Na temelju članka 16. stavka 2. i članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. i članka 35. stavka 3. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na ________ sjednici održanoj dana ______________. godine donosi
PRAVILNIK
O PSIHODIJAGNOSTIČKIM SREDSTVIMA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Pravilnika
Članak 1.
(1)Ovim Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se kategorizacija psiholoških testova i mjernih instrumenata (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva), sastav i djelokrug rada Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva, postupak kategorizacije i uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, uvjeti pohrane i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.
(2)Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava prilog su ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio (Prilog 1).
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. čelnik tijela je Predsjednik Hrvatske psihološke komore.
2. drugi stručnjaci su članovi pojedinih profesija (npr. logopedi, psihijatri, neurolozi ili doktori medicine sa specijalnostima u drugim područjima, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi ili socijalni radnici) izričito određeni odlukom o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika kojima se obzirom na njihovu temeljnu djelatnost omogućava samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati pojedino psihodijagnostičko sredstvo.
3. iskorištena psihodijagnostička sredstva su primijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
4. neiskorištena psihodijagnostička sredstva su neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga ili primijenjeni ili neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za višekratnu uporabu koje je nakon njihove primjene moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
5. ovlaštena osoba Komore je osoba ovlaštena od čelnika tijela sukladno propisima o unutarnjem ustrojstvu Komore, u opisu poslova koje je rad sa psihodijagnostičkim sredstvima.
6. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa.
7. poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava psihologa ili ovlaštenog psihologa i za koju psiholog ili ovlašteni psiholog u radnom odnosu obavlja poslove u području psihološke djelatnosti.
8. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i posebnim propisima.
9. psiholog vježbenik je psiholog koji je stekao pravo na obavljanje vježbeničkog staža i koji je upisan u Imenik psihologa vježbenika.
10. statusna posljedica je svaka promjena osobnog stanja izražena u pojedinačnoj odluci nadležnog javnopravnog tijela ili drugog subjekta javnog ili privatnog prava koji u okviru svojih ovlasti redovito odlučuje o ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba vezanim za brak, izvanbračne ili istospolne zajednice, pravne odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose između članova obitelji, statusna prava državljana ili stranaca, ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba koja se odnose na zdravlje i suodlučivanje prilikom korištenja usluga zdravstvene zaštite, rad, radne odnose i socijalnu zaštitu te obrazovanje.
11. vlasnik je fizička ili pravna osoba koja je nositelj prava vlasništva na psihodijagnostičkom sredstvu.
12. uporaba psihodijagnostičkog sredstva obuhvaća primjenu i interpretaciju psihodijagnostičkih sredstava od strane ovlaštenog psihologa ili od strane drugih stručnjaka kojima je primjena i interpretacija pojedinog psihodijagnostičkog sredstva izričito dopuštena odlukom o kategorizaciji pojedinog psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Primjena odredaba Pravilnika na psihologe vježbenike
Članak 4.
(1)Psiholog vježbenik može, isključivo pod nadzorom psihologa mentora, odabrati, primjenjivati i interpretirati psihodijagnostička sredstva pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
(2)Na psihologe vježbenike na odgovarajući se način primjenjuju preostale odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
II. PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTAVA
Uporaba nekategoriziranih psiholoških testova i mjernih instrumenata
Članak 5.
(1)Psihološki testovi i mjerni instrumenti koji nisu kategorizirani u skladu s odredbama ovog Pravilnika zabranjeno je uporabljivati u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
(2)Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na uporabu psihodijagnostičkih sredstava na stranim jezicima na izvornim govornicima stranog jezika, u Republici Hrvatskoj.
(3)Psiholog koji u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja uporabi nekategorizirane psihološke testove i mjerne instrumente čini težu disciplinsku povredu.
Smjernice za primjenu psihodijagnostičkih sredstava
Članak 6.
Smjernice za primjenu pojedinih kategorija ili vrsta psihodijagnostičkih sredstava donosi Upravni odbor na prijedlog Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva.
Kategorije psihodijagnostičkih sredstava
Članak 7.
(1)Psihodijagnostička sredstva kategoriziraju se prema područjima i ciljevima koji se postižu njihovom primjenom te stručnoj osposobljenosti potrebnoj za pravilnu primjenu pojedinog psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Kategorizirana psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se u kategorije: »0«, »A«, »B« ili »C«.
Kategorija »0«
Članak 8.
(1)U kategoriju »0« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su namijenjena za mjerenje psihičkih osobina u istraživačkim projektima, pokusima, vježbama i slično, a čija primjena i interpretacija ne zahtijeva specifična psihološka znanja.
(2)Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka osim psihologa mogu primjenjivati i interpretirati i drugi stručnjaci u postupcima prikupljanja statističkih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja ili stručnog opažanja te za njihovu uporabu nije potrebno posebno dopuštenje Komore.
(3)Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka ne smiju se primjenjivati za individualne dijagnostičke ili prognostičke svrhe te njihova primjena i interpretacija rezultata ne može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Kategorija »A«
Članak 9.
(1)Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »A« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati drugi stručnjaci s obveznom dodatnom izobrazbom i ovlašteni psiholozi bez obvezne dodatne izobrazbe.
(2)Cilj uporabe psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 1. ovog članka je dobivanje podataka koji služe u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe, a primjena i interpretacija rezultata ovih psihodijagnostičkih sredstava može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Kategorija »B«
Članak 10.
(1)Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »B« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi, bez obvezne dodatne izobrazbe.
Kategorija »C«
Članak 11.
(1)Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »C« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi s obveznom dodatnom izobrazbom.
(2)U kategoriju »C« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su proceduralno i interpretativno najsloženiji testovi i instrumenti (npr. pojedini multidimenzionalni inventari ličnosti, individualni testovi inteligencije i projektivne tehnike), a koji se uporabljuju u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe.
Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva
Članak 12.
(1)Posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima smatraju se sva psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategorije »B« i »C«.
(2)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholozi, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava
Članak 13.
(1)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
(2)Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava sadrži sljedeće podatke:
1.puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,
2.kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,
3.vrstu psihodijagnostičkog sredstva (npr. test sposobnosti, test ličnosti, razvojni test, neuropsihološki test i sl.),
4.podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za izdavanje i/ili distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
5.autora, odnosno priređivača psihodijagnostičkog sredstva,
6. godinu konstrukcije,
7.datum odluke kojom se psihodijagnostičko sredstvo uvrštava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
(3)Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava objavljuje se na mrežnim stranicama Komore.
(1)Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstava, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužan je podnijeti izdavač, autor, distributer ili zastupnik psihodijagnostičkog sredstava odnosno druga fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
(2)Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva nabavljenog od izdavača, autora, distributera ili zastupnika psihodijagnostičkog sredstva odnosno druge osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužna je podnijeti fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkih sredstava
Članak 15.
(1)Postupak kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva pokreće se podnošenjem zahtjeva za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Komore, a predaje se poštom preporučeno ili neposredno Tajništvu Komore.
(3)Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnositelj potpisuje vlastoručno.
HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA
Na temelju članka 16. stavka 2. i članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. i članka 35. stavka 3. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na ________ sjednici održanoj dana ______________. godine donosi
PRAVILNIK
O PSIHODIJAGNOSTIČKIM SREDSTVIMA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Ovim Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se kategorizacija psiholoških testova i mjernih instrumenata (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva), sastav i djelokrug rada Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva, postupak kategorizacije i uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, uvjeti pohrane i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava prilog su ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio (Prilog 1).
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
1. čelnik tijela je Predsjednik Hrvatske psihološke komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
2. drugi stručnjaci su članovi pojedinih profesija (npr. logopedi, psihijatri, neurolozi ili doktori medicine sa specijalnostima u drugim područjima, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi ili socijalni radnici) izričito određeni odlukom o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika kojima se obzirom na njihovu temeljnu djelatnost omogućava samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati pojedino psihodijagnostičko sredstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
3. iskorištena psihodijagnostička sredstva su primijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
4. neiskorištena psihodijagnostička sredstva su neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga ili primijenjeni ili neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za višekratnu uporabu koje je nakon njihove primjene moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
5. ovlaštena osoba Komore je osoba ovlaštena od čelnika tijela sukladno propisima o unutarnjem ustrojstvu Komore, u opisu poslova koje je rad sa psihodijagnostičkim sredstvima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
6. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
7. poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava psihologa ili ovlaštenog psihologa i za koju psiholog ili ovlašteni psiholog u radnom odnosu obavlja poslove u području psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
8. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i posebnim propisima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
9. psiholog vježbenik je psiholog koji je stekao pravo na obavljanje vježbeničkog staža i koji je upisan u Imenik psihologa vježbenika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
10. statusna posljedica je svaka promjena osobnog stanja izražena u pojedinačnoj odluci nadležnog javnopravnog tijela ili drugog subjekta javnog ili privatnog prava koji u okviru svojih ovlasti redovito odlučuje o ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba vezanim za brak, izvanbračne ili istospolne zajednice, pravne odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose između članova obitelji, statusna prava državljana ili stranaca, ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba koja se odnose na zdravlje i suodlučivanje prilikom korištenja usluga zdravstvene zaštite, rad, radne odnose i socijalnu zaštitu te obrazovanje.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
11. vlasnik je fizička ili pravna osoba koja je nositelj prava vlasništva na psihodijagnostičkom sredstvu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
12. uporaba psihodijagnostičkog sredstva obuhvaća primjenu i interpretaciju psihodijagnostičkih sredstava od strane ovlaštenog psihologa ili od strane drugih stručnjaka kojima je primjena i interpretacija pojedinog psihodijagnostičkog sredstva izričito dopuštena odlukom o kategorizaciji pojedinog psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Primjena odredaba Pravilnika na psihologe vježbenike
Članak 4.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psiholog vježbenik može, isključivo pod nadzorom psihologa mentora, odabrati, primjenjivati i interpretirati psihodijagnostička sredstva pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Na psihologe vježbenike na odgovarajući se način primjenjuju preostale odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
II. PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTAVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Uporaba nekategoriziranih psiholoških testova i mjernih instrumenata
Članak 5.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihološki testovi i mjerni instrumenti koji nisu kategorizirani u skladu s odredbama ovog Pravilnika zabranjeno je uporabljivati u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na uporabu psihodijagnostičkih sredstava na stranim jezicima na izvornim govornicima stranog jezika, u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Psiholog koji u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja uporabi nekategorizirane psihološke testove i mjerne instrumente čini težu disciplinsku povredu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Smjernice za primjenu psihodijagnostičkih sredstava
Članak 6.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Smjernice za primjenu pojedinih kategorija ili vrsta psihodijagnostičkih sredstava donosi Upravni odbor na prijedlog Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorije psihodijagnostičkih sredstava
Članak 7.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva kategoriziraju se prema područjima i ciljevima koji se postižu njihovom primjenom te stručnoj osposobljenosti potrebnoj za pravilnu primjenu pojedinog psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Kategorizirana psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se u kategorije: »0«, »A«, »B« ili »C«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »0«
Članak 8.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) U kategoriju »0« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su namijenjena za mjerenje psihičkih osobina u istraživačkim projektima, pokusima, vježbama i slično, a čija primjena i interpretacija ne zahtijeva specifična psihološka znanja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka osim psihologa mogu primjenjivati i interpretirati i drugi stručnjaci u postupcima prikupljanja statističkih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja ili stručnog opažanja te za njihovu uporabu nije potrebno posebno dopuštenje Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka ne smiju se primjenjivati za individualne dijagnostičke ili prognostičke svrhe te njihova primjena i interpretacija rezultata ne može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »A«
Članak 9.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »A« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati drugi stručnjaci s obveznom dodatnom izobrazbom i ovlašteni psiholozi bez obvezne dodatne izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Cilj uporabe psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 1. ovog članka je dobivanje podataka koji služe u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe, a primjena i interpretacija rezultata ovih psihodijagnostičkih sredstava može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »B«
Članak 10.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »B« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi, bez obvezne dodatne izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »C«
Članak 11.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »C« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi s obveznom dodatnom izobrazbom.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) U kategoriju »C« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su proceduralno i interpretativno najsloženiji testovi i instrumenti (npr. pojedini multidimenzionalni inventari ličnosti, individualni testovi inteligencije i projektivne tehnike), a koji se uporabljuju u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva
Članak 12.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima smatraju se sva psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategorije »B« i »C«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholozi, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava
Članak 13.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava sadrži sljedeće podatke:
1. puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,
2. kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,
3. vrstu psihodijagnostičkog sredstva (npr. test sposobnosti, test ličnosti, razvojni test, neuropsihološki test i sl.),
4. podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za izdavanje i/ili distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
5. autora, odnosno priređivača psihodijagnostičkog sredstva,
6. godinu konstrukcije,
7. datum odluke kojom se psihodijagnostičko sredstvo uvrštava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava objavljuje se na mrežnim stranicama Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
III. KATEGORIZACIJA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Obveznik kategorizacije psihodijagnostičkih sredstava
Članak 14.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstava, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužan je podnijeti izdavač, autor, distributer ili zastupnik psihodijagnostičkog sredstava odnosno druga fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva nabavljenog od izdavača, autora, distributera ili zastupnika psihodijagnostičkog sredstva odnosno druge osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužna je podnijeti fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkih sredstava
Članak 15.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Postupak kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva pokreće se podnošenjem zahtjeva za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Komore, a predaje se poštom preporučeno ili neposredno Tajništvu Komore .
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnositelj potpisuje vlastoručno.