NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Zakonom o carinskoj službi („Narodne novine“, br.68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19. - u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se djelokrug rada, poslovi i organizacija Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Carinska uprava), čija je temeljna zadaća primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa. Također, važećim Zakonom uređuju se carinske ovlasti te obveze i odgovornosti carinskih službenika i njihov radno-pravni položaj. U tom smislu, važeći Zakon predstavlja osnovu za učinkovit, djelotvoran i ekonomičan rad Carinske uprave kao carinskog i poreznog tijela u provedbi nadzornih aktivnosti kojima je prvenstvena svrha zaštita fiskalnih interesa i probitaka državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i proračuna Europske unije s naslova tradicionalnih vlastitih sredstava koje prikupljaju carinske službe država članica.
Temeljne ustrojstvene jedinice obavljanja poslova iz djelokruga Carinske uprave čine Središnji ured i područni carinski uredi. Područni carinski uredi osnivaju se u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda. U odnosu na način ustrojavanja, imajući u vidu posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi te sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, važećim Zakonom propisana je mogućnost da uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu biti propisani drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.
U okviru djelokruga Carinske uprave, područni carinski uredi, neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica, nositelji su provedbe temeljnih operativnih poslova Carinske uprave, propisanih važećim Zakonom i posebnim propisima. U cjelini osiguranja koordiniranog i strateški vođenog pristupa svih razina rada područnih carinskih ureda, nužno je uspostaviti novo normativno rješenje, sadržano u članku 1. ovog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), kojim se omogućuje da jedan područni carinski ured može obavljati poslove drugog područnog carinskog ureda, u bitnome na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Zakonom o Poreznoj upravi („Narodne novine“, br. 115/16. i 98/19.). U carinskom sustavu mogućnost da jedan područni carinski ured u sistemski postavljenoj mjeri preuzima i provodi poslove drugog područnog carinskog ureda značila bi primjenu dinamičkog modela koji podrazumijeva i osigurava brzu prilagodbu okolnostima koje određuju dinamiku i sadržaj provedbe poslova područnih carinskih ureda i s tim u vezi usmjeravanje angažiranosti konkretnih tehničkih kapaciteta i ljudskih resursa područnih carinskih ureda u skladu s determiniranim potrebama provedbe poslova iz djelokruga Carinske uprave, sve u cilju uspostave i očuvanja ravnoteže kvalitetnijeg, racionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja poslova carinskih ureda. Razmatrajući primjere najbolje prakse carinskih tijela drugih država članica Europske unije, takav koncept rada jasno je vidljiv kao standard rada koji kvalitetnije i sveobuhvatnije unaprjeđuje i ubrzava provođenje poslove carinskih ureda, ali istovremeno jača potencijal preventivnog uklanjanja mogućih koruptivnih rizika ili drugih rizika negativnog predznaka ili mogućih nedopuštenih utjecaja u radu tih tijela.
Važećim Zakonom, u dijelu u kojem se uređuju posebnosti u pravima, obvezama i odgovornosti carinskih službenika, člankom 70. propisano je da svaka osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave, za koje je izjave propisano pohranjivanje u osobnom očevidniku carinskog službenika. Carinska uprava zahtijeva provedbu ove obveze zakonito i osnovano, osiguravajući time redovito izvršavanje poslova svog propisanog djelokruga rada. U provedbi ove propisane obveze uočen je niz problema zbog nedostatnosti načina provedbe ove obveze, što se primarno ogleda u činjenici nepropisanog opsega podataka koji mora biti obuhvaćen podnesenom izjavom. Po prirodi provedbe svojih poslova i radnih zadataka carinska služba je izrazito visoko izložena konkretnim oblicima i vrstama svih koruptivnih rizika i pojavnosti te je krajnje neprihvatljivo da je u provedbi ove obveze uočeno odbijanje davanja izjave o imovinskom stanju ili davanja iste s netočnim ili nepotpunim podacima, što u bitnom može biti jasan i konkretan pokazatelj eventualnog postojanja odnosno ostvarenja upitnog financijskog interesa. Člankom 2. Prijedloga zakona predlaže se pravno preciznije i jasnije urediti ispunjenje ove zakonske obveze propisivanjem načina podnošenja izjave i za istu potrebnih podataka, u opsegu koji je primjeren, relevantan i ograničen na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju se izjava podnosi, te propisivanjem pravnih posljedica neispunjenja obveze. Predloženim normativnim rješenjem se u cjelini, nužno i prikladno uređuje pitanje ispunjavanja obveze davanja izjave o imovinskom stanju koje je pitanje od izuzetnog značaja u cjelini provedbe antikoruptivnih mjera i svih nužnih i dužnih radnji koje Carinska uprava poduzima usmjereno sprječavanju i suzbijanju prostora korupcije, sukladno jasno postavljenim i sveobuhvatnim pravnim antikoruptivnim okvirom i strateškim dokumentima tog područja, što uključuje Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine („Narodne novine“, br.120/21.).
Člankom 5. Prijedloga zakona, dodanim člancima 95.a, 95.b, 95.c i 95.d,predlaže se propisati postupak uvođenja i uspostave srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica za treći i četvrti razred u sklopu srednjoškolske ustanove čime će se steći kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te srednjoškolsko obrazovanje odraslih za kvalifikaciju carinik/carinica, a u skladu s Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87./08., 86./09., 92./10., 105./10., 90./11., 5./12., 16./12., 86./12., 94./2013., 152./14., 7./17., 68./18., 98./19., 64./20., 133./20. i 151./22.), Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, br. 30./09., 24./10., 22./13., 25./18., i 69./22.) i Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22./13., 41./16., 64./18., 47./20. i 20./21.).Navedeni prijedlog temelji se na analizi postojećeg stanja administrativnih kapaciteta u pogledu dobne strukture. Naime, osobe koje završe srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica efikasnije bi se pripremile za učinkovitije obavljanje poslova nadzora nad vanjskim granicama Europske unije gdje se obavljaju granične kontrole po strogo utvrđenim pravilima, uz iznimne mjere procjene rizika za unutarnju sigurnost i procjene prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost, kao i za provedbu aktivnosti u svrhu suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja gospodarskih aktivnosti ili transakcija na načine koji odstupaju od legitimnih normi („siva ekonomija“) i s time povezane pojave porezne evazije, svih oblika krijumčarenja, pranja novca i svih drugih oblika kažnjivih ponašanja s fiskalnim posljedicama.
U tom smislu poticao bi se profesionalni razvoj budućih ovlaštenih carinskih službenika koji bi imao za posljedicu jačanje integriteta te podizanje privrženosti carinskoj službi kroz zakonito, stručno, profesionalno i etično postupanje.
Ujedno regulirala bi se i prava i obveze osoba koje završe srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica na način da su isti u obvezi nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja ostati u carinskoj službi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja te se raspoređuju u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
Nadalje, člancima 3., 4. i 6. Prijedloga zakona predlaže se normativno urediti zakonski tekst brisanjem navedenih odredbi radi usklađenja s važećim Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.).
Prijedlogom zakona potrebno je i dodatno nomotehnički urediti pojedine odredbe Zakona o carinskoj službi, radi preciznijeg izričaja normi i ispravljanja uočenih nedorečenosti i manjkavosti. To se odnosi na potrebu pravno jasnijeg i preciznijeg određenja pojedinih odredbi kojima su propisane teške povrede službene dužnosti, u kojem dijelu se predlaže i dodati tešku povredu službene dužnosti zbog neizvršavanja ili neurednog izvršavanja propisane obveze podnošenja izjave o imovinskom stanju. Također, za obveze i odgovornosti namještenika predlaže se odgovarajuća primjena odredbi Zakona o carinskoj službi o obvezama i odgovornostima carinskih službenika, u bitnome na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Zakonom o državnim službenicima.
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 23. prosinca 2020., Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.), utvrđena je, između ostalog, potreba pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Nedvojbeno je kako uvođenje eura zahtijeva prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak), a u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, određenom dinamikom, potrebno je izmijeniti važeće zakone koji sadržavaju pozivanja na hrvatsku kunu.
Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura, Prijedlogom zakona mijenjaju se prekršajne odredbe koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu na način da se iznosi novčanih kazni izraženi u kunama zamjenjuju tako da budu izraženi u eurima, preračunato sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.Također, člankom 10. Prijedloga zakona predlaže se i normativno proširiti zakonski opis dijela prekršaja iz članka 118. stavka 1. točke 7. na situaciju kada osoba napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika.
III. OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, osim u dijelu koji se odnosi na članak 5. ovoga Zakona, kojim se predlaže uspostava redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinik. Uz prethodno donošenje podzakonskog akta iz članka 95.c stavka 2. koji je dodan člankom 5. ovoga Zakona, procjenjuje se da bi se provedba ovoga članka odnosila za školsku godinu 2024./2025., za koju će se dodatna financijska sredstva osigurati u Financijskom planu Ministarstva financija, Carinske uprave, za 30 polaznika na godišnjoj razini u iznosu od 123.133,59 eura.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI
Članak 1.
U Zakonu o carinskoj službi („Narodne novine“, br.68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.) u članku 7. stavku 3. iza prve rečenice dodaje se rečenica: „Pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave.“.
Članak 2.
Članak 70. mijenja se i glasi:
„(1) Carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju svoje uže obitelji pod kaznenom i materijalnom odgovornošću u svrhu sprječavanja korupcije, jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja kod primjene službenih carinskih ovlasti.
(2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:bračni ili izvanbračnog drug ili životni partner ili neformalni životni partner te maloljetna djeca sa stanjem na dan popunjavanja izjave.
(3) Carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana rasporeda na radno mjesto sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene imovinskog stanja carinskog službenika ili članova uže obitelji, u roku od 30 dana od dana promjene dužan je dostaviti promjenu.
(4) Pod promjenom stanja iz stavka 3. ovoga članka smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu iznad 4.000,00 eura kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.
(5) Izjava o imovinskom stanju podnosi se na propisanom obrascu elektronički, s kvalificiranim elektroničkim potpisom, ili uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca.
(6) Izjava o imovinskom stanju sadrži podatke o imovini carinskog službenika, njegovog bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera te maloljetne djece, stečene po svim pravnim osnovama.
(7) Podaci o imovini sadrže podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.
(8) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(9) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku osim primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka
- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak,
- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
- dospjela potraživanja prema trećim osobama,
- nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, Ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
- pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,
- poslovnim udjelima i vrijednosnim papirima u trgovačkim društvima iudjelima u društvima osoba,
- udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjektima samostalne djelatnosti,
- novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.
(10) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.
(11) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 9. podstavka 4. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 4.000,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
(12) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 9. i 10. ovoga članka,carinski službenici dužni su u izjavi o imovinskom stanju prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.
(13) Carinski službenik dužan je istinito i potpuno ispuniti izjavu o imovinskom stanju za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan dati podatke.
(14) Ako carinski službenik ne ispuni obvezu podnošenjaizjave o imovinskom stanju ili ako se utvrdi da nije podnio izjavu o imovinskom stanju na propisanom obrascu i s potpisom sukladno stavku 5. ovoga članka ili ako je obrazac izjave o imovinskom stanju nepotpuno ili nepravilno ispunjen, isti će se pisanim putem pozvati da ispuni izjavu o imovinskom stanju u roku koji ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 15 dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.
(15) Pisana izjava o imovinskom stanju pohranjuje se u osobnom dosjeu carinskog službenika te se klasificira stupnjem tajnosti „ograničeno“.
(16) Nadležna ustrojstvena jedinica za unutarnji nadzor i kontrolu ovlaštena je izvršiti provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi kod nadležnih državnih institucija.
(17) Vrste osobnih podataka, razdoblje pohrane i obrazac izjave o imovinskom stanju ministar financija propisuje pravilnikom.“.
Članak 3.
U članku 75. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 5. i 6.
Članak 4.
U članku 95. stavku 2. točka 3. briše se.
Dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.
Članak 5.
Iza članka 95. dodaju se članci 95.a, 95.b, 95.c i 95.d koji glase:
„Članak 95.a
(1) Srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa iz područja odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i s potrebama službe Carinske uprave.
(2) Srednjoškolskim obrazovanjem za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica stječe se kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
(3) Pravo pristupa redovitom obrazovanju za stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka imaju polaznici koji su završili II. razred srednje škole.
(4) Stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka može se provoditi i u sustavu obrazovanja odraslih, a pravo pristupa imaju polaznici koji su prethodno stekli srednjoškolsku kvalifikaciju razine 4.2.
Članak 95.b
(1) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.
(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica provodi se sukladno propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
Članak 95.c
(1) Osoba koja je stekla kvalifikaciju carinik/carinica na trošak Carinske uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Carinskoj upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.
(2) Osoba koja na radu u Carinskoj upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove stipendiranja.
(3) Prava i obveze između Carinske uprave i osobe koja se obrazuje za kvalifikaciju carinik/carinica uređuju se ugovorom.
Članak 95.d
(1) Slobodna radna mjesta carinskih službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijmom u carinsku službu osoba koje su na temelju ugovora o stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u Carinskoj upravi.
(2) Osoba koja se prima u Carinsku upravu bez radnog iskustva na temelju ugovora o stipendiranju raspoređuje se u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
(3) Ako u Carinskoj upravi postoji potreba službe i slobodno radno mjesto, za osobu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Carinske uprave može donijeti rješenje o prijmu i rasporedu na neodređeno vrijeme, nakon položenog državnog ispita.”.
Članak 6.
Članak 97. briše se.
Članak 7.
U članku 102., stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. zlouporaba odore, oznaka, službene iskaznice, službene značke ili oružja“.
U točki 4. iza riječi: „u službenim ispravama“ dodaju se riječi: „ili u informacijskom sustavu“.
U točki 9. iza riječi: „neovlašteno“ dodaje se riječ: „korištenje“.
Iza točke 12. dodaje se točka 13. koja glasi:
„13. nepodnošenje izjave iz članka 70. ovoga Zakona ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravovremene izjave iz članka 70. ovoga Zakona ili nepodnošenje izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravovremene izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona.“.
Članak 8.
Iza članka 117. dodaje se članak 117.a koji glasi:
„Članak 117.a
Na obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama i odgovornostima carinskih službenika.“.
Članak 9.
U članku 118. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 10.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.327,00 do 66.361,00 eura“, a riječi: „od 3.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 398,00 do 13.272,00 eura“.
U točki 7. iza riječi: „nadzora“ dodaju se riječi: „ili napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika,“.
U stavku 2. riječi: „od 10.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,00 do 26.544,00 eura“.
Članak 10.
U članku 119. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 5.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „663,00 do 39.816,00 eura“, a riječi: „od 2.000,00 do 70.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 9.290,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 3.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 398,00 do 13.272,00 eura“.
Članak 11.
U članku 120. stavku 1. riječi: „od 2.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 26.544,00 eura“, a riječi: „od 1.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 132,00 do 3.981,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 2.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 6.636,00 eura“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
(1) Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 2. stavka 17. i članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.
Članak 13.
(1) Do donošenja pravilnika iz članka 2. stavka 17. ovoga Zakona podnošenje izjave o imovinskom stanju provodit će se prema važećem Zakonu o carinskoj službi.
(2) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka svi carinski službenici dužni su podnijeti izjavu o imovinskom stanju sukladno članku 2. ovoga Zakona.
Članak 14.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članka 5. koji stupa na snagu istekom 3 mjeseca od donošenja strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom dopunjuje se članak 7. stavak 3. Zakona o carinskoj službi na način da se određuje da pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave. Time se osigurava uspostava i očuvanje ravnoteže kvalitetnijeg, racionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja poslova carinskih ureda, jer omogućuje brzu prilagodbu okolnostima koje određuju dinamiku i sadržaj provedbe poslova područnih carinskih ureda i s tim u vezi usmjeravanje angažiranosti konkretnih tehničkih kapaciteta i ljudskih resursa područnih carinskih ureda, u skladu s determiniranim potrebama provedbe poslova iz djelokruga Carinske uprave.
Uz članak 2.
Ovim člankom mijenja se članak 70. koji se odnosi na obvezu davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njegove uže obitelji, na način da su detaljno propisani načini podnošenja izjave i za istu potrebni podaci, postupak pozivanja za otklanjanje nepravilnosti formalno nepotpuno ili nepravilno dane izjave te pohrana izjave u osobnom dosjeu carinskog službenika, klasificirane stupnjem tajnosti „ograničeno“. Isto tako propisuje se svrha podnošenja izjave kao i nadležnost ustrojstvene jedinice za unutarnji nadzor i kontrolu za provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi.
Uz članak 3.
Ovim člankom se u članku 75. briše stavak 5. radi usklađenja s važećim Zakonom o državnim službenicima, kojim nije propisano da službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarenja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje ne može biti premješten, ako nije dao pisani pristanak.
Uz članak 4.
Ovim člankom se u članku 95. stavku 2. briše točka 3. kojom je uređeno pitanje organiziranja državnih ispita za carinske službenike. Takvo uređenje u Zakonu o carinskoj službi nije potrebno jer je za sve državne službenike to pitanje u cijelosti sadržaj normativnog okvira koji uređuje važeći Zakon o državnim službenicima.
Uz članak 5.
Ovim člankom dodaju se članci 95.a, 95.b, 95.c i 95.d kojimase propisuje postupak uvođenja i uspostave srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica za treći i četvrti razred te srednjoškolsko obrazovanje odraslih za kvalifikaciju carinik/carinica. Osobe sa stečenom kvalifikacijom carinik/carinica bile bi efikasnije pripremljene za učinkovitije obavljanje poslova nadzora nad vanjskim granicama Europske unije gdje se obavljaju granične kontrole po strogo utvrđenim pravilima, uz iznimne mjere procjene rizika za unutarnju sigurnost i procjene prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost, kao i za provedbu aktivnosti u svrhu suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja gospodarskih aktivnosti ili transakcija na načine koji odstupaju od legitimnih normi („siva ekonomija“) i s time povezane pojave porezne evazije, svih oblika krijumčarenja, pranja novca i svih drugih oblika kažnjivih ponašanja s fiskalnim posljedicama. Propisuju se prava i obveze osoba koje seobrazuju za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica na način da carinska služba stipendira školovanje, a osoba je u obvezi nakon završenog obrazovanja ostati u carinskoj službi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja te se raspoređuje u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
Uz članak 6.
Ovim člankom briše se članak 97. kojim je uređeno pitanje polaganja državnog ispita za carinske službenike. Takvo uređenje u Zakonu o carinskoj službi nije potrebno jer je za sve državne službenike to pitanje u cijelosti sadržaj normativnog okvira koji uređuje važeći Zakon o državnim službenicima.
Uz članak 7.
Ovim člankom mijenja se članak 102. kojim su propisane teške povrede službene dužnosti. Za pojedine teške povrede službene dužnosti pravno se jasnije i preciznije određuje opis povrede te istovremeno dodaje nova teška povreda službene dužnosti zbog neizvršavanja ili neurednog izvršavanja propisane obveze podnošenja izjave o imovinskom stanju.
Uz članak 8.
Ovim člankom dodaje se članak 117.a kojim se propisuje da se za obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o carinskoj službi o obvezama i odgovornostima carinskih službenika, čime se, u bitnom, način određenja obveza i odgovornosti namještenika usklađuje s istovrsnim načinom uređenja ovog pitanja sadržanom u normativnom okviru koji uređuje Zakon o državnim službenicima.
Uz članak 9.
Ovim člankom su, u članku 118., iznosi novčanih kazni iskazani u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu. Istovremeno se normativno proširuje zakonski opis djela prekršaja iz stavka 1. točke 7. na situaciju kada osoba napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika.
Uz članke 10. i 11.
Ovim člancima su, u člancima 119. i 120., iznosi novčanih kazni iskazani u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu.
Uz članak 12.
Ovim člankom propisuje se rok za donošenje pravilnika iz članka 2. stavka 17., pravilnika iz članka 95.c stavka 2. koji je dodan člankom 5. ovoga Zakona, pravilnika iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona i Programa temeljnog obrazovanja iz članka 95. c koji je dodan člankom 5. ovog Zakona.
Uz članak 13.
Ovim člankom propisuje se da se do donošenja pravilnika iz članka 2. stavka 17. ovog Zakona podnošenje izjave o imovinskom stanju provodi prema važećem Zakonu o carinskoj službi. Istovremeno se svi carinski službenici obvezuju podnijeti izjavu o imovinskom stanju sukladno članku 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 2. stavka 17. ovoga Zakona.
Uz članak 14.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 7.
(1) Središnji ured ima sjedište u Zagrebu.
(2) Područni carinski uredi se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda.
(3) Zbog posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.
(4) Carinski službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga rada Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda i izvan sjedišta rada kao samostalni izvršitelji.
(5) Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada područnih carinskih ureda te odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ureda i graničnih carinskih ureda.
(6) Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinskog ureda i graničnog carinskog ureda.
Članak 70.
(1) Osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovnom stanju, imovnom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave.
(2) Pisana izjava iz stavka 1. ovoga članka pohranjuje se u osobnom očevidniku službenika.
Članak 75.
(1) Radi potreba službe carinski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada.
(2) Radi potreba službe carinski službenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog carinskog službenika kojeg premješteni carinski službenik zamjenjuje, sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada, bez obzira postoji li slobodno radno mjesto.
(3) Premještaj po potrebi službe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka temelji se na ocjeni ravnatelja, odnosno pročelnika područnog carinskog ureda o potrebi da se carinskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog:
1. potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu povećanja broja izvršitelja radi povećanog opsega posla,
2. bolje organizacije rada,
3. potrebe za angažiranjem drugog carinskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka carinski službenik imapravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(5) Carinski službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, ne može biti premješten, osim uz pisani pristanak.
(6) Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Odboru za državnu službu.
(7) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 95.
(1) Carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira i provodi Carinska uprava.
(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:
1. izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika,
2. izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu,
3. organiziranje državnih stručnih ispita za carinske službenike,
4. organiziranje tečajeva, seminara i radionica,
5. izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika.
(3) Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti službenika i vježbenika pravilnikom propisuje ministar financija.
Članak 97.
(1) Državni stručni ispit za carinske službenike sastoji se od općeg i posebnog dijela.
(2) Propisi o općem dijelu državnoga stručnog ispita za državne službenike odgovarajuće se primjenjuju i pri polaganju državnoga stručnog ispita za carinske službenike.
Članak 102.
(1) Teškim povredama službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatraju se i:
1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima službenika Carinske uprave,
2. sprječavanje i onemogućavanje ovlaštenih carinskih službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti,
3. zlouporaba odore, oznaka i oružja kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe,
4. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama, 5. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili narkotičkog sredstva,
6. radnja koja ima obilježje prekršaja iz nadležnosti Carinske uprave,
7. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili Kodeksa profesionalne etike službenika Ministarstva financija, Carinske uprave, osim povreda navedenih u članku 101. ovoga Zakona,
8. nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe,
9. neovlašteno ili korištenje u neslužbene svrhe podatka i obavijesti koje Carinska uprava prikuplja radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđenih poslova iz svoje nadležnosti, 10. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti carinskog službenika te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti,
11. nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe,
12. javno iznošenje neistinitosti o službi, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe.
(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom.
(3) Provjeru alko-testom ovlašteni su obaviti službenici unutarnjeg nadzora i kontrole, nadređeni službenik, stručnjak za zaštitu na radu te drugi službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.
(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alko-testiranja od strane zdravstvene ustanove.
Članak 118.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:
1. na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika u određenom roku i/ili na određenom mjestu ne podnese knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu potrebnu za provedbu nadzora, odnosno dade netočne ili nepotpune podatke (članak 32. stavak 2. i 3.),
2. onemogući uvid u poslovne knjige i propisane evidencije koje se vode na elektronskom mediju, kao i uvid u bazu podataka računalnog sustava (članak 32. stavak 4.),
3. u ostavljenom roku ne izradi, odnosno ne preda dokument ili deklaraciju koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju (članak 32. stavak 4.),
4. na zahtjev u određenom roku ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke i obavijesti potrebne za Intrastat evidencije (članak 32. stavak 2.),
5. ne postupi po naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 39. ovoga Zakona,
6. ako ne postupi po naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 40., 40.a i/ili 40.b ovoga Zakona,
7. ne omogući nesmetan pregled robe koja je predmet nadzora (članak 45.),
8. ne omogući nesmetano uzimanje uzoraka robe radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja (članak 46. stavak 1.),
9. ne omogući nesmetani pregled ili pretragu prometnih sredstava (članak 48. stavak 3. i 4.), 10. ne omogući nesmetani ulazak, pregled ili pretragu poslovnih prostorija, prostora, zemljišta ili objekata (članak 49. stavak 1.),
11. ne omogući nesmetano privremeno oduzimanje robe, domaćih ili stranih sredstava plaćanja te isprava i nositelja podataka (članci 50. i 51. te članak 52. stavak 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
Članak 119.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 do 70.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:
1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 33.),
2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga službenog rada,
3. ne postupi po upozorenju ovlaštenog carinskog službenika (članak 38.),
4. napusti mjesto nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika ili ne zaustavi prometno sredstvo na mjestu nadzora (članak 48. stavak 2.),
5. ovlaštenim carinskim službenicima pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom ne omogući besplatan prijevoz javnim prijevoznim sredstvom (članak 85.).
(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
Članak 120.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.
(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i br. 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Zakonom o carinskoj službi („Narodne novine“, br.68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19. - u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuje se djelokrug rada, poslovi i organizacija Ministarstva financija, Carinske uprave (u daljnjem tekstu: Carinska uprava), čija je temeljna zadaća primjena carinskih, trošarinskih, poreznih i drugih propisa. Također, važećim Zakonom uređuju se carinske ovlasti te obveze i odgovornosti carinskih službenika i njihov radno-pravni položaj. U tom smislu, važeći Zakon predstavlja osnovu za učinkovit, djelotvoran i ekonomičan rad Carinske uprave kao carinskog i poreznog tijela u provedbi nadzornih aktivnosti kojima je prvenstvena svrha zaštita fiskalnih interesa i probitaka državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i proračuna Europske unije s naslova tradicionalnih vlastitih sredstava koje prikupljaju carinske službe država članica.
Temeljne ustrojstvene jedinice obavljanja poslova iz djelokruga Carinske uprave čine Središnji ured i područni carinski uredi. Područni carinski uredi osnivaju se u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda. U odnosu na način ustrojavanja, imajući u vidu posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi te sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, važećim Zakonom propisana je mogućnost da uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu biti propisani drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.
U okviru djelokruga Carinske uprave, područni carinski uredi, neposredno ili preko svojih ustrojstvenih jedinica, nositelji su provedbe temeljnih operativnih poslova Carinske uprave, propisanih važećim Zakonom i posebnim propisima. U cjelini osiguranja koordiniranog i strateški vođenog pristupa svih razina rada područnih carinskih ureda, nužno je uspostaviti novo normativno rješenje, sadržano u članku 1. ovog Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), kojim se omogućuje da jedan područni carinski ured može obavljati poslove drugog područnog carinskog ureda, u bitnome na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Zakonom o Poreznoj upravi („Narodne novine“, br. 115/16. i 98/19.). U carinskom sustavu mogućnost da jedan područni carinski ured u sistemski postavljenoj mjeri preuzima i provodi poslove drugog područnog carinskog ureda značila bi primjenu dinamičkog modela koji podrazumijeva i osigurava brzu prilagodbu okolnostima koje određuju dinamiku i sadržaj provedbe poslova područnih carinskih ureda i s tim u vezi usmjeravanje angažiranosti konkretnih tehničkih kapaciteta i ljudskih resursa područnih carinskih ureda u skladu s determiniranim potrebama provedbe poslova iz djelokruga Carinske uprave, sve u cilju uspostave i očuvanja ravnoteže kvalitetnijeg, racionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja poslova carinskih ureda. Razmatrajući primjere najbolje prakse carinskih tijela drugih država članica Europske unije, takav koncept rada jasno je vidljiv kao standard rada koji kvalitetnije i sveobuhvatnije unaprjeđuje i ubrzava provođenje poslove carinskih ureda, ali istovremeno jača potencijal preventivnog uklanjanja mogućih koruptivnih rizika ili drugih rizika negativnog predznaka ili mogućih nedopuštenih utjecaja u radu tih tijela.
Važećim Zakonom, u dijelu u kojem se uređuju posebnosti u pravima, obvezama i odgovornosti carinskih službenika, člankom 70. propisano je da svaka osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave, za koje je izjave propisano pohranjivanje u osobnom očevidniku carinskog službenika. Carinska uprava zahtijeva provedbu ove obveze zakonito i osnovano, osiguravajući time redovito izvršavanje poslova svog propisanog djelokruga rada. U provedbi ove propisane obveze uočen je niz problema zbog nedostatnosti načina provedbe ove obveze, što se primarno ogleda u činjenici nepropisanog opsega podataka koji mora biti obuhvaćen podnesenom izjavom. Po prirodi provedbe svojih poslova i radnih zadataka carinska služba je izrazito visoko izložena konkretnim oblicima i vrstama svih koruptivnih rizika i pojavnosti te je krajnje neprihvatljivo da je u provedbi ove obveze uočeno odbijanje davanja izjave o imovinskom stanju ili davanja iste s netočnim ili nepotpunim podacima, što u bitnom može biti jasan i konkretan pokazatelj eventualnog postojanja odnosno ostvarenja upitnog financijskog interesa. Člankom 2. Prijedloga zakona predlaže se pravno preciznije i jasnije urediti ispunjenje ove zakonske obveze propisivanjem načina podnošenja izjave i za istu potrebnih podataka, u opsegu koji je primjeren, relevantan i ograničen na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju se izjava podnosi, te propisivanjem pravnih posljedica neispunjenja obveze. Predloženim normativnim rješenjem se u cjelini, nužno i prikladno uređuje pitanje ispunjavanja obveze davanja izjave o imovinskom stanju koje je pitanje od izuzetnog značaja u cjelini provedbe antikoruptivnih mjera i svih nužnih i dužnih radnji koje Carinska uprava poduzima usmjereno sprječavanju i suzbijanju prostora korupcije, sukladno jasno postavljenim i sveobuhvatnim pravnim antikoruptivnim okvirom i strateškim dokumentima tog područja, što uključuje Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine („Narodne novine“, br.120/21.).
Člankom 5. Prijedloga zakona, dodanim člancima 95.a, 95.b, 95.c i 95.d, predlaže se propisati postupak uvođenja i uspostave srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica za treći i četvrti razred u sklopu srednjoškolske ustanove čime će se steći kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te srednjoškolsko obrazovanje odraslih za kvalifikaciju carinik/carinica, a u skladu s Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87./08., 86./09., 92./10., 105./10., 90./11., 5./12., 16./12., 86./12., 94./2013., 152./14., 7./17., 68./18., 98./19., 64./20., 133./20. i 151./22.), Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, br. 30./09., 24./10., 22./13., 25./18., i 69./22.) i Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22./13., 41./16., 64./18., 47./20. i 20./21.). Navedeni prijedlog temelji se na analizi postojećeg stanja administrativnih kapaciteta u pogledu dobne strukture. Naime, osobe koje završe srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica efikasnije bi se pripremile za učinkovitije obavljanje poslova nadzora nad vanjskim granicama Europske unije gdje se obavljaju granične kontrole po strogo utvrđenim pravilima, uz iznimne mjere procjene rizika za unutarnju sigurnost i procjene prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost, kao i za provedbu aktivnosti u svrhu suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja gospodarskih aktivnosti ili transakcija na načine koji odstupaju od legitimnih normi („siva ekonomija“) i s time povezane pojave porezne evazije, svih oblika krijumčarenja, pranja novca i svih drugih oblika kažnjivih ponašanja s fiskalnim posljedicama.
U tom smislu poticao bi se profesionalni razvoj budućih ovlaštenih carinskih službenika koji bi imao za posljedicu jačanje integriteta te podizanje privrženosti carinskoj službi kroz zakonito, stručno, profesionalno i etično postupanje.
Ujedno regulirala bi se i prava i obveze osoba koje završe srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica na način da su isti u obvezi nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja ostati u carinskoj službi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja te se raspoređuju u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
Nadalje, člancima 3., 4. i 6. Prijedloga zakona predlaže se normativno urediti zakonski tekst brisanjem navedenih odredbi radi usklađenja s važećim Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.).
Prijedlogom zakona potrebno je i dodatno nomotehnički urediti pojedine odredbe Zakona o carinskoj službi, radi preciznijeg izričaja normi i ispravljanja uočenih nedorečenosti i manjkavosti. To se odnosi na potrebu pravno jasnijeg i preciznijeg određenja pojedinih odredbi kojima su propisane teške povrede službene dužnosti, u kojem dijelu se predlaže i dodati tešku povredu službene dužnosti zbog neizvršavanja ili neurednog izvršavanja propisane obveze podnošenja izjave o imovinskom stanju. Također, za obveze i odgovornosti namještenika predlaže se odgovarajuća primjena odredbi Zakona o carinskoj službi o obvezama i odgovornostima carinskih službenika, u bitnome na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Zakonom o državnim službenicima.
Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 23. prosinca 2020., Odlukom o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.), utvrđena je, između ostalog, potreba pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Nedvojbeno je kako uvođenje eura zahtijeva prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Najvažniji akt u ovom postupku jest Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak), a u cilju pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, određenom dinamikom, potrebno je izmijeniti važeće zakone koji sadržavaju pozivanja na hrvatsku kunu.
Kako bi se odredbe važećeg Zakona uskladile s uvođenjem eura, Prijedlogom zakona mijenjaju se prekršajne odredbe koje sadrže pozivanja na hrvatsku kunu na način da se iznosi novčanih kazni izraženi u kunama zamjenjuju tako da budu izraženi u eurima, preračunato sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Također, člankom 10. Prijedloga zakona predlaže se i normativno proširiti zakonski opis dijela prekršaja iz članka 118. stavka 1. točke 7. na situaciju kada osoba napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, osim u dijelu koji se odnosi na članak 5. ovoga Zakona, kojim se predlaže uspostava redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinik. Uz prethodno donošenje podzakonskog akta iz članka 95.c stavka 2. koji je dodan člankom 5. ovoga Zakona, procjenjuje se da bi se provedba ovoga članka odnosila za školsku godinu 2024./2025., za koju će se dodatna financijska sredstva osigurati u Financijskom planu Ministarstva financija, Carinske uprave, za 30 polaznika na godišnjoj razini u iznosu od 123.133,59 eura.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o carinskoj službi („Narodne novine“, br.68/13., 30/14., 115/16., 39/19. i 98/19.) u članku 7. stavku 3. iza prve rečenice dodaje se rečenica: „Pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Članak 70. mijenja se i glasi:
„(1) Carinski službenik dužan je dati pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju svoje uže obitelji pod kaznenom i materijalnom odgovornošću u svrhu sprječavanja korupcije , jačanja povjerenja javnosti, integriteta, objektivnosti i nepristranosti, sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja kod primjene službenih carinskih ovlasti.
(2) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: bračni ili izvanbračnog drug ili životni partner ili neformalni životni partner te maloljetna djeca sa stanjem na dan popunjavanja izjave.
(3) Carinski službenik iz stavka 1. ovoga članka podnosi izjavu u roku od 30 dana od dana rasporeda na radno mjesto sa stanjem na dan popunjavanja izjave, a u slučaju promjene imovinskog stanja carinskog službenika ili članova uže obitelji, u roku od 30 dana od dana promjene dužan je dostaviti promjenu.
(4) Pod promjenom stanja iz stavka 3. ovoga članka smatra se svaka promjena u sadržaju imovine, povećanja vrijednosti imovine u iznosu iznad 4.000,00 eura kao i svaka promjena u primicima od obavljanja dodatnog posla (honorara ili drugih naknada) i ostalih primitaka.
(5) Izjava o imovinskom stanju podnosi se na propisanom obrascu elektronički, s kvalificiranim elektroničkim potpisom, ili uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca.
(6) Izjava o imovinskom stanju sadrži podatke o imovini carinskog službenika , njegovog bračnog ili izvanbračnog druga ili životnog partnera ili neformalnog životnog partnera te maloljetne djece, stečene po svim pravnim osnovama.
(7) Podaci o imovini sadrže podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini.
(8) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(9) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku osim primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili maloljetne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka
- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak,
- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
- dospjela potraživanja prema trećim osobama,
- nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, Ugovorom o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
- pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,
- poslovnim udjelima i vrijednosnim papirima u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba,
- udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjektima samostalne djelatnosti,
- novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka carinskog službenika.
(10) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.
(11) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 9. podstavka 4. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 4.000,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
(12) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 9. i 10. ovoga članka, carinski službenici dužni su u izjavi o imovinskom stanju prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.
(13) Carinski službenik dužan je istinito i potpuno ispuniti izjavu o imovinskom stanju za sebe i za osobe o čijem je imovinskom stanju obvezan dati podatke.
(14) Ako carinski službenik ne ispuni obvezu podnošenja izjave o imovinskom stanju ili ako se utvrdi da nije podnio izjavu o imovinskom stanju na propisanom obrascu i s potpisom sukladno stavku 5. ovoga članka ili ako je obrazac izjave o imovinskom stanju nepotpuno ili nepravilno ispunjen, isti će se pisanim putem pozvati da ispuni izjavu o imovinskom stanju u roku koji ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 15 dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.
(15) Pisana izjava o imovinskom stanju pohranjuje se u osobnom dosjeu carinskog službenika te se klasificira stupnjem tajnosti „ograničeno“.
(16) Nadležna ustrojstvena jedinica za unutarnji nadzor i kontrolu ovlaštena je izvršiti provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi kod nadležnih državnih institucija.
(17) Vrste osobnih podataka, razdoblje pohrane i obrazac izjave o imovinskom stanju ministar financija propisuje pravilnikom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 75. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 95. stavku 2. točka 3. briše se.
Dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
Iza članka 95. dodaju se članci 95.a, 95.b, 95.c i 95.d koji glase:
„Članak 95.a
(1) Srednjoškolsko obrazovanje za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa iz područja odgoja i obrazovanja i obrazovanja odraslih, kao i s potrebama službe Carinske uprave.
(2) Srednjoškolskim obrazovanjem za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica stječe se kvalifikacija razine 4.2 sukladno Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
(3) Pravo pristupa redovitom obrazovanju za stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka imaju polaznici koji su završili II. razred srednje škole.
(4) Stjecanje kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka može se provoditi i u sustavu obrazovanja odraslih, a pravo pristupa imaju polaznici koji su prethodno stekli srednjoškolsku kvalifikaciju razine 4.2.
Članak 95.b
(1) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica donosi ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.
(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica provodi se sukladno propisima iz područja odgoja i obrazovanja.
Članak 95.c
(1 ) Osoba koja je stekla kvalifikaciju carinik/carinica na trošak Carinske uprave dužna je nakon uspješno završenog obrazovanja ostati na radu u Carinskoj upravi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja.
(2) Osoba koja na radu u Carinskoj upravi ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga članka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje dužna je naknaditi troškove stipendiranja.
(3) Prava i obveze između Carinske uprave i osobe koja se obrazuje za kvalifikaciju carinik/carinica uređuju se ugovorom.
Članak 95.d
(1) Slobodna radna mjesta carinskih službenika mogu se popuniti bez javnog natječaja, prijmom u carinsku službu osoba koje su na temelju ugovora o stipendiranju u obvezi raditi određeno vrijeme u Carinskoj upravi.
(2) Osoba koja se prima u Carinsku upravu bez radnog iskustva na temelju ugovora o stipendiranju raspoređuje se u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
(3) Ako u Carinskoj upravi postoji potreba službe i slobodno radno mjesto, za osobu iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Carinske uprave može donijeti rješenje o prijmu i rasporedu na neodređeno vrijeme, nakon položenog državnog ispita.”.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
Članak 97. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
U članku 102., stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3. zlouporaba odore, oznaka, službene iskaznice, službene značke ili oružja“.
U točki 4. iza riječi: „u službenim ispravama“ dodaju se riječi: „ili u informacijskom sustavu“.
U točki 9. iza riječi: „neovlašteno“ dodaje se riječ: „korištenje“.
Iza točke 12. dodaje se točka 13. koja glasi:
„13. nepodnošenje izjave iz članka 70. ovoga Zakona ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravovremene izjave iz članka 70. ovoga Zakona ili nepodnošenje izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona ili podnošenje nepotpisane ili nepotpune ili netočne ili neistinite ili nepravovremene izmjene izjave iz članka 70. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
Iza članka 117. dodaje se članak 117.a koji glasi:
„Članak 117.a
Na obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obvezama i odgovornostima carinskih službenika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
U članku 118. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 10.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 1.327,00 do 66.361,00 eura“, a riječi: „od 3.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 398,00 do 13.272,00 eura“.
U točki 7. iza riječi: „nadzora“ dodaju se riječi: „ili napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika,“.
U stavku 2. riječi: „od 10.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.327,00 do 26.544,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
U članku 119. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „od 5.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „663,00 do 39.816,00 eura“, a riječi: „od 2.000,00 do 70.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 9.290,00 eura“.
U stavku 2. riječi: „od 3.000,00 do 100.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 398,00 do 13.272,00 eura“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
U članku 120. stavku 1. riječi: „od 2.000,00 do 200.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 26.544,00 eura“, a riječi: „od 1.000,00 do 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 132,00 do 3.981,00 eura“.
U stavku 3. riječi: „od 2.000,00 do 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 6.636,00 eura“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
(1) Ministar financija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 2. stavka 17. i članka 7. stavka 3. ovoga Zakona .
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
(1) Do donošenja pravilnika iz članka 2. stavka 17. ovoga Zakona podnošenje izjave o imovinskom stanju provodit će se prema važećem Zakonu o carinskoj službi.
(2) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka svi carinski službenici dužni su podnijeti izjavu o imovinskom stanju sukladno članku 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članka 5. koji stupa na snagu istekom 3 mjeseca od donošenja strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom dopunjuje se članak 7. stavak 3. Zakona o carinskoj službi na način da se određuje da pojedini područni carinski uredi po potrebi mogu obavljati poslove iz svog djelokruga izvan područja svoje mjesne nadležnosti, o čemu odlučuje ravnatelj Carinske uprave. Time se osigurava uspostava i očuvanje ravnoteže kvalitetnijeg, racionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja poslova carinskih ureda, jer omogućuje brzu prilagodbu okolnostima koje određuju dinamiku i sadržaj provedbe poslova područnih carinskih ureda i s tim u vezi usmjeravanje angažiranosti konkretnih tehničkih kapaciteta i ljudskih resursa područnih carinskih ureda, u skladu s determiniranim potrebama provedbe poslova iz djelokruga Carinske uprave.
Uz članak 2.
Ovim člankom mijenja se članak 70. koji se odnosi na obvezu davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njegove uže obitelji, na način da su detaljno propisani načini podnošenja izjave i za istu potrebni podaci, postupak pozivanja za otklanjanje nepravilnosti formalno nepotpuno ili nepravilno dane izjave te pohrana izjave u osobnom dosjeu carinskog službenika, klasificirane stupnjem tajnosti „ograničeno“. Isto tako propisuje se svrha podnošenja izjave kao i nadležnost ustrojstvene jedinice za unutarnji nadzor i kontrolu za provjeru i kontrolu podataka podnesenih u izjavi.
Uz članak 3.
Ovim člankom se u članku 75. briše stavak 5. radi usklađenja s važećim Zakonom o državnim službenicima, kojim nije propisano da službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarenja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje ne može biti premješten, ako nije dao pisani pristanak.
Uz članak 4.
Ovim člankom se u članku 95. stavku 2. briše točka 3. kojom je uređeno pitanje organiziranja državnih ispita za carinske službenike. Takvo uređenje u Zakonu o carinskoj službi nije potrebno jer je za sve državne službenike to pitanje u cijelosti sadržaj normativnog okvira koji uređuje važeći Zakon o državnim službenicima.
Uz članak 5.
Ovim člankom dodaju se članci 95.a, 95.b, 95.c i 95.d kojima se propisuje postupak uvođenja i uspostave srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica za treći i četvrti razred te srednjoškolsko obrazovanje odraslih za kvalifikaciju carinik/carinica. Osobe sa stečenom kvalifikacijom carinik/carinica bile bi efikasnije pripremljene za učinkovitije obavljanje poslova nadzora nad vanjskim granicama Europske unije gdje se obavljaju granične kontrole po strogo utvrđenim pravilima, uz iznimne mjere procjene rizika za unutarnju sigurnost i procjene prijetnji koje bi mogle ugroziti sigurnost, kao i za provedbu aktivnosti u svrhu suzbijanja svih oblika i modaliteta obavljanja gospodarskih aktivnosti ili transakcija na načine koji odstupaju od legitimnih normi („siva ekonomija“) i s time povezane pojave porezne evazije, svih oblika krijumčarenja, pranja novca i svih drugih oblika kažnjivih ponašanja s fiskalnim posljedicama. Propisuju se prava i obveze osoba koje se obrazuju za stjecanje kvalifikacije carinik/carinica na način da carinska služba stipendira školovanje, a osoba je u obvezi nakon završenog obrazovanja ostati u carinskoj službi dvostruko duže od dužine trajanja obrazovanja te se raspoređuje u svojstvu vježbenika na radno mjesto carinika.
Uz članak 6.
Ovim člankom briše se članak 97. kojim je uređeno pitanje polaganja državnog ispita za carinske službenike. Takvo uređenje u Zakonu o carinskoj službi nije potrebno jer je za sve državne službenike to pitanje u cijelosti sadržaj normativnog okvira koji uređuje važeći Zakon o državnim službenicima.
Uz članak 7.
Ovim člankom mijenja se članak 102. kojim su propisane teške povrede službene dužnosti. Za pojedine teške povrede službene dužnosti pravno se jasnije i preciznije određuje opis povrede te istovremeno dodaje nova teška povreda službene dužnosti zbog neizvršavanja ili neurednog izvršavanja propisane obveze podnošenja izjave o imovinskom stanju.
Uz članak 8.
Ovim člankom dodaje se članak 117.a kojim se propisuje da se za obveze i odgovornosti namještenika odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o carinskoj službi o obvezama i odgovornostima carinskih službenika, čime se, u bitnom, način određenja obveza i odgovornosti namještenika usklađuje s istovrsnim načinom uređenja ovog pitanja sadržanom u normativnom okviru koji uređuje Zakon o državnim službenicima.
Uz članak 9.
Ovim člankom su, u članku 118., iznosi novčanih kazni iskazani u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu. Istovremeno se normativno proširuje zakonski opis djela prekršaja iz stavka 1. točke 7. na situaciju kada osoba napusti mjesto nadzora ili ukloni robu ili prijevozno sredstvo s mjesta nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika.
Uz članke 10. i 11.
Ovim člancima su, u člancima 119. i 120., iznosi novčanih kazni iskazani u euru, a dobiveni su na način da su iznosi u kunama preračunati u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nakon čega je dobiveni iznos zaokružen na nižu deseticu.
Uz članak 12.
Ovim člankom propisuje se rok za donošenje pravilnika iz članka 2. stavka 17., pravilnika iz članka 95.c stavka 2. koji je dodan člankom 5. ovoga Zakona, pravilnika iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona i Programa temeljnog obrazovanja iz članka 95. c koji je dodan člankom 5. ovog Zakona.
Uz članak 13.
Ovim člankom propisuje se da se do donošenja pravilnika iz članka 2. stavka 17. ovog Zakona podnošenje izjave o imovinskom stanju provodi prema važećem Zakonu o carinskoj službi. Istovremeno se svi carinski službenici obvezuju podnijeti izjavu o imovinskom stanju sukladno članku 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 2. stavka 17. ovoga Zakona.
Uz članak 14.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 7.
(1) Središnji ured ima sjedište u Zagrebu.
(2) Područni carinski uredi se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi kretanja roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga područnih carinskih ureda osnivaju se carinski uredi i granični carinski uredi kao unutarnje ustrojstvene jedinice područnog carinskog ureda.
(3) Zbog posebnosti obavljanja poslova u Carinskoj upravi, sukladno međunarodnim standardima uređivanja djelokruga i ustroja carinske službe, uvjeti za organiziranje ustrojstvenih jedinica Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda mogu se propisati drugačije od uvjeta utvrđenih propisima o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave.
(4) Carinski službenici mogu obavljati poslove iz djelokruga rada Središnjeg ureda, područnih carinskih ureda, carinskih ureda i graničnih carinskih ureda i izvan sjedišta rada kao samostalni izvršitelji.
(5) Vlada Republike Hrvatske donosi odluke o osnivanju, sjedištima, području djelovanja i početku rada područnih carinskih ureda te odluke o osnivanju, sjedištima i području djelovanja carinskih ureda i graničnih carinskih ureda.
(6) Ministar financija rješenjem određuje početak rada carinskog ureda i graničnog carinskog ureda.
Članak 70.
(1) Osoba koja je primljena, premještena ili raspoređena u carinsku službu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću daje pisanu izjavu o svom imovnom stanju, imovnom stanju svoje uže obitelji te pisanu izjavu o suglasnosti za provjeru vjerodostojnosti podataka iz izjave.
(2) Pisana izjava iz stavka 1. ovoga članka pohranjuje se u osobnom očevidniku službenika.
Članak 75.
(1) Radi potreba službe carinski službenik može biti premješten na drugo radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada.
(2) Radi potreba službe carinski službenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto najdulje na godinu dana, odnosno do povratka odsutnog carinskog službenika kojeg premješteni carinski službenik zamjenjuje, sukladno njegovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu, znanju i sposobnosti u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave, u istom ili drugom mjestu rada, bez obzira postoji li slobodno radno mjesto.
(3) Premještaj po potrebi službe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka temelji se na ocjeni ravnatelja, odnosno pročelnika područnog carinskog ureda o potrebi da se carinskog službenika premjesti na drugo radno mjesto zbog:
1. potrebe popunjavanja radnog mjesta na kojem se poslovi moraju obavljati u kontinuitetu povećanja broja izvršitelja radi povećanog opsega posla,
2. bolje organizacije rada,
3. potrebe za angažiranjem drugog carinskog službenika na određenom radnom mjestu radi pravodobnog ili efikasnijeg obavljanja određenih poslova i zadataka.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka carinski službenik ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.
(5) Carinski službenik kojem nedostaje pet godina do ostvarivanja prava na stjecanje starosne mirovine po općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje, ne može biti premješten, osim uz pisani pristanak.
(6) Protiv rješenja o premještaju službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave rješenja podnijeti žalbu Odboru za državnu službu.
(7) Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvršenje.
Članak 95.
(1) Carinski službenici moraju neprekidno dopunjavati svoja stručna znanja, osposobljavati se i sudjelovati u provjerama stručne osposobljenosti koje organizira i provodi Carinska uprava.
(2) Poslovi stručnog osposobljavanja i usavršavanja odnose se na:
1. izradu i provedbu programa za kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje carinskih službenika,
2. izradu i provedbu programa za stručno osposobljavanje i usavršavanje vježbenika i službenika koji se primaju u carinsku službu,
3. organiziranje državnih stručnih ispita za carinske službenike,
4. organiziranje tečajeva, seminara i radionica,
5. izdavanje stručnih publikacija potrebnih za rad carinske službe i za potrebe stručnog osposobljavanja carinskih službenika.
(3) Sadržaj, način i mjerila za stručno usavršavanje, osposobljavanje i provjeru stručne osposobljenosti službenika i vježbenika pravilnikom propisuje ministar financija.
Članak 97.
(1) Državni stručni ispit za carinske službenike sastoji se od općeg i posebnog dijela.
(2) Propisi o općem dijelu državnoga stručnog ispita za državne službenike odgovarajuće se primjenjuju i pri polaganju državnoga stručnog ispita za carinske službenike.
Članak 102.
(1) Teškim povredama službene dužnosti, osim povreda propisanih Zakonom o državnim službenicima, smatraju se i:
1. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima službenika Carinske uprave,
2. sprječavanje i onemogućavanje ovlaštenih carinskih službenika prilikom obavljanja službenih dužnosti,
3. zlouporaba odore, oznaka i oružja kod obavljanja ili u vezi s obavljanjem poslova službe,
4. krivotvorenje, preinačavanje, unošenje ili ovjera neistinitog sadržaja u službenim ispravama, 5. odbijanje pisanog naloga za testiranje na alkohol ili odbijanje pisanog naloga za stručni pregled kojim se utvrđuje prisutnost u organizmu alkohola ili narkotičkog sredstva,
6. radnja koja ima obilježje prekršaja iz nadležnosti Carinske uprave,
7. nepoštivanje, odnosno kršenje pravila o unutarnjem redu carinske službe ili Kodeksa profesionalne etike službenika Ministarstva financija, Carinske uprave, osim povreda navedenih u članku 101. ovoga Zakona,
8. nepostupanje po napucima i uputama za rad koje donosi Središnji ured o primjeni propisa iz djelokruga rada carinske službe,
9. neovlašteno ili korištenje u neslužbene svrhe podatka i obavijesti koje Carinska uprava prikuplja radi provođenja zakonom i drugim propisima utvrđenih poslova iz svoje nadležnosti, 10. nepoduzimanje dužnih radnji u vezi s postupkom za utvrđivanje odgovornosti carinskog službenika te prikrivanje počinjenih povreda službene dužnosti,
11. nedolično ponašanje u službi ili van službe, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe,
12. javno iznošenje neistinitosti o službi, a što ima za posljedicu nanošenje štete ugledu službe.
(2) Prisutnost alkohola ili narkotičkih sredstava utvrđuje se alko-testom ili liječničkim pregledom.
(3) Provjeru alko-testom ovlašteni su obaviti službenici unutarnjeg nadzora i kontrole, nadređeni službenik, stručnjak za zaštitu na radu te drugi službenik koji je osposobljen i ovlašten za obavljanje tih poslova.
(4) Službenici iz stavka 3. ovoga članka moraju biti osposobljeni za provođenje alko-testiranja od strane zdravstvene ustanove.
Članak 118.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:
1. na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika u određenom roku i/ili na određenom mjestu ne podnese knjigovodstvenu ispravu, ugovor, poslovno dopisivanje, evidenciju ili neku drugu ispravu potrebnu za provedbu nadzora, odnosno dade netočne ili nepotpune podatke (članak 32. stavak 2. i 3.),
2. onemogući uvid u poslovne knjige i propisane evidencije koje se vode na elektronskom mediju, kao i uvid u bazu podataka računalnog sustava (članak 32. stavak 4.),
3. u ostavljenom roku ne izradi, odnosno ne preda dokument ili deklaraciju koja potvrđuje neki podatak koji je zabilježen na elektronskom mediju (članak 32. stavak 4.),
4. na zahtjev u određenom roku ne da podatke ili da netočne i nepotpune podatke i obavijesti potrebne za Intrastat evidencije (članak 32. stavak 2.),
5. ne postupi po naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 39. ovoga Zakona,
6. ako ne postupi po naredbi ovlaštenog carinskog službenika iz članka 40., 40.a i/ili 40.b ovoga Zakona,
7. ne omogući nesmetan pregled robe koja je predmet nadzora (članak 45.),
8. ne omogući nesmetano uzimanje uzoraka robe radi provođenja analize ili drugog odgovarajućeg ispitivanja (članak 46. stavak 1.),
9. ne omogući nesmetani pregled ili pretragu prometnih sredstava (članak 48. stavak 3. i 4.), 10. ne omogući nesmetani ulazak, pregled ili pretragu poslovnih prostorija, prostora, zemljišta ili objekata (članak 49. stavak 1.),
11. ne omogući nesmetano privremeno oduzimanje robe, domaćih ili stranih sredstava plaćanja te isprava i nositelja podataka (članci 50. i 51. te članak 52. stavak 1. i 2.).
(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
Članak 119.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 do 70.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:
1. odbije predati osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili drugu javnu ispravu s fotografijom na temelju kojih se može provjeriti istovjetnost osobe (članak 33.),
2. se nepristojno ili uvredljivo obraća ovlaštenom carinskom službeniku tijekom njegovoga službenog rada,
3. ne postupi po upozorenju ovlaštenog carinskog službenika (članak 38.),
4. napusti mjesto nadzora bez odobrenja ovlaštenog carinskog službenika ili ne zaustavi prometno sredstvo na mjestu nadzora (članak 48. stavak 2.),
5. ovlaštenim carinskim službenicima pri obavljanju poslova nadzora i carinsko-sigurnosnih mjera u prometu s inozemstvom ne omogući besplatan prijevoz javnim prijevoznim sredstvom (članak 85.).
(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
Članak 120.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba ako reproducira ili koristi kao odoru ili kao svoje oznake odoru ili oznake koje su po boji, izgledu i oznakama jednake ili slične službenoj odori i oznakama Carinske uprave.
(2) Predmeti koji su izrađeni ili korišteni suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka oduzet će se i uništiti.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija