E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

Nacrt prijedloga Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine

 

 


 

 

Sadržaj

 

1. Uvod

1.1. Globalni okvir i kretanja

1.2. Okolnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj

2. Strateški okvir

3. Analiza lanca vrijednosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj

3. 1. Kravlje mlijeko

3. 2. Ovčje i kozje mlijeko

4. Vizija sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj

5. Analiza prednosti, ograničenja, potencijala i rizika (SWOT)

6. Ključni čimbenici u proizvodnji mlijeka

7. Ciljevi, prioriteti i mjere

Cilj 1. Povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka

Prioritet 1.1. Očuvati gospodarstva u proizvodnji mlijeka te omogućiti diverzifikaciju proizvodnje

Prioritet 1.2. Stvaranje novih kapaciteta u proizvodnji mlijeka

Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 1. Povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka

Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 1

Cilj 2. Povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka po grlu i po gospodarstvu

Prioritet 2.1. Modernizacija i razvoj gospodarstava i uvođenje novih proizvodnih tehnologija u proizvodnji mlijeka

Prioritet 2.2. Unaprjeđenje proizvodnosti grla u proizvodnji mlijeka primjenom uzgojnih metoda

Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 2. Povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka po grlu i po gospodarstvu

Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 2

Cilj 3. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka

Prioritet 3.1. Razvoj domaće ponude i prerade mlijeka i mliječnih proizvoda (kratki lanci opskrbe)

Prioritet 3.2. Jačanje prerade mlijeka

Prioritet 3.3. Promocija domaće proizvodnje

Prioritetne mjere u ostvarivanju cilja 3. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka

Financijske pretpostavke za dostizanje Cilja 3

8. Procijenjeni broj grla i proizvodnja mlijeka do 2030. godine

9. Izvori financiranja za provedbu Programa

10. Zaključak

11. Korišteni izvori

 

 


 

Popis tablica

Tablica 1. Broj krava svih pasmina prema veličini stada po županijama na dan 31.12.2022. godine

Tablica 2. Struktura isporučitelja mlijeka i broja krava na gospodarstvima isporučitelja te isporučene količine mlijeka 2021. i 2022. godine

Tablica 3. Udio u otkupu 10 najvećih otkupljivača i ostalih otkupljivača u razdoblju od 2017. do 2022. godine

Tablica 4. Broj isporučitelja i isporučene količine mlijeka u Hrvatskoj u 2022. godini

Tablica 5. Otkup, prerada i proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda (tone) u periodu od 2017. – 2021. godine

Tablica 6. Proizvodno - potrošna bilanca sirovog mlijeka i mliječnih prerađevina u mliječnom ekvivalentu po godinama

Tablica 7. Stanje ovaca i koza starijih od godinu dana u Jedinstvenom registru ovaca i koza na dan 31. prosinac 2022. godine

Tablica 8. Otkupljene količine (kg) ovčjeg mlijeka po otkupljivačima u 2022. godini

Tablica 9. Broj isporučitelja ovčjeg mlijeka po županijama u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Tablica 10. Isporučene količine (kg) ovčjeg mlijeka po županijama u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Tablica 11. Otkupljene količine (kg) kozjeg mlijeka po otkupljivačima u 2022. godini

Tablica 12. Broj isporučitelja kozjeg mlijeka po županijama u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Tablica 13. Isporučene količine kozjeg mlijeka po županijama (kg) u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Tablica 14. Raspolaganje obradivim i pašnjačkim površinama gospodarstava koja su isporučivala mlijeko tijekom 2022. godine, grupiranih prema broju krava na gospodarstvu

Tablica 15. Raspolaganje obradivim i pašnjačkim površinama gospodarstava koja su isporučivala mlijeko tijekom 2022. godine, grupiranih prema broju hektara obradivih površina po kravi

Tablica 16. Veličina farme prema broju krava na gospodarstvu u 2022. godini

Tablica 17. Broj PG s kravama mliječnih i kombiniranih pasmina u 2021. godini prema dobi nositelja i broju krava na gospodarstvu

Tablica 18. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 1. Povećanje broja krava u proizvodnji mlijeka kroz godine provedbe Programa

Tablica 19. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 1. Povećanje broja ovaca i koza u proizvodnji mlijeka kroz godine provedbe Programa

Tablica 20. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 2. Povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka kroz godine provedbe Programa

Tablica 21. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje Cilja 3. Osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka kroz godine provedbe Programa

Tablica 22. Ulaganja (milijuna €) za ostvarenje ciljeva kroz godine provedbe Programa

Tablica 23. Procijenjeni broj muznih krava i proizvodnje mlijeka do 2030. godine

Tablica 24. Procijenjeni broj grla namijenjenih za proizvodnju mlijeka u ovčarstvu i kozarstvu i proizvodnja mlijeka do 2030. godine


 

 

Popis slika

Slika 1. Prikaz lanca vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda

Slika 2. Udio (%) krava po regijama Hrvatske u 2022. godini

Slika 3. Udio (%) krava po pasminama u 2022. godini u Hrvatskoj

Slika 4. Proizvodnja mlijeka u standardnoj laktaciji od 305 dana prema veličini stada i pasmini u 2022. godini

Slika 5. Broj isporučitelja i otkupljene količine mlijeka (milijuna kilograma) po godinama

Slika 6. Broj isporučitelja mlijeka (A) i ukupna godišnja isporuka mlijeka (B) u tonama tijekom 2021. i 2022. godine prema količinskim razredima

Slika 7. Prosječna godišnja isporuka mlijeka po isporučitelju (tona)

Slika 8. Broj isporučitelja kravljeg mlijeka po mljekarama u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Slika 9. Izračun prosječne proizvodnje mlijeka po kravi od 2018. do 2021. godine u nekim zemljama regije i Republici Hrvatskoj na temelju broja muznih krava i ukupne proizvodnje mlijeka

Slika 10. Ukupna potrošnja mlijeka (000 tona) i potrošnja mlijeka po stanovniku (kg) u razdoblju od 2010. do 2021. godine

Slika 11. Stopa samodostatnosti zemalja u okruženju u 2021. godini

Slika 12. Kretanje brojnog stanja ovaca i koza starijih od godinu dana u razdoblju od 2017. do 2022. godine

Slika 13. Kretanje broja registriranih posjednika ovaca i koza u razdoblju od 2017. do 2022. godine

Slika 14. Pasminski sastav uzgojno valjanih ovaca u 2022. godini

Slika 15. Pasminski sastav uzgojno valjanih koza u 2022. godini

Slika 16. Broj isporučitelja i isporučenih količina (milijuna kg) ovčjeg mlijeka u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Slika 17. Udio proizvođača ovčjeg mlijeka po količinskim razredima (%) u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Slika 18. Distribucija ukupno isporučenih količina ovčjeg mlijeka po količinskim razredima (%) u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Slika 19. Broj isporučitelja i isporučenih količina kozjeg mlijeka

Slika 20. Udio proizvođača kozjeg mlijeka po količinskim razredima (%) u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Slika 21. Distribucija ukupno isporučenih količina kozjeg mlijeka po količinskim razredima (%) u razdoblju od 2018. do 2022. godine

Slika 22. Dob nositelja gospodarstava prema spolu koji su imali mliječne krave u 2021. godini

Slika 23. Dob nositelja gospodarstava prema spolu koji imaju ovce i koze u 2021. godini

 

 


 

Popis kratica

 

AKIS

Agricultural Knowledge and Innovation Systems - Sustav znanja i inovacija u poljoprivredi

big data

Tehnologija koja omogućava prikupljanje i obradu velikih količina strukturiranih i nestrukturiranih podataka u realnom vremenu

data mining

Postupak analize velikih količina podataka kako bi se otkrili obrasci i druge informacije

DZS

Državni zavod za statistiku

GMO

Genetski modificirani organizmi

HAMAG-BICRO

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

HAPIH

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

HBOR

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

HGK

Hrvatska gospodarska komora

HoReCa

Ugostiteljstvo (Ho – hoteli, Re – restorani, Ca – catering)

HSUOK

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza

HUP

Hrvatska udruga poslodavaca

HUSIM

Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda

in-line analysis

Analitička funkcionalnost ugrađena unutar uređaja (npr. robota za mužnju)

JL(R)S

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

KM

Kontrola mliječnosti

OPG

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

PG

Poljoprivredno gospodarstvo

PO

Proizvođačke organizacije

RFID

Radio-frequency identification je tehnologija koja koristi radio frekvenciju za razmjenu informacije između prijenosnih uređaja i računala

SO

Sektorske organizacije

SUHUH

Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda

UG

Uvjetno grlo

ZOI

Zaštićena oznaka izvornosti

ZOZP

Zaštićena oznaka zemljopisnog porijekla

ZTS

Zajamčeno tradicionalni specijalitet

 

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. Uvod

„Krajolike stvaraju starosjedioci…“ (Magris)

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Strategiju poljoprivrede do 2030. godine ( „Narodne novine“ broj 26/22) . Strategija predviđa rast i razvoj poljoprivrednog sektora s ciljem transformacije poljoprivrede iz sadašnjeg stanja u pokretača gospodarskog rasta Republike Hrvatske.

Strategija je temelj za izradu, provedbu, praćenje i evaluaciju svih daljnjih strateških dokumenata i planova za poljoprivredu i ruralni razvoj. Sadrži viziju i plan strateške transformacije sektora ne samo na razini poslovanja poljoprivrednih gospodarstava, nego razmatra izazove, mogućnosti i sudionike koji utječu na širi poljoprivredno-prehrambeni sektor, uključujući poljoprivrednu proizvodnju, preradu, distribuciju proizvoda, tržište i potrebe potrošača.

Strateška vizija za poljoprivredu oblikovana je u četiri strateška cilja: 1) povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora; 2) jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene; 3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima i 4) poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

U skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine, a na temelju niza analiza i izvješća nastalih u suradnji sa Svjetskom bankom, drugim tijelima državne uprave, akademskom zajednicom i brojnim predstavnicima poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj, izrađen je i Strateški plan poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. godine koji detaljnije razrađuje prilike i opasnosti, slabosti i potencijale, predviđa odgovore na izazove sveukupne održivosti u pogledu očuvanja ekosustava, smanjivanja razina emisija porijeklom iz poljoprivrede, održavanja bioraznolikosti, smanjivanja depopulacije i generacijske obnove ruralnog prostora, osiguranja poštenih dohodaka za rad u poljoprivredi i smanjivanja rizika od prehrambene nesigurnosti.

Poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, kao površinom relativno maloj i danas potpuno integriranom, otvorenom zemljom, cilja biti održiv, konkurentan, raznolik, privlačan u međunarodnim okvirima. Osnovni alat za postizanje takve vizije je Strateški plan poljoprivredne politike putem kojeg će se do kraja 2027. godine ugovoriti gotovo 3,8 mlrd različitih vrsta potpora ili sufinanciranja različitih potreba hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora. Međutim, to nije jedino sredstvo dosezanja ciljeva niti će poljoprivredna politika, unatoč veličini ulaganja, dovesti do ostvarenja strateških ciljeva bez dostatne koordinacije drugim razvojnim politikama, bez unaprjeđenja podrške osjetljivim sektorima, dodatnog modeliranja potpora i drugih oblika podrške ovisno o veličini poljoprivrednika, teritorijalnoj distribuciji (jadranska ili kontinentalna Hrvatska), razvojnim specifičnostima (potpomognuta područja, otočje, brdsko-planinska područja, depopulirana područja) i sektorima.

Nastavno na navedeno, u fokusu poljoprivredne politike jest pitanje očuvanja mljekarstva u Hrvatskoj. Rijetko koji segment poljoprivrede kao proizvodnja mlijeka, osobito kravljeg mlijeka, objedinjuje sve izazove / potrebe s kojima se danas suočava poljoprivreda, šire gospodarstvo, poput ulaganja u istraživanje i razvoj, podizanje produktivnosti proizvodnje, zamjene radne snage umjetnom inteligencijom, smanjivanja negativnih emisija u okoliš, generacijske obnove i osiguranja fer dohodaka.

 

U ovom Programu prikazani su sektorski ciljevi, prioriteti te mjere koji će osigurati jačanje i konkurentnost sektora proizvodnje mlijeka u narednom razdoblju. Program je strukturiran kroz tri cilja: 1) povećanje broja krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka, 2) povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka i 3) osiguravanje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta.

Realizacijom Programa povećat će se populacija krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te će ukupna proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj biti na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg te 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,20 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1.1. Globalni okvir i kretanja

Globalna kretanja roba i usluga utječu na dostupnost hrane širom svijeta. Kroz povijest je lokalna zajednica bila odgovorna za uzgoj, proizvodnju i distribuciju hrane. Uslijed stvaranja globalnog tržišta u drugoj polovici 20. i daljnjim jačanjem međunarodne trgovine, brzine veza i mobilnosti u 21. stoljeću, namjerni ili nenamjerni događaji i aktivnosti poput mjera poljoprivredne politike, klimatskih nepogoda, političkih poremećaja i dr. na jednom kontinentu imaju utjecaja na proizvodnju i tržište hrane na drugom kontinentu. Mijenjaju se i prehrambene smjernice i marketinga hrane. Razvojem interneta i globalnih komunikacija, informacije su dostupnije. Svijet se, dakle, mijenjao od lokalnog do globalnog, a ta promjena imala je snažan utjecaj na sve dionike te sve više potrošača ovisi o hrani izvan svog lokalnog područja. Mlijeko i mliječni proizvodi u čitavom iznesenom kontekstu nisu izuzetak. Industrija prerade mlijeka o kojoj ovisi većina potrošača je premašila lokalnu razinu, što može potvrditi današnja struktura ponude mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj.

No, u posljednje vrijeme, uslijed brojnih poremećaja i posljedica globalnih tijekova na okoliš i kvalitetu resursa, uz politiku osiguranja jasnije informacije o porijeklu i sastavu proizvoda prema potrošaču, moguće je predvidjeti i jačanje kratkih lanaca i imperativ proizvodnje svježe hrane koja će se razmjenjivati na tržištu uz što manje posrednika i kraće transporte te pružati potrošaču dodatno jamstvo u pogledu sastava, kvalitete, svježine i autentičnosti. Za zemlju poput Hrvatske i proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda to je prilika.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1.2. Okolnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj

Proizvodnja kravljeg mlijeka

Restrukturiranje sektora proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj naročito je izraženo posljednjih dvadesetak godina. U Republici Hrvatskoj je 2003. godine bilo 58.815 isporučitelja mlijeka, od kojih je približno 34.000 isporučivalo manje od 6.000 kg mlijeka godišnje, a mlijeko je prikupljano na 5.119 sabirnih mjesta. Iste je godine isporučeno 527.343.188 kg mlijeka. Više od 100.000 kg mlijeka godišnje isporučilo je 191 gospodarstvo i činilo je 12,22% ukupne isporuke mlijeka.

Međutim, broj isporučitelja mlijeka bilježi značajno smanjenje u proteklom razdoblju. U 2022. godini bilježimo 3.480 isporučitelja kravljeg mlijeka (-94,08 % u odnosu na 2003. godinu). Zabilježen je i pad u proizvodnji mlijeka. Ukupna količina isporučenog mlijeka u 2022 godini iznosila je 405.425.392 kg (-23,12 % u odnosu na 2003.).

Struktura isporučitelja mlijeka značajno se izmijenila u promatranom razdoblju, a i z izmijenjene strukture proizlaze i prosječne mjesečne količine isporučenog mlijeka po gospodarstvu. Usporedbom s podacima iz 2003. godine, kada se u prosjeku mjesečno isporučivalo oko 750 kg mlijeka po isporučitelju, vidljiv je višestruki rast isporučenih količina mlijeka koje su se 2022. godine kretale između 10.000 i 11.000 kg mjesečno.

Tijekom 2022. 64,04 % proizvođača mlijeka isporučivalo je manje od 50.000 kg mlijeka godišnje, a ukupno su u isporuci sudjelovali s 10,37 % mlijeka, dok je 188 (5,40 %) proizvođača prosječno isporučilo više od 250.000 kg mlijeka godišnje, i sudjelovali su u ukupnoj isporuci s 62,37 % mlijeka.

Ukidanje mliječnih kvota uzrokovalo je povećanje proizvodnje i veliki poremećaj na tržištu, koje je, unatoč poduzetim mjerama, dovelo do smanjenja cijene mlijeka. Zaustavljeno plasiranje poljoprivrednih proizvoda Europske unije na tržište Ruske Federacije, dodatno je negativno utjecalo na mljekarski sektor.

S obzirom na značaj sektora proizvodnje mlijeka i nedostatnu tehnološku zaokruženost proizvodnje, potrebno je nastaviti ulaganja u prilagodbu važećim standardima. Ulaganja u ovaj sektor proizvodnje proizlaze iz potreba podizanja konkurentnosti, tehnologije proizvodnje i uvjeta držanja goveda, prerade i trženja mlijeka i mliječnih proizvoda uz zadovoljenje visokih standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja, a s ciljem podizanja realne vrijednosti govedarske proizvodnje za 20% do 2030. godine.

 

Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka

Od ukupne populacije ovaca i koza, u Hrvatskoj se u proizvodnji ovčjeg i kozjeg mlijeka koristi oko 10% ovaca (55.000) i 20% koza (13.000).

Najveći broj proizvođača ovčjeg mlijeka bavi se ovom proizvodnjom na otocima, prvenstveno na otoku Pagu, a u manjoj mjeri i na Braču, Krku, Cresu i Rabu. Na našim najvećim poluotocima, naročito u Istri, i u manjoj mjeri na Pelješcu također se proizvodi ovčje mlijeko. Za razliku od nabrojanih područja, gdje je proizvodnja zasnovana na hrvatskim izvornim pasminama (paška ovca, istarska ovca, dalmatinska pramenka, creska ovca, krčka ovca, rapska ovca), u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, prije svega u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji, u proizvodnji ovčjeg mlijeka koriste se inozemne pasmine, istočnofrizijska ovca, lacaune i travnička pramenka. Uz organizirani otkup mlijeka, gdje dominantnu ulogu imaju sirane s otoka, kao i jedna od najvećih mljekara u kontinentalnoj Hrvatskoj, značajne količine ovčjeg mlijeka prerađuju se u siranama na obiteljskim gospodarstvima.

U odnosu na proizvodnju ovčjeg mlijeka koja je najvećim dijelom smještena u mediteranskom dijelu Hrvatske, proizvodnja kozjeg mlijeka uglavnom se odvija u sjeverozapadnom i sjevernom dijelu Republike Hrvatske, odnosno u Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji gdje je značajan broj gospodarstava specijaliziran za ovu vrste proizvodnje. Na ovom području dobro je organiziran otkup kozjeg mlijeka. U drugim dijelovima Hrvatske, gdje ne postoji interes prerađivača mlijeka za otkup, ono se proizvodi u manjoj mjeri u odnosu na ranije navedena područja i ta je proizvodnja uglavnom vezana za proizvodnju sireva u siranama na obiteljskim gospodarstvima. Na područjima, gdje inače nema organiziranog otkupa mlijeka, upravo je proizvodnja sira u obiteljskim gospodarstvima omogućila opstanak gospodarstava na kojima se uzgajaju koze mliječnih pasmina.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku u posljednjih deset godina ukupno proizvedena količina ovčjeg mlijeka iznosila je prosječno 6,9 milijuna litara dok je ukupna količina isporučenog mlijeka zadržana na razini od prosječno 2,5 milijuna litara. U istom periodu proizvodnja kozjeg mlijeka iznosila je prosječno 8,8 milijuna litara, dok je ukupna količina isporučenog mlijeka zadržana na razini od prosječno 4 milijuna litara.


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2. Strateški okvir

 

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine kroz strateški cilj 9. „Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva“ postavlja preduvjete da hrvatski sektor proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i bolje upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Podaci pokazuju da postoje prilike za rast koje se mogu ostvariti povećanjem količine i podizanjem kvalitete proizvoda, učinkovitijim povezivanjem primarne proizvodnje s prehrambeno-prerađivačkom industrijom i jačanjem pristupa tržištu, posebno u segmentima tržišta svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda.

 

Strategija poljoprivrede do 2030. („Narodne novine“ broj 26/22, u daljnjem tekstu: Strategija poljoprivrede) predstavlja hijerarhijski viši akt strateškog planiranja u poljoprivredi te služi za oblikovanje i provedbu njezinih razvojnih politika. Ovaj Program usklađen je s razvojnim smjerovima i strateškim ciljevima (SC) definiranim u Strategiji poljoprivrede:

SC I.: Povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora

SC II.: Jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene

SC III.: Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima

SC IV.: Poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027.

 

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. (SP ZPP) objedinjuje programe potpore koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Provedbom SP ZPP osigurati će se doprinos ciljevima Europskog zelenog plana uključujući Strategiju za bioraznolikost te strategiju Od polja do stola. U Republici Hrvatskoj su započeti procesi okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, modernizacije proizvodnje, generacijske obnove, primjene praksi prihvatljivih za okoliš i očuvanje prirode, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda, jačanja otpornosti šumskih zajednica, kao i poboljšanja ruralne infrastrukture, što će se poticati i kroz intervencije SP ZPP-a. Poseban naglasak u planiranim intervencijama usmjeren je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog imaju i značajne gospodarske učinke. Potpore će posebno biti usmjerene na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu.

Potporom za sudjelovanje poljoprivrednika u shemama kvalitete osigurava se veća kvaliteta i značajke samog proizvoda. Informativnim i promotivnim aktivnostima cilj je naglasiti dodatnu kvalitetu ili druga posebna svojstva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3. Analiza lanca vrijednosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

3. 1. Kravlje mlijeko

 

Slika 1 . Prikaz lanca vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda

 

Slika 46

 

Izvor: KPMG (2021) Analiza lanca vrijednosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj.

U mliječnom govedarstvu je proces proizvodnje složen te je za svaku investiciju potrebno planirati višegodišnja ulaganja kako bi se uspostavio cjelovit ciklus proizvodnje.

 

 

3.1.1. Broj krava u Republici Hrvatskoj

 

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u 2022. godini bilo je 140.566 krava što je za 8,5% manje u odnosu na 2021. godinu . Najbrojnije su krave iz skupine kombiniranih s 90.839 grla (64,7 %), a zatim prema udjelima slijede mliječne s 20,1 % (29.594 grla), mesne 10,8 % i izvorne s 3,4 %. U 2022. godini 49% krava se držalo u središnjoj Hrvatskoj, pri čemu po veličini odstupaju Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija koje drže preko 48% grla u svojim stadima ( Slika 2 ). Najznačajniji udjel na razini Republike Hrvatske zauzima Osječko-baranjska županija s 14,3 % ukupnog broja krava. U mediteranskoj i gorskoj Hrvatskoj drži se 22 % grla.

 

Slika 2 . Udio (%) krava po regijama Hrvatske u 2022. godini

Picture 1

Izvor: HAPIH, obrada MP

Najznačajniji udio (po veličini stada) zauzimaju stada veličine 11 do 30 krava (27,5 % u ukupnoj strukturi). Može se uočiti kako su županije s najvećim brojem krava u velikim stadima (stada s više od 250 krava) Osječko-baranjska, Vukovarsko srijemska i Bjelovarsko-bilogorska županija ( Tablica 1 ).

Tablica 1 . Broj krava svih pasmina prema veličini stada po županijama na dan 31.12.2022. godine

Županija

Regija

Broj krava

< 6

6 -10

11 - 30

31 - 100

101 -250

> 251

Ukupno

Bjelovarsko-bilogorska

Središnja

2.618

2.163

6.431

3.821

1.274

1.615

17.922

Brodsko-posavska

Istočna

467

367

1.926

1.982

628

0

5.370

Dubrovačko-neretvanska

Mediteranska / Gorska

182

70

110

563

0

0

925

Grad Zagreb

Središnja

343

178

152

0

0

0

673

Istarska

Mediteranska / Gorska

842

446

774

871

120

412

3.465

Karlovačka

Središnja

1.892

797

1.121

1.079

322

741

5.952

Koprivničko-križevačka

Središnja

3.044

2.702

6.440

2.837

261

0

15.284

Krapinsko-zagorska

Središnja

1.571

509

625

466

101

0

3.272

Ličko-senjska

Mediteranska / Gorska

2.295

1.346

2.877

2.511

1.020

271

10.320

Međimurska

Središnja

326

279

766

863

190

0

2.424

Osječko-baranjska

Istočna

858

622

2.009

2.244

1.868

12.516

20.117

Požeško-slavonska

Istočna

465

294

935

1.262

329

0

3.285

Primorsko-goranska

Mediteranska / Gorska

282

148

279

241

0

0

950

Sisačko-moslavačka

Središnja

2.010

1.458

4.696

3.828

1187

0

13.179

Splitsko-dalmatinska

Mediteranska / Gorska

1.215

615

1.329

1.231

451

360

5.201

Šibensko-kninska

Mediteranska / Gorska

869

573

1.610

1.706

160

0

4.918

Varaždinska

Središnja

621

247

778

241

0

0

1.887

Virovitičko-podravska

Istočna

358

279

1.049

1.381

459

356

3.882

Vukovarsko-srijemska

Istočna

607

406

1.085

1.140

858

3.926

8.022

Zadarska

Mediteranska / Gorska

663

645

1.905

1.037

703

276

5.229

Zagrebačka

Središnja

2.769

1.315

1.867

1.809

529

0

8.289

Ukupno

24.297

15.459

38.764

31.113

10.460

20.473

140.566

Udio (%)

17,29

11,00

27,58

22,13

7,44

14,56

100,00

Izvor: MP

Veliki broj malih stada nalazi se na području Koprivničko-križevačke, Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Ličko-senjske županije (do 6 krava). Istovremeno, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija četiri su županije s najvećim brojem krava. Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska te Sisačko-moslavačka županija imaju najviše stada u kojima je od 11 do 30 krava, dok Osječko-baranjska županija ima najviše stada s više od 250 krava.

U 2022. godini udio krava po pasminama nije se bitno promijenio. Krave simentalske pasmine najbrojnije su u Republici Hrvatskoj (57,4 % populacije). Pasmina je zastupljena uglavnom na manjim i srednjim obiteljskim gospodarstvima. Veći dio njih su mješovita stada, gdje se sa simentalskim kravama drže i krave drugih pasmina.

Slika 3. Udio (%) krava po pasminama u 2022. godini u Hrvatskoj

Picture 2

Izvor: MP

Holstein pasmina u 2022. godini činila je 21,6% ukupne populacije krava. Uglavnom je zastupljena na srednjim i većim obiteljskim gospodarstvima te velikim specijaliziranim farmama. Na obiteljskim gospodarstvima se uglavnom drži u mješovitim stadima (npr. skupa sa simentalskim kravama), dok se na velikim specijaliziranim farmama (većim od 250 krava) uzgaja u čistim stadima.

Znatne su razlike u mliječnosti s obzirom na pasminu. Proizvodnja mlijeka holstein pasmine značajno je viša u odnosu na druge pasmine i povećava se s rastom stada. Također, i kod simentalske pasmine raste produktivnost kod većih stada ( Slika 4 ). Navedeno implicira značajno bolju produktivnost većih stada, odnosno organiziraniju i opremljeniju proizvodnju kod srednjih i većih proizvođača mlijeka.

Slika 4 . Proizvodnja mlijeka u standardnoj laktaciji od 305 dana prema veličini stada i pasmini u 2022. godini

Picture 3

Izvor: MP, HAPIH

 

3.1.2. Isporučitelji mlijeka

 

Broj proizvođača mlijeka (isporučitelja) koji mlijeko isporučuju mliječnoj industriji u Republici Hrvatskoj značajno pada od 2012. godine te je u 2022. godini bilo 3.480 isporučitelja (smanjenje od 76,6 % u odnosu na 2012. godinu). Smanjenje broja isporučitelja je rezultiralo smanjenjem otkupljene količine mlijeka, sa 602 tisuće tona u 2012. na 405 tisuća tona u 2022. godini (smanjenje od 32,7%). Nerazmjer u smanjenju broja isporučitelja od 76,6% i smanjenju količine otkupljenog mlijeka od 32,7% ukazuje na visoku razinu koncentracije u sektoru proizvodnje mlijeka te značajan pad broja malih proizvođača ( Slika 5 ).

Slika 5 . Broj isporučitelja i otkupljene količine mlijeka (milijuna kilograma) po godinama

Picture 4

Izvor: Osnovni slika: KPMG (2021) Analiza lanca vrijednosti u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, dodatni podaci izvor: MP

 

Prema podacima DZS, ukupna proizvodnja mlijeka tijekom 2021. godine iznosila je 541 tisuća tona. Udio otkupljenog mlijeka u odnosu na ukupno proizvedene količine u Republici Hrvatskoj u 2021. godini je na razini od 79%.

Pet posto proizvođača (njih188) koji pojedinačno isporučuju preko 250.000 kilograma mlijeka godišnje, čine 62,4 % ukupnih isporuka mlijeka u 2022. godini ( Slika 6 ). Tijekom 2022. godine 1.449 (41,65%) gospodarstava isporučivalo je između 35 i 250 T mlijeka godišnje te je mlijeko s ovih gospodarstava činilo 31,2% ukupno isporučenih količina. Najveći broj proizvođača (njih 1.842) isporučilo je manje od 35 tona mlijeka u 2022. godini te je njihova ukupna isporuka činila 6,4 %.

Slika 6 . Broj isporučitelja mlijeka (A) i ukupna godišnja isporuka mlijeka (B) u tonama tijekom 2021. i 2022. godine prema količinskim razredima