Na temelju članka 16. stavka 2. i članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. i članka 35. stavka 3. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na ________ sjednici održanoj dana ______________. godine donosi
PRAVILNIK
O PSIHODIJAGNOSTIČKIM SREDSTVIMA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Pravilnika
Članak 1.
(1)Ovim Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se kategorizacija psiholoških testova i mjernih instrumenata (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva), sastav i djelokrug rada Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva, postupak kategorizacije i uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, uvjeti pohrane i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.
(2)Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava prilog su ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio (Prilog 1).
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. čelnik tijela je Predsjednik Hrvatske psihološke komore.
2. drugi stručnjaci su članovi pojedinih profesija (npr. logopedi, psihijatri, neurolozi ili doktori medicine sa specijalnostima u drugim područjima, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi ili socijalni radnici) izričito određeni odlukom o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika kojima se obzirom na njihovu temeljnu djelatnost omogućava samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati pojedino psihodijagnostičko sredstvo.
3. iskorištena psihodijagnostička sredstva su primijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
4. neiskorištena psihodijagnostička sredstva su neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga ili primijenjeni ili neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za višekratnu uporabu koje je nakon njihove primjene moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
5. ovlaštena osoba Komore je osoba ovlaštena od čelnika tijela sukladno propisima o unutarnjem ustrojstvu Komore, u opisu poslova koje je rad sa psihodijagnostičkim sredstvima.
6. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa.
7. poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava psihologa ili ovlaštenog psihologa i za koju psiholog ili ovlašteni psiholog u radnom odnosu obavlja poslove u području psihološke djelatnosti.
8. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i posebnim propisima.
9. psiholog vježbenik je psiholog koji je stekao pravo na obavljanje vježbeničkog staža i koji je upisan u Imenik psihologa vježbenika.
10. statusna posljedica je svaka promjena osobnog stanja izražena u pojedinačnoj odluci nadležnog javnopravnog tijela ili drugog subjekta javnog ili privatnog prava koji u okviru svojih ovlasti redovito odlučuje o ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba vezanim za brak, izvanbračne ili istospolne zajednice, pravne odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose između članova obitelji, statusna prava državljana ili stranaca, ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba koja se odnose na zdravlje i suodlučivanje prilikom korištenja usluga zdravstvene zaštite, rad, radne odnose i socijalnu zaštitu te obrazovanje.
11. vlasnik je fizička ili pravna osoba koja je nositelj prava vlasništva na psihodijagnostičkom sredstvu.
12. uporaba psihodijagnostičkog sredstva obuhvaća primjenu i interpretaciju psihodijagnostičkih sredstava od strane ovlaštenog psihologa ili od strane drugih stručnjaka kojima je primjena i interpretacija pojedinog psihodijagnostičkog sredstva izričito dopuštena odlukom o kategorizaciji pojedinog psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Primjena odredaba Pravilnika na psihologe vježbenike
Članak 4.
(1)Psiholog vježbenik može, isključivo pod nadzorom psihologa mentora, odabrati, primjenjivati i interpretirati psihodijagnostička sredstva pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
(2)Na psihologe vježbenike na odgovarajući se način primjenjuju preostale odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
II. PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTAVA
Uporaba nekategoriziranih psiholoških testova i mjernih instrumenata
Članak 5.
(1)Psihološki testovi i mjerni instrumenti koji nisu kategorizirani u skladu s odredbama ovog Pravilnika zabranjeno je uporabljivati u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
(2)Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na uporabu psihodijagnostičkih sredstava na stranim jezicima na izvornim govornicima stranog jezika, u Republici Hrvatskoj.
(3)Psiholog koji u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja uporabi nekategorizirane psihološke testove i mjerne instrumente čini težu disciplinsku povredu.
Smjernice za primjenu psihodijagnostičkih sredstava
Članak 6.
Smjernice za primjenu pojedinih kategorija ili vrsta psihodijagnostičkih sredstava donosi Upravni odbor na prijedlog Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva.
Kategorije psihodijagnostičkih sredstava
Članak 7.
(1)Psihodijagnostička sredstva kategoriziraju se prema područjima i ciljevima koji se postižu njihovom primjenom te stručnoj osposobljenosti potrebnoj za pravilnu primjenu pojedinog psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Kategorizirana psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se u kategorije: »0«, »A«, »B« ili »C«.
Kategorija »0«
Članak 8.
(1)U kategoriju »0« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su namijenjena za mjerenje psihičkih osobina u istraživačkim projektima, pokusima, vježbama i slično, a čija primjena i interpretacija ne zahtijeva specifična psihološka znanja.
(2)Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka osim psihologa mogu primjenjivati i interpretirati i drugi stručnjaci u postupcima prikupljanja statističkih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja ili stručnog opažanja te za njihovu uporabu nije potrebno posebno dopuštenje Komore.
(3)Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka ne smiju se primjenjivati za individualne dijagnostičke ili prognostičke svrhe te njihova primjena i interpretacija rezultata ne može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Kategorija »A«
Članak 9.
(1)Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »A« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati drugi stručnjaci s obveznom dodatnom izobrazbom i ovlašteni psiholozi bez obvezne dodatne izobrazbe.
(2)Cilj uporabe psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 1. ovog članka je dobivanje podataka koji služe u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe, a primjena i interpretacija rezultata ovih psihodijagnostičkih sredstava može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Kategorija »B«
Članak 10.
(1)Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »B« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi, bez obvezne dodatne izobrazbe.
Kategorija »C«
Članak 11.
(1)Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »C« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi s obveznom dodatnom izobrazbom.
(2)U kategoriju »C« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su proceduralno i interpretativno najsloženiji testovi i instrumenti (npr. pojedini multidimenzionalni inventari ličnosti, individualni testovi inteligencije i projektivne tehnike), a koji se uporabljuju u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe.
Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva
Članak 12.
(1)Posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima smatraju se sva psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategorije »B« i »C«.
(2)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholozi, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava
Članak 13.
(1)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
(2)Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava sadrži sljedeće podatke:
1.puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,
2.kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,
3.vrstu psihodijagnostičkog sredstva (npr. test sposobnosti, test ličnosti, razvojni test, neuropsihološki test i sl.),
4.podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za izdavanje i/ili distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
5.autora, odnosno priređivača psihodijagnostičkog sredstva,
6. godinu konstrukcije,
7.datum odluke kojom se psihodijagnostičko sredstvo uvrštava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
(3)Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava objavljuje se na mrežnim stranicama Komore.
(1)Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstava, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužan je podnijeti izdavač, autor, distributer ili zastupnik psihodijagnostičkog sredstava odnosno druga fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
(2)Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva nabavljenog od izdavača, autora, distributera ili zastupnika psihodijagnostičkog sredstva odnosno druge osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužna je podnijeti fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkih sredstava
Članak 15.
(1)Postupak kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva pokreće se podnošenjem zahtjeva za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Komore, a predaje se poštom preporučeno ili neposredno Tajništvu Komore.
(3)Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnositelj potpisuje vlastoručno.
(4)Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija:
1.podatci o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
2.prijedlog podnositelja zahtjeva o kategoriji psihodijagnostičkog sredstva,
3.testovna dokumentacija,
4.tehnički opis, ukoliko je psihodijagnostičko sredstvo za koje se podnosi zahtjev za kategorizaciju aparat,
5.drugi dokazi sukladno odredbama ovog Pravilnika.
(5)Testovna dokumentacija iz stavka 4. točke 3. ovog članka mora sadržavati norme psihodijagnostičkog sredstva ako koncepcija testa to zahtjeva.
(6)Tehnički opis iz stavka 4. točke 4. ovog članka sadržava osobito: područje tehnike u kojem je izrađen aparat, crtež s kratkim opisom, detaljan opis načina primjene aparata i dr.
(7)Ukoliko podnositelj zahtjeva nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju ili zahtjev ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti Povjerenstvo će pozvati podnositelja zahtjeva da u roku od 30 dana dopuni zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi u za to ostavljenom roku, Povjerenstvo će zahtjev odbaciti odlukom.
(8)Odluka iz stavka 6. ovog članka dostavlja se podnositelju zahtjeva preporučenom pošiljkom s povratnicom.
(9)Protiv odluke iz stavka 6. ovog članka podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor čelniku tijela u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
Mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva
Članak 16.
(1)Povjerenstvo temeljem dostavljene dokumentacije iz članka 15. stavka 4. u roku od 30 dana od dana predaje urednog i potpunog zahtjeva daje mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Povjerenstvo je slobodno od podnositelja zahtjeva zatražiti i druge podatke o psihodijagnostičkom sredstvu, dostavu izvornika psihodijagnostičkog sredstva ili njegovih dijelova ili neposredan uvid u psihodijagnostičko sredstvo za koje je pokrenut postupak kategorizacije.
(3)Povjerenstvo prilikom davanja mišljenja iz stavka 1. ovog članka nije vezano prijedlogom podnositelja zahtjeva o kategoriji psihodijagnostičkog sredstva.
Odlučivanje o zahtjevu za kategorizaciju
Članak 17.
(1)Upravni odbor temeljem dostavljene dokumentacije i mišljenja Povjerenstva o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva u roku od 60 dana od dana dostave mišljenja Povjerenstva odlučuje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Ukoliko psihodijagnostičko sredstvo za koje se traži kategorizacija ispunjava pretpostavke za kategorizaciju, Upravni odbor će donijeti odluku o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
(3)Ukoliko psihodijagnostičko sredstvo za koje se traži kategorizacija ne ispunjava pretpostavke za kategorizaciju, Upravni odbor će donijeti odluku o odbijanju kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva.
Odluka o kategorizaciji
Članak 18.
(1)Odluka o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva sadrži:
1.podatke o podnositelju zahtjeva,
2.puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,
3.kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,
4.popis profesija čiji članovi (drugi stručnjaci) mogu pristupiti obveznoj dodatnoj izobrazbi, u slučaju kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva u kategoriju »A«,
5.vrstu psihodijagnostičkog sredstva (npr. test sposobnosti, test ličnosti, razvojni test, neuropsihološki test i sl.),
6.podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za izdavanje i/ili distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
7.autora psihodijagnostičkog sredstva,
8.priređivača psihodijagnostičkog sredstva, u slučaju prilagođavanja stranih psihodijagnostičkih sredstava,
9.godinu izdavanja ili konstrukcije,
10.namjenu – predmet mjerenja,
11.jezik psihodijagnostičkog sredstva,
12.skupinu ispitanika kojima je sredstvo namijenjeno,
13.oblik,
14.broj čestica,
15.primjenu,
16.ocjenjivanje odgovora,
17.uputu o jasnim ograničenjima u primjeni, ukoliko je ista predložena,
18.obrazloženje odluke s naznakom mišljenja Povjerenstva,
19.brojčanu oznaku i datum donošenja odluke,
20.druge podatke sukladno odredbama ovog Pravilnika.
(2)Osim podataka iz stavka 1. ovog članka, izreka odluke o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva u kategorije »B« ili »C«sadrži i naznaku uvrštavanja psihodijagnostičkog sredstva na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
(3)Odluka iz stavka 1. ovog članka dostavlja se podnositelju zahtjeva preporučenom pošiljkom s povratnicom.
Povrat izvornika psihodijagnostičkog sredstva
Članak 19.
Podnositelj zahtjeva za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva može podnijeti zahtjev za povrat izvornika psihodijagnostičkog sredstva ili njegovih dijelova dostavljenih na temelju zahtjeva iz članka 15. stavka 4., o čemu odlučuje Povjerenstvo.
Obavijest o odabiru psihodijagnostičkog sredstva na stranom jeziku
Članak 20.
(1)Ovlašteni psiholog koji odabere psihodijagnostičko sredstvo na stranom jeziku radi njegove uporabe na izvornim govornicima stranog jezika u Republici Hrvatskoj, dužan je prije njegove uporabe dostaviti obavijest Komori o odabiru psihodijagnostičkog sredstva na stranom jeziku.
(2)Povjerenstvo temeljem obavijesti iz stavka 1. ovog članka u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti daje mišljenje o psihodijagnostičkom sredstvu na stranom jeziku.
(3)Na obrazloženi zahtjev ovlaštenog psihologa Povjerenstvo može, iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, mišljenje o psihodijagnostičkom sredstvu na stranom jeziku dati žurno.
(4)Na dostavu obavijesti i davanje mišljenja o psihodijagnostičkom sredstvu na stranom jeziku odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 15. i 16. ovog Pravilnika kojima je uređeno podnošenje zahtjeva za kategorizaciju odnosno davanje mišljenja o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
(5)Psiholog koji ne obavijesti Komoru o odabiru nekategoriziranog psihodijagnostičkog sredstva na stranom jeziku na način utvrđen stavkom 1. ovog članka ili koji se ne pridržava mišljenja Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka, čini disciplinsku povredu.
IV. POVJERENSTVO ZA PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTVA
Povjerenstvo za psihodijagnostička sredstva
Članak 21.
(1)Povjerenstvo ima najmanje pet (5) članova pri čemu broj članova mora biti neparan. Prilikom imenovanja članova Povjerenstva, Upravni odbor vodit će računa da, ukoliko je to moguće, članovi budu iz različitih područja primijenjene psihologije.
(2)Članom Povjerenstva može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva u struci od čega najmanje tri (3) godine radnog iskustva u konstrukciji, primjeni ili obrazovanju u vezi s psihodijagnostičkim sredstvima, od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Poslovi Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva
Članak 22.
(1)Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:
-daje mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva,
-predlaže mjere za poboljšanje uporabe i zaštite psihodijagnostičkih sredstava,
-predlaže mjere u slučajevima neovlaštenog korištenja psihodijagnostičkih sredstava,
-predlaže smjernice za primjenu psihodijagnostičkih sredstava,
-obavlja i druge poslove temeljem ovog Pravilnika i drugih općih akata Komore.
(2)Mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva i odluku iz članka 18. stavka 1. potpisuje predsjednik Povjerenstva.
(3)Na sastav, način rada, odlučivanje te druga pitanja vezana za Povjerenstvo koja nisu uređena odredbama ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore.
V. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA
Zaštita i pohrana psihodijagnostičkih sredstava
Članak 23.
(1)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.
(2)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstava pohranjuju se na mjestu koje je zaštićeno od mogućih zloporaba i pristupa neovlaštenih osoba.
(3)Zabrana iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na sve psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, psihotehničare, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i druge sudionike u psihodijagnostičkom procesu.
(4)Neovlaštenim osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatraju se osobe koje nisu psiholozi te ne sudjeluju u procesu izrade, distribucije, primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava
(5)Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se na jednak način na neiskorištena kao i na iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva, koja su sastavni dio psihološke dokumentacije.
(6)U postupcima pred državnim tijelima u kojima je ovlašteni psiholog dužan dostaviti psihološku dokumentaciju, iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva dostavljaju se u posebnom omotu na kojem je potrebno istaknuti obavijest da se radi o posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima s kojima se postupa sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i odredbama ovog Pravilnika.
(7)Ovlašteni psiholog dužan je bez odgode obavijestiti Komoru o svakoj povredi zaštite ili pohrane psihodijagnostičkih sredstava.
Obavijest o zaštiti posebno zaštićenog psihodijagnostičkog sredstva
Članak 24.
Radi dodatne zaštite i potvrde vrijednosti pojedinog posebno zaštićenog psihodijagnostičkog sredstva pravna ili fizička osoba odgovorna za distribuciju takvog sredstva obvezna je na primjerenom mjestu na psihodijagnostičkom sredstvu ili na popratnoj dokumentaciji istaknuti obavijest idućeg sadržaja:
»Ovaj ___________ (test, upitnik, aparat ili dr.) Odlukom Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore KLASA: ___________ , URBROJ: ___________ od dana ___________ godine uvršten je na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava te je svako neovlašteno ili nepropisno rukovanje, korištenje, primjena ili interpretacija zabranjeno i kažnjivo sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti.«.
Rok pohrane iskorištenih psihodijagnostičkih sredstava
Članak 25.
Iskorištena psihodijagnostička sredstva pohranjuju se na rok od dvije (2) godine od dana iskorištenja, ukoliko posebnim propisima nije određen drugi rok pohrane, a po isteku roka uništavaju se sukladno propisima o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva.
Nabavljanje i predaja na uporabu psihodijagnostičkih sredstava
Članak 26.
(1)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva, koja za potrebe obavljanja psihološke djelatnosti nabavlja poslodavac koji nije ovlašteni psiholog, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama ili kutijama s istaknutom obavijesti »OTVARA OVLAŠTENI PSIHOLOG OSOBNO«.
(2)Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka ili druga neiskorištena psihodijagnostička sredstva kojima raspolaže poslodavac predaju se na uporabu ovlaštenom psihologu, bez odgode, o čemu se sastavlja zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba poslodavca i ovlašteni psiholog kojemu se predaju na uporabu neiskorištena psihodijagnostička sredstva.
(3)Ukoliko poslodavac iz stavka 1. ovog članka odbije ili onemogući predaju na uporabu posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori, ovlašteni psiholog dužan je o tome bez odgode obavijestiti Komoru.
Povjerena psihodijagnostička sredstava
Članak 27.
(1)Iskorištena psihodijagnostička sredstva poslodavca koji nije ovlašteni psiholog, a za koja psihodijagnostička sredstva postoji obveza pohrane sukladno odredbama ovog Pravilnika ili sukladno posebnim propisima, smatraju se povjerenima ovlaštenom psihologu zaposlenom kod poslodavca.
(2)Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka koja obzirom na nepropisni način pohrane, nedostupnost ili druge okolnosti za koje nije odgovoran ovlašteni psiholog i koje onemogućavaju ovlaštenog psihologa u ostvarivanju neposrednog raspolaganja i nadzora nad takvim psihodijagnostičkim sredstvima sukladno odredbama ovog Pravilnika i pravilima struke, ne mogu se smatrati povjerenima niti se takva psihodijagnostička sredstva mogu povjeriti ovlaštenom psihologu.
(3)Ukoliko poslodavac iz stavka 1. ovog članka na upozorenje ovlaštenog psihologa ne otkloni okolnosti iz stavka 2. ovog članka, ovlašteni psiholog dužan je o tome bez odgode obavijestiti Komoru.
(4)Psiholog koji ne obavijesti Komoru o okolnostima iz stavka 2. ovog članka, čini disciplinsku povredu.
Predaja neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori
Članak 28.
(1)Ukoliko ovlašteni psiholog kojemu su predana na uporabu neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva prestaje obavljati psihološku djelatnost kod poslodavca, a poslodavac nema zaposlenog drugog ovlaštenog psihologa kojem bi se predala na uporabu takva sredstva, neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva predaju se na pohranu Komori.
(2)Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka predaju se bez odgode Komori, o čemu se sastavlja pisani zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, ovlašteni psiholog kojemu su predana na uporabu posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva i ovlaštena osoba Komore.
(3)Ukoliko poslodavac iz stavka 1. ovog članka odbije ili onemogući predaju neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori, ovlašteni psiholog dužan je o tome bez odgode obavijestiti Komoru.
(4)Psiholog koji ne preda Komori na pohranu neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva na način utvrđen stavkom 1. ovog članka ili ne obavijesti Komoru o okolnosti iz stavka 3. ovog članka, čini disciplinsku povredu.
(5)Odredbe ovog članka kojima je određena obveza i način predaje neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori odgovarajuće se primjenjuju i na druge pravne ili fizičke osobe, osim izdavača i distributera psihodijagnostičkih sredstava, koje su stekle i raspolažu posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima, a koje nisu ovlašteni psiholozi odnosno koje nemaju zaposlenog ovlaštenog psihologa kojem bi se povjerila ta psihodijagnostička sredstva.
Predaja drugih neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstava Komori
Članak 29.
(1)Osim psihodijagnostičkih sredstava iz članka 28. ovog Pravilnika Komori se mogu predati na pohranu idruga neiskorištena psihodijagnostička sredstva odnosno neiskorištena psihodijagnostička sredstva koja nisu posebno zaštićena.
(2)Na predaju neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstva iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 28. ovog Pravilnika kojima je uređena predaja neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Pohrana neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstava u Komori
Članak 30.
(1)Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva predana Komori pohranjuju se u arhivu Komore u zatvorenim omotnicama ili kutijama te se s njima postupa na sukladno propisima o uredskom poslovanju javnopravnih tijela odnosno propisima o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva, osim ako odredbama ovog Pravilnika nije drugačije propisano.
(2)Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjuju se u Komori na rok od tri (3) godine od dana predaje, nakon isteka kojeg roka vlasnik može donijeti odluku o raspolaganju psihodijagnostičkim sredstvima iz članka 31. stavka 1. ovog Pravilnika.
(3)Na pohranu neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstva koja nisu posebno zaštićena odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog članka kojima je uređena pohrana neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Raspolaganje neiskorištenim psihodijagnostičkim sredstvima pohranjenim u Komori
Članak 31.
(1)Neiskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima pohranjenim u Komori raspolaže vlasnik, a odluku vlasnika o prodaji, darovanju ili uništavanju posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava provodi Komora, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
(2)Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjena u Komori za koja je vlasnik donio odluku iz stavka 1. ovog članka, Komora predaje isključivo fizičkoj osobi koja je ovlašteni psiholog ili pravnoj osobi koja ima zaposlenog ovlaštenog psihologa, o čemu se sastavlja pisani zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba prenositelja, ovlaštena osoba stjecatelja, ovlašteni psiholog kojemu se predaju na uporabu posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva i ovlaštena osoba Komore.
(3)Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjena u Komori za koja vlasnik u roku od (6) mjeseci od proteka roka od tri (3) godine ne donese odluku o raspolaganju psihodijagnostičkim sredstvima iz članka 31. stavka 1. ovog, smatraju se vlasništvom Komore.
(4)Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjena u Komori u vlasništvu pravne osobe koja prestane postojati ili fizičke osobe koja umre, a pravni slijednik ne postoji ili ga nije moguće utvrditi, te u drugim slučajevima kada je vlasnik nepoznat, smatraju se vlasništvom Komore.
(5)Na raspolaganje neiskorištenim psihodijagnostičkim sredstvima koja nisu posebno zaštićena odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog članka kojima je uređeno raspolaganje neiskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima.
Predaja iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori
Članak 32.
(1)Ukoliko ovlašteni psiholog kojemu su povjerena iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva za koja postoji obveza pohrane prestaje obavljati psihološku djelatnost kod poslodavca, a poslodavac nema zaposlenog drugog ovlaštenog psihologa kojem bi se povjerila takva sredstva, iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva za koja postoji obveza pohrane predaju se na pohranu Komori.
(2)Iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka predaju se bez odgode Komori, o čemu se sastavlja pisani zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, ovlašteni psiholog kojemu su povjerena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva i ovlaštena osoba Komore.
(3)Zapisnik iz stavka 2. ovog članka sadrži naznaku roka pohrane iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava sukladno posebnim propisima, ukoliko je takav rok određen.
(4)Na predaju iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava odgovarajuće se primjenjuju preostale odredbe članka 28. ovog Pravilnika kojim je uređena predaja neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori.
Pohrana iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava u Komori
Članak 33.
(1)Iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjuju se u Komori na rok od dvije (2) godine od dana iskorištenja, ukoliko posebnim propisima nije određen drugi rok pohrane, nakon isteka kojeg roka Komora uništava takva sredstva sukladno propisima o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva.
(2)Na pohranu iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstva odgovarajuće se primjenjuju preostale odredbe članka 30. ovog Pravilnika kojim je uređena pohrana neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava u Komori.
Raspolaganje iskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima pohranjenim u Komori
Članak 34.
Na raspolaganje iskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31. stavaka 1., 2. i 4. ovog Pravilnika kojima je uređeno raspolaganje neiskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima.
Neovlaštena ili nepropisna uporaba psihodijagnostičkih sredstava
Članak 35.
(1)Pravnu ili fizičku osobu koja neovlašteno ili nepropisno uporabi psihodijagnostičko sredstvo, Komora će pisanim putem upozoriti i zatražiti da odmah prestane s neovlaštenom ili nepropisnom uporabom psihodijagnostičkog sredstva.
(2)Protiv pravne ili fizičke osobe koja i nakon upozorenja iz stavka 1. ovog članka nastavi neovlaštenu ili nepropisnu uporabu psihodijagnostičkog sredstva Komora će podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu ili pokrenuti drugi odgovarajući postupak sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i općim aktima Komore.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Usklađivanje psihodijagnostičkih sredstava
Članak 36.
Vlasnici psihodijagnostičkih sredstava koji u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja koriste psihodijagnostička sredstva koja nisu kategorizirana, dužni su u roku od jedne (1) godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika podnijeti Komori zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva.
Donošenje provedbenih akata
Članak 37.
Povjerenstvo će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika:
- uskladiti Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava s odredbama ovog Pravilnika.
Primjena odredaba Pravilnika
Članak 38.
(1)Postupci koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se po odredbama ovoga Pravilnika.
(2)Na sva psihodijagnostička sredstva koja su u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika pohranjena u Komori odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređena zaštita i pohrana psihodijagnostičkih sredstava.
(3)Rokovi pohrane sredstava psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 2. ovog članka teku od dana njihove pohrane u Komori.
Prestanak važenja općih akata
Članak 39.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o psihodijagnostičkim sredstvima od 19. svibnja 2005. godine sa svim njegovim izmjenama i dopunama.
Stupanje na snagu Pravilnika
Članak 40.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na mrežnoj stranici Komore.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb ___________________. godine.
PREDSJEDNIK
HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE
Dejvid Zombori
PRILOG 1
STANDARDI
UPORABE PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA
Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava
Članak 1.
(1)Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava (dalje: Standardi) obuhvaćaju:
1.Procjenu potencijalne koristi testiranja u situaciji procjenjivanja.
2.Provjeru prikladnosti psihodijagnostičkog sredstva i njegove uporabe.
3.Uporabu psihodijagnostičkog sredstva u ispitivanju osoba s posebnim potrebama.
(2)Ovlašteni psiholog pri primjeni psihodijagnostičkih sredstava mora imati relevantna stručna znanja i vještine primjene te je obvezan pri primjeni i uporabi psihodijagnostičkih sredstava postupati prema ovim Standardima.
(3)Standardi se na odgovarajući način primjenjuju i na uporabu psihodijagnostičkih sredstava od strane psihologa ukoliko takva uporaba nije protivna odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Pravilnika o psihodijagnostičkim sredstvima.
Procjena potencijalne koristi testiranja u situaciji procjenjivanja
Članak 2.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1.Imati razumno opravdanje za uporabu psihodijagnostičkog sredstva.
2.Uvjeriti se postoji li opravdani razlog upućivanja korisnika psiholoških usluga na testiranje.
3.Odrediti prikladna psihodijagnostička sredstva s obzirom na svrhu testiranja i osobine klijenta.
4.Potražiti druge relevantne dodatne izvore informacija.
5.Osigurati da se iskoriste svi dostupni dodatni izvori informacija.
Provjera prikladnosti psihodijagnostičkog sredstva i njegove uporabe
Članak 3.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1.Pratiti promjene koje se s vremenom događaju u populacijama ispitanika i korištenim kriterijskim mjerama.
2.Biti svjestan potrebe za reevaluacijom uporabe psihodijagnostičkog sredstva ako se promijeni njegov oblik, sadržaj ili način primjene.
3.Biti svjestan potrebe za reevaluacijom dokaza o valjanosti, ako se promijeni svrha uporabe psihodijagnostičkog sredstva.
4.Sudjelovati u formalnim validacijskim istraživanjima kada je to moguće.
5.Pomagati u ažuriranju informacija o normama, pouzdanosti i valjanosti psihodijagnostičkog sredstva davanjem relevantnih testovnih podataka onima koji razvijaju psihodijagnostička sredstva, izdavačima te istraživačima.
Uporaba psihodijagnostičkih sredstava u ispitivanju osoba s posebnim potrebama
Članak 4.
Prema ovom standarduovlašteni psiholog treba:
1.Razmotriti uporabu alternativnih metoda procjenjivanja umjesto modificiranja psihodijagnostičkog sredstva.
2.Napraviti odgovarajuće prilagodbe za korisnike sa slušnim, vizualnim i motoričkim oštećenjima ili drugim poteškoćama.
3.Potražiti relevantni profesionalni savjet, ako potreba za modifikacijom primjene psihodijagnostičkog sredstva nadilazi postojeće mogućnosti.
4.Znati da modifikacije, ako su potrebne, ovise o prirodi posebne potrebe i trebaju biti napravljene tako da minimalno utječu na valjanost rezultata.
5.Omogućiti dostupnost informacije o prirodi svake modifikacije u psihodijagnostičkom sredstvu ili primjeni psihodijagnostičkog sredstva onima koji interpretiraju ili odlučuju na temelju rezultata psihodijagnostičkog sredstva, kako interpretacija ne bi bila pristrana, a odluka nepravedna.
Priprema za testiranje
Članak 5.
Prema ovom standarduovlašteni psiholog treba obaviti sljedeće pripreme za psihodijagnostičko testiranje:
1.Osigurati korisnicima psiholoških usluga na vrijeme jasnu informaciju o svrsi testiranja i pravilima koje moraju slijediti.
2.Omogućiti korisnicima psiholoških usluga odgovarajuću pripremu, upute i zadatke za vježbu.
3.Korisnicima psiholoških usluga jasno objasniti njihova prava i odgovornosti.
4.Objasniti korisnicima psiholoških usluga, kada je testiranje neobvezno, posljedice testiranja i odustajanja od testiranja kako bi mogli donijeti odluku o svojem sudjelovanju.
5.Napraviti potrebne pripreme kako bi se osiguralo sljedeće:
a usklađenost priprema s onima određenima u priručniku;
b.dostupnost mjesta za testiranje u odgovarajućem prostoru: prostorija mora biti dovoljno prostrana, zračna, dobro osvijetljena i zaštićena od buke i drugih izvanjskih utjecaja;
c.dovoljna količina provjerenog i ispravnog testovnog materijala;
d.primjenu psihodijagnostičkih sredstava obavljaju isključivo educirane osobe;
e.odgovarajuću prilagodbu za testiranje osoba s posebnim potrebama.
Primjena psihodijagnostičkog sredstva
Članak 6.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1.Uspostaviti dobru suradnju s naručiteljima i korisnicima psiholoških usluga.
2.Izbjeći stvaranje ili poticanje nepotrebne anksioznosti, osim ako je ona predmet mjerenja.
3.Osigurati uklanjanje potencijalnih izvora ometanja (npr. alarmi na satovima, mobiteli).
4.Prije početka testiranja provjeriti imaju li svi potrebne materijale.
5.Primijeniti psihodijagnostičko sredstvo u odgovarajućim nadgledanim uvjetima.
6.Jasno i razgovjetno pročitati upute i provjeriti jesu li korisnici psiholoških usluga upute razumjeli.
7.Pružiti dovoljno vremena za rješavanje primjera.
8.Provjeriti jesu li vraćeni svi materijali na kraju testiranja.
9. Provjeriti jesu li uvjeti testiranja bili pod kontrolom i jesu li korisnici psiholoških usluga bili izloženi ometanjima tijekom testiranja.
Interpretacija rezultata
Članak 7.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1.Dobro razumjeti teorijski ili konceptualni temelj psihodijagnostičkog sredstva, pripadajuću dokumentaciju i uputu za korištenje i interpretaciju rezultata.
2.Dobro razumjeti korištene ljestvica, karakteristike normativnih ili usporednih skupina i ograničenja rezultata.
3.Spriječiti pristranost u tumačenju rezultata osoba koje pripadaju skupinama različitog kulturalnog naslijeđa, stupnja obrazovanja, dobi ili su različitog etničkog porijekla.
4.Koristiti odgovarajuće rezultate normativnih ili usporednih skupina kad su dostupni.
5.Interpretirati rezultate u svjetlu dostupnih informacija o osobi (uključujući dob, spol, obrazovanje, kulturu i druge čimbenike) te uzevši u obzir tehnička ograničenja psihodijagnostičkog sredstva, kontekst procjenjivanja i potrebe onih s opravdanim zanimanjem za ishod procesa.
6.Izbjegavati generaliziranje rezultata psihodijagnostičkog sredstva na osobine koje ono ne mjeri.
7.Pri interpretaciji rezultata uzeti u obzir pouzdanost svake ljestvice, pogrešku mjerenja i druge karakteristike koje su mogle umjetno sniziti ili povisiti rezultate.
8.Biti svjestan mogućih stereotipa i izbjegavati interpretiranje rezultata na način koji podržava stereotipe.
9.Uzeti u obzir svaki dokaz o prethodnom iskustvu s psihodijagnostičkim sredstvom, ako postoje podaci o efektima takvog iskustva na učinak na psihodijagnostičkom sredstvu.
Točna prezentacija rezultata relevantnim osobama
Članak 8.
Prema ovom standarduovlašteni psiholog treba:
1.Prezentirati testovne rezultate samo osobama koje na to imaju zakonsko pravo.
2.Mišljenja, ocjene, procjene i izvještaji psihologa moraju biti u skladu s razinom razumijevanja onih koji ih primaju i svrhom procjenjivanja.
3.Jasno naglasiti da testovni rezultati predstavljaju samo jedan izvor podataka i da ih uvijek treba sagledati zajedno s ostalim informacijama i objasniti koliku važnost u odnosu na ostale informacije o procjenjivanim ljudima imaju testovni rezultati.
4.Kad je to moguće, dati donositeljima odluka informaciju o tome kako im rezultati mogu koristiti prilikom odlučivanja.
5.Naručiteljima ili korisnicima psiholoških usluga na razumljiv način objasniti rezultate kada oni služe za klasifikaciju.
6.Uključiti u pisane izvještaje jasan sažetak i kad je potrebno, specifične preporuke.
7.Kad je to moguće u prezentaciji rezultata izbjegavati brojčane podatke, nego koristiti kvalitativne kategorije i interpretaciju.
HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA
Na temelju članka 16. stavka 2. i članka 27. Zakona o psihološkoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 98/19 i 18/22) i članka 12. stavka 2. alineje 9. i članka 35. stavka 3. Statuta Hrvatske psihološke komore (»Narodne novine«, broj 21/21, 109/22) Skupština Hrvatske psihološke komore na ________ sjednici održanoj dana ______________. godine donosi
PRAVILNIK
O PSIHODIJAGNOSTIČKIM SREDSTVIMA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Ovim Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima (dalje u tekstu: Pravilnik) uređuje se kategorizacija psiholoških testova i mjernih instrumenata (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva), sastav i djelokrug rada Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva, postupak kategorizacije i uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, uvjeti pohrane i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava prilog su ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio (Prilog 1).
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Rodna ravnopravnost
Članak 2.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pojmovi
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
1. čelnik tijela je Predsjednik Hrvatske psihološke komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
2. drugi stručnjaci su članovi pojedinih profesija (npr. logopedi, psihijatri, neurolozi ili doktori medicine sa specijalnostima u drugim područjima, pedagozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi ili socijalni radnici) izričito određeni odlukom o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika kojima se obzirom na njihovu temeljnu djelatnost omogućava samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati pojedino psihodijagnostičko sredstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
3. iskorištena psihodijagnostička sredstva su primijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
4. neiskorištena psihodijagnostička sredstva su neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za jednokratnu uporabu koje nakon njihove primjene nije moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga ili primijenjeni ili neprimijenjeni psihološki testovi i mjerni instrumenti namijenjeni za višekratnu uporabu koje je nakon njihove primjene moguće ponovno primjenjivati na korisnicima psiholoških usluga.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
5. ovlaštena osoba Komore je osoba ovlaštena od čelnika tijela sukladno propisima o unutarnjem ustrojstvu Komore, u opisu poslova koje je rad sa psihodijagnostičkim sredstvima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
6. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
7. poslodavac je fizička ili pravna osoba koja zapošljava psihologa ili ovlaštenog psihologa i za koju psiholog ili ovlašteni psiholog u radnom odnosu obavlja poslove u području psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
8. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i posebnim propisima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
9. psiholog vježbenik je psiholog koji je stekao pravo na obavljanje vježbeničkog staža i koji je upisan u Imenik psihologa vježbenika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
10. statusna posljedica je svaka promjena osobnog stanja izražena u pojedinačnoj odluci nadležnog javnopravnog tijela ili drugog subjekta javnog ili privatnog prava koji u okviru svojih ovlasti redovito odlučuje o ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba vezanim za brak, izvanbračne ili istospolne zajednice, pravne odnose roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje, imovinske odnose između članova obitelji, statusna prava državljana ili stranaca, ostvarivanju osobnih prava i obveza fizičkih osoba koja se odnose na zdravlje i suodlučivanje prilikom korištenja usluga zdravstvene zaštite, rad, radne odnose i socijalnu zaštitu te obrazovanje.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
11. vlasnik je fizička ili pravna osoba koja je nositelj prava vlasništva na psihodijagnostičkom sredstvu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
12. uporaba psihodijagnostičkog sredstva obuhvaća primjenu i interpretaciju psihodijagnostičkih sredstava od strane ovlaštenog psihologa ili od strane drugih stručnjaka kojima je primjena i interpretacija pojedinog psihodijagnostičkog sredstva izričito dopuštena odlukom o kategorizaciji pojedinog psihodijagnostičkog sredstva donesenom sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Primjena odredaba Pravilnika na psihologe vježbenike
Članak 4.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psiholog vježbenik može, isključivo pod nadzorom psihologa mentora, odabrati, primjenjivati i interpretirati psihodijagnostička sredstva pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Na psihologe vježbenike na odgovarajući se način primjenjuju preostale odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na psihologe ili ovlaštene psihologe, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
II. PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTAVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Uporaba nekategoriziranih psiholoških testova i mjernih instrumenata
Članak 5.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihološki testovi i mjerni instrumenti koji nisu kategorizirani u skladu s odredbama ovog Pravilnika zabranjeno je uporabljivati u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na uporabu psihodijagnostičkih sredstava na stranim jezicima na izvornim govornicima stranog jezika, u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Psiholog koji u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja uporabi nekategorizirane psihološke testove i mjerne instrumente čini težu disciplinsku povredu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Smjernice za primjenu psihodijagnostičkih sredstava
Članak 6.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Smjernice za primjenu pojedinih kategorija ili vrsta psihodijagnostičkih sredstava donosi Upravni odbor na prijedlog Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorije psihodijagnostičkih sredstava
Članak 7.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva kategoriziraju se prema područjima i ciljevima koji se postižu njihovom primjenom te stručnoj osposobljenosti potrebnoj za pravilnu primjenu pojedinog psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Kategorizirana psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se u kategorije: »0«, »A«, »B« ili »C«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »0«
Članak 8.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) U kategoriju »0« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su namijenjena za mjerenje psihičkih osobina u istraživačkim projektima, pokusima, vježbama i slično, a čija primjena i interpretacija ne zahtijeva specifična psihološka znanja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka osim psihologa mogu primjenjivati i interpretirati i drugi stručnjaci u postupcima prikupljanja statističkih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja ili stručnog opažanja te za njihovu uporabu nije potrebno posebno dopuštenje Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka ne smiju se primjenjivati za individualne dijagnostičke ili prognostičke svrhe te njihova primjena i interpretacija rezultata ne može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »A«
Članak 9.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »A« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati drugi stručnjaci s obveznom dodatnom izobrazbom i ovlašteni psiholozi bez obvezne dodatne izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Cilj uporabe psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 1. ovog članka je dobivanje podataka koji služe u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe, a primjena i interpretacija rezultata ovih psihodijagnostičkih sredstava može imati statusne posljedice za sudionike mjerenja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »B«
Članak 10.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »B« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi, bez obvezne dodatne izobrazbe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Kategorija »C«
Članak 11.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategoriju »C« mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati isključivo ovlašteni psiholozi s obveznom dodatnom izobrazbom.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) U kategoriju »C« uvrštavaju se psihodijagnostička sredstva koja su proceduralno i interpretativno najsloženiji testovi i instrumenti (npr. pojedini multidimenzionalni inventari ličnosti, individualni testovi inteligencije i projektivne tehnike), a koji se uporabljuju u psihodijagnostičke i prognostičke svrhe.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva
Članak 12.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima smatraju se sva psihodijagnostička sredstva uvrštena u kategorije »B« i »C«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva mogu samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholozi, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava
Članak 13.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva uvrštavaju se na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava sadrži sljedeće podatke:
1. puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,
2. kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,
3. vrstu psihodijagnostičkog sredstva (npr. test sposobnosti, test ličnosti, razvojni test, neuropsihološki test i sl.),
4. podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za izdavanje i/ili distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
5. autora, odnosno priređivača psihodijagnostičkog sredstva,
6. godinu konstrukcije,
7. datum odluke kojom se psihodijagnostičko sredstvo uvrštava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava objavljuje se na mrežnim stranicama Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
III. KATEGORIZACIJA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Obveznik kategorizacije psihodijagnostičkih sredstava
Članak 14.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstava, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužan je podnijeti izdavač, autor, distributer ili zastupnik psihodijagnostičkog sredstava odnosno druga fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva nabavljenog od izdavača, autora, distributera ili zastupnika psihodijagnostičkog sredstva odnosno druge osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, prije njegovog stavljanja u promet u Republici Hrvatskoj, dužna je podnijeti fizička ili pravna osoba koja stavlja u promet psihodijagnostičko sredstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkih sredstava
Članak 15.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Postupak kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva pokreće se podnošenjem zahtjeva za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Komore, a predaje se poštom preporučeno ili neposredno Tajništvu Komore .
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnositelj potpisuje vlastoručno.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Zahtjevu iz stavka 1. ovog članka prilaže se sljedeća dokumentacija:
1. podatci o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
2. prijedlog podnositelja zahtjeva o kategoriji psihodijagnostičkog sredstva,
3. testovna dokumentacija,
4. tehnički opis, ukoliko je psihodijagnostičko sredstvo za koje se podnosi zahtjev za kategorizaciju aparat,
5. drugi dokazi sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(5) Testovna dokumentacija iz stavka 4. točke 3. ovog članka mora sadržavati norme psihodijagnostičkog sredstva ako koncepcija testa to zahtjeva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(6) Tehnički opis iz stavka 4. točke 4. ovog članka sadržava osobito: područje tehnike u kojem je izrađen aparat, crtež s kratkim opisom, detaljan opis načina primjene aparata i dr.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(7) Ukoliko podnositelj zahtjeva nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju ili zahtjev ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti Povjerenstvo će pozvati podnositelja zahtjeva da u roku od 30 dana dopuni zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne postupi u za to ostavljenom roku, Povjerenstvo će zahtjev odbaciti odlukom.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(8) Odluka iz stavka 6. ovog članka dostavlja se podnositelju zahtjeva preporučenom pošiljkom s povratnicom.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(9) Protiv odluke iz stavka 6. ovog članka podnositelj zahtjeva može izjaviti prigovor čelniku tijela u roku od 15 dana od dana dostave odluke.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva
Članak 16.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Povjerenstvo temeljem dostavljene dokumentacije iz članka 15. stavka 4. u roku od 30 dana od dana predaje urednog i potpunog zahtjeva daje mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Povjerenstvo je slobodno od podnositelja zahtjeva zatražiti i druge podatke o psihodijagnostičkom sredstvu , dostavu izvornika psihodijagnostičkog sredstva ili njegovih dijelova ili neposredan uvid u psihodijagnostičko sredstvo za koje je pokrenut postupak kategorizacije .
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Povjerenstvo prilikom davanja mišljenja iz stavka 1. ovog članka nije vezano prijedlogom podnositelja zahtjeva o kategoriji psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odlučivanje o zahtjevu za kategorizaciju
Članak 17.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Upravni odbor temeljem dostavljene dokumentacije i mišljenja Povjerenstva o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva u roku od 60 dana od dana dostave mišljenja Povjerenstva odlučuje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Ukoliko psihodijagnostičko sredstvo za koje se traži kategorizacija ispunjava pretpostavke za kategorizaciju, Upravni odbor će donijeti odluku o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Ukoliko psihodijagnostičko sredstvo za koje se traži kategorizacija ne ispunjava pretpostavke za kategorizaciju, Upravni odbor će donijeti odluku o odbijanju kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Odluka o kategorizaciji
Članak 18.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Odluka o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva sadrži:
1. podatke o podnositelju zahtjeva,
2. puni i skraćeni naziv psihodijagnostičkog sredstva,
3. kategoriju psihodijagnostičkog sredstva,
4. popis profesija čiji članovi (drugi stručnjaci) mogu pristupiti obveznoj dodatnoj izobrazbi, u slučaju kategorizacije psihodijagnostičkog sredstva u kategoriju »A«,
5. vrstu psihodijagnostičkog sredstva (npr. test sposobnosti, test ličnosti, razvojni test, neuropsihološki test i sl.),
6. podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj i odgovornoj za izdavanje i/ili distribuciju psihodijagnostičkog sredstva,
7. autora psihodijagnostičkog sredstva ,
8. priređivača psihodijagnostičkog sredstva, u slučaju prilagođavanja stranih psihodijagnostičkih sredstava,
9. godinu izdavanja ili konstrukcije,
10. namjenu – predmet mjerenja,
11. jezik psihodijagnostičkog sredstva,
12. skupinu ispitanika kojima je sredstvo namijenjeno,
13. oblik,
14. broj čestica,
15. primjenu,
16. ocjenjivanje odgovora,
17. uputu o jasnim ograničenjima u primjeni, ukoliko je ista predložena,
18. obrazloženje odluke s naznakom mišljenja Povjerenstva,
19. brojčanu oznaku i datum donošenja odluke,
20. druge podatke sukladno odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Osim podataka iz stavka 1. ovog članka, izreka odluke o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva u kategorije »B« ili »C« sadrži i naznaku uvrštavanja psihodijagnostičkog sredstva na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Odluka iz stavka 1. ovog članka dostavlja se podnositelju zahtjeva preporučenom pošiljkom s povratnicom.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povrat izvornika psihodijagnostičkog sredstva
Članak 19.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Podnositelj zahtjeva za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva može podnijeti zahtjev za povrat izvornika psihodijagnostičkog sredstva ili njegovih dijelova dostavljenih na temelju zahtjeva iz članka 15. stavka 4., o čemu odlučuje Povjerenstvo.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Obavijest o odabiru psihodijagnostičkog sredstva na stranom jeziku
Članak 20.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Ovlašteni psiholog koji odabere psihodijagnostičko sredstvo na stranom jeziku radi njegove uporabe na izvornim govornicima stranog jezika u Republici Hrvatskoj, dužan je prije njegove uporabe dostaviti obavijest Komori o odabiru psihodijagnostičkog sredstva na stranom jeziku.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Povjerenstvo temeljem obavijesti iz stavka 1. ovog članka u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti daje mišljenje o psihodijagnostičkom sredstvu na stranom jeziku.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Na obrazloženi zahtjev ovlaštenog psihologa Povjerenstvo može, iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, mišljenje o psihodijagnostičkom sredstvu na stranom jeziku dati žurno.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Na dostavu obavijesti i davanje mišljenja o psihodijagnostičkom sredstvu na stranom jeziku odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 15. i 16. ovog Pravilnika kojima je uređeno podnošenje zahtjeva za kategorizaciju odnosno davanje mišljenja o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(5) Psiholog koji ne obavijesti Komoru o odabiru nekategoriziranog psihodijagnostičkog sredstva na stranom jeziku na način utvrđen stavkom 1. ovog članka ili koji se ne pridržava mišljenja Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka, čini disciplinsku povredu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
IV. POVJERENSTVO ZA PSIHODIJAGNOSTIČKA SREDSTVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerenstvo za psihodijagnostička sredstva
Članak 21.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Povjerenstvo ima najmanje pet (5) članova pri čemu broj članova mora biti neparan. Prilikom imenovanja članova Povjerenstva, Upravni odbor vodit će računa da, ukoliko je to moguće, članovi budu iz različitih područja primijenjene psihologije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Članom Povjerenstva može se imenovati ovlašteni psiholog koji, osim uvjeta određenih odredbama općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore, na dan isteka javnog poziva ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva u struci od čega najmanje tri (3) godine radnog iskustva u konstrukciji, primjeni ili obrazovanju u vezi s psihodijagnostičkim sredstvima, od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Poslovi Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva
Članak 22.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:
- daje mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva,
- predlaže mjere za poboljšanje uporabe i zaštite psihodijagnostičkih sredstava,
- predlaže mjere u slučajevima neovlaštenog korištenja psihodijagnostičkih sredstava,
- predlaže smjernice za primjenu psihodijagnostičkih sredstava,
- obavlja i druge poslove temeljem ovog Pravilnika i drugih općih akata Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Mišljenje o kategorizaciji psihodijagnostičkog sredstva i odluku iz članka 18. stavka 1. potpisuje predsjednik Povjerenstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Na sastav, način rada, odlučivanje te druga pitanja vezana za Povjerenstvo koja nisu uređena odredbama ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim je uređen rad povjerenstava Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
V. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Zaštita i pohrana psihodijagnostičkih sredstava
Članak 23.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstava pohranjuju se na mjestu koje je zaštićeno od mogućih zloporaba i pristupa neovlaštenih osoba.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na sve psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, psihotehničare, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i druge sudionike u psihodijagnostičkom procesu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Neovlaštenim osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka smatraju se osobe koje nisu psiholozi te ne sudjeluju u procesu izrade, distribucije, primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(5) Odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka primjenjuju se na jednak način na neiskorištena kao i na iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva, koja su sastavni dio psihološke dokumentacije.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(6) U postupcima pred državnim tijelima u kojima je ovlašteni psiholog dužan dostaviti psihološku dokumentaciju, iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva dostavljaju se u posebnom omotu na kojem je potrebno istaknuti obavijest da se radi o posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima s kojima se postupa sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(7) Ovlašteni psiholog dužan je bez odgode obavijestiti Komoru o svakoj povredi zaštite ili pohrane psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Obavijest o zaštiti posebno zaštićenog psihodijagnostičkog sredstva
Članak 24.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Radi dodatne zaštite i potvrde vrijednosti pojedinog posebno zaštićenog psihodijagnostičkog sredstva pravna ili fizička osoba odgovorna za distribuciju takvog sredstva obvezna je na primjerenom mjestu na psihodijagnostičkom sredstvu ili na popratnoj dokumentaciji istaknuti obavijest idućeg sadržaja:
»Ovaj ___________ (test, upitnik, aparat ili dr.) Odlukom Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore KLASA: ___________ , URBROJ: ___________ od dana ___________ godine uvršten je na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava te je svako neovlašteno ili nepropisno rukovanje, korištenje, primjena ili interpretacija zabranjeno i kažnjivo sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti.«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Rok pohrane iskorištenih psihodijagnostičkih sredstava
Članak 25.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Iskorištena psihodijagnostička sredstva pohranjuju se na rok od dvije (2) godine od dana iskorištenja, ukoliko posebnim propisima nije određen drugi rok pohrane, a po isteku roka uništavaju se sukladno propisima o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Nabavljanje i predaja na uporabu psihodijagnostičkih sredstava
Članak 26.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva, koja za potrebe obavljanja psihološke djelatnosti nabavlja poslodavac koji nije ovlašteni psiholog, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama ili kutijama s istaknutom obavijesti »OTVARA OVLAŠTENI PSIHOLOG OSOBNO«.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka ili druga neiskorištena psihodijagnostička sredstva kojima raspolaže poslodavac predaju se na uporabu ovlaštenom psihologu, bez odgode, o čemu se sastavlja zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba poslodavca i ovlašteni psiholog kojemu se predaju na uporabu neiskorištena psihodijagnostička sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Ukoliko poslodavac iz stavka 1. ovog članka odbije ili onemogući predaju na uporabu posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori, ovlašteni psiholog dužan je o tome bez odgode obavijestiti Komoru.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Povjerena psihodijagnostička sredstava
Članak 27.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Iskorištena psihodijagnostička sredstva poslodavca koji nije ovlašteni psiholog, a za koja psihodijagnostička sredstva postoji obveza pohrane sukladno odredbama ovog Pravilnika ili sukladno posebnim propisima, smatraju se povjerenima ovlaštenom psihologu zaposlenom kod poslodavca.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka koja obzirom na nepropisni način pohrane, nedostupnost ili druge okolnosti za koje nije odgovoran ovlašteni psiholog i koje onemogućavaju ovlaštenog psihologa u ostvarivanju neposrednog raspolaganja i nadzora nad takvim psihodijagnostičkim sredstvima sukladno odredbama ovog Pravilnika i pravilima struke, ne mogu se smatrati povjerenima niti se takva psihodijagnostička sredstva mogu povjeriti ovlaštenom psihologu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Ukoliko poslodavac iz stavka 1. ovog članka na upozorenje ovlaštenog psihologa ne otkloni okolnosti iz stavka 2. ovog članka, ovlašteni psiholog dužan je o tome bez odgode obavijestiti Komoru.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Psiholog koji ne obavijesti Komoru o okolnostima iz stavka 2. ovog članka, čini disciplinsku povredu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Predaja neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori
Članak 28.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Ukoliko ovlašteni psiholog kojemu su predana na uporabu neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva prestaje obavljati psihološku djelatnost kod poslodavca, a poslodavac nema zaposlenog drugog ovlaštenog psihologa kojem bi se predala na uporabu takva sredstva, neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva predaju se na pohranu Komori.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka predaju se bez odgode Komori, o čemu se sastavlja pisani zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, ovlašteni psiholog kojemu su predana na uporabu posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva i ovlaštena osoba Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Ukoliko poslodavac iz stavka 1. ovog članka odbije ili onemogući predaju neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori, ovlašteni psiholog dužan je o tome bez odgode obavijestiti Komoru.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Psiholog koji ne preda Komori na pohranu neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva na način utvrđen stavkom 1. ovog članka ili ne obavijesti Komoru o okolnosti iz stavka 3. ovog članka, čini disciplinsku povredu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(5) Odredbe ovog članka kojima je određena obveza i način predaje neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori odgovarajuće se primjenjuju i na druge pravne ili fizičke osobe, osim izdavača i distributera psihodijagnostičkih sredstava, koje su stekle i raspolažu posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima, a koje nisu ovlašteni psiholozi odnosno koje nemaju zaposlenog ovlaštenog psihologa kojem bi se povjerila ta psihodijagnostička sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Predaja drugih neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstava Komori
Članak 29.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Osim psihodijagnostičkih sredstava iz članka 28. ovog Pravilnika Komori se mogu predati na pohranu i druga neiskorištena psihodijagnostička sredstva odnosno neiskorištena psihodijagnostička sredstva koja nisu posebno zaštićena.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Na predaju neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstva iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 28. ovog Pravilnika kojima je uređena predaja neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pohrana neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstava u Komori
Članak 30.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva predana Komori pohranjuju se u arhivu Komore u zatvorenim omotnicama ili kutijama te se s njima postupa na sukladno propisima o uredskom poslovanju javnopravnih tijela odnosno propisima o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva, osim ako odredbama ovog Pravilnika nije drugačije propisano.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjuju se u Komori na rok od tri (3) godine od dana predaje, nakon isteka kojeg roka vlasnik može donijeti odluku o raspolaganju psihodijagnostičkim sredstvima iz članka 31. stavka 1. ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Na pohranu neiskorištenih psihodijagnostičkih sredstva koja nisu posebno zaštićena odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog članka kojima je uređena pohrana neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Raspolaganje neiskorištenim psihodijagnostičkim sredstvima pohranjenim u Komori
Članak 31.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Neiskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima pohranjenim u Komori raspolaže vlasnik, a odluku vlasnika o prodaji, darovanju ili uništavanju posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava provodi Komora, pod uvjetima i na način propisan odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjena u Komori za koja je vlasnik donio odluku iz stavka 1. ovog članka, Komora predaje isključivo fizičkoj osobi koja je ovlašteni psiholog ili pravnoj osobi koja ima zaposlenog ovlaštenog psihologa, o čemu se sastavlja pisani zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba prenositelja, ovlaštena osoba stjecatelja, ovlašteni psiholog kojemu se predaju na uporabu posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva i ovlaštena osoba Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjena u Komori za koja vlasnik u roku od (6) mjeseci od proteka roka od tri (3) godine ne donese odluku o raspolaganju psihodijagnostičkim sredstvima iz članka 31. stavka 1. ovog, smatraju se vlasništvom Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Neiskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjena u Komori u vlasništvu pravne osobe koja prestane postojati ili fizičke osobe koja umre, a pravni slijednik ne postoji ili ga nije moguće utvrditi, te u drugim slučajevima kada je vlasnik nepoznat, smatraju se vlasništvom Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(5) Na raspolaganje neiskorištenim psihodijagnostičkim sredstvima koja nisu posebno zaštićena odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog članka kojima je uređeno raspolaganje neiskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Predaja iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori
Članak 32.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Ukoliko ovlašteni psiholog kojemu su povjerena iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva za koja postoji obveza pohrane prestaje obavljati psihološku djelatnost kod poslodavca, a poslodavac nema zaposlenog drugog ovlaštenog psihologa kojem bi se povjerila takva sredstva, iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva za koja postoji obveza pohrane predaju se na pohranu Komori.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva iz stavka 1. ovog članka predaju se bez odgode Komori, o čemu se sastavlja pisani zapisnik koji potpisuje ovlaštena osoba poslodavca, ovlašteni psiholog kojemu su povjerena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva i ovlaštena osoba Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Zapisnik iz stavka 2. ovog članka sadrži naznaku roka pohrane iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava sukladno posebnim propisima, ukoliko je takav rok određen.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(4) Na predaju iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava odgovarajuće se primjenjuju preostale odredbe članka 28. ovog Pravilnika kojim je uređena predaja neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava Komori.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Pohrana iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava u Komori
Članak 33.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Iskorištena posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva pohranjuju se u Komori na rok od dvije (2) godine od dana iskorištenja, ukoliko posebnim propisima nije određen drugi rok pohrane, nakon isteka kojeg roka Komora uništava takva sredstva sukladno propisima o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Na pohranu iskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstva odgovarajuće se primjenjuju preostale odredbe članka 30. ovog Pravilnika kojim je uređena pohrana neiskorištenih posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava u Komori.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Raspolaganje iskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima pohranjenim u Komori
Članak 34.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Na raspolaganje iskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31. stavaka 1., 2. i 4. ovog Pravilnika kojima je uređeno raspolaganje neiskorištenim posebno zaštićenim psihodijagnostičkim sredstvima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Neovlaštena ili nepropisna uporaba psihodijagnostičkih sredstava
Članak 35.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Pravnu ili fizičku osobu koja neovlašteno ili nepropisno uporabi psihodijagnostičko sredstvo, Komora će pisanim putem upozoriti i zatražiti da odmah prestane s neovlaštenom ili nepropisnom uporabom psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Protiv pravne ili fizičke osobe koja i nakon upozorenja iz stavka 1. ovog članka nastavi neovlaštenu ili nepropisnu uporabu psihodijagnostičkog sredstva Komora će podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu ili pokrenuti drugi odgovarajući postupak sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i općim aktima Komore.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Usklađivanje psihodijagnostičkih sredstava
Članak 36.
Vlasnici psihodijagnostičkih sredstava koji u dijagnostičke i prognostičke svrhe te u postupcima koji mogu imati statusne posljedice za sudionike mjerenja koriste psihodijagnostička sredstva koja nisu kategorizirana, dužni su u roku od jedne (1) godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika podnijeti Komori zahtjev za kategorizaciju psihodijagnostičkog sredstva.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Donošenje provedbenih akata
Članak 37.
Povjerenstvo će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika:
- rekategorizirati kategorizirana psihodijagnostička sredstva,
- uskladiti Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava s odredbama ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Primjena odredaba Pravilnika
Članak 38.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Postupci koji su u tijeku u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika, nastavit će se po odredbama ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Na sva psihodijagnostička sredstva koja su u trenutku stupanja na snagu ovoga Pravilnika pohranjena u Komori odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovog Pravilnika kojima je uređena zaštita i pohrana psihodijagnostičkih sredstava.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Rokovi pohrane sredstava psihodijagnostičkih sredstava iz stavka 2. ovog članka teku od dana njihove pohrane u Komori.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Prestanak važenja općih akata
Članak 39.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o psihodijagnostičkim sredstvima od 19. svibnja 2005. godine sa svim njegovim izmjenama i dopunama.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Stupanje na snagu Pravilnika
Članak 40.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave na mrežnoj stranici Komore.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb ___________________. godine.
PREDSJEDNIK
HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE
Dejvid Zombori
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
PRILOG 1
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
STANDARDI
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
UPORABE PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTAVA
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava
Članak 1.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(1) Standardi uporabe psihodijagnostičkih sredstava (dalje: Standardi) obuhvaćaju:
1. Procjenu potencijalne koristi testiranja u situaciji procjenjivanja.
2. Provjeru prikladnosti psihodijagnostičkog sredstva i njegove uporabe.
3. Uporabu psihodijagnostičkog sredstva u ispitivanju osoba s posebnim potrebama.
4. Pripremu za testiranje.
5. Primjenu psihodijagnostičkog sredstva.
6. Interpretaciju rezultata.
7. Točnu prezentaciju rezultata relevantnim osobama.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(2) Ovlašteni psiholog pri primjeni psihodijagnostičkih sredstava mora imati relevantna stručna znanja i vještine primjene te je obvezan pri primjeni i uporabi psihodijagnostičkih sredstava postupati prema ovim Standardima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
(3) Standardi se na odgovarajući način primjenjuju i na uporabu psihodijagnostičkih sredstava od strane psihologa ukoliko takva uporaba nije protivna odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Pravilnika o psihodijagnostičkim sredstvima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Procjena potencijalne koristi testiranja u situaciji procjenjivanja
Članak 2.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1. Imati razumno opravdanje za uporabu psihodijagnostičkog sredstva.
2. Uvjeriti se postoji li opravdani razlog upućivanja korisnika psiholoških usluga na testiranje.
3. Odrediti prikladna psihodijagnostička sredstva s obzirom na svrhu testiranja i osobine klijenta.
4. Potražiti druge relevantne dodatne izvore informacija.
5. Osigurati da se iskoriste svi dostupni dodatni izvori informacija.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Provjera prikladnosti psihodijagnostičkog sredstva i njegove uporabe
Članak 3.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1. Pratiti promjene koje se s vremenom događaju u populacijama ispitanika i korištenim kriterijskim mjerama.
2. Biti svjestan potrebe za reevaluacijom uporabe psihodijagnostičkog sredstva ako se promijeni njegov oblik, sadržaj ili način primjene.
3. Biti svjestan potrebe za reevaluacijom dokaza o valjanosti, ako se promijeni svrha uporabe psihodijagnostičkog sredstva.
4. Sudjelovati u formalnim validacijskim istraživanjima kada je to moguće.
5. Pomagati u ažuriranju informacija o normama, pouzdanosti i valjanosti psihodijagnostičkog sredstva davanjem relevantnih testovnih podataka onima koji razvijaju psihodijagnostička sredstva, izdavačima te istraživačima.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Uporaba psihodijagnostičkih sredstava u ispitivanju osoba s posebnim potrebama
Članak 4.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1. Razmotriti uporabu alternativnih metoda procjenjivanja umjesto modificiranja psihodijagnostičkog sredstva.
2. Napraviti odgovarajuće prilagodbe za korisnike sa slušnim, vizualnim i motoričkim oštećenjima ili drugim poteškoćama.
3. Potražiti relevantni profesionalni savjet, ako potreba za modifikacijom primjene psihodijagnostičkog sredstva nadilazi postojeće mogućnosti.
4. Znati da modifikacije, ako su potrebne, ovise o prirodi posebne potrebe i trebaju biti napravljene tako da minimalno utječu na valjanost rezultata.
5. Omogućiti dostupnost informacije o prirodi svake modifikacije u psihodijagnostičkom sredstvu ili primjeni psihodijagnostičkog sredstva onima koji interpretiraju ili odlučuju na temelju rezultata psihodijagnostičkog sredstva, kako interpretacija ne bi bila pristrana, a odluka nepravedna.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Priprema za testiranje
Članak 5.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba obaviti sljedeće pripreme za psihodijagnostičko testiranje:
1. Osigurati korisnicima psiholoških usluga na vrijeme jasnu informaciju o svrsi testiranja i pravilima koje moraju slijediti.
2. Omogućiti korisnicima psiholoških usluga odgovarajuću pripremu, upute i zadatke za vježbu.
3. Korisnicima psiholoških usluga jasno objasniti njihova prava i odgovornosti.
4. Objasniti korisnicima psiholoških usluga, kada je testiranje neobvezno, posljedice testiranja i odustajanja od testiranja kako bi mogli donijeti odluku o svojem sudjelovanju.
5. Napraviti potrebne pripreme kako bi se osiguralo sljedeće:
a usklađenost priprema s onima određenima u priručniku;
b. dostupnost mjesta za testiranje u odgovarajućem prostoru: prostorija mora biti dovoljno prostrana, zračna, dobro osvijetljena i zaštićena od buke i drugih izvanjskih utjecaja;
c. dovoljna količina provjerenog i ispravnog testovnog materijala;
d. primjenu psihodijagnostičkih sredstava obavljaju isključivo educirane osobe;
e. odgovarajuću prilagodbu za testiranje osoba s posebnim potrebama.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Primjena psihodijagnostičkog sredstva
Članak 6.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1. Uspostaviti dobru suradnju s naručiteljima i korisnicima psiholoških usluga.
2. Izbjeći stvaranje ili poticanje nepotrebne anksioznosti, osim ako je ona predmet mjerenja.
3. Osigurati uklanjanje potencijalnih izvora ometanja (npr. alarmi na satovima, mobiteli).
4. Prije početka testiranja provjeriti imaju li svi potrebne materijale.
5. Primijeniti psihodijagnostičko sredstvo u odgovarajućim nadgledanim uvjetima.
6. Jasno i razgovjetno pročitati upute i provjeriti jesu li korisnici psiholoških usluga upute razumjeli.
7. Pružiti dovoljno vremena za rješavanje primjera.
8. Provjeriti jesu li vraćeni svi materijali na kraju testiranja.
9. Provjeriti jesu li uvjeti testiranja bili pod kontrolom i jesu li korisnici psiholoških usluga bili izloženi ometanjima tijekom testiranja.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Interpretacija rezultata
Članak 7.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1. Dobro razumjeti teorijski ili konceptualni temelj psihodijagnostičkog sredstva, pripadajuću dokumentaciju i uputu za korištenje i interpretaciju rezultata.
2. Dobro razumjeti korištene ljestvica, karakteristike normativnih ili usporednih skupina i ograničenja rezultata.
3. Spriječiti pristranost u tumačenju rezultata osoba koje pripadaju skupinama različitog kulturalnog naslijeđa, stupnja obrazovanja, dobi ili su različitog etničkog porijekla.
4. Koristiti odgovarajuće rezultate normativnih ili usporednih skupina kad su dostupni.
5. Interpretirati rezultate u svjetlu dostupnih informacija o osobi (uključujući dob, spol, obrazovanje, kulturu i druge čimbenike) te uzevši u obzir tehnička ograničenja psihodijagnostičkog sredstva, kontekst procjenjivanja i potrebe onih s opravdanim zanimanjem za ishod procesa.
6. Izbjegavati generaliziranje rezultata psihodijagnostičkog sredstva na osobine koje ono ne mjeri.
7. Pri interpretaciji rezultata uzeti u obzir pouzdanost svake ljestvice, pogrešku mjerenja i druge karakteristike koje su mogle umjetno sniziti ili povisiti rezultate.
8. Biti svjestan mogućih stereotipa i izbjegavati interpretiranje rezultata na način koji podržava stereotipe.
9. Uzeti u obzir svaki dokaz o prethodnom iskustvu s psihodijagnostičkim sredstvom, ako postoje podaci o efektima takvog iskustva na učinak na psihodijagnostičkom sredstvu.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora
Točna prezentacija rezultata relevantnim osobama
Članak 8.
Prema ovom standardu ovlašteni psiholog treba:
1. Prezentirati testovne rezultate samo osobama koje na to imaju zakonsko pravo.
2. Mišljenja, ocjene, procjene i izvještaji psihologa moraju biti u skladu s razinom razumijevanja onih koji ih primaju i svrhom procjenjivanja.
3. Jasno naglasiti da testovni rezultati predstavljaju samo jedan izvor podataka i da ih uvijek treba sagledati zajedno s ostalim informacijama i objasniti koliku važnost u odnosu na ostale informacije o procjenjivanim ljudima imaju testovni rezultati.
4. Kad je to moguće, dati donositeljima odluka informaciju o tome kako im rezultati mogu koristiti prilikom odlučivanja.
5. Naručiteljima ili korisnicima psiholoških usluga na razumljiv način objasniti rezultate kada oni služe za klasifikaciju.
6. Uključiti u pisane izvještaje jasan sažetak i kad je potrebno, specifične preporuke.
7. Kad je to moguće u prezentaciji rezultata izbjegavati brojčane podatke, nego koristiti kvalitativne kategorije i interpretaciju.
Komentirate u ime: Hrvatska psihološka komora