Zakonom o reviziji („Narodne novine“, broj 127/17., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjeti za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registri, revizijski odbor, sustav nadzora i javnog nadzora nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, nadzor nad drugim subjektima nadzora, Hrvatska revizorska komora te se utvrđuje nadležno tijelo i njegove ovlasti.

Ministarstvo financija započelo je s izradom Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji kojim se, između ostalih izmjena i dopuna, planiraju provesti mjere utvrđene u Akcijskom planu za liberalizaciju tržišta usluga.

Slijedom navedenoga, a u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, Ministarstvo financija provelo je ocjenu proporcionalnosti za svaki predloženi uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ovlašteni revizor ili njezino obavljanje, kako slijedi.

U svrhu provedbe Nacionalnog programa reformi 2020. , s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada RH) usvojila je, u travnju 2021., Drugi Akcijski plan za liberalizaciju tržišta usluga (dalje u tekstu: drugi Akcijski plan). Uzimajući u obzir relevantne javne politike i dobre prakse na razini Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), cilj je ukloniti prekomjerne neopravdane regulatorne i administrativne zahtjeve za pristup tržištu usluga.

U srpnju 2021. Vlada RH usvojila je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) određen kao poticajan financijski okvir i mehanizam, s izraženom europskom i nacionalnom dimenzijom koja odgovora na posljedice pandemije COVID-19. Jedan od ciljeva unutar NPOO-a je i nastavak reforme reguliranih profesija kroz liberalizaciju tržišta usluga.

Liberalizacija tržišta usluga provodi se temeljem OECD-ove metodologije Product Market Regulation (u daljnjem tekstu: PMR) kojom se mjeri razina reguliranosti i kod profesionalnih usluga. Liberalizacija tržišta usluga može pomoći rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva. Kako je navedeno u NPOO-u, kad bi se sektorski propisi u području usluga (uključujući i revizorsku profesiju), sukladno OECD PMR metodologiji, ublažili do razine u najmanje restriktivnim državama članicama EU-a, ukupna faktorska produktivnost hrvatskog gospodarstva mogla bi se povećati za 5,7%. S obzirom rezultate Republike Hrvatske, prema OECD PMR 2018 metodologiji, hrvatsko gospodarstvo već je napravilo iskorake upravo u tom smjeru, a reforma se zato treba nastaviti u smjeru dodatne deregulacije prekomjernih zahtjeva. Na taj način može se dodatno doprinijeti povećanom (samo)zapošljavaju, stvaranju inovativnih usluga, povećanoj prekograničnoj mobilnosti profesionalaca, odnosno otvaranju prostora za sniženje cijene te povećanje mogućnosti odabira kvalitete usluga.

Drugim Akcijskim planom donesene su sljedeće mjere kojima se dodatno olakšava revizorskoj profesiji pristup tržištu i pružanje usluga:

a. Kandidatima sa zvanjem prvostupnika i kandidatima s najmanje pet godina iskustva u obavljanju revizije dopustiti polaganje revizorskog ispita (izmjena članka. 11. stavka. 6. točke 1. važećeg Zakona)

Važećim Zakonom propisano je kako se revizorskim ispitom dokazuje sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teorijskog znanja kandidata i mogućnost primjene tog znanja u praksi te su nabrojana potrebna područja koja su obuhvaćena revizorskim ispitom. Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

a) završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu i

b) pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke a.

Predloženom mjerom prvostupnicima i kandidatima s najmanje pet godina iskustva u obavljanju revizije omogućuje se polaganje revizorskog ispita te se olakšava pristupanje revizorskom ispitu. Stoga, izmjenama i dopunama važećeg Zakona pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

a) završio je najmanje preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova i

b) pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke a.

b. Priznavanje relevantnih ispita i kvalifikacija (kao što su stručne kvalifikacije stečene u Republici Hrvatskoj ili na međunarodnoj razini) u pogledu izuzimanja iz djela polaganja revizorskog ispita (izmjena članka. 11. stavka. 14. važećeg Zakona)

Važećim Zakonom određeno je kako se revizorskim ispitom dokazuje sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teorijskog znanja kandidata i mogućnost primjene tog znanja u praksi te su nabrojana potrebna područja koja su obuhvaćena revizorskim ispitom. Iznimno od navedenog, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij u jednom ili više predmeta navedenih u članku 11. važećeg Zakona, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u tim predmetima, ako je predmete istog sadržaja položila u okviru navedenih studija. Odluku o izuzeću na obrazloženi zahtjev fizičke osobe donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom kojim se uređuje stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita, revizorski i posebni ispit te ispit osposobljenosti. Predloženom mjerom olakšava se određenim fizičkim osobama pristupanje revizorskom ispitu, na način da se iznimno odobrava fizičkoj osobi koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij ili stekla stručnu kvalifikaciju ovlaštenog računovođe ili ovlaštenog revizora prema programu profesionalne organizacije koja je član Međunarodne federacije računovođa (IFAC) ili je stekla stručnu kvalifikaciju srodnu revizorskoj, a obuhvaćena je zakonom koji uređuje regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, izuzeće od provjere teorijskog znanja u jednom ili više područja navedenih u članku 11. važećeg Zakona, ako je predmete istog sadržaja položila kroz predmete u okviru navedenih studija odnosno programa stjecanja stručne kvalifikacije u zadnjih pet godina do trenutka prijave za polaganje revizorskog ispita.

c. Ukidanje obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita za kandidate koji ispunjavaju propisane razine formalnog obrazovanja - pohađanje stručnog osposobljavanja prema osobnoj odluci kandidata (izmjena članka. 13. stavka. 2. važećeg Zakona)

Važećim Zakonom određeno je kako stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita mogu organizirati i provoditi Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori prema programu na koji Ministarstvo financija daje prethodnu suglasnost, a sukladno pravilniku kojim je uređeno stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita, revizorski i posebni ispit te ispit osposobljenosti te kako je pohađanje stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita uvjet za pristupanje polaganju revizorskog ispita. Predloženom mjerom kandidati se oslobađaju od obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita što ujedno utječe i na snižavanje troškova za polaganje revizorskog ispita.

Nadalje, liberalizacija tržišta usluga provodi se i kroz Nacionalni program reformi 2022. kako bi se dodatno otvorio institucionalni okvir za potencijalno nove, kao i postojeće poduzetnike iz privatnog sektora profesionalnih usluga. Radi ostvarenja navedenog cilja, predviđena je izrada trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga s konkretnim mjerama koje će se provoditi tijekom 2023. i 2024. Stoga, Ministarstvo financija predlaže sljedeće mjere koje se odnose na revizorsku profesiju:

d. Sa 75 % na 51 % snižava se zahtjev/prag vezan uz minimalni udio ovlaštenih revizora iz Republike Hrvatske i Europske unije/Europskog gospodarskog prostora kao članova uprave odnosno upravnog odbora revizorskog društva čime (izmjena članka. 17. stavka. 2. točke 2. važećeg Zakona)

Člankom 17. važećeg Zakona o reviziji regulira se odobrenje za rad revizorskom društvu te je propisano kako će Ministarstvo financija izdati privremeno rješenje o odobrenju za rad za obavljanje revizorskih usluga revizorskom preddruštvu koje ispunjava sljedeće uvjete:

a) tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori, ili revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice

b) većina, a najviše do tri četvrtine članova uprave, odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, a kada uprava ili upravni odbor nema više od dva člana, barem jedan član mora zadovoljavati taj uvjet

c) ima dobar ugled iz članka 10. važećeg Zakona

d) fizičke i pravne osobe koje su osnivači društva te njihovi stvarni vlasnici, kako su određeni zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, imaju dobar ugled iz članka 10. važećeg Zakona, u slučaju novoosnovanih trgovačkih društava.

Direktiva 2006/43/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva o reviziji) zahtijeva da većina, a najviše 75% članova upravnog ili rukovodećeg tijela subjekta, moraju biti revizorska društva s odobrenjem u nekoj od država članica Europske unije ili fizičke osobe koje ispunjavaju barem uvjete propisane člankom 4. te člancima od 6. do 12. važećeg Zakona. Provedbom ove mjere ne bi se više tražilo da 75% članova uprave odnosno upravnog odbora budu ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, već bi bila dovoljna većina (51%), sto je minimalni prag propisan Direktivnom o reviziji.

e. S 5 na 4 godine sniziti obvezno radno iskustvo prije dobivanja odobrenja za rad revizora (izmjena članka. 11. stavka. 6. točke 2. važećeg Zakona)

Prema Direktivi o reviziji europski minimum u pogledu obveznog radnog iskustva prije dobivanja odobrenja za rad ovlaštenom revizoru je 3 godine. Pravo na polaganje revizorskog ispita, uzimajući u obzir i mjere iz drugog Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

a) završio je najmanje preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova i

b) pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke a.

Predloženom mjerom prvostupnicima i kandidatima s najmanje četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije omogućuje se polaganje revizorskog ispita te se olakšava kandidatima pristupanje revizorskom ispitu. Slijedom navedenog, izmjenama i dopunama važećeg Zakona pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

a) završio je najmanje preddiplomski sveučilišni ili preddiplomski stručni studij, čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova i

b) četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Početak ispunjenja ovoga uvjeta započinje nakon stjecanja uvjeta iz točke a.

Ovom mjerom skratit će se vrijeme čekanja za dobivanje odobrenja za rad odnosno kandidat će moći nakon četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije pristupiti polaganju revizorskog ispita.

f. Ukinuti uvjet starosti od 3 mjeseca potvrde tijela matične države o odobrenju za rad revizora (izmjena članka. 25. stavka. 3. važećeg Zakona)

U NPOO-u se navodi kako će se (u kontekstu trećeg Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga) adresirati preporuke sa sastanaka Europske komisije u okviru skupine SMET-a, a jedna od inicijativa Europske komisije je smanjenje, odnosno pojednostavljenje dokumentacije. Važećim Zakonom propisuje se kako će Ministarstvo financija rješenjem registrirati za obavljanje zakonske revizije pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija. Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca. Predloženom mjerom pojednostavljuju se administrativni uvjeti dobivanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru.

Važeći zakon u potpunosti je usklađen s Direktivno o reviziji. Izmjenama i dopunama važećeg zakona ublažavaju se postojeće mjere kojima se ograničava pristup revizorskoj profesiji ili njeno obavljanje, a sve u skladu s Direktivom o reviziji.

Ublažavanjem i ukidanjem gore navedenih uvjeta koji su usmjereni na ovlaštene revizore te kojima se ograničava pristup revizorskoj profesiji ili njeno obavljanje, osigurava se:

 nepostojanje izravne ili neizravne diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta za državljane EU/EEA,

 povećanje slobodne tržišnog natjecanja,

 zaštita interesa ovlaštenih revizora iz Republike Hrvatske i država članica EU/EEA,

 ne nameću se neopravdano ograničavajući uvjeti slobodi poslovanja, a sve u skladu s Direktivnom o reviziji,

 niži troškovi za polaganja revizorskog ispita i

 administrativno rasterećenje u postupku dobivanja odobrenja za rad.

Nakon provedene ocjene proporcionalnosti za svaku predloženu odredbu kojom se propisuje uvjet kojim se ograničava pristup reguliranoj profesiji ovlašteni revizor ili njezino obavljanje, u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, ocijenjeno je kako su odredbe predložene Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji proporcionalne važnosti ciljeva koji se žele ostvariti u odnosu na očekivane koristi. Nove odredbe potrebne su i prikladne kako bi se ostvarili željeni ciljevi od javnog interesa te kako bi se olakšao pristup revizorskoj profesiji u Republici Hrvatskoj poštujući ograničenja koja proizlaze iz Direktive o reviziji.

KLASA: 011-01/22-04/6

URBROJ: 513-06-03-23-41

Zagreb, 12. lipnja 2023.

                                                                                                    MINISTAR FINANCIJA  

                                                                                                     dr. sc. Marko Primorac