PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.) uređuje pitanja od značaja za provedbu energetske tranzicije prema korištenju obnovljivih izvora energije. Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji donosi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO), a u cilju otklanjanja prepoznatih prepreka za bržu implementaciju obnovljivih izvora energije i to u dijelu koji se odnosi na korisnike postrojenja za samoopskrbu. Ovim se zakonom propisuje da će korisnik postrojenja za samoopskrbu ostati u sustavu samoopskrbe i u uvjetima u kojima je proizveo više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali mu se višak proizvedene električne energije na godišnjoj razini obračunava na način na koji se plati višak proizvedene električne energije sukladno pravilima tržišta električne energije, općim propisima računovodstva za proizvedenu i isporučenu energiju u elektroenergetski sustav, te sukladno ugovoru s opskrbljivačem. Time se otklanja nepredvidivost koju je imao korisnik postrojenja za samoopskrbu u smislu obveznog prelaska u kategoriju vlastite potrošnje. Također jasno se naznačuje obveza iz članka 135. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) kojim se propisuje da nakon 31. prosinca 2023. mora osigurati mjerenje i iskazivanje električne energije koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže uključivati krajnjeg kupca kao novog korisnika programa, kao i mjerenje proizvodnje električne energije koja je proizvedena na proizvodnom postrojenju.
U okviru REPowerEU naglasak je na vodikovom zelenom gospodarstvu. Također, pojačavaju se ciljevi koji se trebaju ostvariti u krajnjoj potrošnji obnovljivih izvora energije naročito u dijelu prometa gdje će obnovljivi vodik imati jedno od dominantnih uloga. Nadalje, europski strukturni i investicijski fondovi, kreiraju se na uspostavi i jačanju gospodarstva temeljenog na vodiku, a modeli financiranja imaju za cilj pokriti sve segmente lanca vodika, od proizvodnje do skladištenja, transporta i distribucije za dobrobit različitih kategorija korisnika i mnogih drugih sektora ( npr. doline vodika). U prethodnom razdoblju, uslijed geopolitičkih zbivanja, EU je ojačao i proširio svoju predanost vodiku kao izvoru energije, potaknuvši EU da ubrza svoju izvornu strategiju za obnovljivi vodik kroz REPowerEU plan, a nedavno povećanje poticaja i mogućnosti za ulaganje u vodik u SAD-u i UK-u potaknulo je EU da smanji regulatorne prepreke kako bi ostala konkurentna i privukla privatna ulaganja u sektor vodika u EU. Agencija za ugljikovodike (u daljnjem tekstu: AZU) predstavlja operativno i administrativno tijelo koje ima stručne i tehničke kapacitete za provođenje primjene novih održivih tehnologija (CCS, vodik, pučinske vjetroelektrane (offshore)), a koje je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike („Narodne novine“, br. 14/14., 73/17. i 84/21.) postalo ovlašteno za prethodno navedeno. U tom kontekstu ustrojene su dvije nove organizacijske jedinice - Sektor za geotermalnu energiju i Sektor za poslovni razvoj i nove tehnologije. AZU je krajem 2022. pripremio i objavio natječaj (u tijeku) za izradu Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. g. koja će definirati implementacijska područja i projekte vezane uz čisti vodik, tj. razvoj i primjenu vrijednosnog lanca vodika koji se odnosi na proizvodnju, transport i distribuciju, korištenje i pohranu vodika kao i tehnologije primjene vodika u prometu i energetici. U svjetlu navedenog predloženo je da se sve inicijative i aktivnosti vezane uz promociju i praćenje uspostave vodikovog gospodarstva objedine u Nacionalnom koordinacijskom tijelu za vodik i da se ta uloga dodijeli AZU. U kontekstu EU fondova i drugih nadnacionalnih izvora financiranja u Republici Hrvatskoj, dostupna sredstva se ne iskorištavaju u potpunosti te veliki dio sredstava ostaje neiskorišten. Razlog tome leži prvenstveno u nedostatku operativnih kapaciteta. Centraliziranjem, objedinjavanjem i sustavnom koordinacijom Republika Hrvatska može, po uzoru na druge zemlje značajno unaprijediti segment novih tehnologija u energetici i povećati privlačenje sredstava u Republici Hrvatskoj. S navedenim aktivnostima AZU može započeti odmah te ih, uz određeno kadrovsko osnaživanje, u potpunosti razviti, a sve sukladno preporuci i reformama iz NPOO-a.
Ovim zakonom se otklanjaju uočene prepreke za provedbu šireg korištenja obnovljivih izvora energije za samoopskrbu kućanstava te se AZU imenuje nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik. AZU ima ulogu u implementaciji novih tehnologija u Republici Hrvatskoj, ali i opseg djelatnosti u kojima će se postojeće gospodarstvo temeljeno na nafti i ostalim fosilnim gorivima preorijentirati u vodikovo gospodarstvo posebice u prometu i industriji. AZU će tako biti zadužena i za povezivanje i međusektorsku suradnju više ministarstava i ostalih tijela zaduženih za provedbu vodikove strategije.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku radi otklanjanja prepreka koje ograničavajuće djeluju na veće korištenje obnovljivih izvora energije za kategoriju kućanstvo.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
Članak 1.
U Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.) u članku 4. stavku 1. točki 24. iza riječi: „ugovor“ zarez i riječi: „pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji“ brišu se.
Članak 2.
Iza članka 5. dodaje se naslov iznad članka i članak 5.a koji glase:
„Energetska djelatnost
Članak 5.a
(1) Energetska djelatnost u smislu ovoga Zakona je zajednica obnovljive energije.
(2) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati energetsku djelatnost samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.“.
Članak 3.
Članak 51. mijenja se i glasi:
„(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete:
1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona
2. da su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama
3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ili više mjernih mjesta u višestambenoj zgradi ili zajednici obnovljivih izvora energije u slučaju više obračunskih mjernih mjesta ne prelazi 500 kW
4. krajnji kupac koji ima priključnu snagu manju od 20 kW može instalirati proizvodno postrojenje kao kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu najviše do snage 20 kW
5. krajnji kupac koji ima priključnu snagu veću od 20 kW može instalirati proizvodno postrojenje kao kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu najviše do snage svojeg priključka.
6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu isporučuje električnu energiju preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju od opskrbljivača, odnosno preko obračunskog mjernog mjesta koje se nalazi na priključku višestambene zgrade
7. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji
(2) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu kojeg sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji obvezno sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije.
(3) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici.
(4) Opskrbljivači električne energije obvezni su, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom kojem isporučuju električnu energiju ili korisnika postrojenja za samoopskrbu sklopiti ugovor o opskrbi iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način:
1. Ci = 0,9*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi:
Epi >= Eii
2. Ci = 0.9*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii
gdje je:
– Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima, unutar obračunskog razdoblja., izražena u kn/kWh.
(6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za isporučenu električnu energiju za iznos izračunat na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka.
(7) Prilikom obračuna potrošnje električne energije koji uključuju dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, sve naknade, te porezna i ostala davanja propisana posebnim propisom, korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi.
(8) Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač preuzima po cijeni:
CiVT = 0,8*CpVT
CiNT= 0,8*CpNT
gdje je:
– CpVT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CpNT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiVT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiNT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh.
(9) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u pojedinoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u pojedinoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Iste količine su osnova za obračun dijela cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, sve naknade, te porezna i ostala davanja propisana posebnim propisom.
(10) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec.
(11) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa električne energije u odnosu na uvjete utvrđene stavcima 5. i 7. ovoga članka.
(12) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o mjesečnoj ukupnoj potrošnji i proizvodnji korisnika postrojenja za samoopskrbu dostaviti opskrbljivaču ili sudioniku na tržištu s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.
(13) Opskrbljivač ili sudionik na tržištu s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor, dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine izvršiti provjeru isporučene električne energije iz prethodne kalendarske godine u mrežu u odnosu na preuzetu električnu energiju iz mreže iz prethodne kalendarske godine
(14) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo električne energije iz mreže, o razlici između isporučene i preuzete električne energije (dalje u tekstu: višak električne energije) dužan je obavijestiti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine.
(15) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije dužan je sklopiti ugovor s sudionikom na tržištu električne energije, kojim se uređuje prodaja viškova električne energije.
(16) Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je u ime korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka obračunati dio cijene koja se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima koje plaća krajnji kupac električne energije, kao i iznos poreza na dohodak za razliku električne energije iz stavka 14. ovoga članka.
(17) Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je ispostaviti račun korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka.
(18) Odredbe ovoga članka koje se odnose na postrojenja za samoopskrbu primjenjuju se i na zajednice obnovljive energije, te korisnike postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi.
(19) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju.
(20) Operator distribucijskog sustava dužan je predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegovog pismenog zahtjeva dostaviti podatak o instaliranoj snazi za svaku višestambenu zgradu vezano isključivo uz zatraženu adresu pojedine višestambene zgrade.
(21) Odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi s opskrbljivačem donose suvlasnici zgrade temeljem minimalno natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima, te se između članova suvlasničke zajednice određuje osoba ovlaštena za sklapanje ugovora.
(22) Ugovor iz stavka 21. ovoga članka mora sadržavati minimalno slijedeće podatke:
- o osobi ovlaštenoj unutar suvlasničke zajednice za dostavljanje obavijesti, podataka i informacija suvlasničkoj zajednici
- strankama u ugovoru
-pravima i obvezama suvlasničke zajednice vezano uz postrojenje za samoopskrbu kao i načinu raspodjele električne energije proizvedene iz postrojenja za samoopskrbu u obračunskom razdoblju
- načinu financiranja i otplatama postrojenja za samoopskrbu
- naknadi za upravljanje postrojenjem za samoopskrbu
- uvjete pod kojima se naknadno mogu uključiti ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi
- o troškovima obračunskog mjernog mjesta, koji mogu uključivati samo mjernu opremu za postrojenje za samoopskrbu, a isključuju troškove priključenja te
- tehničkim podacima postrojenja za samoopskrbu koji mogu biti u prilogu ugovora.
(23) Operator distribucijskog sustava dužan je u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz stavka 21. ovoga članka, opremiti svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu.
(24) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivača iz stavka 21. ovoga članak obavijestiti o svim drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju pojedine suvlasnike u višestambenoj zgradi, te ga izvještavati o svim promjenama opskrbljivača na tim obračunskim mjernim mjestima, odnosno u roku ne dužem od 24 sata od nastanka promjene.
(25) Obračunsko mjerno mjesto postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi nalazi se na priključku zgrade na mrežu, i njime se mjeri isporučena električna energija, te se kao trošak tog obračunskog mjernog mjesta smatra samo mjerna oprema za postrojenje za samoopskrbu, isključujući troškove priključenja.
(26) Snaga proizvodnog postrojenja za samoopskrbu ne može biti veća od priključne snage višestambene zgrade utvrđene sukladno stavku 20. ovoga članka.
(27) Opskrbljivač je dužan čuvati ugovor o samoopskrbi iz stavka 21. ovoga članak za vrijeme trajanja opskrbe višestambene zgrade, odnosno za životnog vijeka postrojenja za samoopskrbu.
(28) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivaču iz stavka 21. ovoga članka svaki kalendarski mjesec dostaviti mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi u realnom vremenu.
(29) Opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak dužan je obračunati svu proizvedenu električnu energiju na način da sukladno podacima koje je dobio od operatora distribucijskog sustava u realnom vremenu, raspodjeli proizvedenu energiju na sve kupaca u višestambenoj zgradi, a ako postoji višak proizvedene električne energije to se obračunava kao predana energija u samoopskrbi višestambene zgrade.
(30) Opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak obračunava električnu energiju sukladno odredbama ovoga članka, odnosno uvjetima iz ugovora iz stavka 22. ovoga članak.
(31) Nakon zaprimanja podataka iz stavka 28. ovoga članka opskrbljivač električne energije dužan je u roku od tri dana od njihovog zaprimanja dostaviti te podatke drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju krajnje kupce unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi.
(32) Opskrbljivači električne energije iz stavka 31. ovoga članka, koji nisu opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak dužni su svojim krajnjim kupcima unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi obračunati električnu energiju iz postrojenja za samoopskrbu po cijenama koje se primjenjuju za istu kategoriju kupaca.
(33) Krajnji kupac iz članka 51. stavka 1. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona dužan je omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta, odnosno omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja.“
Članak 4.
Iza članka 58. dodaje se naslov iznad članka i članak 58.a koji glase:
„Nacionalno koordinacijsko tijelo za vodik
Članak 58.a
(1) Agencija za ugljikovodike imenuje se Nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik.
(2) Zadaće Nacionalnog koordinacijskog tijela su:
-programiranje i provedba akata strateškog planiranja kao tehnička pomoć Ministarstvu i ostalim tijelima državne uprave nadležnim za pojedina pitanja primjene vodika
-priprema složenih i inovativnih projekata od nacionalnog interesa
-mapiranje dionika nastavno na tehničku provjeru kapaciteta, potencijala i ozbiljnosti projektnih prijedloga
-provedba projekata u relevantnim fondovima
-koordiniranje procesa provedbe u složenim i inovativnim projektima od nacionalnog interesa
-komuniciranje s drugim državama članicama po pitanju pozicioniranja projekata, pregovaranje u kontekstu komplementarnosti projekata-nužnost prilikom implementacije „malih“ projekata
- identificiranje i aktiviranje sredstava financiranja
-izvješćivanje putem Ministarstva i Europske komisije o provedbi vodikove strategije.“.
Članak 5.
Članak 61. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.654,46 eura do 66.361,40 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba odnosno pravna osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:
1. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava tehničko-tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice za koje je stečen status povlaštenog proizvođača sukladno članku 34. stavku 12. točki 1. ovoga Zakona
2. kao povlašteni proizvođač električne energije ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 2. ovoga Zakona
3. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava mjernu opremu u njegovoj nadležnosti i vlasništvu u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama 3., 5. i 6. ovoga Zakona ili ne iskazuje istinite i točne mjerne podatke u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 4. ovoga Zakona
4. kao povlašteni proizvođač električne energije ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi s korištenjem proizvodnog postrojenja sukladno članku 34. stavku 13. točki 5. ovoga Zakona
5. ne osigura obračun neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju za koje proizvodno postrojenje je stečen status povlaštenog proizvođača, a koje proizvodno postrojenje koristi više priključaka odnosno obračunskih mjernih mjesta sukladno članku 36. stavku 5. ovoga Zakona
6. na proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici za koje je stečen status povlaštenog proizvođača izvrši promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja bez prethodne suglasnosti Agencije na planirane promjene (članak 40. stavak 1.)
7. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije isporučenu od povlaštenih proizvođača iz članka 39. ovoga Zakona sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,055744 eur/kWh (članak 46. stavak 1.)
8. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju isporučenu od povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona do 31. prosinca 2023., sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,055744 eur/kWh (članak 47. stavak 9.)
9. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, na zahtjev opskrbljivača električne energije s kojim je sklopio ugovor ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi tom opskrbljivaču električne energije godišnje podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici (članak 51. stavak 3.)
10. kao opskrbljivač električne energije koji u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu kojem isporučuje električnu energiju, ne sklopi ugovor o opskrbi električne energije (članak 51. stavak 4.)
11. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona u svakom obračunskom razdoblju krajnjem kupcu kategorije kućanstva ne izda račun za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom (članak 51. stavak 9.)
12. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor najkasnije do 31. siječnja tekuće godine ne izvrši provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz članka 51. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona (članak 51. stavak 13.)
13. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik iz članka 51. stavka 13. ovoga Zakona utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo električne energije iz mreže, o višku električne energije, ne obavijesti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine (članak 51. stavak 14.)
14. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije ne sklopi odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim se uređuje prodaja viškova (članak 51. stavak 15.)
15. kao opskrbljivač ne ispostavi račun korisniku postrojenja za samoopskrbu iz članka 51. stavka 14. ovoga Zakona (članak 51. stavak 17.)
16. kao opskrbljivač iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona ne obračuna svu proizvedenu električnu energiju kupcima u višestambenoj zgradi na način određen člankom 51. stavkom 29. ovoga Zakona
17. kao opskrbljivač električne energije, nakon zaprimanja podataka iz članka 51. stavka 28. ovoga Zakona u roku od tri dana od njihovog zaprimanja ne dostaviti podatke drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju krajnje kupce unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi (članak 51. stavak 31.)
18. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 31. ovoga Zakona, koji nije opskrbljivač iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona svojim krajnjim kupcima unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi ne obračuna električnu energiju iz postrojenja za samoopskrbu po cijenama koje se primjenjuju za istu kategoriju kupaca (članak 51. stavak 32.)
19. kao krajnji kupac iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona ne omoguće pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta, odnosno ne omoguće pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja. (članak 51. stavak 33.)
20. kao član EKO bilančne grupe ne postupa u skladu s pravilima vođenja EKO bilančne grupe (članak 59. stavak 5.)
21. kao član EKO bilančne grupe ne dostavlja ili ne dostavlja pravodobno operatoru tržišta energije podatke i dokumentaciju, utvrđenu Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu (članak 59. stavak 13.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 39,816843 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi te odgovorna osoba u elektroenergetskom subjektu koji je pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 132,72 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 132,72 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt.
Članak 6.
Članak 62. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.654,46 eura do 66.361,40 eura kaznit će operator prijenosnog sustava odnosno operator distribucijskog sustava ako:
1. ne dostavi Ministarstvu u roku iz članka 33. stavku 5. ovoga Zakona dokumente, koje izdaju nositelju projekta, vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona,
2. u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati isporuku električne energije iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu, povlaštenim proizvođačima električne energije ne osigura prioritetnu isporuku električne energije u mrežu za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, osim ako takva prioritetna isporuka znatno narušava pouzdanost i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (članak 34. stavak 2.)
3. ne dostavi Agenciji obavijesti o većim ograničenjima u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, koja obavijest uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi radi uklanjanja tih ograničenja (članak 34. stavak 5.)
4. ne osigura pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice za koja su sklopljeni ugovori o otkupu temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.), za koja su sklopljeni ugovori o tržišnoj premiji sukladno članku 23. ovoga Zakona i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 26. ovoga Zakona, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje priključenje na mrežu, te pogon i isporuka električne energije u mrežu, osim kad isporuka električne energije u mrežu znatno narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava (članak 19. stavak 6.)
5. ne dostavi operatoru tržišta energije podatke za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj (članak 47. stavak 5.).
6. na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi podatke o godišnjoj potrošnji (članak 51. stavak 12.)
7. kao operator distribucijskog sustava jednom mjesečno ne izvijesti operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju (članak 51. stavak 19.)
8. kao operator distribucijskog sustava ne dostavi podatak o instaliranoj snazi za svaku višestambenu zgradu vezano isključivo uz zatraženu adresu pojedine višestambene zgrade predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegovog pismenog zahtjeva (članak 51. stavak 20.)
9. kao operator distribucijskog sustava u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona, ne opremi svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu (članak 51. stavak 23.)
10. kao operator distribucijskog sustava ne obavijesti opskrbljivača iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona o svim drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju pojedine suvlasnike u višestambenoj zgradi ili ga ne izvijesti o svim promjenama opskrbljivača na tim obračunskim mjernim mjestima, u roku iz članak 51. stavak 24. ovoga Zakona
11. kao operator distribucijskog sustava opskrbljivaču iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona svaki kalendarski mjesec ne dostavi mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi u realnom vremenu (članak 51. stavak 28.)
12. ne upiše u Registar OIEKPP-a u roku određenom sukladno članku 64. stavku 8. ovoga Zakona dokumente vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, koji nisu do stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u Registar OIEKPP-a.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 39,82 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora prijenosnog sustava odnosno operatora distribucijskog sustava koji je pravna osoba.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 7.
Operator distribucijskog sustava dužan je do 1. siječnja 2024. osigurati mjerenje proizvodnje na proizvodnom postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju koje ima mogućnost mjeriti u realnom vremenu potrošnju krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz članka 51. stavka 1. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona ako takvo mjerenje do stupanja na snagu ovoga Zakona nije ugrađeno na proizvodnom postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju.
Članak 8.
(1) Sustavvlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe električnom energijom određen odredbama članka 51. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona počinje s primjenom 1. siječnja 2024. i primjenjuje se do 31. prosinca 2025., a Ministarstvo će novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe izraditi do 31. ožujka 2025. i početi s njegovom primjenom od 1. siječnja 2026.
(2) Krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom koji su to postali sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.), danom stupanja na snagu ovoga Zakona  i krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom smatraju se korisnicima postrojenja za samoopskrbu sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 1. i članka 51. stavaka 13., 14. i 15. koji su izmijenjeni člankom 3. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se pojam korisnika postrojenja za samoopskrbu na način da status istoga više nije uvjetovan količinom isporučene električne energije u mrežu na godišnjoj razini.
Uz članak 2.
Ovim člankom se određuje nova energetska djelatnost za zajednice obnovljive energije, te da je njeno obavljanje moguće samo na temelju dozvole.
Uz članak 3.
Ovim se člankom propisuje da korisnik postrojenja za samoopskrbu ostaje u sustavu samoopskrbe i ako je predao više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali da se ista razlika plaća po cijeni koja vrijedi za vlastitu potrošnju kupaca kategorije poduzetništvo.
Uz članak 4.
Ovim člankom uspostavlja se Nacionalno koordinacijsko tijelo za vodik i ta se uloga dodjeljuje Agenciji za ugljikovodike  e se propisuju obveze i uloga Nacionalnog koordinacijskog tijela za vodik.
Uz članak 5.
Ovim člankom se prilagođavaju prekršajne odredbe koje upućuju na normativni dio odredbi koje se mijenjaju ovim Prijedlogom zakona.
Uz članak 6.
Ovim člankom se prilagođavaju prekršajne odredbe koje upućuju na normativni dio odredbi koje se mijenjaju ovim Prijedlogom zakona.
Uz članak 7.
Ovim člankom uvodi se drugačije uređeni sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe električnom energijom, kao i uređivanje sustava samoopskrbe električnom energijom u višestambenim zgradama.
Uz članak 8.
Ovim člankom propisuje se obveza vlasniku postrojenja za samoopskrbu da omogući pristup operatoru distribucijskog sustava da ugradi mjernu opremu. Ovim člankom se uređuje i da sustavvlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe električnom energijom određen odredbama članka 51. ovoga Zakona počinje s primjenom 1. siječnja 2024. i primjenjuje se do 31. prosinca 2025., a Ministarstvo će novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe izraditi do 31. ožujka 2025., kao i da krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom koji su to postali sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.), danom stupanja na snagu ovoga isti sesmatraju korisnicima postrojenja za samoopskrbu.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. biootpad je biološki otpad kako je definiran posebnim propisom o gospodarenju otpadom
2. biomasa je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla
3. bioplin je plinovito gorivo proizvedeno iz biomase
4. centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje je distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih proizvodnih postrojenja putem centralnih i zatvorenih toplinskih sustava u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa
5. diskrimirajuće postupanje je tretman koji je manje povoljan od tretmana koji se odobrava u sličnim situacijama
6. ekološka inovacija su svi oblici inovacijskih aktivnosti koje dovode do znatnog poboljšanja zaštite okoliša ili su na to usmjerene, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge i nove metode upravljanja i poslovanja čijom bi se uporabom ili provedbom vjerojatno spriječili ili znatno umanjili rizici za okoliš, onečišćenje i drugi negativni učinci koji proizlaze iz uporabe resursa, tijekom životnog ciklusa povezanih aktivnosti
7. ekonomski opravdana potražnja je potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače u tržišnim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije
8. električna energija iz kogeneracije je električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom utvrđenom uredbom iz članka 41. ovoga Zakona
9. energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin
10. energija iz okoliša je toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi
11. energetsko odobrenje je odobrenje izdano nositelju projekta, određeno propisom kojim se regulira tržište električne energije, a na temelju kojeg se planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodna jedinica i/ili vrši obnova kapaciteta, te koje Ministarstvo dodjeljuje na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a temeljem kojega se osniva pravo služnosti i/ili pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako odredbama ovoga Zakona i propisa kojim se regulira tržište električne energije nije drukčije određeno
12. financijski instrument su mjere financijske potpore Europske unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Europske unije, koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF)
13. geotermalna energija je energija pohranjena u obliku topline ispod krute Zemljine površine
14. goriva iz biomase su plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase
15. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je neovisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti
16. investitor je fizička ili pravna osoba koja planira graditi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, a koja još nije stekla uvjete za upis u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
17. isporučena električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu
18. jamstvo o podrijetlu je elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili količina električne ili toplinske energije ili plina proizvedena iz obnovljivih izvora energije
19. jednostavna građevina je jednostavna i druga građevina sukladno propisima o gradnji
20. kogeneracijsko postrojenje je proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja obnovljive izvore energije koriste kao primarni izvor energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije
21. konačna brutopotrošnja energije je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije, topline i goriva u prometu te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu
22. konkurentan natječajni postupak za dodjelu tržišne premije odnosno za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom je nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja investitora i kojim se potpore dodjeljuju ili na temelju početne ponude koju je ponuditelj dostavio, ili na temelju dražbovne cijene, uz ograničenje proračuna odnosno financijskog obujma povezanog s natječajnim postupkom
23. korisna toplina je toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje za grijanjem ili hlađenjem
24. korisnik postrojenja za samoopskrbu je onaj krajnji kupac električne energije kategorije kućanstvo uključujući ustanove, koji unutar svojih instalacija ima priključeno postrojenje za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije, čije viškove energije unutar obračunskog razdoblja može preuzeti opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor, pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji
25. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom je krajnji kupac električne energije na čiju je instalaciju priključeno proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca i s mogućnošću isporuke viška proizvedene električne energije u prijenosnu ili distribucijsku mrežu
26. mala postrojenja su proizvodna postrojenja ili proizvodne jedinice koje koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija, kako su definirane važećim europskim pravilima o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem
27. ministar je ministar nadležan za energetiku
28. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za energetiku
29. malo i srednje poduzeće je mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih ili srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.)
30. neto isporučena električna energija je razlika ukupno isporučene električne energije i ukupno preuzete električne energije proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, utvrđena u svakom obračunskom mjernom intervalu, za sva obračunska mjerna mjesta zajedno
31. nositelj projekta je fizička ili pravna osoba koja na temelju energetskog odobrenja određenog propisom kojim se regulira tržište električne energije planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodnu jedinicu i/ili vrši obnovu kapaciteta, a koja je upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
32. obnova kapaciteta je obnavljanje proizvodnog postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu proizvodnog postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamjene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta proizvodnog postrojenja
33. obveza povezana s obnovljivom energijom je program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom jamstva o podrijetlu
34. omjer električne i toplinske energije je omjer između električne energije iz kogeneracije i korisne topline u isključivo kogeneracijskom pogonu, sukladno uredbi iz članka 41. ovoga Zakona
35. operator distribucijskog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj distribucijskog sustava na danom području i, ako je to primjenjivo, njegovo međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za distribucijom električne energije
36. operator tržišta energije je pravna osoba s javnim ovlastima, Hrvatski operator tržišta energije d. o. o. (HROTE d. o. o.), koja obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, s pravima i dužnostima sukladno odredbama ovoga Zakona
37. otpad je otpad kako je definiran propisom kojim se uređuje područje otpada, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji
38. otpadna toplina i hladnoća je neizbježno grijanje ili hlađenje proizvedeno kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili proizvodnim postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila raspršena u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva
39. područje nabave je geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase
40. pojednostavnjenje procedure je prethodna priprema investitora, kroz javno dostupan priručnik iz članka 29. ovoga Zakona, za postupak izdavanja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja
41. poljoprivredna biomasa je biomasa proizvedena u poljoprivredi
42. potrošač vlastite obnovljive energije je krajnji korisnik koji na svom obračunskom mjernom mjestu proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost
43. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednjonaponske distribucijske trafostanice
44. povlašteni proizvođač električne energije je energetski subjekt i/ili druga pravna ili fizička osoba koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora energije ili u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša, a koja je stekla status povlaštenog proizvođača električne energije u skladu s odredbama ovoga Zakona
45. preostala kombinacija izvora energije je ukupna godišnja kombinacija izvora energije za Republiku Hrvatsku, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu
46. preuzeta električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica preuzela iz elektroenergetske mreže u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu
47. program potpore je svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju jamstvo o podrijetlu i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija
48. proizvodna jedinica je postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, koje je dio proizvodnog postrojenja te koje s drugim proizvodnim jedinicama može koristiti zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta odnosno koristi isti izvor energije, pri čemu proizvodna jedinica proizvodi energiju neovisno o drugim proizvodnim jedinicama proizvodnog postrojenja
49. proizvodno postrojenje je samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica
50. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije je proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije
51. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije je projekt proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
52. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (u daljnjem tekstu: Registar OIEKPP-a) je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije odnosno visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske
53. samoopskrba električnom energijom je zadovoljavanje vlastitih potreba za električnom energijom iz elektroenergetskog postrojenja spojenog unutar svojih instalacija
54. statistički prijenos među državama članicama je statistički prijenos određene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količina električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije iz koje se prenosi električna energija te dodaje ostvarenoj količini električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije u koju se prenosi električna energija
55. šumska biomasa je biomasa proizvedena u šumarstvu
56. tekuće biogorivo je tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase
57. treća država je svaka država osim Republike Hrvatske ili drugih država članica Europske unije
58. ugovor o kupnji obnovljive energije je ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona
59. ukupna učinkovitost je zbroj proizvedene električne i mehaničke energije te korisne topline podijeljen s primarnom energijom goriva utrošenog u proizvodnom postrojenju odnosno proizvodnoj jedinici za određeno vremensko razdoblje
60. uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora je prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima, kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta, ili neizravno putem ovlaštene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora, a na način da se pri pravu na uzajamno trgovanje ne dovode u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori
61. visokoučinkovite kogeneracije su kogeneracije koje udovoljavaju kriterijima utvrđenim posebnim propisom kojim se uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije
62. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja podmiruje se proizvodnjom iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice ili se preuzima iz mreže preko obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, te se primjenjuje za električnu energiju i druge oblike energije gdje je primjenjivo
63. zajednica obnovljive energije su pravne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: koje su, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.
(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje energetski sektor, zakonom kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti, zakonom kojim se uređuje tržište električne energije, zakonom kojim se uređuje tržište plina, zakonom kojim se uređuje tržište toplinske energije i zakonom kojim se uređuje tržište nafte i naftnih derivata.
Klasifikacija proizvodnih postrojenja
Članak 5.
(1) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće:
1. energiju Sunčeva zračenja
2. energiju vjetra
3. hidroenergiju
4. geotermalnu energiju
5. energiju biomase
6. energiju mora te
7. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije.
(2) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva:
1. kameni ugljen
2. smeđi ugljen i lignit
3. prirodni plin
4. naftu i naftne derivate te
5. nespecificirana i ostala fosilna goriva.
Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja i samoopskrba električnom energijom
Članak 51.
(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete:
1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona
2. da su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama
3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ili više mjernih mjesta na višestambenoj zgradi ili zajednici obnovljivih izvora energije u slučaju više obračunskih mjernih mjesta ne prelazi 500 kW
4. priključna snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi priključnu snagu krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže
5. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu isporučuje električnu energiju preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju ili preko mjernog mjesta zajedničke potrošnje u višestambenoj zgradi od opskrbljivača
6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji.
(2) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije.
(3) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici.
(4) Opskrbljivači električne energije obvezni su, na zahtjev krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom kojima isporučuju električnu energiju ili korisnika postrojenja za samoopskrbu, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, sklopiti ugovor o opskrbi koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja.
(5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju i na sljedeći način:
1. Ci = 0,9*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi:
Epi >= Eii
2. Ci = 0.9*PKCi*Epi/Eii, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Epi < Eii
gdje je:
– Epi = ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– Eii = ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh.
(6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za iznos izračunan na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka.
(7) Prilikom obračuna potrošnje električne energije, kao i naknade za korištenje mreže te naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač je dužan preuzeti po cijeni:
CiVT = 0,8*CpVT
CiNT= 0,8*CpNT
gdje je:
– CpVT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CpNT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiVT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiNT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh.
(8) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Iste količine su osnova za obračun naknade za korištenje mreže i naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
(9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan mjesec.
(10) Opskrbljivač električne energije može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa u odnosu na uvjete iz stavaka 5. i 7. ovoga članka.
(11) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne želi viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije dužan je sklopiti odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja viškova sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije.
(12) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o godišnjoj potrošnji i proizvodnji dostaviti na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.
(13) Opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine izvršiti provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz stavaka 3. i 12. ovoga članka.
(14) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo iz mreže, isti se smatra krajnjim kupcem s vlastitom proizvodnjom u tekućoj kalendarskoj godina.
(15) Odredbe ovoga članka koje se odnose na postrojenja za samoopskrbu primjenjuju se i na zajednice obnovljive energije i korisnike postrojenja za samoopskrbu.
(16) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju.
Prekršajne odredbe
Članak 61.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba odnosno pravna osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:
1. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava tehničko-tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice za koje je stečen status povlaštenog proizvođača sukladno članku 34. stavku 12. točki 1. ovoga Zakona
2. kao povlašteni proizvođač električne energije ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 2. ovoga Zakona
3. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava mjernu opremu u njegovoj nadležnosti i vlasništvu u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama 3., 5. i 6. ovoga Zakona ili ne iskazuje istinite i točne mjerne podatke u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 4. ovoga Zakona
4. kao povlašteni proizvođač električne energije ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi s korištenjem proizvodnog postrojenja sukladno članku 34. stavku 13. točki 5. ovoga Zakona
5. ne osigura obračun neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju za koje proizvodno postrojenje je stečen status povlaštenog proizvođača, a koje proizvodno postrojenje koristi više priključaka odnosno obračunskih mjernih mjesta sukladno članku 36. stavku 5. ovoga Zakona
6. na proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici za koje je stečen status povlaštenog proizvođača izvrši promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja bez prethodne suglasnosti Agencije na planirane promjene (članak 40. stavak 1.)
7. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije isporučenu od povlaštenih proizvođača iz članka 39. ovoga Zakona sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh (članak 46. stavak 1.)
8. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju isporučenu od povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona do 31. prosinca 2021., sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh (članak 47. stavak 9.)
9. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, na zahtjev opskrbljivača električne energije s kojim je sklopio ugovor ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi tom opskrbljivaču električne energije godišnje podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici (članak 51. stavak 3.)
10. kao opskrbljivač električne energije koji u roku od 30 dana od postavljanog zahtjeva krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji ispunjava uvjete utvrđene člankom 51. stavkom 1. ovoga Zakona, kojem isporučuje električnu energiju, ne sklopi ugovor o opskrbi električne energije koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja tog krajnjeg kupca (članak 51. stavak 4.)
11. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona u svakom obračunskom razdoblju krajnjem kupcu kategorije kućanstva ne izda račun za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom (članak 51. stavak 8.)
12. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne želi viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije ne sklopi odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja viškova sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije (članak 51. stavak 11.)
13. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor najkasnije do 31. siječnja tekuće godine ne izvrši provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz članka 51. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona (članak 51. stavak 13.)
14. kao član EKO bilančne grupe ne postupa u skladu s pravilima vođenja EKO bilančne grupe (članak 59. stavak 5.)
15. kao član EKO bilančne grupe ne dostavlja ili ne dostavlja pravodobno operatoru tržišta energije podatke i dokumentaciju, utvrđenu Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu (članak 59. stavak 13.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi te odgovorna osoba u elektroenergetskom subjektu koji je pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt.
Prekršajne odredbe
Članak 62.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će operator prijenosnog sustava odnosno operator distribucijskog sustava ako:
1. ne dostavi Ministarstvu u roku iz članka 33. stavku 5. ovoga Zakona dokumente, koje izdaju nositelju projekta, vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona,
2. u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati isporuku električne energije iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu, povlaštenim proizvođačima električne energije ne osigura prioritetnu isporuku električne energije u mrežu za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, osim ako takva prioritetna isporuka znatno narušava pouzdanost i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (članak 34. stavak 2.)
3. ne dostavi Agenciji obavijesti o većim ograničenjima u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, koja obavijest uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi radi uklanjanja tih ograničenja (članak 34. stavak 5.)
4. ne osigura pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice za koja su sklopljeni ugovori o otkupu temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12, 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.), za koja su sklopljeni ugovori o tržišnoj premiji sukladno članku 23. ovoga Zakona i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 26. ovoga Zakona, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje priključenje na mrežu, te pogon i isporuka električne energije u mrežu, osim kad isporuka električne energije u mrežu znatno narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava (članak 19. stavak 6.)
5. na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi podatke o godišnjoj potrošnji (članak 51. stavak 12.)
6. ne dostavi operatoru tržišta energije podatke za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj (članak 47. stavak 5.).
7. ne upiše u Registar OIEKPP-a u roku određenom sukladno članku 64. stavku 8. ovoga Zakona dokumente vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, koji nisu do stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u Registar OIEKPP-a.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora prijenosnog sustava odnosno operatora distribucijskog sustava koji je pravna osoba.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.) uređuje pitanja od značaja za provedbu energetske tranzicije prema korištenju obnovljivih izvora energije. Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji donosi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO), a u cilju otklanjanja prepoznatih prepreka za bržu implementaciju obnovljivih izvora energije i to u dijelu koji se odnosi na korisnike postrojenja za samoopskrbu. Ovim se zakonom propisuje da će korisnik postrojenja za samoopskrbu ostati u sustavu samoopskrbe i u uvjetima u kojima je proizveo više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali mu se višak proizvedene električne energije na godišnjoj razini obračunava na način na koji se plati višak proizvedene električne energije sukladno pravilima tržišta električne energije, općim propisima računovodstva za proizvedenu i isporučenu energiju u elektroenergetski sustav, te sukladno ugovoru s opskrbljivačem. Time se otklanja nepredvidivost koju je imao korisnik postrojenja za samoopskrbu u smislu obveznog prelaska u kategoriju vlastite potrošnje. Također jasno se naznačuje obveza iz članka 135. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) kojim se propisuje da nakon 31. prosinca 2023. mora osigurati mjerenje i iskazivanje električne energije koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže uključivati krajnjeg kupca kao novog korisnika programa, kao i mjerenje proizvodnje električne energije koja je proizvedena na proizvodnom postrojenju.
U okviru REPowerEU naglasak je na vodikovom zelenom gospodarstvu. Također, pojačavaju se ciljevi koji se trebaju ostvariti u krajnjoj potrošnji obnovljivih izvora energije naročito u dijelu prometa gdje će obnovljivi vodik imati jedno od dominantnih uloga. Nadalje, europski strukturni i investicijski fondovi, kreiraju se na uspostavi i jačanju gospodarstva temeljenog na vodiku, a modeli financiranja imaju za cilj pokriti sve segmente lanca vodika, od proizvodnje do skladištenja, transporta i distribucije za dobrobit različitih kategorija korisnika i mnogih drugih sektora ( npr. doline vodika). U prethodnom razdoblju, uslijed geopolitičkih zbivanja, EU je ojačao i proširio svoju predanost vodiku kao izvoru energije, potaknuvši EU da ubrza svoju izvornu strategiju za obnovljivi vodik kroz REPowerEU plan, a nedavno povećanje poticaja i mogućnosti za ulaganje u vodik u SAD-u i UK-u potaknulo je EU da smanji regulatorne prepreke kako bi ostala konkurentna i privukla privatna ulaganja u sektor vodika u EU. Agencija za ugljikovodike (u daljnjem tekstu: AZU) predstavlja operativno i administrativno tijelo koje ima stručne i tehničke kapacitete za provođenje primjene novih održivih tehnologija (CCS, vodik, pučinske vjetroelektrane (offshore)), a koje je zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike („Narodne novine“, br. 14/14., 73/17. i 84/21.) postalo ovlašteno za prethodno navedeno. U tom kontekstu ustrojene su dvije nove organizacijske jedinice - Sektor za geotermalnu energiju i Sektor za poslovni razvoj i nove tehnologije. AZU je krajem 2022. pripremio i objavio natječaj (u tijeku) za izradu Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. g. koja će definirati implementacijska područja i projekte vezane uz čisti vodik, tj. razvoj i primjenu vrijednosnog lanca vodika koji se odnosi na proizvodnju, transport i distribuciju, korištenje i pohranu vodika kao i tehnologije primjene vodika u prometu i energetici. U svjetlu navedenog predloženo je da se sve inicijative i aktivnosti vezane uz promociju i praćenje uspostave vodikovog gospodarstva objedine u Nacionalnom koordinacijskom tijelu za vodik i da se ta uloga dodijeli AZU. U kontekstu EU fondova i drugih nadnacionalnih izvora financiranja u Republici Hrvatskoj, dostupna sredstva se ne iskorištavaju u potpunosti te veliki dio sredstava ostaje neiskorišten. Razlog tome leži prvenstveno u nedostatku operativnih kapaciteta. Centraliziranjem, objedinjavanjem i sustavnom koordinacijom Republika Hrvatska može, po uzoru na druge zemlje značajno unaprijediti segment novih tehnologija u energetici i povećati privlačenje sredstava u Republici Hrvatskoj. S navedenim aktivnostima AZU može započeti odmah te ih, uz određeno kadrovsko osnaživanje, u potpunosti razviti, a sve sukladno preporuci i reformama iz NPOO-a.
Ovim zakonom se otklanjaju uočene prepreke za provedbu šireg korištenja obnovljivih izvora energije za samoopskrbu kućanstava te se AZU imenuje nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik. AZU ima ulogu u implementaciji novih tehnologija u Republici Hrvatskoj, ali i opseg djelatnosti u kojima će se postojeće gospodarstvo temeljeno na nafti i ostalim fosilnim gorivima preorijentirati u vodikovo gospodarstvo posebice u prometu i industriji. AZU će tako biti zadužena i za povezivanje i međusektorsku suradnju više ministarstava i ostalih tijela zaduženih za provedbu vodikove strategije.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno odredbi članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku radi otklanjanja prepreka koje ograničavajuće djeluju na veće korištenje obnovljivih izvora energije za kategoriju kućanstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
U Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.) u članku 4. stavku 1. točki 24. iza riječi: „ugovor“ zarez i riječi: „pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
Iza članka 5. dodaje se naslov iznad članka i članak 5.a koji glase:
„Energetska djelatnost
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.a
(1) Energetska djelatnost u smislu ovoga Zakona je zajednica obnovljive energije.
(2) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati energetsku djelatnost samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 3.
Članak 51. mijenja se i glasi:
„(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete:
1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona
2. da su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama
3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ili više mjernih mjesta u višestambenoj zgradi ili zajednici obnovljivih izvora energije u slučaju više obračunskih mjernih mjesta ne prelazi 500 kW
4. krajnji kupac koji ima priključnu snagu manju od 20 kW može instalirati proizvodno postrojenje kao kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu najviše do snage 20 kW
5. krajnji kupac koji ima priključnu snagu veću od 20 kW može instalirati proizvodno postrojenje kao kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu najviše do snage svojeg priključka.
6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu isporučuje električnu energiju preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju od opskrbljivača, odnosno preko obračunskog mjernog mjesta koje se nalazi na priključku višestambene zgrade
7. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji
(2) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu kojeg sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji obvezno sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije.
(3) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici.
(4) Opskrbljivači električne energije obvezni su, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom kojem isporučuju električnu energiju ili korisnika postrojenja za samoopskrbu sklopiti ugovor o opskrbi iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju na sljedeći način:
1. Ci = 0,9*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi:
Ep i >= Ei i
2. Ci = 0.9*PKCi*Ep i /Ei i , ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Ep i < Ei i
gdje je:
– Ep i = ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– Ei i = ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, isključujući dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima, unutar obračunskog razdoblja., izražena u kn/kWh.
(6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za isporučenu električnu energiju za iznos izračunat na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka.
(7) Prilikom obračuna potrošnje električne energije koji uključuju dio cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, sve naknade, te porezna i ostala davanja propisana posebnim propisom, korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi.
(8) Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač preuzima po cijeni:
CiVT = 0,8*CpVT
CiNT= 0,8*CpNT
gdje je:
– CpVT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CpNT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiVT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiNT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh.
(9) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u pojedinoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u pojedinoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Iste količine su osnova za obračun dijela cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, sve naknade, te porezna i ostala davanja propisana posebnim propisom.
(10) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec.
(11) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa električne energije u odnosu na uvjete utvrđene stavcima 5. i 7. ovoga članka.
(12) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o mjesečnoj ukupnoj potrošnji i proizvodnji korisnika postrojenja za samoopskrbu dostaviti opskrbljivaču ili sudioniku na tržištu s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.
(13) Opskrbljivač ili sudionik na tržištu s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor, dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine izvršiti provjeru isporučene električne energije iz prethodne kalendarske godine u mrežu u odnosu na preuzetu električnu energiju iz mreže iz prethodne kalendarske godine
(14) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo električne energije iz mreže, o razlici između isporučene i preuzete električne energije (dalje u tekstu: višak električne energije) dužan je obavijestiti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine.
(15) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije dužan je sklopiti ugovor s sudionikom na tržištu električne energije, kojim se uređuje prodaja viškova električne energije.
(16) Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je u ime korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka obračunati dio cijene koja se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima koje plaća krajnji kupac električne energije, kao i iznos poreza na dohodak za razliku električne energije iz stavka 14. ovoga članka.
(17) Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je ispostaviti račun korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka.
(18) Odredbe ovoga članka koje se odnose na postrojenja za samoopskrbu primjenjuju se i na zajednice obnovljive energije, te korisnike postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi .
(19) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju.
(20) Operator distribucijskog sustava dužan je predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegovog pismenog zahtjeva dostaviti podatak o instaliranoj snazi za svaku višestambenu zgradu vezano isključivo uz zatraženu adresu pojedine višestambene zgrade.
(21) Odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi s opskrbljivačem donose suvlasnici zgrade temeljem minimalno natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima, te se između članova suvlasničke zajednice određuje osoba ovlaštena za sklapanje ugovora.
(22) Ugovor iz stavka 21. ovoga članka mora sadržavati minimalno slijedeće podatke:
- o osobi ovlaštenoj unutar suvlasničke zajednice za dostavljanje obavijesti, podataka i informacija suvlasničkoj zajednici
- strankama u ugovoru
-pravima i obvezama suvlasničke zajednice vezano uz postrojenje za samoopskrbu kao i načinu raspodjele električne energije proizvedene iz postrojenja za samoopskrbu u obračunskom razdoblju
- načinu financiranja i otplatama postrojenja za samoopskrbu
- naknadi za upravljanje postrojenjem za samoopskrbu
- uvjete pod kojima se naknadno mogu uključiti ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi
- o troškovima obračunskog mjernog mjesta, koji mogu uključivati samo mjernu opremu za postrojenje za samoopskrbu, a isključuju troškove priključenja te
- tehničkim podacima postrojenja za samoopskrbu koji mogu biti u prilogu ugovora.
(23) Operator distribucijskog sustava dužan je u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz stavka 21. ovoga članka, opremiti svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu.
(24) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivača iz stavka 21. ovoga članak obavijestiti o svim drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju pojedine suvlasnike u višestambenoj zgradi, te ga izvještavati o svim promjenama opskrbljivača na tim obračunskim mjernim mjestima, odnosno u roku ne dužem od 24 sata od nastanka promjene.
(25) Obračunsko mjerno mjesto postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi nalazi se na priključku zgrade na mrežu, i njime se mjeri isporučena električna energija, te se kao trošak tog obračunskog mjernog mjesta smatra samo mjerna oprema za postrojenje za samoopskrbu, isključujući troškove priključenja.
(26) Snaga proizvodnog postrojenja za samoopskrbu ne može biti veća od priključne snage višestambene zgrade utvrđene sukladno stavku 20. ovoga članka.
(27) Opskrbljivač je dužan čuvati ugovor o samoopskrbi iz stavka 21. ovoga članak za vrijeme trajanja opskrbe višestambene zgrade, odnosno za životnog vijeka postrojenja za samoopskrbu.
(28) Operator distribucijskog sustava dužan je opskrbljivaču iz stavka 21. ovoga članka svaki kalendarski mjesec dostaviti mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi u realnom vremenu.
(29) Opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak dužan je obračunati svu proizvedenu električnu energiju na način da sukladno podacima koje je dobio od operatora distribucijskog sustava u realnom vremenu, raspodjeli proizvedenu energiju na sve kupaca u višestambenoj zgradi, a ako postoji višak proizvedene električne energije to se obračunava kao predana energija u samoopskrbi višestambene zgrade.
(30) Opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak obračunava električnu energiju sukladno odredbama ovoga članka, odnosno uvjetima iz ugovora iz stavka 22. ovoga članak.
(31) Nakon zaprimanja podataka iz stavka 28. ovoga članka opskrbljivač električne energije dužan je u roku od tri dana od njihovog zaprimanja dostaviti te podatke drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju krajnje kupce unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi.
(32) Opskrbljivači električne energije iz stavka 31. ovoga članka, koji nisu opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak dužni su svojim krajnjim kupcima unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi obračunati električnu energiju iz postrojenja za samoopskrbu po cijenama koje se primjenjuju za istu kategoriju kupaca.
(33) Krajnji kupac iz članka 51. stavka 1. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona dužan je omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta, odnosno omogućiti pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 4.
Iza članka 58. dodaje se naslov iznad članka i članak 58.a koji glase:
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
„Nacionalno koordinacijsko tijelo za vodik
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 58.a
(1) Agencija za ugljikovodike imenuje se Nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik.
(2) Zadaće Nacionalnog koordinacijskog tijela su:
- programiranje i provedba akata strateškog planiranja kao tehnička pomoć Ministarstvu i ostalim tijelima državne uprave nadležnim za pojedina pitanja primjene vodika
- priprema složenih i inovativnih projekata od nacionalnog interesa
- mapiranje dionika nastavno na tehničku provjeru kapaciteta, potencijala i ozbiljnosti projektnih prijedloga
- provedba projekata u relevantnim fondovima
- koordiniranje procesa provedbe u složenim i inovativnim projektima od nacionalnog interesa
- komuniciranje s drugim državama članicama po pitanju pozicioniranja projekata, pregovaranje u kontekstu komplementarnosti projekata-nužnost prilikom implementacije „malih“ projekata
- identificiranje i aktiviranje sredstava financiranja
- izvješćivanje putem Ministarstva i Europske komisije o provedbi vodikove strategije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.
Članak 61. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.654,46 eura do 66.361,40 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba odnosno pravna osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:
1. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava tehničko-tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice za koje je stečen status povlaštenog proizvođača sukladno članku 34. stavku 12. točki 1. ovoga Zakona
2. kao povlašteni proizvođač električne energije ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 2. ovoga Zakona
3. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava mjernu opremu u njegovoj nadležnosti i vlasništvu u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama 3., 5. i 6. ovoga Zakona ili ne iskazuje istinite i točne mjerne podatke u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 4. ovoga Zakona
4. kao povlašteni proizvođač električne energije ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi s korištenjem proizvodnog postrojenja sukladno članku 34. stavku 13. točki 5. ovoga Zakona
5. ne osigura obračun neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju za koje proizvodno postrojenje je stečen status povlaštenog proizvođača, a koje proizvodno postrojenje koristi više priključaka odnosno obračunskih mjernih mjesta sukladno članku 36. stavku 5. ovoga Zakona
6. na proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici za koje je stečen status povlaštenog proizvođača izvrši promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja bez prethodne suglasnosti Agencije na planirane promjene (članak 40. stavak 1.)
7. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije isporučenu od povlaštenih proizvođača iz članka 39. ovoga Zakona sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,055744 eur/kWh (članak 46. stavak 1.)
8. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju isporučenu od povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona do 31. prosinca 2023., sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,055744 eur/kWh (članak 47. stavak 9.)
9. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, na zahtjev opskrbljivača električne energije s kojim je sklopio ugovor ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi tom opskrbljivaču električne energije godišnje podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici (članak 51. stavak 3.)
10. kao opskrbljivač električne energije koji u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu kojem isporučuje električnu energiju, ne sklopi ugovor o opskrbi električne energije (članak 51. stavak 4.)
11. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona u svakom obračunskom razdoblju krajnjem kupcu kategorije kućanstva ne izda račun za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom (članak 51. stavak 9.)
12. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor najkasnije do 31. siječnja tekuće godine ne izvrši provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz članka 51. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona (članak 51. stavak 13.)
13. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik iz članka 51. stavka 13. ovoga Zakona utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo električne energije iz mreže, o višku električne energije, ne obavijesti korisnika postrojenja za samoopskrbu do 28. veljače tekuće kalendarske godine (članak 51. stavak 14.)
14. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne planira viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije ne sklopi odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim se uređuje prodaja viškova (članak 51. stavak 15.)
15. kao opskrbljivač ne ispostavi račun korisniku postrojenja za samoopskrbu iz članka 51. stavka 14. ovoga Zakona ( članak 51. stavak 17.)
16. kao opskrbljivač iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona ne obračuna svu proizvedenu električnu energiju kupcima u višestambenoj zgradi na način određen člankom 51. stavkom 29. ovoga Zakona
17. kao opskrbljivač električne energije, nakon zaprimanja podataka iz članka 51. stavka 28. ovoga Zakona u roku od tri dana od njihovog zaprimanja ne dostaviti podatke drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju krajnje kupce unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi ( članak 51. stavak 31.)
18. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 31. ovoga Zakona, koji nije opskrbljivač iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona svojim krajnjim kupcima unutar suvlasničke zajednice u višestambenoj zgradi ne obračuna električnu energiju iz postrojenja za samoopskrbu po cijenama koje se primjenjuju za istu kategoriju kupaca ( članak 51. stavak 32.)
19. kao krajnji kupac iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona ne omoguće pristup operatoru distribucijskog sustava do proizvodnog postrojenja za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju za potrebe povezivanja proizvodnog postrojenja i obračunskog mjernog mjesta, odnosno ne omoguće pristup operatoru distribucijskog sustava postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju tijekom životnog vijeka tog proizvodnog postrojenja. ( članak 51. stavak 33.)
20. kao član EKO bilančne grupe ne postupa u skladu s pravilima vođenja EKO bilančne grupe (članak 59. stavak 5.)
21. kao član EKO bilančne grupe ne dostavlja ili ne dostavlja pravodobno operatoru tržišta energije podatke i dokumentaciju, utvrđenu Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu (članak 59. stavak 13.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 39,816843 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi te odgovorna osoba u elektroenergetskom subjektu koji je pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 132,72 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 132,72 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 6.
Članak 62. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.654,46 eura do 66.361,40 eura kaznit će operator prijenosnog sustava odnosno operator distribucijskog sustava ako:
1. ne dostavi Ministarstvu u roku iz članka 33. stavku 5. ovoga Zakona dokumente, koje izdaju nositelju projekta, vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona,
2. u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati isporuku električne energije iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu, povlaštenim proizvođačima električne energije ne osigura prioritetnu isporuku električne energije u mrežu za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, osim ako takva prioritetna isporuka znatno narušava pouzdanost i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (članak 34. stavak 2.)
3. ne dostavi Agenciji obavijesti o većim ograničenjima u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, koja obavijest uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi radi uklanjanja tih ograničenja (članak 34. stavak 5.)
4. ne osigura pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice za koja su sklopljeni ugovori o otkupu temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.), za koja su sklopljeni ugovori o tržišnoj premiji sukladno članku 23. ovoga Zakona i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 26. ovoga Zakona, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje priključenje na mrežu, te pogon i isporuka električne energije u mrežu, osim kad isporuka električne energije u mrežu znatno narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava (članak 19. stavak 6.)
5 . ne dostavi operatoru tržišta energije podatke za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj (članak 47. stavak 5.).
6. na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi podatke o godišnjoj potrošnji (članak 51. stavak 12.)
7. kao operator distribucijskog sustava jednom mjesečno ne izvijesti operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju ( članak 51. stavak 19.)
8. kao operator distribucijskog sustava ne dostavi podatak o instaliranoj snazi za svaku višestambenu zgradu vezano isključivo uz zatraženu adresu pojedine višestambene zgrade predstavniku suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegovog pismenog zahtjeva ( članak 51. stavak 20.)
9. kao operator distribucijskog sustava u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona, ne opremi svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi s mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu ( članak 51. stavak 23.)
10. kao operator distribucijskog sustava ne obavijesti opskrbljivača iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona o svim drugim opskrbljivačima koji opskrbljuju pojedine suvlasnike u višestambenoj zgradi ili ga ne izvijesti o svim promjenama opskrbljivača na tim obračunskim mjernim mjestima, u roku iz članak 51. stavak 24. ovoga Zakona
11. kao operator distribucijskog sustava opskrbljivaču iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona svaki kalendarski mjesec ne dostavi mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi u realnom vremenu ( članak 51. stavak 28.)
12. ne upiše u Registar OIEKPP-a u roku određenom sukladno članku 64. stavku 8. ovoga Zakona dokumente vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, koji nisu do stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u Registar OIEKPP-a.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 39,82 eura do 6.636,14 eura kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora prijenosnog sustava odnosno operatora distribucijskog sustava koji je pravna osoba.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 7.
Operator distribucijskog sustava dužan je do 1. siječnja 2024. osigurati mjerenje proizvodnje na proizvodnom postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju koje ima mogućnost mjeriti u realnom vremenu potrošnju krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz članka 51. stavka 1. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona ako takvo mjerenje do stupanja na snagu ovoga Zakona nije ugrađeno na proizvodnom postrojenju za samoopskrbu i/ili vlastitu potrošnju.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 8.
(1) Sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe električnom energijom određen odredbama članka 51. koji je izmijenjen člankom 3. ovoga Zakona počinje s primjenom 1. siječnja 2024. i primjenjuje se do 31. prosinca 2025., a Ministarstvo će novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe izraditi do 31. ožujka 2025. i početi s njegovom primjenom od 1. siječnja 2026.
(2) Krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom koji su to postali sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.), danom stupanja na snagu ovoga Zakona  i krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom smatraju se korisnicima postrojenja za samoopskrbu sukladno odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 1. i članka 51. stavaka 13., 14. i 15. koji su izmijenjeni člankom 3. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se pojam korisnika postrojenja za samoopskrbu na način da status istoga više nije uvjetovan količinom isporučene električne energije u mrežu na godišnjoj razini.
Uz članak 2.
Ovim člankom se određuje nova energetska djelatnost za zajednice obnovljive energije, te da je njeno obavljanje moguće samo na temelju dozvole.
Uz članak 3.
Ovim se člankom propisuje da korisnik postrojenja za samoopskrbu ostaje u sustavu samoopskrbe i ako je predao više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali da se ista razlika plaća po cijeni koja vrijedi za vlastitu potrošnju kupaca kategorije poduzetništvo.
Uz članak 4.
Ovim člankom uspostavlja se Nacionalno koordinacijsko tijelo za vodik i ta se uloga dodjeljuje Agenciji za ugljikovodike  e se propisuju obveze i uloga Nacionalnog koordinacijskog tijela za vodik.
Uz članak 5.
Ovim člankom se prilagođavaju prekršajne odredbe koje upućuju na normativni dio odredbi koje se mijenjaju ovim Prijedlogom zakona.
Uz članak 6.
Ovim člankom se prilagođavaju prekršajne odredbe koje upućuju na normativni dio odredbi koje se mijenjaju ovim Prijedlogom zakona.
Uz članak 7.
Ovim člankom uvodi se drugačije uređeni sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe električnom energijom, kao i uređivanje sustava samoopskrbe električnom energijom u višestambenim zgradama.
Uz članak 8.
Ovim člankom propisuje se obveza vlasniku postrojenja za samoopskrbu da omogući pristup operatoru distribucijskog sustava da ugradi mjernu opremu. Ovim člankom se uređuje i da s ustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe električnom energijom određen odredbama članka 51. ovoga Zakona počinje s primjenom 1. siječnja 2024. i primjenjuje se do 31. prosinca 2025., a Ministarstvo će novi sustav vlastite potrošnje proizvodnog postrojenja i samoopskrbe izraditi do 31. ožujka 2025., kao i da krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom koji su to postali sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.), danom stupanja na snagu ovoga isti se smatraju korisnicima postrojenja za samoopskrbu.
Uz članak 9.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJA ODNOSNO DOPUNJUJE
Pojmovi
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. biootpad je biološki otpad kako je definiran posebnim propisom o gospodarenju otpadom
2. biomasa je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla
3. bioplin je plinovito gorivo proizvedeno iz biomase
4. centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje je distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih proizvodnih postrojenja putem centralnih i zatvorenih toplinskih sustava u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa
5. diskrimirajuće postupanje je tretman koji je manje povoljan od tretmana koji se odobrava u sličnim situacijama
6. ekološka inovacija su svi oblici inovacijskih aktivnosti koje dovode do znatnog poboljšanja zaštite okoliša ili su na to usmjerene, uključujući nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge i nove metode upravljanja i poslovanja čijom bi se uporabom ili provedbom vjerojatno spriječili ili znatno umanjili rizici za okoliš, onečišćenje i drugi negativni učinci koji proizlaze iz uporabe resursa, tijekom životnog ciklusa povezanih aktivnosti
7. ekonomski opravdana potražnja je potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače u tržišnim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije
8. električna energija iz kogeneracije je električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom utvrđenom uredbom iz članka 41. ovoga Zakona
9. energija iz obnovljivih izvora je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija mora, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin
10. energija iz okoliša je toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi
11. energetsko odobrenje je odobrenje izdano nositelju projekta, određeno propisom kojim se regulira tržište električne energije, a na temelju kojeg se planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodna jedinica i/ili vrši obnova kapaciteta, te koje Ministarstvo dodjeljuje na temelju odluke o odabiru najpovoljnije ponude, a temeljem kojega se osniva pravo služnosti i/ili pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako odredbama ovoga Zakona i propisa kojim se regulira tržište električne energije nije drukčije određeno
12. financijski instrument su mjere financijske potpore Europske unije koja se pruža iz proračuna kako bi se postigao jedan ili više određenih ciljeva politike Europske unije, koje mogu biti u obliku vlasničkih ili kvazivlasničkih ulaganja, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata podjele rizika i koje se prema potrebi mogu kombinirati s drugim vrstama financijske potpore, sa sredstvima u okviru podijeljenog upravljanja ili sa sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF)
13. geotermalna energija je energija pohranjena u obliku topline ispod krute Zemljine površine
14. goriva iz biomase su plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase
15. Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija) je neovisni regulator energetskih djelatnosti osnovan posebnim zakonom i s ovlastima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti
16. investitor je fizička ili pravna osoba koja planira graditi proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu, a koja još nije stekla uvjete za upis u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
17. isporučena električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica predala u elektroenergetsku mrežu u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu
18. jamstvo o podrijetlu je elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili količina električne ili toplinske energije ili plina proizvedena iz obnovljivih izvora energije
19. jednostavna građevina je jednostavna i druga građevina sukladno propisima o gradnji
20. kogeneracijsko postrojenje je proizvodno postrojenje u kojem se istodobno proizvodi električna i toplinska energija u jedinstvenom procesu, pri čemu se kogeneracijska postrojenja koja obnovljive izvore energije koriste kao primarni izvor energije smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije
21. konačna brutopotrošnja energije je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije, topline i goriva u prometu te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu
22. konkurentan natječajni postupak za dodjelu tržišne premije odnosno za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom je nediskriminirajući postupak prikupljanja ponuda kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja investitora i kojim se potpore dodjeljuju ili na temelju početne ponude koju je ponuditelj dostavio, ili na temelju dražbovne cijene, uz ograničenje proračuna odnosno financijskog obujma povezanog s natječajnim postupkom
23. korisna toplina je toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje za grijanjem ili hlađenjem
24. korisnik postrojenja za samoopskrbu je onaj krajnji kupac električne energije kategorije kućanstvo uključujući ustanove, koji unutar svojih instalacija ima priključeno postrojenje za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije, čije viškove energije unutar obračunskog razdoblja može preuzeti opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor, pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji
25. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom je krajnji kupac električne energije na čiju je instalaciju priključeno proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ili visokoučinkovite kogeneracije kojom se podmiruju potrebe krajnjeg kupca i s mogućnošću isporuke viška proizvedene električne energije u prijenosnu ili distribucijsku mrežu
26. mala postrojenja su proizvodna postrojenja ili proizvodne jedinice koje koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija, kako su definirane važećim europskim pravilima o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem
27. ministar je ministar nadležan za energetiku
28. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za energetiku
29. malo i srednje poduzeće je mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih ili srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.)
30. neto isporučena električna energija je razlika ukupno isporučene električne energije i ukupno preuzete električne energije proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, utvrđena u svakom obračunskom mjernom intervalu, za sva obračunska mjerna mjesta zajedno
31. nositelj projekta je fizička ili pravna osoba koja na temelju energetskog odobrenja određenog propisom kojim se regulira tržište električne energije planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodnu jedinicu i/ili vrši obnovu kapaciteta, a koja je upisana u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
32. obnova kapaciteta je obnavljanje proizvodnog postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu proizvodnog postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamjene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta proizvodnog postrojenja
33. obveza povezana s obnovljivom energijom je program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom jamstva o podrijetlu
34. omjer električne i toplinske energije je omjer između električne energije iz kogeneracije i korisne topline u isključivo kogeneracijskom pogonu, sukladno uredbi iz članka 41. ovoga Zakona
35. operator distribucijskog sustava je fizička ili pravna osoba odgovorna za rad, održavanje i, ako je potrebno, razvoj distribucijskog sustava na danom području i, ako je to primjenjivo, njegovo međusobno povezivanje s drugim sustavima te za osiguravanje dugoročne sposobnosti sustava da udovolji razumnoj potražnji za distribucijom električne energije
36. operator tržišta energije je pravna osoba s javnim ovlastima, Hrvatski operator tržišta energije d. o. o. (HROTE d. o. o.), koja obavlja djelatnost organiziranja tržišta električne energije i tržišta plina kao javnu uslugu, s pravima i dužnostima sukladno odredbama ovoga Zakona
37. otpad je otpad kako je definiran propisom kojim se uređuje područje otpada, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji
38. otpadna toplina i hladnoća je neizbježno grijanje ili hlađenje proizvedeno kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili proizvodnim postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila raspršena u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva
39. područje nabave je geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase
40. pojednostavnjenje procedure je prethodna priprema investitora, kroz javno dostupan priručnik iz članka 29. ovoga Zakona, za postupak izdavanja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja
41. poljoprivredna biomasa je biomasa proizvedena u poljoprivredi
42. potrošač vlastite obnovljive energije je krajnji korisnik koji na svom obračunskom mjernom mjestu proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite obnovljive energije koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost
43. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednjonaponske distribucijske trafostanice
44. povlašteni proizvođač električne energije je energetski subjekt i/ili druga pravna ili fizička osoba koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora energije ili u pojedinačnom proizvodnom postrojenju istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju na visokoučinkovit način, koristi otpad ili obnovljive izvore energije na gospodarski primjeren način koji je usklađen sa zaštitom okoliša, a koja je stekla status povlaštenog proizvođača električne energije u skladu s odredbama ovoga Zakona
45. preostala kombinacija izvora energije je ukupna godišnja kombinacija izvora energije za Republiku Hrvatsku, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu
46. preuzeta električna energija je količina električne energije koju je proizvodno postrojenje ili proizvodna jedinica preuzela iz elektroenergetske mreže u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu
47. program potpore je svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju jamstvo o podrijetlu i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija
48. proizvodna jedinica je postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, koje je dio proizvodnog postrojenja te koje s drugim proizvodnim jedinicama može koristiti zajedničke dijelove proizvodnog postrojenja i zajedničku pripremu primarnog energenta odnosno koristi isti izvor energije, pri čemu proizvodna jedinica proizvodi energiju neovisno o drugim proizvodnim jedinicama proizvodnog postrojenja
49. proizvodno postrojenje je samostalno i tehnički cjelovito postrojenje za proizvodnju električne i/ili toplinske energije, a koje se može sastojati od više proizvodnih jedinica
50. proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije je proizvodno postrojenje koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne i/ili toplinske energije
51. projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije je projekt proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača
52. registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (u daljnjem tekstu: Registar OIEKPP-a) je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije odnosno visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske
53. samoopskrba električnom energijom je zadovoljavanje vlastitih potreba za električnom energijom iz elektroenergetskog postrojenja spojenog unutar svojih instalacija
54. statistički prijenos među državama članicama je statistički prijenos određene količine električne energije iz obnovljivih izvora energije iz jedne države članice Europske unije u drugu kada se prenesena količina električne energije oduzima iz ostvarene količine električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije iz koje se prenosi električna energija te dodaje ostvarenoj količini električne energije iz obnovljivih izvora Zemljine energije u koju se prenosi električna energija
55. šumska biomasa je biomasa proizvedena u šumarstvu
56. tekuće biogorivo je tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase
57. treća država je svaka država osim Republike Hrvatske ili drugih država članica Europske unije
58. ugovor o kupnji obnovljive energije je ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12., 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija (»Narodne novine«, br. 116/18. i 60/20.) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona
59. ukupna učinkovitost je zbroj proizvedene električne i mehaničke energije te korisne topline podijeljen s primarnom energijom goriva utrošenog u proizvodnom postrojenju odnosno proizvodnoj jedinici za određeno vremensko razdoblje
60. uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora je prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima, kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta, ili neizravno putem ovlaštene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora, a na način da se pri pravu na uzajamno trgovanje ne dovode u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori
61. visokoučinkovite kogeneracije su kogeneracije koje udovoljavaju kriterijima utvrđenim posebnim propisom kojim se uređuje stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije
62. vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja je sva potrošnja električne energije povezana s proizvodnjom električne energije, a uključuje potrošnju koja se koristi za potrebe rada proizvodnog postrojenja, opću potrošnju proizvodnog postrojenja, potrošnju električne energije povezanu s pripremom primarnog energenta ili upravljanjem izvorom energije te drugu potrošnju iza obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja. Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja podmiruje se proizvodnjom iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice ili se preuzima iz mreže preko obračunskih mjernih mjesta proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice, te se primjenjuje za električnu energiju i druge oblike energije gdje je primjenjivo
63. zajednica obnovljive energije su pravne osobe koje ispunjavaju sljedeće uvjete: koje su, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljene na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisne i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je ta pravna osoba vlasnik ili ih ona razvija, čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, mala i srednja poduzeća ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, te čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.
(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje utvrđeno zakonom kojim se uređuje energetski sektor, zakonom kojim se uređuje regulacija energetskih djelatnosti, zakonom kojim se uređuje tržište električne energije, zakonom kojim se uređuje tržište plina, zakonom kojim se uređuje tržište toplinske energije i zakonom kojim se uređuje tržište nafte i naftnih derivata.
Klasifikacija proizvodnih postrojenja
Članak 5.
(1) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće:
1. energiju Sunčeva zračenja
2. energiju vjetra
3. hidroenergiju
4. geotermalnu energiju
5. energiju biomase
6. energiju mora te
7. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije.
(2) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, fosilna goriva dijele se na sljedeća goriva:
1. kameni ugljen
2. smeđi ugljen i lignit
3. prirodni plin
4. naftu i naftne derivate te
5. nespecificirana i ostala fosilna goriva.
Vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja i samoopskrba električnom energijom
Članak 51.
(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzimati viškove električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete:
1. imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona
2. da su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama
3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ili više mjernih mjesta na višestambenoj zgradi ili zajednici obnovljivih izvora energije u slučaju više obračunskih mjernih mjesta ne prelazi 500 kW
4. priključna snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi priključnu snagu krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže
5. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu isporučuje električnu energiju preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju ili preko mjernog mjesta zajedničke potrošnje u višestambenoj zgradi od opskrbljivača
6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji.
(2) Preuzimanje električne energije od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji sklapaju opskrbljivač električne energije i krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, a koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije.
(3) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici.
(4) Opskrbljivači električne energije obvezni su, na zahtjev krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom kojima isporučuju električnu energiju ili korisnika postrojenja za samoopskrbu, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, sklopiti ugovor o opskrbi koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja.
(5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju i na sljedeći način:
1. Ci = 0,9*PKCi, ako za obračunsko razdoblje i vrijedi:
Ep i >= Ei i
2. Ci = 0.9*PKCi*Ep i /Ei i , ako za obračunsko razdoblje i vrijedi Ep i < Ei i
gdje je:
– Ep i = ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– Ei i = ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kWh
– PKCi = prosječna jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh.
(6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za iznos izračunan na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka.
(7) Prilikom obračuna potrošnje električne energije, kao i naknade za korištenje mreže te naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač je dužan preuzeti po cijeni:
CiVT = 0,8*CpVT
CiNT= 0,8*CpNT
gdje je:
– CpVT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CpNT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiVT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh
– CiNT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh.
(8) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Iste količine su osnova za obračun naknade za korištenje mreže i naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
(9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan mjesec.
(10) Opskrbljivač električne energije može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa u odnosu na uvjete iz stavaka 5. i 7. ovoga članka.
(11) Krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne želi viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije dužan je sklopiti odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja viškova sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije.
(12) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o godišnjoj potrošnji i proizvodnji dostaviti na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.
(13) Opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine izvršiti provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz stavaka 3. i 12. ovoga članka.
(14) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo iz mreže, isti se smatra krajnjim kupcem s vlastitom proizvodnjom u tekućoj kalendarskoj godina.
(15) Odredbe ovoga članka koje se odnose na postrojenja za samoopskrbu primjenjuju se i na zajednice obnovljive energije i korisnike postrojenja za samoopskrbu.
(16) Operator distribucijskog sustava jednom mjesečno izvješćuje operatora tržišta energije i Ministarstvo o instaliranim postrojenjima za samoopskrbu i postrojenjima za vlastitu potrošnju.
Prekršajne odredbe
Članak 61.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 kuna do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba odnosno pravna osoba koja je elektroenergetski subjekt ako:
1. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava tehničko-tehnološke značajke i uvjete korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice za koje je stečen status povlaštenog proizvođača sukladno članku 34. stavku 12. točki 1. ovoga Zakona
2. kao povlašteni proizvođač električne energije ne dostavlja Agenciji, operatoru tržišta električne energije i drugim nadležnim tijelima izvješća i drugu propisanu dokumentaciju u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 2. ovoga Zakona
3. kao povlašteni proizvođač električne energije ne održava mjernu opremu u njegovoj nadležnosti i vlasništvu u skladu s člankom 36. stavkom 1. točkama 3., 5. i 6. ovoga Zakona ili ne iskazuje istinite i točne mjerne podatke u skladu s člankom 34. stavkom 12. točkom 4. ovoga Zakona
4. kao povlašteni proizvođač električne energije ne odgovara na upite Agencije ili ne dostavlja dokumentaciju u vezi s korištenjem proizvodnog postrojenja sukladno članku 34. stavku 13. točki 5. ovoga Zakona
5. ne osigura obračun neto isporučene električne energije na proizvodnom postrojenju za koje proizvodno postrojenje je stečen status povlaštenog proizvođača, a koje proizvodno postrojenje koristi više priključaka odnosno obračunskih mjernih mjesta sukladno članku 36. stavku 5. ovoga Zakona
6. na proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici za koje je stečen status povlaštenog proizvođača izvrši promjenu uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja bez prethodne suglasnosti Agencije na planirane promjene (članak 40. stavak 1.)
7. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije isporučenu od povlaštenih proizvođača iz članka 39. ovoga Zakona sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh (članak 46. stavak 1.)
8. kao opskrbljivač električne energije ne preuzme od operatora tržišta energije električnu energiju isporučenu od povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona do 31. prosinca 2021., sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh (članak 47. stavak 9.)
9. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu, na zahtjev opskrbljivača električne energije s kojim je sklopio ugovor ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi tom opskrbljivaču električne energije godišnje podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici (članak 51. stavak 3.)
10. kao opskrbljivač električne energije koji u roku od 30 dana od postavljanog zahtjeva krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu koji ispunjava uvjete utvrđene člankom 51. stavkom 1. ovoga Zakona, kojem isporučuje električnu energiju, ne sklopi ugovor o opskrbi električne energije koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja tog krajnjeg kupca (članak 51. stavak 4.)
11. kao opskrbljivač električne energije iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona u svakom obračunskom razdoblju krajnjem kupcu kategorije kućanstva ne izda račun za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom (članak 51. stavak 8.)
12. kao krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom koji ne želi viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije ne sklopi odgovarajući ugovor s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja viškova sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije (članak 51. stavak 11.)
13. kao opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor najkasnije do 31. siječnja tekuće godine ne izvrši provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije, na temelju podataka iz članka 51. stavaka 3. i 12. ovoga Zakona (članak 51. stavak 13.)
14. kao član EKO bilančne grupe ne postupa u skladu s pravilima vođenja EKO bilančne grupe (članak 59. stavak 5.)
15. kao član EKO bilančne grupe ne dostavlja ili ne dostavlja pravodobno operatoru tržišta energije podatke i dokumentaciju, utvrđenu Pravilima vođenja EKO bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu (članak 59. stavak 13.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi te odgovorna osoba u elektroenergetskom subjektu koji je pravna osoba.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja je elektroenergetski subjekt.
Prekršajne odredbe
Članak 62.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će operator prijenosnog sustava odnosno operator distribucijskog sustava ako:
1. ne dostavi Ministarstvu u roku iz članka 33. stavku 5. ovoga Zakona dokumente, koje izdaju nositelju projekta, vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona,
2. u slučajevima u kojima je potrebno ograničavati isporuku električne energije iz proizvodnih postrojenja u elektroenergetsku mrežu, povlaštenim proizvođačima električne energije ne osigura prioritetnu isporuku električne energije u mrežu za proizvodna postrojenja za koja su stekli status povlaštenog proizvođača u odnosu na druga proizvodna postrojenja priključena na elektroenergetsku mrežu, osim ako takva prioritetna isporuka znatno narušava pouzdanost i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (članak 34. stavak 2.)
3. ne dostavi Agenciji obavijesti o većim ograničenjima u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav proizvedene iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, koja obavijest uključuje obrazloženje ograničenja u isporuci električne energije u elektroenergetski sustav te opise mjera koje operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava namjerava provoditi radi uklanjanja tih ograničenja (članak 34. stavak 5.)
4. ne osigura pravnim ili fizičkim osobama priključenje i mogućnost isporuke proizvedene električne energije za proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice za koja su sklopljeni ugovori o otkupu temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, broj 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 63/12, 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (»Narodne novine«, br. 133/13., 151/13., 20/14., 107/14. i 100/15.), za koja su sklopljeni ugovori o tržišnoj premiji sukladno članku 23. ovoga Zakona i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 26. ovoga Zakona, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje priključenje na mrežu, te pogon i isporuka električne energije u mrežu, osim kad isporuka električne energije u mrežu znatno narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava (članak 19. stavak 6.)
5. na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor ne dostavi podatke o godišnjoj potrošnji (članak 51. stavak 12.)
6. ne dostavi operatoru tržišta energije podatke za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj (članak 47. stavak 5.).
7. ne upiše u Registar OIEKPP-a u roku određenom sukladno članku 64. stavku 8. ovoga Zakona dokumente vezane za podatke i informacije iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, koji nisu do stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u Registar OIEKPP-a.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora prijenosnog sustava odnosno operatora distribucijskog sustava koji je pravna osoba.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja