno u slučaju kada se na javni natječaj prijavio veliki broj kandidata, iziskivala bi ne samo velike materijalne troškove (dostava rješenja svim kandidatima u postupku preporučenom poštom, uz povratnicu), nego i probleme u slučaju kada nije moguće izvršiti osobnu dostavu (neuredna dostava rješenja zbog izbivanja kandidata s adrese navedene u prijavi ili potpisivanja povratnice od strane ukućana, čekanje da se vrate sve povratnice, različit dan dostave rješenja i time različit početak roka za žalbu za pojedine kandidate i dr.).
U pogledu javne objave osobnih podataka izabranih kandidata u natječajnom postupku prema mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka, kod provođenja natječajnog postupka i dostavljanja obavijesti o izboru u svrhu osiguranja načela transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti smiju se učiniti javno dostupnima podaci o izabranom kandidatu koji se odnose na naziv radnog mjesta, stručne kvalifikacije te ime i prezime izabranog kandidata u provedenom natječajnom postupku, dok se svi ostali osobni podaci koji nemaju veze sa natječajem moraju na odgovarajući način zaštititi.
Pored toga, javna objava rješenja o prijmu u državnu službu u skladu je sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o općem upravnom postupku, kojim je propisana mogućnost javne objave rješenja (kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni).
Na opisani način javne objave rješenja, rok za žalbu za sve kandidate počinje teći istoga dana (istekom osmog dana od dana javne objave na internetskoj stranici tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose).
Po izvršnosti rješenja o prijmu u državnu službu za izabranog kandidata donosi rješenje o rasporedu na radno mjesto. Osoba primljena u državnu službu postaje državni službenik danom početka rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 74. – 76.
Osobe se primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme uz probni rad u trajanju od tri mjeseca. Za vježbenike probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci, s tim da najranije tri mjeseca prije isteka probnoga rada mogu pristupiti polaganju državnog ispita. Za vrijeme probnog rada vježbenici se osposobljavaju za samostalno obavljanje poslova i mogu se radi osposobljavanja uputiti na rad u različite ustrojstvene jedinice istog ili drugog državnog tijela.
Probni rad produžava se za vrijeme plaćenog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, odnosno vrijeme korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta sukladno posebnom zakonu.
Čelnik tijela imenuje mentora vježbeniku koji daje upute i smjernice vježbeniku u vezi s poslovima radnog mjesta na koje je raspoređen pri čemu se mentorom može imenovati osoba koja ima najmanje isti stupanj obrazovanja kao vježbenik te ispunjava ostale uvjete propisane uredbom kojom se uređuje izobrazba državnih službenika.
Na kraju probnog rada državnog službenika se ocjenjuje ocjenom „zadovoljava“ (kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika može očekivati da će službenik i dalje uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta) ili ocjenom „ne zadovoljava“ (kada se na osnovi rada i pokazanog znanja i učinkovitosti službenika ne može očekivati da će službenik uspješno izvršavati poslove radnoga mjesta).
Službeniku koji na probnom radu nije zadovoljio, otkazuje se državna služba. U tom slučaju donosi se rješenje najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka probnog rada. Radi se o prekluzivnom roku pa se rješenje ne može donijeti istekom tog roka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 77. – 78.
Navedenim odredbama uređuju se posebnosti prijma u državnu službu na određeno vrijeme. Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao (a najduže godinu dana), odnosno do povratka odsutnoga službenika. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao potrebno je prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.
Kod prijma u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, državnog službenika se raspoređuje na odgovarajuće radno mjesto iz pravilnika o unutarnjem redu, pod uvjetom da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu.
Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika ne mora se provesti javni natječaj ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.
Izrijekom je propisano da državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.
Iznimno, osoba se može primiti u državnu službu na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao u trajanju dužem od godinu dana i to:
- radi potrebe rada na projektu koji se financira iz fondova ili programa Europske unije, Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, Norveškog financijskog mehanizma ili Švicarsko-hrvatskog programa suradnje, za vrijeme trajanja projekta
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza
- radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članka 79.
Utvrđuje se mogućnost prijma u državnu službu na određeno vrijeme korisnika mirovine koji ima manje od 67 godina života, do polovice punog radnog vremena. Time se omogućava zapošljavanje korisnika mirovine uz zadržavanje prava na mirovinu, sukladno propisima o mirovinskom osiguranju. Državna služba na određeno vrijeme korisnika mirovine može trajati najduže do navršenih 67 godina života službenika jer državni službenik ne može raditi u državnoj službi nakon navršenih 67 godina života.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 80. – 86.
Utvrđuje se mogućnost premještaja službenika po potrebi službe na drugo mjesto rada u istom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, za koje ispunjava propisane uvjete.
Državni službenik ne može biti premješten na radno mjesto za koje je propisan niži stupanj obrazovanja ili propisano radno iskustvo u kraćem trajanju. Iznimno, državni službenik može, uz njegovu suglasnost, biti premješten na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u kraćem trajanju.
Službenika se premješta po potrebi službe u pravilu na neodređeno vrijeme (trajni premještaj), a može se po potrebi službe premjestiti na određeno vrijeme (najduže godinu dana odnosno do povratka odsutnog službenika kojeg premješteni službenik zamjenjuje) za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnog službenika.
Pored mogućnosti premještaja službenika po potrebi službe (u slučaju popunjavanja upražnjenog radnog mjesta, čiji se poslovi moraju obavljati bez prekida, potrebe povećanja broja izvršitelja zbog povećanog opsega posla, bolje organizacije rada, potrebe za angažiranjem drugog državnog službenika na određenom radnom mjestu) predviđa se i mogućnost premještaja na temelju iskazanog interesa službenika.
Radi obavljanja privremenih poslova koji zahtijevaju posebne vještine, stručno iskustvo i kompetencije državni službenik može se uputiti na rad izvan državne službe u upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, međunarodne organizacije ili na rad u međunarodnim projektima. Za vrijeme obavljanja privremenih poslova miruju prava i obveze iz državne službe, ali se to vrijeme priznaje kao neprekidni rad u državnoj službi i kao stečeno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima.
Službenik može po potrebi službe biti premješten u drugo državno tijelo temeljem prethodnog pisanog sporazuma čelnika tijela iz kojeg se službenik premješta i čelnika tijela u koje se službenik premješta.
Službenik koji je privremeno premješten u drugo državno tijelo ostvaruje sva prava iz državne službe u državnom tijelu iz kojeg je premješten. Za vrijeme privremenog premještaja državno tijelo iz kojeg je službenik premješten ima pravo na povrat sredstava za plaću premještenog službenika od državnog tijela u koje je službenik premješten.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 87. – 89.
Predviđa se mogućnost napredovanja u državnoj službi rasporedom državnog službenika na više radno mjesto.
Državni službenik može napredovati redovito ako ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto te ostale uvjete propisane zakonom: ako je jedanput ocijenjen ocjenom „izvrstan“ ili najmanje dva puta uzastopno ocjenom „naročito uspješan“ ili najmanje tri puta uzastopce ocjenom „uspješan“ ili višom ocjenom i postoji slobodno radno mjesto propisano pravilnikom o unutarnjem redu, na koje se službenik u postupku napredovanja može rasporediti.
Državni službenik koji ne ispunjava uvjete potrebnog radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a ispunjava ostale uvjete za raspored na radno mjesto i uvjete za redovito napredovanje, može izvanredno napredovati na radno mjesto za koje je propisan viši stupanj obrazovanja, ako na poslovima nižeg stupnja obrazovanja u državnim tijelima ima dvostruko više radnog iskustva od radnog iskustva propisanog kao uvjet za raspored na radno mjesto na koje se u postupku napredovanja raspoređuje i ako u državnoj službi radi neprekidno najmanje dvije godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 90. – 97.
U okviru reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama sadržane u NPOO-u 2021.-2026., treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika, a povišice plaće i nagrađivanje vezati za ocjenu učinkovitosti rada državnog službenika, uz propisivanje objektivnih i mjerljivih kriterija za ocjenjivanje.
Odredbama članka 90. - 97. ovoga Zakona propisuje se svrha ocjenjivanja, postupak ocjenjivanja i vrste ocjena, a Vlada će uredbom detaljnije urediti postupak i kriterije za ocjenjivanje te sadržaj obrasca o ocjenjivanju.
Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 28. veljače, za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge, te službenici na probnom radu.
Svrha ocjenjivanja je poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.
Na temelju ostvarene učinkovitosti rada državni službenici ocjenjuju se ocjenama: „izvrstan“, „naročito uspješan“, „uspješan“, „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“.
Neposredno nadređeni državni službenik daje prijedlog ocjene i dostavlja ga na uvid državnom službeniku kojeg ocjenjuje. Ako državni službenik nije zadovoljan predloženom ocjenom, ima pravo dati primjedbu nadređenom službeniku, koji je dužan tu primjedbu razmotriti zajedno sa službenikom.
Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su državnom službeniku nadređeni, zaključno s čelnikom tijela odnosno službenom osobom ovlaštenom za donošenje rješenja o ocjeni. Nadređeni službenici daju mišljenje o prijedlogu ocjene, a ako se ne slažu s prijedlogom, moraju navesti razloge za to i predložiti ocjenu državnog službenika.
O ocjeni se donosi odluka u skladu s općim propisima o radu (neupravni akt), a protiv odluke o ocjeni državni službenik može izjaviti prigovor Povjerenstvu za odlučivanje o prigovorima na ocjene u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Službenik koji nije zadovoljan odlukom Povjerenstva može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općim propisima o radu.
Povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima na ocjene osniva čelnik državnog tijela. Povjerenstvo mora imati neparan broj članova, od kojih je jedan član predstavnik sindikata koji djeluje u državnom tijelu. Ako u državnom tijelu djeluje više sindikata u Povjerenstvo imenovat će se predstavnik sindikata kojeg zajednički predlože svi sindikati. U slučaju da se sindikati ne mogu dogovoriti o zajedničkom predstavniku, predstavnika sindikata predložit će sindikat koji u državnom tijelu ima najveći broj članova.
Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ upućuje se na dodatno stručno osposobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto u istom stupnju obrazovanja.
Ocjena „ne zadovoljava“ razlog je za redoviti otkaz, na koji se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg propisa o radu koje se odnose na redoviti otkaz ugovora o radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 98. – 102.
Navedenim člancima je propisana obveza polaganja državnog ispita, razine državnog ispita, postupak i način polaganja državnog ispita te posljedica neizvršenja obveze polaganja državnog ispita.
Državni službenik dužan je položiti državni ispit propisane razine za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od godine dana od dana početka rada u državnoj službi utvrđenog rješenjem o rasporedu na radno mjesto, a državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta, dužan je položiti državni ispit propisane razine u roku od šest mjeseci od dana rasporeda ili premještaja na radno mjesto.
Državni ispit se polaže za I. i II. razinu ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto. Državni ispit I. razine polažu službenici koji su raspoređeni na radno mjesto za koje je uvjet srednja škola dok državni ispit II. razine polažu službenici koji su raspoređeni na radno mjesto za koje je uvjet završen sveučilišni diplomski studij ili stručni diplomski studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili završen sveučilišni odnosno stručni prijediplomski studij. Državni službenik može pristupiti polaganju državnog ispita najviše tri puta za svaku razinu.
Zakonom je propisano da je tijelo nadležno za službeničke odnose nadležno za razvoj i provedbu polaganja državnog ispita te da čelnik državne uprave nadležnog za službeničke odnose imenuje osobe za razvoj i izradu ispitnih materijala za provedbu državnog ispita.
Sadržaj, postupak i način polaganja državnog ispita te vođenje elektroničkog očevidnika o polaganju državnog ispita propisuje pravilnikom čelnik tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. Kako državni ispit prema predloženom rješenju ne obuhvaća posebni dio (stručni ispit) odnosno posebne programe stručnog ispita drugih državnih tijela, ocjenjuje se da za uređenje navedenih pitanja državnog ispita nije nužna uredba Vlade.
Državnom službeniku koji ne položi državni ispit u propisanom roku, prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.
Državni službenik s položenim državnim ispitom niže razine od propisane za radno mjesto na koje se raspoređuje ili premješta, a koji ne položi državni ispit II. razine u propisanom roku, rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit I. razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 103. – 106.
Izobrazba državnih službenika podrazumijeva osposobljavanje za poslove radnog mjesta i usavršavanje stručnih sposobnosti i vještina službenika.
Sudjelovanje u programu izobrazbe smatra se dijelom obveza državnih službenika, a nadređeni državni službenici obvezni su svojim podređenima omogućiti pohađanje programa izobrazbe na koje su upućeni od strane državnog tijela ili programa izobrazbe čije im je pohađanje odobreno.
Oblici, način i uvjeti izobrazbe državnih službenika uređuju se uredbom Vlade.
Državni službenik ima pravo podnijeti zahtjev za plaćeni ili neplaćeni studijski dopust za obrazovanje na stručnim ili sveučilišnim studijima u zemlji ili inozemstvu, u trajanju od najviše jedne akademske godine, te je po završetku plaćenog studijskog dopusta državni službenik dužan ostati u službi najmanje dvostruko vremena od vremena koliko je trajalo obrazovanje na koje je upućen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 107. – 124.
Državni službenici moraju izvršavati svoje dužnosti u službi savjesno i u skladu s odredbama ovoga Zakona i načelima struke. Ako državni službenik ne izvršava propisane dužnosti čini lake ili teške povrede službene dužnosti.
Odredbe o odgovornosti za povrede službene dužnosti uređene su člancima 107. – 124. Zakona. Ovaj dio Zakona ne donosi promjene u odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima vezano uz zastaru pokretanja, vođenja postupka i određivanje i izvršenje kazne. Međutim, za razliku od važećeg Zakona o državnim službenicima, ovaj Zakon predviđa promjene vezano za sastav tijela koja vode postupak za teške povrede službene dužnosti u prvom stupnju. Predlaže se da se predsjednik i najmanje dva člana Službeničkog suda imenuju iz reda sudaca, kako je to već predviđeno za Viši službenički sud.
Ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika koje nanosi štetu ugledu službe predstavlja tešku povredu službene dužnosti. Alternativno se predlaže da povreda glasi: „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe koje nanosi štetu ugledu službe“. Predloženom alternativom preciznije su određena obilježja navedene teške povrede službene dužnosti.
Vezano za tešku povredu službene dužnosti dolaska na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge, izmijenjeno je dosadašnje rješenje prema kojem se smatra da je službenik pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 g/kg. Nacrtom prijedloga zakona predlaže se usklađivanje s člankom 58. stavkom 3. Zakona o zaštiti na radu te se utvrđuje odredba prema kojoj će se smatrati da je državni službenik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka .
U odnosu na postupak zbog povrede službene dužnosti na koji se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, predviđeno je proširenje sadržaja zahtjeva za pokretanje postupka (navođenje podatka o ranijoj odgovornosti službenika za tešku povredu službene dužnosti) i obveza dostave zahtjeva za pokretanje postupka za tešku povredu službene dužnosti u dovoljnom broju primjeraka za sud i službenika protiv kojeg se pokreće postupak.
Vezano uz donošenje odluke o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti nakon prestanka državne službe napravljena je razlika u odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima s obzirom na obilježja teške povrede. Ako je državnom službeniku prestala državna služba nakon pokretanja postupka zbog teške povrede službene dužnosti, Službenički sud nastavit će vođenje postupka i na osnovi utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odluku o odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti, u kojem slučaju će izreći zabranu prijma u državnu službu na vrijeme od jedne godine. Međutim, ukoliko je počinjena teška povreda službene dužnosti koja ima obilježja korupcije ili otuđenja državne imovine izreći će zabranu prijma u državnu službu u razdoblju od 4 godine.
U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom. Protiv rješenja čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, a protiv rješenja Službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti može se podnijeti žalba Višem službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
U odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima zadržana je mogućnost pokretanja upravnog spora protiv drugostupanjskog rješenja u postupku zbog povrede službene dužnosti, međutim ovim Zakonom ta mogućnost je isključena u slučaju poništavanja prvostupanjskog rješenja i dostave predmeta na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Za lake povrede službene dužnosti mogu se izreći pisana opomena i novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.
Za teške povrede službene dužnosti može se izreći novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena, premještaj na drugo radno mjesto istog stupnja obrazovanja i prestanak državne službe. Kaznu premještaja na drugo radno mjesto istog stupnja obrazovanja može se izreći samo na prijedlog čelnika tijela koji je pokrenuo postupak zbog teške povrede službene dužnosti, ako postoji slobodno radno mjesto u državnom tijelu.
Zastarni rokovi za pokretanje i vođenje postupka zbog lake odnosno teške povrede službene dužnosti propisani su na isti način kao u važećeg Zakonu o državnim službenicima. Jedino se kod prekida zastare pokretanja postupka dodaje odredba prema kojoj se zastara prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom ka odlučivanju o odgovornosti za povredu službene dužnosti ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida, zastarni rok počinje iznova teći (kao što je propisano važećim Zakonom samo za vođenje postupka). Prekid zastare pokretanja postupka propisuje se zbog mogućnosti pravovremenog pokretanja postupka protiv zaštićenih sindikalnih povjerenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 125. – 127.
Institut udaljenja iz službe uređen je na sličan način kao u važećem Zakonu o državnim službenicima uz usklađivanje terminologije sa Zakonom o kaznenom postupku (istražni zatvor).
Utvrđuju se tri slučaja odnosno vrste udaljenja iz službe: slučaj obveznog udaljenja, mogućeg udaljenja i presumiranog udaljenja.
Smatra se da je udaljen iz službe službenik kojem je određen istražni zatvor, sukladno zakonu kojim se uređuje kazneni postupak ili koji je na izdržavanju kazne zatvora zbog prekršaja.
Rješenjem čelnika tijela službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti interesima službe.
Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak zbog djela s obilježjima korupcije počinjenog u službi, danom saznanja za pokretanje postupka.
Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je pokrenut zbog teške povrede službene dužnosti zbog djela s obilježjima korupcije, danom podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka.
Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojega je pokrenut istražni postupak i određen istražni zatvor, o čemu se donosi rješenje.
Odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar. Udaljenje iz službe traje do okončanja kaznenog postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti odnosno do isteka istražnog zatvora.
Protiv rješenja o udaljenju iz službe službenik može uložiti žalbu Službeničkom sudu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 128. – 135.
Utvrđuje se odgovornost za štetu državnog službenika koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu, utvrđivanje okolnosti nastanka štete, naknada štete po općim propisima obveznog prava, rok za naknadu štete, uspostava prijašnjeg stanja i oslobođenje od odgovornosti za štetu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 136. – 144.
Ovim odredbama propisuje se postupak prema službenicima koji ostanu bez radnog mjesta zbog ukidanja državnih tijela u kojima su do tada radili ili zbog ukidanja radnih mjesta u državnom tijelu (izmjenom pravilnika o unutarnjem redu).
Službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi u roku od dva mjeseca od ukidanja državnog tijela odnosno ukidanja radnog mjesta u državnom tijelu, ako u tom roku ne budu raspoređeni na druga radna mjesta za koje ispunjavaju uvjete za raspored. Raspolaganje se određuje u dužini otkaznog roka prema općim propisima o radu, s tim da se računa neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
Evidencija državnih službenika koji su stavljeni na raspolaganje Vladi vodi se u Registru zaposlenih u državnoj službi i javnim službama.
U odnosu na važeći Zakon o državnim službenicima (prema kojem je državno tijelo dužno unijeti podatke o službeniku stavljenom na raspolaganje Vladi u web aplikaciju CIRCA) došlo je do promjene jer će državno tijelo unijeti podatke o službeniku stavljenom na raspolaganje u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama, u roku od 24 sata od dana izvršnosti rješenja o stavljanju službenika na raspolaganje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 145.
Ako kod državnog službenika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, državno tijelo u kojem je službenik zaposlen dužno je rasporediti državnog službenika na radno mjesto na kojem se obavljaju poslovi za koje je radno sposoban, a koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je državni službenik prethodno radio. Ukoliko u državnom tijelu nema odgovarajućeg radnog mjesta na koje se navedeni službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 146. – 147.
Navedenim odredbama propisani su načini prestanka državne službe: sporazumom, istekom roka, otkazom, po sili zakona i na drugi način propisan zakonom.
Rješenje o prestanku državne službe je upravni akt i donosi se u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 148.
Uređuje se prestanak državne službe na određeno vrijeme. Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka, ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 149.
Uređuje se prestanak državne službe na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela, kojim se utvrđuje dan prestanka službe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 150.
Utvrđuje se prestanak državne službe otkazom koji mogu dati čelnik tijela i državni službenik. Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu prestaje danom izvršnosti rješenja o prestanku službe otkazom.
Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg državnom tijelu podnese službenik. U tom slučaju državni službenik dužan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s čelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 151.
Državnom službeniku može se otkazati državna služba izvanrednim otkazom ako čelnik tijela utvrdi da postupanje državnog službenika tijekom obavljanja poslova:
a) ima obilježja korupcije
b) ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa ili
c) dovodi u pitanje život i fizički integritet građana.
Službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu.
Na udaljenje iz službe zbog izvanrednog otkaza odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 125. stavka 6. (odlučivanje o udaljenju iz službe upravna je stvar), članka 126. (kome se izjavljuje žalba) i članka 127. ovoga Zakona (naknada plaće za vrijeme udaljenja i vraćanje obustavljenog dijela plaće u propisanim slučajevima).
Protiv rješenja o izvanrednom otkazu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Postupak po žalbi je hitan. Odbor za državnu službu dužan je odlučiti o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe. Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 152.
Propisani su slučajevi prestanka državne službe po sili zakona danom propisanim u Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 153.
Propisuje se odgovarajuća primjena odredba ovoga Zakona o prijmu i prestanku državne službe te pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika na prijam i prestanak službe te prava, obveze i odgovornosti namještenika, osim odredaba o vježbeničkom stažu i obvezi polaganja državnoga ispita.
Namještenik se ne može rasporediti odnosno premjestiti na radno mjesto državnog službenika bez provedbe javnog natječaja za prijam državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 154.
Utvrđuje se da tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose provodi upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, a inspekcijski nadzor provodi upravna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 155.
Utvrđuje se koji propisi prestaju važiti danom stupanja na snagu ovoga Zakona.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), osim odredaba:
- članka 42. – 44. (plan prijma u državnu službu), članka 45.b. - 45.d (javni natječaj), članka 50.a – 52.a (javni natječaj) i članka 61. stavaka 10. i 11. (oglas za prijam na određeno vrijeme), koje ostaju na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 71. ovoga Zakona
- članka 82. – 86. (ocjenjivanje državnih službenika), članka 139.b i čl. 139.c (ocjenjivanje namještenika), članka 144. stavaka 1. i 2. (zadržavanje odredaba o plaćama iz ZDSN/2001) i članka 151.a (plaće rukovodećih državnih službenika), koje ostaju na snazi d o dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi i provedbenih propisa toga zakona.
Također, utvrđuje se koji propisi koji ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa donesenih temeljem ovoga Zakona, kako ne bi došlo do pravne praznine vezano za pojedina pitanja.
Pored toga, utvrđuje se zadržavanje na snazi odredaba članka 108. – 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“, broj 27/01.) i provedbenih propisa toga Zakona, a koje su ostale na snazi temeljem članka 144. stavka 2. važećeg Zakona o državnim službenicima do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojima će se urediti plaće u državnoj službi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 156.
Utvrđuje se rok za donošenje provedbenih propisa i Etičkog kodeksa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 157.
Utvrđuje se rok u kojem su čelnici državnih tijela dužni donijeti nove pravilnike o unutarnjem redu, u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 158.
Utvrđuje se da se položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu smatra položenim državnim ispitom I. razine, a položen državni stručni ispit za visoku i višu stručnu spremu smatra se položenim državnim ispitom II. razine.
Službenik koji je sukladno ranijim propisima oslobođen obveze polaganja državnog stručnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja nije dužan polagati državni ispit odgovarajuće razine u smislu odredaba ovoga Zakona. Radi se o slučajevima kada je službenik oslobođen obveze polaganja državnog ispita, a ne o slučajevima kada prema ranijim propisima nije imao obvezu polaganja državnog ispita. Stoga se ova odredba ne odnosi na državne službenike koji su izvanredno napredovali na radno mjesto višeg stupnja obrazovanja kojeg su stekli tijekom službe.
Službenik koji nema položen ispit propisane razine, a koji je temeljem članka 42. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ broj 70/19) dužan položiti državni ispit u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 70/20., 29/21. i 39/22.), dužan je ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Službenika koji ne položi državni ispit u propisanom roku rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete i ima položen državni ispit propisane razine, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se službenik može rasporediti, odgovarajuće će se primijeniti odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 159.
Ovim člankom propisuje se da će Vlada najkasnije u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojiti Službenički sud i Viši službenički sud i imenovati njihove predsjednike i članove odnosno da do ustrojavanja Službeničkog suda i Višega službeničkog suda i imenovanja njihovih predsjednika i članova na temelju ovoga Zakona, postupke zbog teških povreda službene dužnosti te drugostupanjske postupke zbog lakih povreda službene dužnosti i udaljenja iz službe provodit će dotadašnji Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni na temelju dotadašnjih propisa.
Zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju dotadašnjih propisa, nastavljaju s radom kao članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih članova sukladno ovom Zakonu.
Alternativno se predlaže da Službenički sud i Viši službenički sud, ustrojeni prema dosadašnjim propisima, nastavljaju s radom kao Službenički sud i Viši službenički sud ustrojeni ovim Zakonom, a zatečeni predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda, imenovani na temelju dotadašnjih propisa, nastavljaju s radom kao predsjednici i članovi Službeničkog suda i Višeg službeničkog suda ustrojenih ovim Zakonom, do imenovanja novih predsjednika i članova sukladno ovom Zakonu. U tom slučaju nije potrebno donositi novu odluku o ustrojavanju Službeničkog i Višeg službeničkog suda te ponovno imenovati njihove članove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 160.
Odbor za državnu službu ustrojen prema dotadašnjim propisima nastavlja s radom kao Odbor za državnu službu ustrojen ovim Zakonom, a predsjednik i članovi Odbora za državnu službu zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom do isteka vremena na koje su imenovani.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članke 161. i 162.
Ovim člancima propisuje se da će se započeti postupci prijma u državnu službu i postupci u kojima se odlučuje o pravima i obvezama državnih službenika i namještenika, koji ne budu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastaviti i dovršiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.
Rukovodeći državni službenici koje je imenovala Vlada na temelju javnog natječaja, zatečeni na dužnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na dužnosti do isteka vremena na koje su imenovani.
Državni službenici i namještenici zatečeni u državnoj službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju raditi na svojim dotadašnjim radnim mjestima te zadržavaju plaće i druga prava prema dotadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela usklađenim s odredbama ovoga Zakona.
Državni službenici i namještenici primljeni u državnu službu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, a prije donošenja pravilnika o unutarnjem redu u skladu s odredbama ovoga Zakona, raspoređuju se na radna mjesta u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu donesenom temeljem dosadašnjih propisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 163.
Propisuje se rok za potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa iz članka 38. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 164.
Propisuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona, osim odredaba o planu prijma u državnu službu, zapošljavanju i ocjenjivanju, koje ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa ovoga Zakona, odnosno zakona kojim će se urediti plaće državnih službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave