USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine“ br. 85/10 / pročišćeni tekst I 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJE ZAKONA POSTIĆI

Ocjena stanja

Provođenje mjera ograničavanja regulirano je Zakonom o Međunarodnim mjerama ograničavanja koji je na snazi od 3. prosinca 2008. godine, a objavljen u Narodnim novinama 139/8, s izmjenama i dopunama objavljenim u Narodnim novinama 41/14 i 63/19.

Nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, Europska unija uvela je niz opsežnih i do sada nezabilježenih paketa sankcija protiv Ruske Federacije, te Bjelarus i Irana. Njima se dopunjuju već postojeće mjere koje su uvedene protiv Ruske Federacije nakon što je 2014. nezakonito pripojila Krim, te nije provela sporazume iz Minska. Sankcije uključuju ciljane mjere ograničavanja (pojedinačne sankcije), gospodarske mjere i mjere u području viza. Cilj gospodarskih sankcija je osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice za svoja djela i učinkovito onemogućiti njezinu sposobnost za daljnju agresiju. Pojedinačne sankcije usmjerene su na osobe koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine ili koje imaju korist od tih djelovanja. Do sada je u Europskoj uniji blokirano 21,5 milijardi Eura imovine ruskih fizičkih i pravnih osoba, a na području Europske unije i G7 država blokirano je 300 milijardi Eura imovine Ruske središnje banke. Time se osigurava da ta sredstva ne mogu biti korištena u cilju potpore ruskoj agresiji protiv Ukrajine. Kao država članica Europske unije, Republika Hrvatska dužna je učinkovito doprinijeti provođenju sankcija koje je Europska unija uvela i uvodi protiv Ruske Federacije. Ovakva situacija dovela je do višestrukog uvećanja obima mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska mora provoditi.

Osim znatnog povećanja obima mjera ograničavanja uslijed sankcija koje je Europska unija uvela protiv Ruske Federacije zbog njezine agresije na Ukrajinu, Republika Hrvatska se nalazi u postupku evaluacije svog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji provode  Odbor za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe (MONEYVAL), koje se rukovodi preporukama Grupe za financijsku akciju protiv pranja novca (FATF). Preporuke koje su dane Republici Hrvatskoj odnose se i na provedbu sankcija koje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo protiv pojedinaca i skupina uključenih u teroristička djelovanja. Radi se o rezolucijama 1267 (1999)/ 1989 (2011) i 1988 (2011) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, te Rezoluciji 1373 (2001) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se svim državama članicama nalaže poduzimanje mjera protiv pojedinaca i skupina uključenih u teroristička djelovanja. Preporuke koje je Republika Hrvatska dobila od strane MONEYVAL-a i FATF-a vrlo su opsežne, uključivši i glede pravne regulative vezane za provedbu mjera ograničavanja.

Uzevši u obzir višestruko povećavanje obima mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi, te velik broj preporuka MONEYVAL-a i FATF-a koje se odnose na pravnu regulativu za provedbu mjera ograničavanja, razvidno je kako je nužno da se pitanja provođenja mjera ograničavanja podrobnije reguliraju no što je to važećim Zakonom učinjeno.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Novim Zakonom o provođenju mjera ograničavanja odgovorit će se na potrebe nastale višestrukim povećanjem obima mjera koje Republika Hrvatska provodi uslijed do sada nezabilježenih sankcija koje je Europska unija uvela protiv Ruske Federacije. Također, ispunit će se i dio preporuka MONEYVAL-a i FATF-e koje se odnose na provođenje sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Zakonom će posebno biti razrađeni postupci kojima Republika Hrvatska predlaže uvrštavanje fizičkih ili pravnih osoba na sankcijske popise Europske Unije ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Također će biti reguliran postupak kojim Republika Hrvatska uvodi mjere ograničavanja protiv pojedinaca i skupina, sukladno Rezoluciji 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.  Zakonom će biti regulirana i provedba rezolucija kojima se reguliraju sankcijski režimi protiv pojedinaca i skupina koje su uključene u teroristička djelovanja. U Zakonu se posebno tretira i pitanje skidanja fizičkih i pravnih osoba sa sankcijskih popisa, kao i odlučivanje o zahtjevima za odstupanja od primjene pojedine mjere ograničavanja.

Kao posebna preporuka MONEYVAL-a i FATF-a ističe se primjena sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda bez odgode. Razlog preporuke je bio što je Republika Hrvatska do sada rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda preuzimala u trenutku kada ih je Europska unija svojim uredbama preuzimala u svoj pravni sustav. No, MONEYVAL i FATF uočili su da između usvajanja odluka u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i preuzimanja istih u pravni sustav Europske unije protječe 2 do 5 dana, te su zaključili da to predstavlja rizik da se primjena sankcija izbjegne, te stoga preporučaju da se u nacionalno zakonodavstvo uvede primjena bez odgode, od trenutka kada sankcijski režimi ili izmjene u njima stupe na snagu usvajanjem relevantnih odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Da bi se to pitanje riješilo, novim Zakonom se propisuje i razrađuje izravna primjena odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda pravno su obvezujuće temeljem članaka 24. i 25. Povelje Ujedinjenih naroda. Republika Hrvatska je, temeljem rezolucije Opće skupštine ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih naroda, te je pristupila Povelji Ujedinjenih naroda. Budući Povelja Ujedinjenih naroda predstavlja međunarodni ugovor, ista, temeljem članka 134. Ustava Republike Hrvatske, čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona.

Zakonom se uređuje i pitanje nadležnih tijela kako za provedbu tako i za nadzor, te se propisuje osnovne ovlasti Stalne skupine za praćenje provođenja mjera ograničavanja.

Posljedice koje će se donošenjem Zakona postići

U odnosu na trenutno važeći, novi Zakon će puno detaljnije regulirati sve postupke i međusobne odnose svih subjekata u provođenju mjera ograničavanja, što će omogućiti da Republika Hrvatska puno uspješnije provodi nove i sve veće i kompleksnije sankcijske režime Europske unije, te da ujedno u potpunosti odgovori na preporuke koje su u sklopu svojih evaluacija dali MONEYVAL i FATF, posebno u pogledu provedbe sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv pojedinaca i skupina uključenih u terorističke aktivnosti.

OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

ZAKON O MJERAMA OGRANIČAVANJA

DIO PRVI
OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(a) Ovim se Zakonom uređuje  primjena, provođenje i nadzor nad mjerama ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi temeljem obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjerama ograničavanja koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

(b) Mjere ograničavanja primjenjuju se na fizičke i pravne osobe, države, teritorije i entitete, organizacije i druge subjekte, koji su obuhvaćeni mjerama ograničavanja, a s ciljem zaštite demokratskih vrijednosti, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava te očuvanje međunarodnog mira, sprečavanje sukoba i jačanje međunarodne sigurnosti.

(c) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

Odgovarajuća primjena drugih propisa

Članak 2.

(a) Na pitanja u vezi s pravom vlasništva i drugim stvarnim pravima koja nisu drukčije uređena ovim Zakonom ili mjerama ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se zakon kojim se uređuje pravo vlasništva i druga stvarna prava.

(b) Na pitanja ustroja i upravljanja trgovačkim društvima koja nisu drukčije uređena ovim Zakonom ili mjerama ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuje se zakon kojim se uređuju osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezanih društava.

(c) U postupku provođenja mjera ograničavanja, a u slučajevima poduzimanja preventivnih mjera u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju mjere, radnje i postupci koje se poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

(d) Na pitanja zaštite povjerljivih podataka na odgovarajući način primjenjuje se Zakon o tajnosti podataka i Uredba o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.

(e) Na pitanja u području trgovine i pružanja usluga u vezi s robom s dvojnom namjenom koja nisu drukčije uređena ovim Zakonom primjenjuje se zakon kojim se uređuje nadzor robe s dvojnom namjenom.

(f) U postupcima utvrđivanja kaznenopravne odgovornosti za počinjenje kaznenog djela primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen kazneni postupak.

Temeljni pojmovi

Članak 3.

(a) Mjerama ograničavanja u smislu ovog Zakona smatraju se:

a.) mjere Europske unije koje se donose temeljem članka 29. Ugovora o Europskoj uniji ili temeljem članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

b.) mjere utvrđene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda

3.) mjere drugih međunarodnih organizacija koje obvezuju Republiku Hrvatsku sukladno međunarodnom pravu i

4.) mjere donesene odlukom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove .

(b) Mjere ograničavanja obuhvaćaju:

a.) ograničenje raspolaganja gospodarskim izvorima i financijskim sredstvima

b.) zabranu ulaska na državno područje Republike Hrvatske ili tranzita preko državnog područja Republike Hrvatske

c.) potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa

d.) potpuno ili djelomično ograničenje uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga te prometnih, poštanskih i drugih komunikacija

e.) embargo na oružje

f.) prekid diplomatskih odnosa i

g.) druge mjere u skladu s međunarodnim i europskim pravom .

(c) Imovina i druga sredstva u smislu ovog Zakona smatra se bilo koja imovina koja uključuje, ali se ne ograničava na financijsku imovinu, gospodarske resurse (uključujući naftu i druge prirodne resurse), imovinu svake vrste, materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, neovisno kako je ona stečena, kao i pravne dokumente ili instrumente u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo ili udio u takvim sredstvima i imovini što uključuje, ali se ne ograničava na bankovne kredite, putničke čekove, bankovne čekove, novčane uputnice, dionice, vrijednosnice, obveznice, mjenice ili akreditive te bilo kakve kamate, dividende ili drugi prihod ili vrijednost koja je stečena ili proizlazi iz takvih sredstava i druge imovine te svaka druga imovina koja može biti upotrijebljena za stjecanje sredstava, dobara ili usluga, uključujući virtualnu imovinu kako je definirana u zakonu kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

(4)  Ograničavanje raspolaganja imovinom  u smislu ovog Zakona, između ostalog, smatra se:

1.)zamrzavanje cjelokupne imovine i drugih gospodarskih izvora koji su u vlasništvu, posjedu ili na drugi način pripadaju subjektu prema kojem se mjere primjenjuju ili su pod njegovom kontrolom ili nadzorom te imovine i drugih sredstava pod zajedničkim ili neizravnim nadzorom subjekta, prema kojem se mjere primjenjuju, te zamrzavanje financijskih sredstava i imovine koji proizlaze ili su nastali iz financijskih sredstava ili druge imovine u vlasništvu ili pod izravnom kontrolom subjekta prema kojem se mjere primjenjuju te financijskih sredstava ili druge imovine osoba koje djeluju u ime ili po nalogu subjekta prema kojem se mjere primjenjuju;

2.)zabrana pristupa financijskim sredstvima i drugim gospodarskim izvorima te zabrana stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava i gospodarskih izvora, izravno ili neizravno, subjektu prema kojemu se mjere primjenjuju ili putem povezanih osoba koje djeluju u ime ili za račun subjekta.

(5)Ograničenje raspolaganja financijskim sredstvima, u smislu ovog Zakona, između ostaloga, smatra se sprječavanje svakog premještaja, prijenosa, izmjene ili upotrebe financijskih sredstava, pristupa financijskim sredstvima ili poslovanja s financijskim sredstvima na bilo koji način koji bi za posljedicu imao bilo kakvu promjenu njihove količine, iznosa, lokacije, vlasništva, posjedovanja, naravi, odredišta ili drugu promjenu kojom bi se omogućila uporaba tih financijskih sredstava, uključujući upravljanje portfeljem.

(6) Ograničenje iz stavka 5. ovoga članka ne odnosi se na priljev na zamrznute račune na osnovi kamata, odnosno drugih prihoda tih računa, pod uvjetom da se na svaku takvu kamatu, odnosno prihod i dalje primjenjuje odredba točke a) stavka 4. ovoga članka.

(g) Odredba točke b) stavka 4. ovoga članka ne sprječava priljev na zamrznuti račun sredstva transferiranih od trećih osoba u korist računa subjekta prema kojem se primjenjuju mjere ograničavanja, pod uvjetom da su svi takvi priljevi po tom računu također zamrznuti.

(8) Povezanom osobom u smislu ovog Zakona smatra se fizička ili pravna osoba, ili drugi subjekt, povezana sa subjektima obuhvaćenima mjerama ograničavanja na način da izravno ili neizravno putem jednoga ili više posrednika ima kontrolu ili je pod kontrolom subjekta obuhvaćenog mjerama ograničavanja.

(9) Pojam „izuzeća“ od primjene mjera ograničavanja odnosi se na postupanje za koje nije potrebno odobrenje nadležnog tijela, budući je kao izuzeće propisano pravnim aktom o mjerama ograničavanja.

(10) Pojam „odstupanja“ od primjene mjera ograničavanja odnosi se na postupanje za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela iz članka 10. stavaka 1. i 2. ovog Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani pravnim aktom koji regulira predmetnu  mjeru ograničavanja.

DIO DRUGI

STALNA SKUPINA ZA PRIMJENU I PRAĆENJE PROVEDBE MJERA OGRANIČAVANJA

Članak 4.

(a) Odlukom Vlade osniva se i pobliže uređuje ustroj, zadaće i ovlasti te način djelovanja Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja (u daljnjem tekstu: Stalna skupina) iz predmeta ovoga Zakona, koju koordinira predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

(b) Stalna skupina zadužena je za usuglašavanje stajališta, koordinaciju i praćenje zajedničkih politika i aktivnosti u postizanju strateških i operativnih ciljeva u području provođenja mjera ograničavanja te po potrebi donošenje preporuka i mišljenja o primjeni mjera ograničavanja, kao i za ostale poslove koji su joj izričito povjereni ovim Zakonom.

(c) Nadležno tijelo državne uprave koje je zastupljeno u radu Stalne skupine može, nakon razmatranja u okviru Stalne skupine, predložiti Vladi donošenje uredbe o provedbi odluka, uredaba i provedbenih uredaba Vijeća Europske unije o mjerama ograničavanja, ukoliko je predviđena nadležnost država članica u odlučivanju o pojedinim pitanjima.

(d) Nadležno tijelo koje je zastupljeno u radu Stalne skupine može donijeti sektorske smjernice iz svoje nadležnosti radi ujednačene primjene mjera ograničavanja.

(e) Fizičke i pravne osobe mogu od nadležnog tijela iz članka 11. ovoga Zakona zatražiti davanje upute o primjeni pojedine odredbe ovoga Zakona ili pojedine mjere ograničavanja.

(f) Radi ujednačene primjene ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, nadležno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona može prije izdavanja smjernica i uputa iz stavaka 4. i 5. ovog članka, u slučaju da postoje nejasnoće, zatražiti mišljenje Stalne skupine.

(g) Mišljenja Stalne skupine iz stavka 6. ovoga članka, kao i sektorske smjernice iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za vanjske poslove i mrežnim stranicama nadležnog tijela u čiju resornu nadležnost potpada pitanje koje je predmet mišljenja, odnosno onog nadležnog tijela koje je izdalo određenu smjernicu.

(h) Kada iz prirode upita iz stavka 5. ovoga članka proizlazi da je potrebno tumačenje izravno primjenjivih propisa Europske unije, Stalna skupina će uputiti takav upit Europskoj komisiji putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove ili drugog nadležnog tijela ukoliko se radi o specifičnim resornim pitanjima.

DIO TREĆI

PRIMJENA I PROVOĐENJE MJERA OGRANIČAVANJA

Izravna primjena

Članak 5 .

(a) Mjere ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovog Zakona izravno se primjenjuju u Republici Hrvatskoj bez odgode s danom njihovog stupanja na snagu.

(b) Konsolidirani sankcijski popisi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda izravno su obvezujući u Republici Hrvatskoj.

(c) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove objavljuje bez odgode na svojoj mrežnoj stranici informaciju o stupanju na snagu mjera ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona, zajedno s poveznicom na važeće sankcijske popise Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Europske unije, kao i poveznicom na mjere ograničavanja iz članka 3. ovoga Zakona.

(d) Svako nadležno tijelo za provedbu iz članka 6. ovoga Zakona, te svako nadzorno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona dužno je odrediti kontakt točku koja od ministarstva nadležnog za vanjske poslove izravno zaprima informaciju o stupanju na snagu mjera ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona.

(e) Nadležna tijela za provedbu i primjenu mjera ograničavanja dužna su na svojim mrežnim stranicama objaviti i održavati ažuriranu poveznicu na mrežnu stranicu iz stavka 3. ovoga članka.

(f) Nadzorna tijela iz članka 11. ovoga Zakona dužna su bez odgode na svojim mrežnim stranicama objaviti poveznicu na mrežnu stranicu iz stavka 3. ovoga članka.

(g) Pojam „bez odgode“ u smislu ovoga članka znači trenutak što bliži stvarnom vremenu stupanja na snagu mjera ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona.

(h) Zabranjene su bilo kakve radnje s ciljem izravnog ili neizravnog svjesnog izbjegavanja mjera iz članka 3. stavaka 4. i 5. . ovoga Zakona.

Provođenje mjera ograničavanja i obveznici postupanja u skladu

s odredbama ovog Zakona

Članak 6.

(a) Sve fizičke i pravne osobe, tijela državne uprave, i drugi subjekti dužni su postupati u skladu s odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te osigurati izravnu primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu.

(b) Za provedbu mjera ograničavanja iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona nadležni su i trgovački i općinski sudovi u Republici Hrvatskoj.

(c) Nadležni trgovački sud će u sudski registar upisati zabilježbu međunarodne mjere zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela, temeljem obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada Republike Hrvatske, kao i odluka Stalne skupine.

(d) Nadležni trgovački sud će u sudskom registru izvršiti upis brisanja zabilježbe međunarodne mjere zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela, temeljem obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada Republike Hrvatske, kao i odluka Stalne skupine.

(e) Nadležni općinski sud će kao zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižni uložak upisati zabilježbu međunarodne mjere ograničenja slobodnoga upravljanja i raspolaganja, temeljem obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada Republike Hrvatske, kao i odluka Stalne skupine.

(f) Nadležni općinski sud će kao zemljišnoknjižni sud u zemljišnoknjižni uložak brisati upis zabilježbe međunarodne mjere ograničenja slobodnoga upravljanja i raspolaganja, temeljem obvezujućih pravnih akata Europske unije, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija te mjera ograničavanja koje donosi Vlada Republike Hrvatske, kao i odluka Stalne skupine.

(g) Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma izdaje naloge za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije, najdulje na rok od 72 sata, kada je nužno provjeriti podatke o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva predmetom mjera ograničavanja iz članka 3. stavka 1. na snazi, uključujući i sprječavanje financiranja terorizma.

(h) Tijela državne uprave predlažu Vladi donošenje ili izmjene zakonskih i podzakonskih propisa potrebnih za učinkovitu primjenu mjera ograničavanja u njihovoj resornoj nadležnosti.

(i) Čelnici tijela državne uprave podzakonskim propisima uređuju organizacijsku strukturu i  postupke potrebne za učinkovitu provedbu i primjenu mjera ograničavanja u svom djelokrugu rada.

(j) Čelnici državne uprave imenuju kontaktnu točku za praćenje primjene i provođenja mjera ograničavanja iz svog djelokruga.

(k) Subjekti iz stavaka 1 i 2.. ovoga članka dužni su o primjeni mjera ograničavanja bez odlaganja, a najkasnije sljedeći radni dan, izvijestiti tijelo koje vodi Zbirku podataka iz članka 14., te nadzorno tijelo iz članka 11. koje je zaduženo za nadzor nad takvim subjektom.

(l) Subjekti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužni su o primjeni mjera ograničavanja izvijestiti i drugo relevantno tijelo, kada je obveza obavještavanja takvog tijela propisana izravno primjenjivim propisima Europske unije, i to u roku koji je propisan takvim izravno primjenjivim propisom Europske unije.  

(m) Kada utvrde postojanje okolnosti koje ukazuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja, uključujući i kada postoji sumnja na to da se mjere ograničavanja krše ili izbjegavaju posredstvom povezanih osoba,  ili kada su u posjedu informacija koje bi nadležnim tijelima bile potrebne za provođenje mjera ograničavanja,  obveznici provedbe ovoga Zakona dužni su bez odlaganja dostaviti takve podatke i informacije relevantnom nadležnom tijelu koje je sukladno članku 6. ovoga Zakona zaduženo za provođenje takvih mjera ograničavanja.

(n) Pojam bez odlaganja, za potrebe ovog stavka, znači najkasnije prvog radnog dana od saznanja za okolnosti i informacije iz prve rečenice ovoga stavka.

Uvrštavanje na sankcijske popise

Članak 7.

(a) Stalna skupina, na inicijativu bilo kojeg njenog člana, te na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela, kao i drugih relevantnih tijela, razmatra mogućnosti i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, predlaže  uvrštavanje fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta na sankcijski popis Europske unije, o čemu konačnu odluku donosi Vijeće Europske unije.

(b) Stalna skupina, na inicijativu bilo kojeg njenog člana,  e na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela, kao i drugih relevantnih tijela, razmatra mogućnosti i, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, predlaže uvrštavanje fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta na sankcijski popis Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda rezolucija 1267 (1999)/1989 (2011) i 1988 (2011), i drugih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda temeljem kojih se usvajaju sankcijski popisi , kao i o utvrđivanju s njima povezanih osoba sukladno kriterijima iz članka 3. stavka 8. ovog Zakona.

(c) Stalna skupina, na inicijativu bilo kojeg njenog člana, te na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela, kao i drugih relevantnih tijela, razmatra mogućnost utvrđivanja povezanih osoba iz članka 3. stavka 8. ovoga Zakona i uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, te uz prethodno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, donosi odluku o utvrđivanju povezanosti osoba koje odgovaraju kriterijima navedenima u članku 3. stavku 8. ovog Zakona s osobama na sankcijskim popisima mjera ograničavanja koje su na snazi.

(d) Prijedlozi iz stavaka 1. i 2. i 3. ovog članka podnose se u slučaju postojanja sumnje ili razloga za sumnju da se radi o osobi na koju bi se trebali primijeniti kriteriji za uvrštavanje na određeni sankcijski popis, odnosno u slučaju postojanja sumnje ili razloga za sumnju da se radi o povezanoj osobi iz članka 3. stavka 8. ovoga Zakona.

(e) Prijedlozi iz stavka 4. ovog članka moraju biti obrazloženi, a inicijative članova Stalne skupine moraju biti podnesene pisanim putem.

(f) Postupci iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, provode se bez prethodne obavijesti i sudjelovanja fizičke osobe ili predstavnika pravne osobe ili drugog subjekta, za kojeg se određeni prijedlog podnosi.

(g) Prijedlog  za uvrštavanje fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta na sankcijske popise Europske unije na koje je Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost, ministarstvo nadležno za vanjske poslove  dostavlja nadležnom radnom tijelu Vijeća Europske unije.

(h) Prijedlog za uvrštavanje fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta na sankcijske popise Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na koje je Vlada Republike Hrvatske dala suglasnost, ministarstvo nadležno za vanjske poslove dostavlja se sankcijskim odborima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda na propisanom obrascu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(i) Prijedlozi iz stavaka 6. i 7. ovoga članka sadrži, između ostalog:

a.) nalaze koji ukazuju da su ispunjeni kriteriji za uvrštavanje na određeni sankcijski popis

b.) detalje o eventualnim vezama s fizičkim ili pravnim osobama koje se u tom trenutku već nalaze na određenom sankcijskom popisu

c.) informacije o bilo kakvim drugim relevantnim djelima ili aktivnostima fizičkih ili pravnih osoba

d.) sve podupiruće dokaze i dokumente

e.) Informaciju o tome može li se objaviti da je Republika Hrvatska podnositeljica prijedloga

(j) Prijedlog iz stavka 3. ovoga članka koji se podnosi na suglasnost Vladi Republike Hrvatske obvezno sadrži najmanje sljedeće:

a.) nalaze koji ukazuju da su ispunjeni kriteriji navedeni u članku 3. stavku 8. ovoga Zakona

b.) detalje o vezama s konkretnom fizičkom ili pravnom osobom ili osobama koje se u tom trenutku već nalaze na određenom sankcijskom popisu, te detalji o odnosima povezanosti odnosno kontrole

c.) informacije o bilo kakvim drugim relevantnim djelima ili aktivnostima fizičkih ili pravnih osoba

d.) sve podupiruće dokaze i dokumente

(k) O prijedlozima iz stavaka 1. i 2. i  odluci iz stavka 3. ovog članka Stalna skupina odlučuje konsenzusom članova Stalne skupine, na sjednicama koje se mogu održati i elektronskim putem, o čemu se sastavlja zapisnik, a koji se dostavlja članovima Stalne skupine.

(l) Kada Stalna skupina Vladi Republike Hrvatske na suglasnost dostavlja prijedloge iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i odluke iz stavka 3. ovoga članka, uz te prijedloge i/ili odluke dostavlja i zapisnik s takve sjednice.

(m) Rasprave, prijedlozi, odluke i zapisnici iz ovoga članka predstavljaju povjerljive podatke.

Uvrštavanje na sankcijski popis sukladno Rezoluciji 1373 Vijeća sigurnosti

Ujedinjenih naroda

Članak 8.

(1) Stalna Skupina, na inicijativu bilo kojeg njenog člana ili na prijedlog treće države, te na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela ili drugih relevantnih tijela, te koristeći kriterije iz Rezolucije 1373 (2001) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP Europske unije o primjeni posebnih mjera za borbu protiv terorizma, izrađuje nacrt prijedloga odluke o mjerama ograničavanja u odnosu određene fizičke ili pravne osobe i druge subjekte, sukladno Rezoluciji 1373 (2001) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pri čemu se na takav prijedlog na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 7. stavaka 10.,11. i 12. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove predlaže Vladi Republike Hrvatske donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prijedlog iz stavka 2. ovoga članka najmanje sadrži nalaze koji ukazuju da su ispunjeni kriteriji navedeni u Rezoluciji 1373 (2001) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, informacije o bilo kakvim drugim relevantnim djelima ili aktivnostima fizičkih ili pravnih osoba, te sve podupiruće dokaze i dokumente.

(4) Odlukom Vlade Republike Hrvatske o mjerama ograničavanja iz stavka 1. ovoga članka propisuju se vrste mjere ograničavanja, način primjene, vremensko trajanje, nadležnost i izuzeća, u skladu s međunarodnim i europskim pravom te sukladno odredbama ovog Zakona.

(5) Odluka iz stavka 1. ovog članka sadrži i ovlast ministarstvu nadležnom za vanjske poslove da Vijeću Europske unije i trećim državama predloži uvođenje mjera ograničavanja protiv pravne ili fizičke osobe, te drugog subjekta protiv koje su tom Odlukom uvedene mjere ograničavanja sukladno Rezoluciji 1373 (2001) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(6) Fizičke ili pravne osobe, te drugi subjekti i s njima povezane osobe nad kojima se temeljem odluke Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju mjere ograničavanja mogu putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove podnijeti obrazloženi zahtjev Stalnoj skupini za njihovim brisanjem.

(7) Stalna skupina, na inicijativu zainteresirane fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta, te na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela ili drugih relevantnih tijela, u slučaju opravdanosti zahtjeva iz stavka 5. ovog članka, putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove predlaže Vladi Republike Hrvatske ukidanje odluke o mjerama ograničavanja u odnosu na određene fizičke i pravne osobe i druge subjekte, pri čemu se na takav prijedlog na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 7. stavaka 10.,11. i 12. ovoga Zakona.

Članak 9.

(a) Stalna skupina, na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela ili drugih relevantnih tijela, razmatra mogućnosti i donosi odluku o prestanku razloga za sankcioniranje fizičke ili pravne osobe, te drugih subjekata uvrštenih na sankcijski popis Europske unije, te uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, a putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove  predlaže brisanje sa sankcijskog popisa Vijeću Europske unije, pri čemu se na takav prijedlog na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 7. stavaka 10. i 11. i 12. ovoga Zakona.

(b) Stalna skupina, na inicijativu zainteresirane fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta, te na temelju prikupljenih informacija, saznanja i analiza nadležnih tijela ili drugih relevantnih tijela, razmatra mogućnosti i donosi odluku o prestanku razloga za sankcioniranje fizičke ili pravne osobe, ili drugog subjekta uvrštenih na sankcijski popis Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda temeljem  rezolucija 1267 (1999)/1989 (2011), 1988 (2011), te uz suglasnost Vlade, a putem ministarstva nadležnog za vanjske poslove predlaže brisanje sa sankcijskog popisa sankcijom odboru Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(c) Ministarstvo nadležno za vanjske poslove obavijestit će fizičku ili pravnu osobu ili drugi subjekt koji je temeljem članka 7. ovoga Zakona uvršten na sankcijski popis Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda temeljem rezolucija 1267 (1999)/1989 (2011) o njegovom pravu podnošenja zahtjeva za brisanje sa sankcijskog popisa Uredu pravobranitelja Ujedinjenih naroda ( Office of the Ombudsperson ) ili prema Rezoluciji 1988 (2011) Fokalnoj točki uspostavljenoj rezolucijom 1730 (2006).

Nadležna tijela za odlučivanje o zahtjevima za odstupanje i drugim zahtjevima

Članak 10.

(a) Tijela nadležna za odlučivanje o odstupanjima od primjene pojedine mjere ograničavanja iz članka 3. stavka 2. točaka a) do c) te e) do g) ovoga Zakona kao i za izdavanje drugih potrebnih odobrenja u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja te odlučivanje o drugim zahtjevima fizičkih i pravnih osoba u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja su tijela državne uprave u skladu sa zakonom kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave.

(b) Tijela nadležna za odlučivanje o odstupanjima od primjene pojedine mjere ograničavanja iz članka 3. stavka 2. točke d) ovoga Zakona i za odlučivanje o drugim potrebnim odobrenjima u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja te odlučivanje o zahtjevima fizičkih i pravnih osoba u vezi s primjenom tih mjera ograničavanja su tijela državne uprave u skladu sa zakonom kojim se regulira ustrojstvo i djelokrug tijela državne uprave, te pravne osobe s javnim ovlastima u skladu sa svojim djelokrugom nadležnosti.

(c) Ako je nadležnom tijelu iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka potrebna suradnja s drugim tijelima državne uprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, ono koordinira tu suradnju, te u tu svrhu može od drugih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tražiti sve podatke koji su mu potrebni za donošenje odluke iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, uključujući i stručna mišljenja tih tijela.

(d) Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužni su nadležnom tijelu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dostaviti podatke i stručna mišljenja iz stavka 3. ovoga članka u roku koji odredi nadležno tijelo, a najkasnije u roku od petnaest  dana od primitka zahtjeva.

(e) Nadležno tijelo iz stavka 1. ili stavka 2. ovog članka može,  nakon provedenih konzultacija iz stavka 3. ovoga članka, prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti mišljenje Stalne skupine iz članka 4. ovoga Zakona.

(f) U postupku odlučivanja o odstupanju, kao i o drugim zahtjevima fizičkih i pravnih osoba podnesenima na temelju ovog Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak.

(g) Odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak se primjenjuju na zahtjeve koji se podnese na temelju izravno primjenjivih propisa Europske unije, osim ako u tim propisima nije drugačije određeno.

(h) Protiv rješenja koja nadležna tijela donose na temelju stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka u pitanjima iz svog djelokruga nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(i) Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) rješava  pozitivne i negativne sukobe nadležnosti, na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove.

(j) Čelnici nadležnih tijela predlažu Vladi donošenje ili izmjene zakonskih potrebnih za učinkovito postupanje po zahtjevima iz stavaka 1. i stavka 2. ovoga članka.

(k) Čelnici nadležnih tijela podzakonskim propisima, ili internim aktima, uređuju organizacijsku strukturu potrebnu za učinkovito postupanje po zahtjevima iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka u njihovoj resornoj nadležnosti.

(l) Čelnici nadležnih tijela imenuju kontaktnu točku za postupanje po zahtjevima iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka u njihovoj resornoj nadležnosti.

(m) Na dostavu podataka i stručnih mišljenja u skladu sa stavkom 3. i 4. ovog članka ne primjenjuje se zabrana otkrivanja klasificiranih podataka za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti u skladu s propisima o tajnosti podataka odnosno zabrana otkrivanja podataka koji su posebnim propisima koji se primjenjuju na pravne osobe s javnim ovlastima određeni kao povjerljivi.  

Tijela nadležna za provođenje nadzora

Članak 11.

(1) Tijela nadležna za provođenje nadzora nad provedbom mjera ograničavanja (u daljnjem tekstu Nadzorna tijela) su:

i.) Ministarstvo nadležno za financije:

1. Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma obavlja neizravni nadzor obveznika analizom prikupljenih podataka, informacija i dokumentacije

2. Porezna uprava za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod obveznika koje nadzire u skladu s propisom kojim je regulirano sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

3. Financijski inspektorat za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod obveznika koje nadzire u skladu s propisom kojim je regulirano sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

4. Carinska uprava za provođenje nadzora nad uvozom, izvozom i provozom roba koje su predmet mjera ograničavanja

ii.) Hrvatska narodna banka za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod obveznika koje nadzire u skladu s propisom kojim je regulirano sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

iii.) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod obveznika koje nadzire u skladu s propisom kojim je regulirano sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

iv.) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te davatelja poštanskih usluga, u skladu s propisima kojima su uređene elektroničke komunikacije i poštanske usluge

v.) Državni inspektorat

vi.) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

vii.) Ministarstvo gospodarstva

viii.) Visoki trgovački sud Republike Hrvatske za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod trgovačkih sudova koji provode upis u sudski registar

ix.) Županijski sudovi za nadzor provedbe mjera ograničavanja kod općinskih sudova koji provode upis u zemljišne knjige

(2) Nadzorna tijela iz stavka 1. ovog članka odgovorna su za nadzor nad učinkovitom provedbom mjera ograničavanja iz svog djelokruga rada, odnosno nadzor nad učinkovitom provedbom mjera ograničavanja od strane subjekata koje nadziru.

(3) Nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su provoditi mjere kojima se osigurava usklađenost subjekata koje nadziru s odredbama ovoga Zakona.

Mjere i radnje nadzornih tijela

Članak 12.

(1) U svrhu provođenja nadzora prema članku 11. ovoga Zakona na ovlasti za nadzor Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se regulira sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, Narodne novine broj 75/2008 odnosno Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, Narodne novine broj 140/2005.

(2) Kada nadzorno tijelo iz članka 11. stavka 1. točaka a., b., c., d., i e.  u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa i/ili nepravilnosti u poslovanju, ovlašteno je:

a.) dati pisano upozorenje subjektu nadzora ako utvrdi nepravilnosti u provedbi ovog Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa

b.) rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu subjekta nadzora u roku koji nadzorno tijelo samo odredi

c.) ako tijekom provođenja nadzora utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj propisan ovim Zakonom, podnijeti optužni prijedlog nadležnom sudu

d.) rješenjem privremeno ograničiti i/ili zabraniti subjektu nadzora obavljanje određene poslovne aktivnosti ili pružanje usluge u trajanju od najdulje 12 mjeseci ako tijekom nadzora utvrdi da će obavljanje poslovne aktivnosti ili pružanje usluge vjerojatno dovesti do novih povreda odredbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa

e.) nakon što je podnesen optužni prijedlog, predložiti nadležnomu sudu izricanje zabrane obavljanja određene dužnosti, djelatnosti ili poslova subjektu nadzora kao mjere opreza ili kao zaštitne mjere

6.) poduzeti ostale mjere i radnje za koje je zakonom ovlašteno.

(3) Ako objekt pod nadzorom ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 2. točke 1. ovog članka, nadzorno tijelo iz članka 11. stavka 1. točaka a., b., c., d. i e. ovog Zakona ovlašteno je donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti.

(4) Objekt pod nadzorom dužan je postupiti u skladu s rješenjem nadzornog tijela iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja iz stavka 2. točaka 2. i 4. i stavka 3. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(6) Objekt pod nadzorom je dužan nadzornom tijelu iz članka 11. stavka 1. na zahtjev, te u roku u kojem u takvom zahtjevu odredi nadzorno tijelo, dostaviti sve podatke i informacije koje su potrebne da bi se utvrdila usklađenost subjekta nadzora s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih propisa.

(7) Rok iz stavka 6. ovoga Zakona ne može biti kraći od tri radna dana.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, nadzorno tijelo iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona može dostavu podataka i informacija tražiti i u kraćem roku, ako je isto nužno da bi se spriječilo kršenje ili izbjegavanje mjera ograničavanja.

Članak 13.

(a) Subjekti nadzora koje nadziru Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga Porezna uprava i Financijski inspektorat dužni su donijeti pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, te ih provoditi u praksi i redovito, a najmanje jednom godišnje, preispitivati i ažurirati.

(b) Subjekti nadzora iz stavka 1. dužni su politike, kontrole i postupke iz stavka 1. ovoga članka integrirati u sustav unutarnjih kontrola.

(c) Politike, kontrole i postupci iz stavka 1. ovoga članka najmanje uključuju:

1.) ciljeve, opseg i način rada sustava primjene mjera ograničavanja kod subjekta nadzora

2.) ovlasti i odgovornosti osobe u organizacijskoj strukturi subjekta nadzora, a koja je zadužena za mjere ograničavanja

3.) ovlasti i odgovornosti svih zaposlenika subjekta nadzora koji sudjeluju u provedbi ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

4.) način upravljanja rizikom od kršenja mjera ograničavanja te postizanja usklađenosti poslovanja subjekta nadzora s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata

5.) uspostavu odgovarajućih linija izvještavanja i odgovornosti unutar subjekta nadzora radi osiguranja pravodobne i odgovarajuće provedbe mjera ograničavanja

6.) čuvanje podataka, način vođenja i sadržaj evidencija podataka o provedbi mjera ograničavanja

7.) stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika subjekta nadzora u odnosu na mjere ograničavanja.

(5)        Prilikom izrade politika, kontrola i postupaka iz stavka 1. ovoga članka subjekti nadzora su obvezni u obzir uzeti dostupna tumačenja Stalne skupine, Europske komisije, kao i najbolje prakse Europske unije za učinkovitu provedbu mjera ograničavanja, kao i smjernice iz stavka 8. ovoga članka koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima, a u odnosu na koje su se Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Financijski inspektorat očitovali da ih se obvezuju u cijelosti ili djelomično pridržavati.

(6)       U svrhu ujednačavanja opsega i sadržaja politika, kontrola i postupaka iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat mogu donijeti smjernice za svoje subjekte nadzora.

(7) Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat ovlašteni su nadzirati primjenu politika, kontrola i postupaka iz stavka 1. ovoga članka, kao i procjenjivati njihovu prikladnost u odnosu na obveze iz ovoga Zakona te nalagati njihove izmjene i dopune sukladno takvoj procjeni.

(8) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Hrvatsku narodnu banku, Financijski inspektorat, Porezna uprava i Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i njihove subjekte nadzora čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona,  i to u opsegu koji je određen očitovanjem tih tijela iz točke 1. ovoga stavka, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.) da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Porezna uprava i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedinih smjernica ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinim smjernicama i

2.) da su Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Porezna uprava i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojim internetskim stranicama objavila obavijest o očitovanju iz točke 1. ovoga stavka, pri čemu su stupanje na snagu i početak primjene određeni pojedinim smjernicama, osim kada su se ta tijela očitovala o namjeri usklađenja s pojedinim smjernicama do određenog roka, u kojem slučaju su stupanje na snagu i početak primjene određeni očitovanjem iz točke 1. ovoga stavka.

(9) Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Porezna uprava i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojim internetskim stranicama objavljuju poveznice na tekstove smjernica kojih će se Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat i Hrvatska agencija za nadzor i/ili njihovi subjekti nadzora u cijelosti ili djelomično pridržavati ili s kojima se do određenog roka namjerava uskladiti, zajedno s obavijesti koja će u odnosu na pojedine smjernice sadržavati sljedeće informacije:

1.) na koje se subjekte nadzora smjernica odnosi

2.) primjenjuje li se smjernica u cijelosti ili djelomično i

3.) datum stupanja na snagu i početka primjene smjernice, s definiranim prijelaznim razdobljima, ako je primjenjivo.

(10) Subjekti nadzora Hrvatske narodne banke, Financijskog inspektorata, Porezne uprave i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i osobe na koje se smjernice iz stavka 8. ovoga članka primjenjuju dužni su poduzeti sve potrebne aktivnosti radi usklađenja s tim smjernicama.

Evidencija

Članak 14.

(a) S ciljem učinkovite primjene mjera ograničavanja i međunarodne razmjene podataka, Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o uspostavi, sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (u daljnjem tekstu: Zbirka podataka), a koju vodi ministarstvo nadležno za vanjske poslove.

(b) Odlukom iz stavka 1. ovog članka uređuje se vrsta podataka u Zbirki podataka, format podataka, način i rokovi unosa podataka, zaštita osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka.

(c) Dostava podataka za potrebe provođenja mjera ograničavanja ne smatra se povredom obveze čuvanja profesionalne, odvjetničke, javnobilježničke, poslovne ili bankovne tajne.

(d) Fizičke osobe, pravne osobe i drugi subjekti imaju pravo pristupa podacima sukladno propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka i zaštitu osobnih podataka.

(e) Ako postoji sumnja na kršenje ili pokušaj kršenja mjera ograničavanja ili nekog drugog kaznenog djela ili prekršaja, podaci iz stavka 1. i 2. ovog članka dostavljaju se nadležnim tijelima za otkrivanje prekršajnih ili kaznenih djela i pokretanje prekršajnog odnosno kaznenog postupka.

(f) Podaci iz Zbirke podataka čuvaju se pet godina od prestanka mjera ograničavanja, nakon čega se podaci brišu, odnosno uništavaju u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka, odnosno s propisima koji uređuju tajnost podataka ili se arhiviraju sukladno propisima koji uređuju sigurnost arhiviranog.

(g) Podaci iz Zbirke podataka mogu se dostaviti međunarodnim organizacijama iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona na njihov zahtjev, samo u cilju primjene međunarodnih mjera ograničavanja što se smatra javnim interesom prema odredbama Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način koji nije u skladu s tom svrhom.

(h) Na dostavu podataka u skladu sa stavkom 7. ovog članka ne primjenjuje se zabrana otkrivanja klasificiranih podataka za koje je utvrđen odgovarajući stupanj tajnosti u skladu s propisima o tajnosti podataka odnosno zabrana otkrivanja podataka koji su posebnim propisima koji se primjenjuju na pravne osobe s javnim ovlastima određeni kao povjerljivi.  

(i) Obveze i ovlasti u području izvješćivanja Europske komisije o provedenim mjerama ograničavanja reguliraju se temeljem naputka Europske komisije i/ili temeljem dogovora u okviru Stalne skupine.

Pogrešno identificirane osobe

Članak 15.

(a) Subjekti koji provode mjere ograničavanja na zahtjev fizičke osobe, pravne osobe ili po službenoj dužnosti provode postupak provjere identifikacije u cilju učinkovite primjene mjera ograničavanja.

(b) U slučaju pogrešno utvrđenog identiteta fizička osoba obratit će se ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove u svrhu provjere i utvrđivanja njezinog pravog identiteta i utvrđivanja distinkcije u odnosu na osobu na sankcijskom popisu.

(c) U slučaju pogrešno utvrđenog identiteta pravne osobe ili drugog subjekta, predmetna pravna osoba ili entitet obratit će se nadležnom registru  radi provjere i utvrđivanja njihovog pravog identiteta u odnosu na pravnu osobu ili drugi subjekt na sankcijskom popisu.

(d) Nadležna tijela iz stavaka 2 i 3. ovoga članka obavještavaju subjekt koji je proveo mjeru ograničavanja radi potvrđivanja pogreške i ukidanja/poništenja primijenjene mjere od strane tijela koje je provelo mjeru ograničavanja.

(e) Nadležna tijela iz stavaka. 2 i 3. ovoga članka obavještavaju Stalnu skupinu o potvrđenoj pogrešci iz stavka 4. ovoga članka.

(f) Ukoliko subjekt koji je proveo mjeru ograničavanja ne potvrdi pogrešku i ne ukine/poništi primijenjene mjere, stranka nema pravo na žalbu, ali može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

DIO ČETVRTI

Odgovornost za štetu

Članak 16.

(a) Za štetu prouzročenu primjenom ovog Zakona nije moguće podnijeti zahtjeve za naknadu štete Republici Hrvatskoj ili fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima koji primjenjuju mjere ograničavanja, te će Sud odbaciti svaki takav zahtjev kao nedopušten.

(b) Iznimno, odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako je šteta prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom.

DIO PETI

Zaštita osobnih i drugih podataka  

Članak 17.

(a) Nadležnim tijelima iz članaka 6. i 10. ovoga Zakona, nadzornim tijelima iz članka 11. ovoga Zakona i obveznicima provedbe ovoga Zakona  dozvoljeno je obrađivati osobne podatke prikupljene tijekom primjene ovog Zakona samo u cilju primjene međunarodnih mjera ograničavanja što se smatra javnim interesom sukladno s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), i takvi podaci ne smiju biti dalje obrađivani na način koji nije sukladan s tom svrhom.

(b) Zaštita osobnih podataka iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se:

1.) ako su podaci, informacije i dokumentacija, koju u skladu s ovim Zakonom prikupi i vodi Stalna skupina, potrebni za provedbu mjera ograničavanja te utvrđivanje činjenica u kaznenome i prekršajnome postupku i ako dostavljanje tih podataka od obveznika pisanim putem zatraži nadležni sud ili

2.) ako su podaci, informacije i dokumentacija iz točke 1. ovoga stavka potrebni nadzornom tijelu iz članka 11. ovoga Zakona radi obavljanja nadzora nad obveznikom u provođenju odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

DIO ŠESTI

Informiranje

Članak 18.

Nadležna tijela iz članaka 6. i 11. ovoga Zakona  osiguravaju dostupnost relevantnih informacija iz njihovog djelokruga široj javnosti putem svojih mrežnih stranica, društvenih mreža i/ili putem ostalih oblika javnog komuniciranja u cilju snaženja informiranosti javnosti i obveznika provedbe o međunarodnim mjerama ograničavanja koje su na snazi i smjernicama i uputama za njihovo provođenje.

DIO SEDMI

Kaznene odredbe

Članak 19

(1) Tko ne provede potpuno ili djelomično ograničavanje uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, prometnih i drugih komunikacija, ili ne provodi embargo na oružje, prema odredbama mjera ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Tko ne provede ograničenje raspolaganja gospodarskim izvorima i financijskim sredstvima sukladno odredbama mjera ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj, ili omogući ulazak na državno područje Republike Hrvatske ili tranzit preko državnog područja Republike Hrvatske suprotno odredbama mjera ograničavanja na snazi u Republici Hrvatskoj kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počini iz nehaja kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci

(4)Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 2. ovog članka počinitelj će se kazniti.

Prekršajne odredbe

Članak 20.

(a) Novčanom kaznom u iznosu od 4500,00 do 90.000,00 eura kaznit će se za prekršajpravna osoba:

2. ako o primjeni mjera ograničavanja bez odlaganja, a najkasnije sljedeći radni dan, ne izvijesti tijelo koje vodi zbirku podataka iz članka 14. ovoga Zakona te, nadzorno tijelo iz članka 11. ovoga Zakona koje je zaduženo za nadzor nad takvim objektom (sukladno članku 6. stavku 8. ovoga Zakona), na način i u sadržaju koji propiše Vlada Republike Hrvatske sukladno članku 14. stavku 2. ovoga Zakona.

3. ako o postojanju okolnosti koje je utvrdio a koje ukazuju na mogućnost kršenja ili izbjegavanja mjera ograničavanja, uključujući i kada postoji sumnja na to da se mjere ograničavanja krše ili izbjegavaju posredstvom povezanih osoba, ili o informacijama kojih je u posjedu a koje bi nadležnim tijelima bile potrebne za provođenje mjera ograničavanja, ne izvijesti bez odlaganja, a najkasnije sljedeći radni dan, relevantno nadležno tijelo koje je sukladno članku 6. ovoga Zakona zaduženo za provođenje takve mjere ograničavanja

4. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela iz članka 11. ovoga Zakona za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu, sukladno članku 12. stavku 2. točkama 2. i 4. ovoga Zakona

5. ako na zahtjev nadzornog tijela iz stavka 11. stavka 1. ovoga Zakona ne dostavi zatražene podatke i informacije u roku kojeg je u zahtjevu definiralo nadzorno tijelo, protivno obvezi iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona

6. ako ne donese pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja, ne provodi ih u praksi ili ih redovito, a najmanje jednom godišnje ne preispituje i ažurira, protivno obvezi iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona

7. ako pisane politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja ne donese uprava, odnosno upravni odbor pravne osobe, protivno obvezi iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona

8. ako ne integrira politike, kontrole i postupke iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona u svoj sustav unutarnjih kontrola, protivno obvezi iz članka 13. stavka 3. ovoga Zakona

9. ako politike, kontrole i postupke za provođenje međunarodnih mjera ograničavanja te pravne osobe ne uključuju minimalne elemente koji su propisani člankom 13. stavkom 4. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 4500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 45.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik, javni bilježnik, samostalni revizor, vanjski računovođa, porezni savjetnik, obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(d) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 1500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba. Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, počinitelju prekršaja koji je kreditna ili financijska institucija može se izreći novčana kazna u iznosu do 130.000,00 eura.

DIO OSMI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja ranije važećih propisa

Članak 21.

(a) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (»Narodne novine«, br. 139/08, 41/14, 63/19).

(b) Propisi doneseni na temelju Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja (»Narodne novine«, br. 139/08, 41/14, 63/19) ostaju na snazi do stupanja na snagu odgovarajućih propisa prema ovome Zakonu.

(c) Čelnici nadležnih tijela iz članka 6. i 10. ovog Zakona, donijet će podzakonske propise u skladu s odredbama ovog Zakona u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 22.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim se člankom uređuje predmet Zakona o provođenju mjera ograničavanja.

Uz članak 2.

Ovim se člankom regulira odgovarajuća primjena drugih propisa, posebno u pogledu vlasničkih prava, ustroja i upravljanja trgovačkim društvima, pranja novca i financiranja terorizma, te postupaka.

Uz članak 3.

Ovim se člankom pobliže određuje značenje pojedinih pojmova koji se u ovom Zakonu koriste, u svrhu njihove jasne primjene i tumačenja.

Uz članak 4.

Ovim se člankom regulira Stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja, čiji će ustroj, zadaće i ovlasti biti regulirani posebnom Odlukom Vlade Republike Hrvatske.

Uz članak 5.

Ovim se člankom regulira izravna primjena rezolucija i drugih odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i njegovih tijela, a vezano na sankcijske režime koji su uvedeni protiv osoba i skupina uključenih u terorističke aktivnosti.

Uz članak 6.

Ovim se člankom određuju obveznici postupanja po odredbama ovog Zakona, te samo provođenje mjera predviđenih ovim Zakonom.

Uz članak 7.

Ovim se člankom uređuje postupak donošenja odluke o predlaganju uvrštavanja fizičkih ili pravnih osoba, te drugih tijela na sankcijske popise Europske unije i Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Uz članak 8.

Ovim se člankom uređuje postupak uvrštavanja na sankcijski popis sukladno Rezoluciji 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Uz članak 9.

Ovim se člankom regulira postupak skidanja osoba sa sankcijskih popisa.

Uz članak 10.

Ovim se člankom regulira provođenje postupka po zahtjevima za odstupanje od provedbe pojedine mjere ograničavanja, kao i postupci po svim drugim zahtjevima.

Uz članak 11.

Ovim su člankom određena nadležna tijela za provođenje nadzora nad provedbom mjera ograničavanja.

Uz članak 12.

Ovim se člankom propisuju postupanja tijela za provođenje nadzora nad provedbom mjera ograničavanja, te obveze fizičkih i pravnih osoba nad kojima se nadzor provodi.

Uz članak 13.

Ovim se člankom posebno propisuju postupanja i obveze u pogledu subjekata nad kojima nadzor vrši Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Financijski inspektorat.

Uz članak 14.

Ovim se člankom propisuje vođenje evidencije poduzetih mjera ograničavanja, te pravila vezana za vođenje i korištenje evidencija.

Uz članak 15.

Ovim se člankom regulira pitanje pogrešno identificiranih osoba, te postupci utvrđivanja i prava.

Uz članak 16.

Ovim se člankom regulira nemogućnost podnošenja zahtjeva za naknadu štete nastale primjenom mjera ograničavanja.

Uz članak 17.

Ovim se člankom regulira pitanje zaštite osobnih i povjerljivih podataka prigodom provođenja odredaba ovog Zakona.

Uz članak 18.

Ovim se člankom regulira obveza provedbenih i nadzornih tijela da osiguraju dostupnost svih relevantnih informacija široj javnosti.

Uz članak 19.

Ovim se člankom donose kaznene odredbe, kako za ne-postupanje po odredbama ovog Zakona, tako i za pokušaj istog.

Uz članak 20.

Ovim se člankom uređuju prekršajne odredbe za neispunjavanje obveza u provedbi ovog Zakona.

Uz članak 21.

Ovim se člankom regulira prestanak važenja propisa koji su do sada regulirali ovo područje.

Uz članak 22.

Ovim se člankom regulira stupanje na snagu ovog Zakona.