I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o državnim službenicima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređene su Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.), te provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona. Na pitanja koja nisu uređena Zakonom o državnim službenicima ili posebnim zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu.

Postupak provedbe javnog natječaja za prijam u državnu službu propisan je Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine“ broj 78/17. i 89/19.)  e se odnosi na sva državna tijela, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

U državnu službu prima se putem javnog natječaja, a izbor kandidata se obavlja na temelju rezultata testiranja i intervjua u kojima se utvrđuju znanja, vještina i sposobnosti kandidata. U postupku provedbe javnog natječaja provodi se i psihološko testiranje kandidata, ako je to propisano pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela.

Postupak provodi komisija za provedbu natječaja koju imenuje čelnik tijela iz reda državnih službenika, a rješenje o prijmu u državnu službu donosi čelnik tijela ili ovlaštena službena osoba. Protiv rješenja o prijmu u službu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu. Najviše prigovora na provedbu javnog natječaja odnosi se na dugotrajnost postupka, netransparentnost izbora kandidata i sadržaj testiranja koji pokazatelj znanja, sposobnosti i vještina kandidata te nemogućnost podnošenja prijava na natječaj elektroničkim putem.

Stoga se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) provodi Investicija C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije , kojom se planira u naprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata. Planiranom investicijom utvrdit će se sadržaj testiranja i pripremiti odgovarajući zadaci za testiranje kojima se može osigurati izbor najboljeg kandidata. Na taj način ubrzat će postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.

U provedbi ove investicije potrebno je izmijeniti zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojem se uređuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira. Prvi pokazatelj uspješnosti investicije je stupanje na snagu Zakona o državnim službenicima, dok je ciljana vrijednost investicije 100% novih, stalno zaposlenih državnih službenika zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novo razvijene IT platforme (4. kvartal 2024). Stoga je potrebno donijeti novi Zakon o državnim službenicima kojim će se urediti centralizirani sustav za zapošljavanje u državnoj službi.

U postupku zapošljavanja testirat će se kompetencije kandidata pri čemu će se uzeti u obzir rezultati provedenog projekta „Razvoj kompetencijskog modela za zaposlene u javnoj upravi“ u kojem su utvrđeni opisi uobičajenih poslova javne uprave, opisi rukovodećih poslova, načini utvrđivanja složenosti poslova i primjenjive razine kompetencija te kategorije radnih mjesta na koje se pojedine razine kompetencija odnose.

Također, u okviru NPOO-a,  reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama. Pritom, potrebno je plaću vezati za ocjenu radne učinkovitosti državnog službenika te propisati objektivne i mjerljive kriterije za ocjenjivanje. Stoga je potrebno novim Zakonom o državnim službenicima i provedbenim propisom urediti postupak ocjenjivanja i kriterije za ocjenjivanje.

U cilju borbe protiv korupcije, Akcijskim planom za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, utvrđena je mjera 4.3.5. Jačanje etičke infrastrukture za državne službenike, Aktivnost 143. Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (regulacija prestanka državne službe po sili zakona za službenike kojima se utvrdi krivnja za počinjenje kaznenih djela povezanih s korupcijom neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna osuda), s rokom provedbe: IV. kvartal 2024. Stoga se ovim zakonom propisuje navedeni razlog prestanka državne službe po sili zakona.  

S obzirom da je zbog prethodno navedenih pitanja potrebno izmijeniti niz odredaba važećeg Zakona o državnim službenicima, te uzimajući u obzir dosadašnje brojne izmjene i dopune Zakona u skladu s člankom 48. stavkom 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila („Narodne novine“ broj 74/15) predlaže se donošenje novog zakona.

U novom Zakonu o državnim službenicima, pored preuzimanja odredbi važećeg Zakona (prava i obveze, sukob interesa, pravilnik o unutarnjem redu, Odbor za državnu službu, raspored službenika, premještaj, napredovanje, izobrazba, državni ispit, stavljanje na raspolaganje, odgovornost za povrede službene dužnosti i prestanak državne službe) uz odgovarajuća poboljšanja, propisuje se centralizirani sustav za zapošljavanje koji obuhvaća planiranje prijma u državnu službu, podnošenje prijava kandidata elektroničkim putem, testiranje kandidata elektroničkim putem i druge aktivnosti vezane uz zapošljavanje. Time će se uspostaviti objektivniji i transparentniji sustav za zapošljavanje najkompetentnijih kandidata te stvaranje pretpostavki za izgradnju profesionalne, učinkovite te korisnicima dostupne javne uprave u Republici Hrvatskoj.

Također, uvodi se novi sustav ocjenjivanja učinkovitosti rada u jednostavnijem i bržem postupku, a ocjena će biti temelj za nagrađivanje i povišice plaće državnim službenicima te otkazivanje državne službe državnom službeniku koji je dobio ocjenu „ne zadovoljava“

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona u ukupnom iznosu 2.171.057 eura, odnosno 1.178.455 eura za 2023., 362.602 eura za 2024. i 630.000 eura za 2025. godinu, osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u okviru razdjela 109 - Ministarstvo pravosuđa i uprave, glave 10905, projekta T830027 - Jačanje javne uprave, pravosuđa i sprječavanje korupcije - NPOO, podprojekta T830027.007 - Centralizirani sustav selekcije, na izvoru financiranja 581 - Mehanizam za oporavak i otpornost, skupinama računa 32 - Materijalni rashodi i 42 - Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

Dostavlja se Prijedlog Zakona o državnim službenicima, s obrazloženjem.

PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA

GLAVA I.  UVODNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti i štetu, stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namještenika.

Primjena Zakona

Članak 2.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na državne službenike u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, uredima i drugim stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi Državnog sudbenog vijeća, stručnoj službi Državnoodvjetničkog vijeća, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe (u daljnjem tekstu: državna tijela).

Rodna neutralnost izraza

Članak 3.

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom Zakonu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Državni službenici i namještenici

Članak 4.

(1) Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici.

(2) Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava Republike Hrvatske  (u daljnjem tekstu: Ustav) i zakona.

(3) Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.

(4) Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.

(5) Iznimno, ovisno o organizaciji i potrebama službe, u državnim tijelima pomoćno-tehnički i ostali poslovi iz stavka 4. ovoga članka mogu se povjeriti vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske isplativosti.

Pružatelji stručnih usluga izvan državne službe

Članak 5.

(1) Pojedini poslovi koji se obavljaju u državnom tijelu, osim poslova koje obavljaju državni službenici iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona, mogu se na temelju ugovora o djelu povjeriti pružateljima stručnih usluga izvan državne službe. Na odnos pružatelja usluga i državnog tijela primjenjuju se propisi kojima se uređuju obveznopravni odnosi.

(2) Izdaci za pružatelje stručnih usluga iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti 2% ukupnog iznosa sredstava za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini osiguranim za to tijelo.

(3) Pružatelji stručnih usluga na temelju ugovora o djelu ne mogu postati državni službenici bez provođenja postupka prijma u državnu službu u skladu s ovim zakonom.

(4) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na izdatke za pružatelje usluga izobrazbe državnih službenika te obavljanje poslova koji se odnose na ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske.

Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika

Članak 6.

(1) Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima.

(2) Na pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, uredbama Vlade ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom, primjenjuju se opći propisi o radu.

GLAVA II.   TEMELJNA NAČELA, PRAVA I OBVEZE

1. NAČELA POSTUPANJA

Načelo zakonitosti i pravne sigurnosti

Članak 7.

Državni službenici u obavljanju državne službe postupaju na temelju zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona.

Načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja

Članak 8.

Državni službenici u svojem postupanju ne smiju diskriminirati ili povlašćivati građane po osnovi dobi, nacionalnosti, etničke i teritorijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili sklonosti, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama.

Načelo hijerarhijske podređenosti

Članak 9.

(1) Državni službenici dužni su izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenih državnih službenika, osim ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano.

(2) Ovlasti i odgovornosti u državnoj službi odgovaraju propisanom hijerarhijskom redu, prema kojem svakoj hijerarhijskoj razini pripada određeni stupanj ovlasti i odgovornosti.

Načelo odgovornosti za rezultate

Članak 10.

Državni službenici dužni su ostvariti postavljene ciljeve i odgovaraju za svoje postupke i rezultate rada.

2. TEMELJNA PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Pravo na rad u prikladnim uvjetima

Članak 11.

(1) Državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi.

(2) Državnom službeniku moraju biti osigurani zdravi uvjeti rada, bez izlaganja okolnostima koje bi mogle ugroziti njegovo zdravlje ili sigurnost.

(3) Državni službenik ima pravo na zaštitu fizičkog i moralnog integriteta tijekom obavljanja službenih dužnosti.

(4) Državni službenik ima pravo na pravnu pomoć na trošak tijela kada se protiv njega poduzimaju radnje u prethodnom i sudskom postupku ili postupku naknade štete u vezi s obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je raspoređen, odnosno na naknadu troškova u tim postupcima, ako je po ocjeni čelnika tijela navedene poslove obavio u skladu s zakonom.

Pravo na plaću i druga materijalna prava

Članak 12.

(1) Državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću.

(2) Državni službenici imaju pravo na jednaku plaću za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti, neovisno o tome jesu li u državnoj službi na neodređeno vrijeme ili određeno vrijeme.

(3) Plaće i druga materijalna prava državnih službenika uređuju se posebnim zakonom.

(4) Kolektivnim ugovorom mogu se urediti materijalna i druga prava državnih službenika.

Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja

Članak 13.

(1) Čelnik državnog tijela i nadređeni službenici dužni su pravedno i jednako postupati prema svim državnim službenicima, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, osobne uvjete, dob ili etničko podrijetlo, te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, nagrađivanje i pravnu zaštitu.

(2) Čelnik državnog tijela i nadređeni službenici moraju poštivati dostojanstvo državnog službenika.

(3) Državni službenik ima jednake mogućnosti za napredovanje i stručno usavršavanje kroz organiziranu izobrazbu i druge načine usavršavanja.

Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta

Članak 14.

(1) Državnom službeniku jamči se zaštita od svakoga neopravdanog ili nepotrebnog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta.

(2) U slučajevima korištenja dopusta  određenih ovim ili drugim zakonom ili kolektivnim ugovorom te upućivanja na rad u tijela Europske unije ili međunarodnih organizacija, državni službenik ima se pravo vratiti na iste ili druge odgovarajuće poslove.

Pravo na kandidiranje na izborima

Članak 15.

(1) Državni službenik ima se pravo kandidirati na državnim i lokalnim izborima.

(2) Izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje, nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi.

(3) Političko opredjeljenje državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih državnih službenika.

Pravo na predstavku i pritužbu

Članak 16.

Državni službenik ima pravo uputiti predstavku i pritužbu u vezi s ostvarivanjem prava iz državne službe te dobiti na njih odgovor u primjerenom roku.

Pravo na zaštitu službenika koji prijavi sumnju na korupciju

Članak 17.

(1) Obraćanje državnog službenika zbog opravdane sumnje na korupciju ili podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima ne predstavlja opravdan razlog za prestanak državne službe.

(2) Državnom službeniku koji zbog opravdane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim državnim tijelima jamči se zaštita anonimnosti ako nadležno državno tijelo ocijeni da se radi o obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih ovom Zakonom te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.

(3) Čelnik tijela dužan je pokrenuti postupak zbog teške povrede službene dužnosti protiv rukovodećega državnog službenika koji postupa protivno stavku 2. ovoga članka.

(4) Zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na korupciju predstavlja tešku povredu službene dužnosti.

3. TEMELJNE DUŽNOSTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Dužnost pravodobnog i stručnog obavljanja poslova

Članak 18.

Državni službenik dužan je poslove radnog mjesta na koje je raspoređen obavljati savjesno, stručno i na vrijeme, u skladu s načelima državne službe te u radu koristiti nova saznanja, usvajati i primjenjivati stručna dostignuća u svojoj struci te se trajno stručno usavršavati.

Zabrana zlouporabe ovlasti i postupanja izvan ovlasti

Članak 19.

(1) Državni službenik obvezan je pri obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen postupati u skladu s načelima državne službe i zabranjuje mu se zlouporaba ovlasti u postupanju radi postizanja vlastitog interesa ili interesa fizičke ili pravne osobe.

(2) Državni službenik ne smije obavljati poslove koji prelaze ovlasti koje su mu dane sukladno radnom mjestu na koje je raspoređen.

(3) U slučaju nužde državni službenik može biti privremeno ovlašten da djeluje izvan svojih redovitih ovlasti, ali samo uz izričito odobrenje čelnika tijela ili nadređenog službenika.

Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika

Članak 20.

(1) Od državnog službenika može se zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno, sukladno svojim stručnim sposobnostima i vještinama, obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koje je raspoređen.

(2) Državnom službeniku iz stavka 1. ovog članka ne može se dati nalog za obavljanje poslova radnog mjesta ako ne ispunjava uvjete za raspored na radno mjesto.

Dužnost čuvanja tajnosti podataka i poštivanja privatnosti

Članak 21.

(1) Državni službenik dužan je čuvati kao tajnu sve podatke koje je doznao u tijeku postupka o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima, sukladno zakonu.

(2) Državni službenik dužan je čuvati tajnost klasificiranih podataka u skladu s zakonom kojim se uređuje tajnost podataka. Obveza čuvanja tajnosti klasificiranih podataka traje z a vrijeme i nakon prestanka obavljanja državne službe, sve dok je podatak utvrđen jednim od stupnjeva tajnosti ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti podataka.

(3) Državni službenik dužan je čuvati poslovnu ili profesionalnu tajnu utvrđenu zakonom ili drugim propisom. Obveza čuvanja poslovne ili profesionalne tajne traje i po prestanku državne službe, a najduže pet godina od prestanka službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(4) Čelnik državnog tijela može službenika osloboditi obveze čuvanja poslovne ili profesionalne tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih u tom postupku nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.

Dužnost prisutnosti na radnom mjestu

Članak 22.

(1) Državni službenik dužan je poštivati propisano radno vrijeme tijela u kojem je zaposlen i koristiti ga za obavljanje dodijeljenih dužnosti, te mora biti prisutan na radnom mjestu u skladu s uvjetima službe.

(2) Državni službenik se za vrijeme radnog vremena ne smije bez odobrenja čelnika tijela ili nadređenog službenika udaljavati iz radnih prostorija, osim radi korištenja prava na stanku, a u slučaju hitnog razloga svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.

(3) U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik je dužan obavijestiti čelnika tijela ili nadređenog službenika o razlozima spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihova nastanka, osim ako to nije moguće učiniti iz objektivnih razloga ili više sile, u kom je slučaju dužan obavijestiti nadređenog službenika odmah po prestanku razloga koji su onemogućili ranije obavješćivanje. Državni službenik nema pravo na plaću za vrijeme neopravdane odsutnosti s rada.

(4) Fleksibilno radno vrijeme može se odobriti službenicima koji su roditelji djeteta do osam godina starosti ili djeteta s poteškoćama u razvoju ili su pružatelji skrbi.

(5) Mogućnost rada s nepunim radnim vremenom detaljnije uređuje Vlada uredbom.

Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu

Članak 23.

(1) Državni službenik može obavljati  poslove radnog mjesta  na izdvojenom mjestu rada i radom na daljinu.  

(2) Rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg službenik posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora službenika i čelnika tijela, a koji nije prostor državnog tijela.

(3) Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu čelnik tijela i službenik utvrđuju pravo službenika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji službenika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.

(4) Poslovi koji su ovim ili drugim zakonom utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada odnosno poslovi na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi službenika od štetnih utjecaja ne smiju se obavljati radom na izdvojenom mjestu rada ni radom na daljinu.

(5) U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti nastalih uslijed epidemije bolesti, potresa, poplave, ekološkog incidenta i sličnih pojava, čelnik tijela može, radi osiguranja kontinuiranog obavljanja poslova državnog tijela te zaštite zdravlja i sigurnosti službenika i drugih osoba, odrediti rad na izdvojenom mjestu rada.

(6) Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu detaljnije uređuje Vlada uredbom.

Dužnost odbijanja ponuđenih darova

Članak 24.

Državnom službeniku zabranjeno je zahtijevati ili primati darove za osobnu korist, korist obitelji ili organizacije, radi povoljnog rješenja predmeta upravnog ili drugog postupka.

Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika

Članak 25.

Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovom srodniku ili bračnom, odnosno izvanbračnom drugu, radi ostvarivanja vlastite koristi.

Dužnost pružanja informacija

Članak 26.

Državni službenik dužan je pripremiti sve potrebne podatke o obavljenim poslovima radi informiranja javnosti sukladno propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Uporaba povjerene imovine

Članak 27.

Državni službenik obvezan je s dužnom pažnjom koristiti se imovinom koja mu je povjerena u svrhu obavljanja njegovih dužnosti i ne smije je koristiti za postizanje osobnog interesa ili druge nezakonite aktivnosti.

Dužnost etičnog ponašanja

Članak 28.

(1) Državni službenik mora se ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled državne službe, te ne dovede u pitanje svoju nepristranost u postupanju.

(2) Pravila ponašanja državnih službenika uređuje etičkim kodeksom Vlada.

Zabrana poticanja na političko organiziranje

Članak 29.

Državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke.

Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika

Članak 30.

(1) Državni službenik dužan je po nalogu nadređenog, sukladno svojim sposobnostima, u interesu službe zamijeniti privremeno odsutnog državnog službenika.

(2) Službenik iz stavka 1. mora ispunjavati uvjete za  raspored na radno mjesto odsutnog službenika kojeg zamjenjuje.

Dužnost izvršavanja naloga

Članak 31.

Državni službenik dužan je poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenoga državnog službenika koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen.

Dužnost odbijanja naloga

Članak 32.

(1) Državni službenik  dužan je odbiti izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, te o tome obavijestiti nadređenog službenika ili čelnika tijela.

(2) Državni službenik kome je naređeno izvršenje naloga s obilježjima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je postupiti na sljedeći način:

a) pisano upozoriti davatelja naloga da je nalog nezakonit, da bi izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, da bi izvršenje naloga moglo izazvati veću štetu ili da bi izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj,

b) u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom,

c) ako nalog bude potvrđen, državni službenik će o tome obavijestiti osobu neposredno nadređenu davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela ili prekršaja, izvršiti nalog. Ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, službenik će o nalogu pisano obavijestiti Vladu.

(3) Državni službenik ne odgovara za štetu koja nastane izvršenjem naloga, ako je postupio u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Državni službenik ne smije biti pozvan na odgovornost zbog primjedbe stavljene sukladno stavku 2. ovoga članka.

(5) Državni službenik ne smije izvršiti nalog čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo ili prekršaj, iako je nalog ponovljen i potvrđen sukladno stavku 2. ovoga članka, jer u protivnom odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.

Mogućnost odbijanja naloga

Članak 33.

(1) Državni službenik može odbiti izvršenje naloga ili provođenje odluka koje bi:

a) uključivale nanošenje štete njegovim legitimnim pravima i interesima,

b) predstavljale opasnost za njegovo zdravlje,

c) tražile viši stupanj stručnog znanja od onog kojeg ima državni službenik, kojem je nalog upućen.

(2) Odbijanje izvršenja zadataka koji bi mogli predstavljati prijetnju zdravlju nije dopušteno u onim poslovima koji podrazumijevaju izlaganje opasnosti za zdravlje i za koje su zakonom utvrđeni posebni uvjeti rada.

4. SUKOB INTERESA

Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe

Članak 34.

Državnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti na kojem je zaposlen kao državni službenik ili u području u kojem obavlja nadzor.

Mogućnost obavljanja dodatnog posla

Članak 35.

(1) Državni službenik može izvan redovitoga radnog vremena, po prethodno pribavljenom odobrenju čelnika državnog tijela ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi, fizičkoj osobi ili obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, samo ako nad tim djelatnostima, odnosno nad radom te pravne osobe, fizičke osobe ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom, te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu državne službe.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavača na stručnim seminarima i savjetovanjima.

(3) O zahtjevu državnog službenika za davanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka, čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti odlučuje odlukom.

Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa

Članak 36.

(1) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi.

(2) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o fizičkim i pravnim osobama te obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijma u službu, a prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove.

(3) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog službenika o vlasništvu dionica i obveznica ili financijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa.

(4) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenoga državnog službenika je li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj obavlja najviše dužnosti u strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.

(5) Nadređeni službenik ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti iz stavka 1. – 4. ovoga članka i o tome obavijestiti čelnika državnog tijela. Ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, čelnik tijela donijet će odluku o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim poslovima.

(6) Odluka o izuzimanju državnog službenika od rada na određenim predmetima unosi se u osobni dosje službenika.

Sudjelovanje u radu trgovačkog društva ili drugih pravnih osoba

Članak 37.

(1) Državni službenik ne smije biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, ako nad njim tijelo u kojem je zaposlen obavlja nadzor.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, državni službenik može biti član upravnog ili nadzornog tijela trgovačkog društva ako je imenovan na prijedlog državnog tijela u kojem je zaposlen sukladno posebnom propisu.

(2) U okviru obavljanja službenih dužnosti, državni službenik ne smije provoditi nadzor nad trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom u čijem radu sudjeluje.

Potpisivanje izjave o nepostojanju sukoba interesa

Članak 38.

(1) Na dan početka rada u državnom tijelu državni službenik dužan dati izjavu kojom potvrđuje da se ne nalazi u sukobu interesa u smislu članaka 34. – 37.  ovoga Zakona.

(2) Državni službenik dužan je dati novu izjavu iz stavka 1. ovoga članka u slučaju promjene okolnosti koje dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa propisanih ovim Zakonom.

Zabrana donošenja pojedinih odluka

Članak 39.

(1) Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov financijski ili drugi interes.

(2) Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes:

a) njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja

b) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine

c) fizičkih ili pravnih osoba te obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje su u posljednjih pet godina financirale njegovu izbornu kampanju

d) fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u kojoj se državni službenik namjerava zaposliti

e) udruženja ili pravne osobe u kojoj je na mjestu upravitelja ili člana upravnog odbora

f) fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj

g) fizičke ili pravne osobe odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

GLAVA III. ODLUČIVANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI

1. UPRAVLJANJE U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose

Članak 40.

Tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose odgovorno je za provedbu ovoga Zakona, prati stanje i predlaže mjere za razvoj državne službe i obavlja nadzor nad provedbom Zakona.

Ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskim potencijalima

Članak 41.

(1) Državna tijela u kojima je zaposleno 50 ili više službenika i namještenika, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: jedinica za ljudske potencijale).

(2) Jedinica za ljudske potencijale:

a) obavlja stručne i upravne poslove vezane za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala,

b) priprema prijedlog plana prijma u državnu službu,

c) priprema kompetencijski model i izrađuje profile radnih mjesta u državnom tijelu

d) planira razvoj ljudskih potencijala u državnom tijelu, procjenjuje potrebe izobrazbe u državnom tijelu te obavlja stručne poslove vezane za izobrazbu državnih službenika i namještenika

e) vodi evidencije službenika i namještenika i redovito unosi nove podatke o zaposlenima u Registar zaposlenih u javnom sektoru i ostale propisane evidencije,

f) sudjeluje u provedbi postupka prijma u državnu službu.

(3) U državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 službenika i namještenika, poslove upravljanja i razvoja ljudskih potencijala obavlja pojedini službenik u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu ili državno tijelo utvrđeno posebnim propisima.

2. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I OBVEZAMA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Rješenja i odluke

Članak 42.

(1) Odlučivanje o prijmu u državnu službu, rasporedu na radno mjesto, premještaju, napredovanju, plaći, stavljanju na raspolaganje te prestanku državne službe upravna je stvar o kojoj odlučuje rješenjem čelnik tijela ili službena osoba u čijem je opisu poslova rješavanje o upravnoj stvari, sukladno propisima o ustrojstvu državnog tijela.

(2) Na odlučivanje o pravima i obvezama iz državne službe, osim onih iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuće se primjenjuju opći propisi o radu kojima se uređuje ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka službenik može izjaviti žalbu Odboru za državnu službu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(4) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prijmu u državnu službu na određeno vrijeme, rasporedu na radno mjesto, plaći, premještaju, napredovanju, stavljanju na raspolaganje, otkazu službeniku koji nije zadovoljio na probnom radu, prestanku državne službe po sili zakona te prestanku državne službe istekom roka.

(5) Protiv rješenja Odbora za državnu službu državno tijelo i državni službenik mogu pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

3. ODBOR ZA DRŽAVNU SLUŽBU

Članak 43.

(1) Odbor za državnu službu se osniva kao neovisno tijelo za rješavanje žalbi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Sjedište Odbora je pri  ijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(3) U obavljanju svojih poslova Odbor za državnu službu koristi pečat s grbom Republike Hrvatske.

(4) Na sadržaj zaglavlja akata Odbora za državnu službu primjenjuju se propisi kojima se uređuje sadržaj zaglavlja akata tijela državne uprave.

(5) Uredske i druge administrativne poslove za Odbor za državnu službu obavlja tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.

Imenovanje članova Odbora za državnu službu

Članak 44.

(1) Članove Odbora za državnu službu imenuje Vlada na temelju javnog natječaja na vrijeme od pet godina. Članovi Odbora moraju biti diplomirani pravnici, odnosno magistri prava.

(2) Odbor za državnu službu ima predsjednika, kojeg imenuje Vlada iz reda članova Odbora za državnu službu.

(3) Predsjednik i član Odbora imaju položaj državnih službenika, a prava i obveze iz državne službe ostvaruju u  ijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(4) Predsjedniku i članu Odbora za vrijeme trajanja mandata miruju prava i obveze iz službe u državnom tijelu u kojem su bili u službi prije imenovanja.

(5) Vlada uredbom propisuje broj članova, uvjete za imenovanje, način imenovanja, ustrojstvo i način rada Odbora za državnu službu.

Nepristranost i neovisnost članova Odbora za državnu službu

Članak 45.

(1) Predsjednik i članovi Odbora za državnu službu neovisni su u radu i svoje zadaće obavljaju nepristrano i u skladu sa zakonom.

(2) Predsjednik i članovi Odbora ne smiju obavljati drugu službu ili posao koji bi mogao utjecati na njihovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njihov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem dužnosti u Odboru.

Razrješenje članova Odbora za državnu službu

Članak 46.

(1) Predsjednika i članove Odbora Vlada može razriješiti:

- na njihov osobni zahtjev,

- zbog njihovog nezakonitog, nesavjesnog ili nemarnog rada,

- u slučaju prestanka državne službe na način propisan zakonom.

(2) Razriješeni predsjednik Odbora ostaje u sastavu Odbora u svojstvu člana, ako ga Vlada istovremeno nije razriješila i dužnosti člana Odbora.

(3) Razriješeni član Odbora odnosno član Odbora kojem je istekao rok na koji je imenovan ima pravo povratka na odgovarajuće poslove u državno tijelo u kojem je bio u službi prije imenovanja za člana Odbora, a ako nije bio u državnoj službi, ima pravo rasporeda u tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose, na temelju zahtjeva koji je dužan podnijeti nadležnom tijelu u roku od 15 dana od dana razrješenja.

(4) Nadležno državno tijelo dužno je donijeti rješenje o rasporedu iz stavka 3. ovoga članka u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva razriješenog člana Odbora. Do donošenja tog rješenja razriješeni član Odbora ostvaruje prava iz službe u Odboru prema dotadašnjem rješenju.

(5) Odredbe stavaka 2. do 4. ovoga članka ne odnose se na člana Odbora koji je razriješen zbog prestanka državne službe na način propisan ovim Zakonom.

GLAVA IV.  RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Nazivi radnih mjesta i uvjeti za raspored

Članak 47.

Nazive radnih mjesta u državnoj službi, uvjete za raspored, klasifikaciju i vrednovanje radnih mjesta primjenom standardnih mjerila za klasifikaciju i vrednovanje utvrđuje Vlada uredbom.

Alternativa:

Nazive radnih mjesta u državnoj službi i uvjete za raspored utvrđuje Vlada uredbom.

Kompetencijski model

Članak 48.

(1) Kompetencijski model je temelj za upravljanje ljudskim potencijalima, a osobito pri planiranju novog zapošljavanja, rasporeda na radno mjesto, napredovanja i utvrđivanja potreba za dodatnom izobrazbom državnih službenika.

(2) Kompetencijski model priprema jedinica za ljudske potencijale u državnom tijelu radi izrade profila radnih mjesta s opisom, udjelima te složenošću poslova, kvalifikacijama te potrebnim općim, specifičnim i rukovodećim kompetencijama.

(3) Kompetencijski model iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio pravilnika o unutarnjem redu državnog tijela.

(4) Kompetencijski model u državnom tijelu sadrži opće, specifične i rukovodeće kompetencije za radna mjesta u tom tijelu.

(5) Kompetencije su znanja, vještine, sposobnosti i odgovarajuća ponašanja državnih službenika potrebna za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta.

(6) Opće kompetencije moraju imati svi državni službenici, bez obzira na vrstu i složenost poslova radnoga mjesta.  

(7) Specifične kompetencije vezane su za pojedine skupine poslova koji zahtijevaju stručno znanje i iskustvo u određenom području rada te posebne vještine, sposobnosti i ponašanja potrebne za kvalitetno obavljanje tih poslova.

(8) Rukovodeće kompetencije moraju imati državni službenici koji upravljaju ustrojstvenom jedinicom ili državnim tijelom.

Pravilnik o unutarnjem redu

Članak 49.

(1) Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mjestu i uvjeti za raspored, potrebne kompetencije te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada u državnom tijelu sukladno zakonu.

(2) Pravilnik o unutarnjem redu donosi čelnik tijela.

(3) Tijela državne uprave te uredi i druge stručne službe Vlade obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

(4) Pravosudna tijela, stručna služba Državnog sudbenog vijeća i stručna služba Državnoodvjetničkog vijeća obvezno dostavljaju prijedlog pravilnika o unutarnjem redu na prethodnu suglasnost tijelu  državne uprave nadležnom za poslove pravosuđa.

(5) Ured predsjednika Republike Hrvatske, stručne službe Hrvatskoga sabora, Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državni ured za reviziju te druga tijela koja se osnivaju za obavljanje državne službe dužni su dostaviti pravilnik o unutarnjem redu tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

Radna mjesta rukovodećih državnih službenika koje imenuje Vlada

Članak 50.

(1) Na radna mjesta zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda, glavnog tajnika ministarstva, zamjenika glavnog državnog inspektora, ravnatelja i glavnog inspektora koji upravlja upravnom organizacijom u sastavu ministarstva, zamjenika glavnog ravnatelja državne upravne organizacije, glavnog tajnika državne upravne organizacije, ravnatelja ureda Vlade, predstojnika Ureda potpredsjednika Vlade, ravnatelja ureda, agencija, direkcija i drugih stručnih službi koje Vlada osniva uredbom, službenike imenuje i razrješava Vlada na prijedlog čelnika tijela, na temelju javnog natječaja, na razdoblje od četiri godine.

(2) Na mogućnost raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje rukovodećih službenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, u slučaju isteka vremena na koje su imenovani dotadašnji službenici.

(3) Na dostavu rješenja o imenovanju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o dostavi rješenja o prijmu u državnu službu. Protiv rješenja o imenovanju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Do provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka, Vlada može za obavljanje poslova rukovodećeg službenika iz stavka 1. ovoga članka ovlastiti najduže do šest mjeseci državnog službenika zatečenog u državnoj službi.

(5) Rukovodećeg službenika iz stavka 1. ovoga članka Vlada će razriješiti:

a. na osobni zahtjev,

b. ako je proglašen odgovornim za tešku povredu službene dužnosti,

c. nakon ukidanja ili promjene djelokruga ustrojstvene jedinice ili državnog tijela kojim upravlja,

d. u slučaju prestanka državne službe u skladu sa zakonom.

(6) Rješenje o razrješenju mora biti obrazloženo.

(7) Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) Razriješeni rukovodeći državni službenik rasporedit će se na drugo odgovarajuće radno mjesto u državnom tijelu, za koje ispunjava uvjete.

(9) Ako nema radnog mjesta na koje se razriješeni rukovodeći državni službenik može rasporediti, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju službenika na raspolaganje Vladi.

Radna mjesta u kabinetu ministra

Članak 51.

(1) Državni službenici raspoređuju se na radna mjesta u kabinetu ministra na određeno vrijeme najduže do dana prestanka mandata ministra.

(2) Na raspored državnog službenika iz stavka 1.ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o premještaju.

(3) Nakon prestanka mandata ministra, službenici iz stavka 1. ovoga članka raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta u istom ili drugom državnom tijelu u kojem su radili do premještaja u kabinet ministra.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. – 3. ovoga članka žalbu može izjaviti službenik za kojeg se rješenje donosi. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na radna mjesta u odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici Ureda predsjednika Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Vlade, Uredu potpredsjednika Hrvatskoga sabora, Uredu potpredsjednika Vlade koji nije čelnik ministarstva i kabinetu državnog tajnika središnjeg državnog ureda.

GLAVA V. POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA

1. PRIJAM U DRŽAVNU SLUŽBU

Uvjeti za novo zapošljavanje

Članak 52.

(1) Uvjeti za provedbu  novog zapošljavanja su:

a) slobodno radno mjesto predviđeno pravilnikom o unutarnjem redu

b) popunjavanje radnog mjesta predviđeno planom prijma u državnu službu

c) osigurana financijska sredstva.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka a) ovoga članka novo zapošljavanje može se provesti radi popunjavanja radnog mjesta koje nije slobodno u vrijeme raspisivanja i provedbe javnog natječaja, ako će ostati upražnjeno zbog prestanka državne službe dotadašnjem službeniku u roku od najviše šest mjeseci od dana raspisivanja javnog natječaja.

(3) Javni natječaj za popunjavanje radnog mjesta iz stavka 2. ovoga članka može se raspisati po izvršnosti rješenja o prestanku državne službe dotadašnjem službeniku. Za izabranog kandidata u postupku javnog natječaja može se donijeti rješenje o prijmu u državnu službu i rješenje o rasporedu na radnom mjesto, a kandidat ne može početi raditi prije prestanka državne službe dotadašnjem službeniku.

(4) Iznimno od stavka 1. podstavka b) ovoga članka postupak prijma u službu može se provesti neovisno o planu prijma u državnu službu u slučaju:

a) prijma na određeno vrijeme koji se nije mogao predvidjeti u vrijeme donošenja plana prijma u službu te u slučaju zamjene duže vrijeme odsutnog službenika

b) popunjavanja radnog mjesta koje je ostalo upražnjeno odlaskom službenika iz državnog tijela tijekom tekuće kalendarske godine ili u prosincu prethodne godine.

Plan prijma u državnu službu

Članak 53.

(1) Planom prijma u državnu službu utvrđuje se broj državnih službenika i namještenika i radna mjesta u državnom tijelu koja se planira popuniti novim zapošljavanjem na neodređeno i određeno vrijeme te utvrđuje broj vje