Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.
Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio osoba starijih od 65 godina 2022. godine je dosegao 22,5%, a udio mlađih od 14 godina iznosi tek 14,3 %. U 2021. godini Hrvatskoj je rođeno 36.641 dijete, a umrlo je 62.712 osoba što znači da je navedene godine bilo 26.204 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -6,7 ‰).
Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (engl. Central and Eastern Europe, CEE). Unutar skupine zemalja CEE najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Hrvatska. Većina pokazatelja za Hrvatsku bolja je od prosjeka zemalja CEE i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju. Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.
U skupini zemalja CEE prosjek očekivanog trajanja života je 76,1 godina (podaci Svjetske banke za 2020. godinu), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (80,5 godina), slijedi Češka (78,2 godine), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Bugarskoj (73,6 godina).
Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj je tijekom posljednjih petnaestak godina produženo za gotovo četiri godine - od 74,9 godina u 2005. godini do 78,6 godina u 2019. godini. Međutim, zbog pandemije bolesti COVID-19 je u svim europskim zemljama 2020. i 2021. g. zabilježeno skraćenje očekivanog trajanja života (77,8 godina, odnosno 76,7 godina u Hrvatskoj). Prema podacima Svjetske banke za 2020. godinu, najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske unije, naročito u skandinavskim i mediteranskim zemljama, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Dojenačka smrtnost u Hrvatskoj 2021. godine iznosila je 3,8/1.000 živorođenih te je zabilježen njezin pad u posljednjih petnaestak godina (5,7/1.000 živorođenih u 2005. godini). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.
U strukturi uzroka smrti u Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.
Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća, s donekle nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Hrvatskoj niža od ukupnog europskog prosjeka i od prosjeka zemalja CEE, a nepovoljnija je od prosjeka zemalja Europske unije, čime tek dijelom možemo biti zadovoljni te trebamo svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Stopa smrtnosti od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilna, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.
Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 30 % u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Posljednjih desetak godina bilježi se stagnacija smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine. Međutim, stopa smrtnosti raste u starijim dobnim skupinama žena, što je usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske unije. Prosječni pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja koja može rezultirati fatalnim obolijevanjem.
Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Hrvatskoj godinama je održavana razmjerno povoljnom. Pojavnost bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedena je na posve niske vrijednosti (zaušnjaci, hripavac, tetanus, ospice), a neke bolesti su i posve eliminirane s izuzetkom sporadičnih importiranih slučajeva (difterija, poliomijelitis, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava emergentnih bolesti zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad. Među emergentne zarazne bolesti ubrajaju se infekcije poput SARS/MERS, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika), kao i prijetnje bioterorizmom. Najnovije ugroze od zaraznih bolesti predstavljaju COVID-19, majmunske boginje, epidemije hepatitisa A u dječjoj populaciji i invazivna bolest izazvana streptokokom grupe A.
U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti, te čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom.
Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja pacijenata u specijalističko-konzilijarne djelatnosti, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Najčešće zabilježene dijagnoze u djelatnosti dentalne medicine su zubni karijes, bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, nepravilan razvoj i položaj zubi te bolesti potpornih struktura.
U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također novotvorine, bolesti srca i krvnih žila, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava, bolesti dišnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U bolničkoj zaštiti broj postelja po glavi stanovnika u Hrvatskoj je prema podacima za 2020. godinu (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja CEE, kao i europskom prosjeku. Prosječno trajanje bolničkog liječenja iznosi 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u Europskoj uniji, iako je vrijednost usporediva s onima zabilježenima u okolnim tranzicijskim zemljama. Iskorištenost bolničkih kapaciteta u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina kreće u rasponu 70 - 75 %.
Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti, pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani za duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Na duševno zdravlje djece i odrasle populacije dodatno su negativno djelovale i izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i elementarnim nepogodama koje su pogodile Hrvatsku tijekom 2020. godine (potresi u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji), pri čemu je mlađe uzraste naročito pogodio prekid uobičajenog procesa socijalizacije u okviru obrazovnoga sustava. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno „zagovaranjem za zdravlje“ – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.
Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.
Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite su osnovne odrednice kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.
S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Hrvatske.
Plan i program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima pet osnovnih ciljeva:
unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini
povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta
jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje.
Strategija ostvarenja ciljeva
Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.
Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i program mjera zdravstvene zaštite Republike Hrvatske.
Planom i programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.
Podloga za izradu dokumenta je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pri izradi prijedloga Plana i programa mjera zdravstvene zaštite poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te načelima supsidijatnosti i integracije. Vodilo se računa o prioritetnim razvojnim područjima određenima Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.
Strateški ciljevi provedbe Plana i programa mjera zdravstvene zaštite jesu:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unapređenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.
Mjere zdravstvene zaštite su:
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica
4. mjere za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa
5. mjere vezane za zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva
6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)
7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom
8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života
9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima
10. osiguravanje palijativne skrbi
11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži
12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom
13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu
14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti i
15. mjere vezane za zaštitu i unapređenje zdravlja sportaša.
Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:
mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme
ostale mjere.
6
Komentiraj
METODOLOŠKA POJAŠNJENJA
Plan i program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, uzimajući u obzir to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti.
U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:
-mjera/grupa postupaka
-naziv postupka
-dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/postupak
-populacija na kojoj se provodi mjera/postupak
-obuhvat
-procjena broja provedenih postupaka u godini
-izvršitelj – nositelj oglednog tima, specijalista određene medicinske grane
-suradnik – djelatnik/djelatnici u oglednom timu koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka
-razina nužnosti provođenja postupka
-procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po oglednom timu.
Definicije i pojašnjenja:
-Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
-Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
-Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.
-Plan i program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.
-Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.
-Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.
-Ogledni tim je tim stručnjaka (izvršitelja/suradnika) koji provode određeni dijagnostičko-terapijski postupak za kojeg su se obrazovali/usavršavali te u provođenju kojeg imaju zadovoljavajuće iskustvo nakon kojeg se očekuje željeni ishod provedenog postupka u skladu s kompetencijama tima.
-Okvirno vrijeme potrebno izvršitelju/suradniku u oglednom timu za provedbu postupka (u minutama) je raspon vremena potrebnog prosječno vještom izvršitelju/suradniku u oglednom timu za provedbu jednog postupka nad dobro kontroliranim pacijentima bez komplikacija (3-5 min, npr. ponovljeni kontrolni pregled unutar 14 dana) ili bez uznapredovanih, prosječno kontroliranih komorbiditeta (10-15 min, npr. ponovljeni kontrolni pregled unutar 3 mjeseca) ili s pogoršanjem stanja, odnosno kod lošije kontroliranih komorbiditeta s komplikacijama (15-25 min ili više).
-Prosječan broj provedenih postupaka po oglednom timu je ukupnost niza istovjetnih dijagnostičko-terapijskih postupaka koje obavi ogledni tim stručnjaka predviđen za taj dijagnostičko-terapijski postupak u promatranom vremenskom razdoblju, kada bi provodio promatrani postupak u cjelodnevnom radu.
-Obuhvat predstavlja optimalno procijenjene udjele ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu mjera zdravstvene zaštite obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.
-Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22 i 33/23) i Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ("Narodne novine", br. 65/22) osim sljedećih iznimaka:
-Djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)
-Djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
-Djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
-Djelatnost medicine rada i športa sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine
-Djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije i citologije.
-Mjere i postupci u djelatnostima gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
-Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1 - 100 postupaka u godini; 2: 100 - 1.000 postupaka u godini; 3: 1.000 - 10.000 postupaka u godini; 4: 10.000 - 30.000 postupaka u godini; 5: 30.000 - 50.000 postupaka u godini; 6: više od 50.000 provedenih postupaka u godini) bit će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za pojedine postupke su podaci o izvršenom broju teško dostupni.
-Izvršitelj postupka u oglednom timu je u pravilu nositelj tima, doktor medicine ili doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i djelatnosti zdravstvene njege u kući.
-Suradnici u oglednom timu su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).
-Razina nužnosti provođenja postupka opisana je trima vrijednostima: 1) neophodno, 2) optimalno, 3) nadstandard. Planom i programom mjera zdravstvene zaštite predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:
-Dijagnoze u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema Svjetske zdravstvene organizacije (MKB-10) kod kojih je postupak neophodno provesti
-Broj provedenih postupaka za postupke koji su ponavljajuće prirode
-Ostale specifikacije (navođenje zakonske regulative i slično) za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.
-Optimalan broj provedenih postupaka po oglednom timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje ogledni tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.
-Optimalan prosječan broj provedenih postupaka po oglednom timu uvelike ovisi o različitim faktorima poput kompleksnosti zdravstvenog stanja pacijenta, kompetencija i iskustva liječnika e razini zdravstvene zaštite. Zadani vremenski normativi koji se koriste u zdravstvenom sustavu nisu namijenjeni da budu isključiva ograničenja koja se strogo primjenjuju na svaki pojedinačni postupak.
-Zadani vremenski normativi podrazumijevaju provedbu prosječenog broja postupaka po oglednom timu ako se radi o dobro kontroliranim pacijentima bez komplikacija (pri postupcima tijekom kojih nije došlo do odstupanja/komplikacija u provedbi), koji se pregledavaju od strane stručne osobe/suradnika u oglednom timu koja je zadužena isključivo za taj postupak u cjelodnevnom radu.
-Postupci i pružanje adekvatne skrbi pacijentima kompleksnih dijagnoza ili s komplikacijama mogu zahtijevati dulje vrijeme od prosječnog vremena kako bi se pružila adekvatna skrb, dok postupci s pacijentima bez kompleksnih dijagnoza i/ili bez komplikacija mogu biti izvedeni u kraćem vremenu od prosječnog. Neki pacijenti mogu imati složeniju kliničku sliku ili komorbiditete koji zahtijevaju više vremena za dijagnostičko-terapijske postupke i savjetovanje. Izvršitelj/suradnik u oglednom timu mora biti fleksibilan i pružiti pacijentu adekvatnu skrb.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova ključni su za koordinaciju radnih aktivnosti ustanova koje oblikuju zdravstvene ishode za pacijente, osiguravajući da se sve aktivnosti obavljaju na način koji zadovoljava potrebe stanovništva za zdravstvenom skrbi. Njihova je dužnost da omoguće pružanje adekvatne skrbi u najkraćem mogućem roku od zaprimanja uputnice, pritom ne gubeći iz vida kvalitetu pruženih usluga. Vremenski normativi pružaju okvir za organizaciju rada ustanove i svih pružatelja zdravstvene zaštite, no svakodnevno je potrebno pronalaženje ravnoteže između brzine i učinkovitosti usluge. Stoga, ravnatelji i svi pružatelji zdravstvene zastite moraju stalno težiti optimizaciji procesa unutar svojih ustanova i organizacijskih jedinica kako bi se postigla maksimalna korist za korisnike zdravstvene zaštite na svim njenim razinama.
Ovaj Plan i program mjera zdravstvene zaštite donosi se na razdoblje od četiri godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom razdoblju pripremati analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, izmjena, ali i uvrštavanja novih postupaka. Pri pripremi prijedloga Plana i programa zdravstvene zaštite, Hrvatski zavod za javno zdravstvo će se konzultirati sa stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora, nadležnim komorama zdravstvenih radnika, ostalim strukovnim udrugama i Referentnim centrima Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, izmijeniti ili brisati postupak iz ovoga Plana i program mjera dostavit će o istom prijedlog Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz obrazloženje kao i međunarodne i/ili nacionalne smjernice o provođenju određenog postupka.
Ministar zdravstva može dati suglasnost na prijedloge novih postupaka, izmjene ili brisanje postupaka sukladno prijedlogu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čime isti postaju sastavnim dijelom ovoga Plana i programa mjera.
0
Komentiraj
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
3
Komentiraj
I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
1
Komentiraj
1.1.PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Specijalističko-konzilijarna djelatnost obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno štićenika u ustanovama ustanova za socijalnu skrb. Za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.
Stacionarna (bolnička) djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
2.1.1.1. SPECIJALISTIČKI PREGLED I AMBULANTNO ZBRINJAVANJE U SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNOJ ZAŠTITI
2.1.1.1.1. Kratak orijentacijski pregled
Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizualnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela, kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja i evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.
2.1.1.1.2. Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled
Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, anamnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, postavljanje indikacije za dodatne laboratorijske, radiološke i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, pripremu plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb za manje rane, incizije, malo previjanje, sitne kirurške zahvate itd.
2.1.1.1.3. Sistematski pregled
Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a u najmanjem opsegu mjerenje visine, težine, arterijskog tlaka (RR), upućivanje na elektrokardiografiju (EKG), na radiografiju prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.
2.1.1.2. PROVOĐENJE SPECIJALIZIRANIH DIJAGNOSTIČKIH, TERAPIJSKIH I REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA
2.1.1.2.1. Rano otkrivanje bolesti
2.1.1.2.2. Postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke
2.1.1.2.3. Utvrđivanje dijagnoze
2.1.1.2.4. Suzbijanje i liječenje određenih bolesti
2.1.1.2.7. Postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje
2.1.1.2.8. Sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima
2.1.1.2.9. Postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala
2.1.1.3. POTICANJE I SUDJELOVANJE U PREVENTIVNIM AKTIVNOSTIMA
2.1.1.4. OSIGURANJE KONZULTACIJA IZABRANOM DOKTORU MEDICINE TE KONZULTACIJE IZMEĐU POJEDINIH SPECIJALNOSTI ILI PREMA POSEBNOM ZAHTJEVU
2.1.1.4.1. Konzultacija
Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.
2.1.1.4.2. Konzilij
Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste specijalizacije.
2.1.1.4.3. Mišljenje
Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.
2.1.1.4.4. Ekspertiza liječnika specijalista
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni liječnici specijalisti.
2.1.1.4.5. Ekspertiza specijalističkog tima
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju liječnici specijalisti iste ili različitih specijalizacija.
2.1.1.4.6. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti
Provodi se na zahtjev izabranog liječnika obiteljske medicine za liječničke, invalidske i druge komisije te u slučaju vještačenja na službeni zahtjev.
2.1.1.5. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija
Medicinska dokumentacija se danas bilježi i vodi elektroničkim putem kad god je to tehnički moguće, pri čemu se također nastoji osigurati dostupnost dokumentacije samim pacijentima putem korisnicima orijentiranih sučelja.
2.1.2. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.
2.1.2.1. LIJEČENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD AKUTNIH BOLESTI
Podrazumijeva provedbu dijagnostičkih i terapijskih mjera za pacijente kojima su dijagnosticirane akutne bolesti unutarnjih organa, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kao i bolesti koje zahtijevaju kiruršku, ortopedsku, neurokiruršku, urološku, onkološku, ginekološko-opstetričku, oftalmološku, otorinolaringološku terapiju, kao i ostale terapijske mjere.
2.1.2.2. Početna bolnička zdravstvena skrb:
Provodi se na internom, ginekološkom odnosno porodničkom odjelu, kirurškom odjelu i odjelu traumatologije, neonatološkom i pedijatrijskom odjelu, neurološkom, psihijatrijskom odjelu, odjelu oftalmologije i otorinolaringologije, infektološkom, dermatološkom, pulmološkom odjelu, odjelu ortopedije, urologije, onkologije itd.
Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.
2.1.2.3. Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela
Uključuje trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju.
Provodi se na pedijatrijskom odjelu, ginekološkom odnosno porodničkom, internom, infektološkom, neurološkom, dermatološkom, pulmološkom, psihijatrijskom, kirurškom i odjelu traumatologije, odjelu ortopedije, urologije, otorinolaringologije, oftalmologije, onkologije itd.
Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezine izmjene ili dopune, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje dvaput dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvjetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.
2.1.2.5. Pojačana skrb/njega
Obvezno je vezana za anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe i intenziviste s odgovarajućim timom i to u smislu poslijeanestezijskog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijalista o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0 - 6 sati).
Odabir se vrši za upućivanje u prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12 - 24 sata po jednostavnijim operacijama.
2.1.2.6. Intenzivna skrb – I. stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.
2.1.2.7. Intenzivna skrb – II. stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.
2.1.2.8. Intenzivna skrb – III. stupanj
Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.
2.1.2.9. Intenzivna psihijatrijska skrb
Uključuje skrb za bolesnike s duševnim smetnjama, koji zahtijevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.
2.1.2.10. Intenzivno liječenje
Uključuje osim poslova navedenih u uobičajenoj skrbi - trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane sonde, davanje infuzije, transfuzije, injekcija te sveobuhvatne mjere za optimalno zbrinjavanje darivatelja organa. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.
2.1.2.11. Intenzivno liječenje – I. stupanj
Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.
2.1.2.12. Intenzivno liječenje – II. stupanj
Uključuje skrb za bolesnike koji su fiziološki nestabilni, pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.
2.1.2.13. Intenzivno liječenje – III. stupanj
Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa, uključujući i medicinske postupke kod umirućih bolesnika.
2.1.2.14. Bolnička zdravstvena skrb za novorođenčad:
2.1.2.14.1. Početna skrb za novorođenče na porođajnom odjelu u bolnici u svim razinama (I. II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, primarnu reanimaciju i otpočinjanje mjera produžene reanimacije po potrebi, ocjenjivanje po Apgar-ljestvici ili na osnovi druge liječničke ocjene, orijentacijski pregled novorođenčeta, zapisivanje porodne težine, dužine, opsega lubanje i ostalih mjera, utvrđivanje refleksa, uspostava kontakta kože na kožu u odgovarajućem trajanju i prevencija pothlađivanja, uspostava vidnog kontakta majke i novorođenčeta, prvi podoj u rađaonici, preventivne mjere (vitamin K, prevencija oftalmije), praćenje prilagodbe novorođenčeta na izvanmaternične uvjete života, sažetak obiteljske, prenatalne i porodne anamneze. Prvi pregled novorođenčeta u nazočnosti majke provodi se tijekom prva 24 sata života. Ispunjavanje odgovarajuće dokumentacije i zdravstvene knjižice djeteta provodi se gdje je ona dostupna.
2.1.2.14.2. Daljnja skrb za novorođenče u bolnici u svim razinama (I., II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, provjeru sluha u sve novorođenčadi te potrebnu njegu sestre. Pomoć pri uspostavi pravilne tehnike dojenja prvoga dana života uz individualno i skupno zdravstveno prosvjećivanje, prevencija ragada bradavica, BCG, probir na fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (TSH), probir sluha otoakustičkim emisijama, otkrivanje porodnih trauma i prirođenih grešaka u razvoju, probir i liječenje novorođenačke žutice (fototerapijom), cijepljenje novorođenčadi HbsAg-pozitivnih majki protiv hepatitisa B uz istovremenu primjenu humanog hepatitis-B-imunoglobulina. Novorođenče treba smjestiti zajedno s majkom (engl. rooming-in) u zdravstvenim ustanovama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje ili intenzivna njega u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14.3. Bolnička skrb za novorođenče u intenzivnoj njezi (II. razina neonatalne skrbi)
Provodi se za novorođenčad niske porodne težine ili za bolesnu novorođenčad, kojoj je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenski ili gastričnim kateterom. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenske infuzije (djelomična parenteralna prehrana), itd. Provodi se liječenje perinatalnih infekcija i novorođenačke žutice (primjenom fototerapije i eksangvinotransfuzije gdje je to moguće). Provodi se i kratkotrajno strojno prodisavanje u neonatalnim jedinicama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14.4.Bolnička skrb novorođenčeta u jedinici za intenzivno liječenje (III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje liječenje novorođenčadi dobi < 34 tjedana gestacije odnosno porodne mase < 1800 g, novorođenčadi s neonatalnom sepsom i novorođenčadi iz teških patoloških trudnoća. Provodi se dugotrajno strojno prodisavanje, nazalni CPAP, terapija iNO, djelomična i potpuna parenteralna prehrana, invazivni monitorski nadzor vitalnih funkcija, uvođenje centralnog umbilikalnog i drugih venskih katetera, drenaža pneumotoraksa, perikardijalnog izljeva, peritonealna dijaliza. U pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine, a prema planu regionalne organizacije, provodi se organizirani i kontinuirani intenzivni transport novorođenčadi u ustanove više razine, kao i povratni transport u jedinice neonatalne skrbi nižih organizacijskih razina. Također se u pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine provodi i dijagnostika te predoperacijsko i poslijeoperacijsko liječenje novorođenčadi s kirurškim bolestima i/ili prirođenim malformacijama. Provodi se prema obitelji usmjerena skrb vodeći računa o uspostavi kontakta između roditelja i bolesnog novorođenčeta, te po mogućnosti boravak majke i novorođenčeta u istoj prostoriji (engl. rooming-in). Posvećivanje pozornosti prehrani mlijekom majke djeteta provodi se kad god je to moguće.
U neonatalnim ustanovama (fakultativno nazvanima ustanovama IV. razine) provodi se, uz prethodno iz ove stavke, i liječenje novorođenčadi s prirođenim srčanim greškama i prirođenim greškama metabolizma.
2.1.2.15. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica
Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.
2.1.3.LIJEČENJE BOLESNIKA OD KRONIČNIH BOLESTI
Uključuje terapiju duševnih bolesti, bolesti koje se liječe fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom ostalih kroničnih bolesti, bolesti osoba starije dobi, kroničnih bolesti dječje dobi itd.
2.1.3.1. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezine izmjene ili dopune, te praćenje uspješnosti liječenja.
2.1.4. LIJEČENJE BOLESNIKA U DNEVNOJ BOLNICI
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezine izmjene ili dopune, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).
2.1.5. SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA
Obuhvaća sudjelovanje u provođenju propisanih i protuepidemijskih mjera, prema važećem Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/2012).
2.1.6. PRAĆENJE KVALITETE RADA, ZAŠTITE I PROMICANJA PRAVA PACIJENATA
Obuhvaća praćenje kvalitete rada, provjeru i nadzor nad zaštitom prava pacijenata.
0
Komentiraj
2.2. SPECIJALNI DIO
U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji su u djelokrugu rada pojedinih specijalnosti – subspecijalnosti. Uz njih se provode sve druge mjere i postupci navedeni u općem dijelu (2.1.).
0
Komentiraj
2.2.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u anesteziologiji, reanimatologiji i intenzivnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
III. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODI HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO I ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo su zdravstvene ustanove za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti.
Svi poslovi zavoda za javno zdravstvo nerazdvojni su dio javnozdravstvenih mjera, kako je to navedeno u člancima 129. - 134. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020).
Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća sljedeće specifične djelatnosti: epidemiologija zaraznih bolesti, epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti, javno zdravstvo, promicanje zdravlja, zdravstvena ekologija, mikrobiologija, školska i adolescentna medicina, mentalno zdravlje i prevencija ovisnosti, medicina rada, praćenje stanja i unaprjeđenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i stručne i znanstvene djelatnosti na području toksikologije i antidopinga.
0
Komentiraj
3.1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupna je na sljedećoj poveznici:
IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA
Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:
4.1. Bolesti srca i krvnih žila
- arterijska hipertenzija
- ishemijska bolest srca
- cerebrovaskularne bolesti
4.2. Maligne bolesti
- karcinom dojke
- karcinom vrata maternice
- karcinom kolona i rektuma
- karcinom prostate
- karcinom pluća
4.3. Zaštita duševnog zdravlja
4.4.Bolesti probavnog sustava
4.5. Bolesti koštano-mišićnog sustava i vezivnog tkiva
4.6.Šećerna bolest
4.7. Kronični bronhitis
4.8. Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti
4.9. Zaštita pučanstva od tuberkuloze
4.10. Mjere zaštite pučanstva od HIV/AIDS-a
4.11. Spolno prenosive bolesti i uroinfekcije
4.12. Ozljede
4.13. Slabovidnost i glaukom
4.14. Oralno zdravlje
3
Komentiraj
4.1. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA
4.1.1. Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih žila
4.1.1.1. Informiranje, educiranje i poticanje stanovništva na usvajanje zdravijeg načina življenja s ciljem unaprjeđenja i očuvanja zdravlja te suzbijanja navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila,posebice hipertenzije, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti
Posebno treba naglasiti važnost:
-pravilne prehrane s odgovarajućim sastavom s obzirom na prehrambene potrebe pojedinca i uravnoteženim energetskim unosom i potrošnjom energije što omogućuje održavanje poželjne tjelesne težine
-redovite tjelesne aktivnosti, primjerene dobi i ukupnom zdravstvenom stanju (4 - 5 puta tjedno), odnosno aktivnog ili rekreativnog bavljenja športom (brzi hod ili trčanje, plivanje, vožnja bicikla i sl.) najmanje do 60-75% prosječnog maksimalnog broja otkucaja srca
-nepušenja
-suzbijanja prekomjerne konzumacije alkoholnih pića itd.
Grupno je potrebno provoditi:
-u zdravstvenoj zaštiti školske djece i mladeži stručni rad s profesorima, učiteljima i roditeljima te ogledna predavanja i radionice za učenike uz raspodjelu edukacijskih materijala
-u okviru rada izabranog liječnika obiteljske (opće) medicine predavanja i radionice, uz raspodjelu edukacijskih materijala.
Izvršitelji: nadležni tim školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, ljekarnici
Sudionici: škole, poslodavci, mediji, organizacije civilnog društva
4.1.1.2. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.2. Primarna prevencija bolesti srca i krvnih žila:
4.1.2.1. Utvrđivanje čimbenika rizika
Obuhvaća u redovnom radu utvrđivanje i bilježenje prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, pušenja itd. u odraslih osoba u okviru svih sistematskih i ciljanih pregleda, a u okviru obiteljske (opće) medicine svakom osiguraniku potrebno je izmjeriti tlak najmanje jedanput u 2 godine u sklopu dodatnog programa, kao i djeci u okviru sistematskih pregleda i kao samostalni probir kod upisa u 1. razred osnovne škole nadalje.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine, ljekarnici
4.1.2.2. Edukacija o životnim navikama korisnim po zdravlje
Obuhvaća edukaciju o sljedećim navikama: pravilna prehrana, nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine, izbjegavanje konzumiranja alkohola itd.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine, medicina rada i športa, ljekarnici, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: škole, poslodavci, organizacije civilnog društva, mediji
4.1.2.3. Suzbijanje čimbenika rizika
Osobe s izraženim bilo kojim čimbenikom rizika, kao i pacijente s dokazanom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolesti, treba upoznati s potrebom smanjenja ukupnog unosa masti ispod 30% ukupnog unosa energije, unosa zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije, unosa kolesterola ispod 300 mg dnevno te unosa natrija do 3 grama dnevno.
Za osobe s povišenim vrijednostima kolesterola, ukupnog (više od 5 mml/l), LDL-kolesterola (više od 3,0 mml/l) i sniženim vrijednostima HDL-kolesterola (manje od 1,0 mmol/l) treba preporučiti odgovarajuću dijetalnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne težine. Usto treba preporučiti veći udio ribe, voća i povrća u svakodnevnoj prehrani.
Nalaze treba ponoviti za 3 mjeseca. U slučaju povećanih vrijednosti usprkos provođenju općih i dijetetskih mjera osobe s visokim rizikom treba pratiti i prema medicinskoj indikaciji započeti terapiju.
- individualno djelovanje: savjetovanje, podjela pisanih uputa prema medicinskoj indikaciji
- grupno djelovanje: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine, ljekarnici, medicina rada i športa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: škole, poslodavci, organizacije civilnog društva, mediji
4.1.2.4. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.3. Arterijska hipertenzija
4.1.3.1. Otkrivanje povišenog krvnog tlaka i verifikacija dijagnoze
Izvršitelji: nadležni tim školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost
Sudionici: škole, poslodavci, organizacije civilnog društva
4.1.3.2. Informiranje, edukacija i poticanje osoba s povišenim krvnim tlakom na korigiranje navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila i usvajanja po zdravlje korisnih navika
Obuhvaćaedukaciju o značajuuravnoteženja energetskog unosa i potrošnje energije, smanjenja udjela masti, posebice životinjskog porijekla u ukupnom energetskom unosu, kontroliranom dnevnom unosu soli (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika), brizi za održavanje tjelesne kondicije, nepušenja, izbjegavanja konzumacije alkohola, mentalno higijenskim postupcima kontrole stresa, kao i trajnog pridržavanja terapijskog režima.
- grupno djelovanje: predavanja za novotkrivene hipertoničare, a po mogućnosti grupni rad s hipertoničarima
- individualno djelovanje: savjetovanje i podjela pisanih uputa prema medicinskoj indikaciji
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, ljekarnici, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: poslodavci, organizacije civilnog društva
4.1.3.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.3.4.Dijagnostika i liječenje
Provodi seprema medicinskoj indikaciji s ciljem održavanja krvnog tlaka na vrijednostima nižim od 140/90 mmHg, a sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost
4.1.4. Ishemijska bolest srca
4.1.4.1.Rana detekcija i verifikacija dijagnoze ishemijske bolesti srca
Provodi se upućivanjem osoba sa slabo kontroliranom hipertenzijom i drugim čimbenicima rizika na EKG i prema medicinskoj indikaciji daljnje laboratorijske i druge dijagnostičke postupke.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine upućuje u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost na daljnji dijagnostički postupak
4.1.4.2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Provodi se prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, uključujući hitnu koronarografiju i perkutanu koronarnu intervenciju (trombolizu, dilataciju, postavljanje stentova itd.) gdje za to postoje uvjeti.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost
4.1.4.2.1. Edukacija pacijenta i rekonvalescenata s ishemijskom bolesti srca
Provodi se educiranjem pacijenta o potrebi pridržavanja terapijskog režima, primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, nepušenju, normaliziranju i održavanju poželjne tjelesne težine, kontroli stresa, pravilnoj prehrani (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika).
- individualno djelovanje: savjetovanje i tiskana uputa
- grupno djelovanje: rad sa skupinama pacijenta i rekonvalescenata te tijekom rehabilitacije, po mogućnosti u specijaliziranim centrima i zavodima
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.1.4.2.2. Edukacija ukućana pacijenta s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova ishemijske bolesti srca i osnovnim metodama oživljavanja
- grupno djelovanje: rad s ukućanima u okviru djelatnosti obiteljske (opće) medicine te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti
4.1.4.2.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.1.4.3.Suzbijanje reinfarkta
Provodi se pozivanjem pacijenta nakon akutnog infarkt miokarda na kontrolni pregled za 6 do 12 mjeseci, a u slučaju daljnje prisutnosti čimbenika rizika njihovo suzbijanje se provodi uz preventivnu rehabilitaciju, prema mogućnostima
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti
4.1.5. Cerebrovaskularne bolesti
4.1.5.1.Rana detekcija i dijagnostika u osoba s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika su hipertenzija, šećerna bolest, povišeni hematokrit (dehidracija), hiperkoagulabilna stanja, pušenje, hiperlipidemija, a posebice hiperkolesterolemija itd. Provode se individualna savjetovanja o zdravijem načinu življenja te prema procjeni rizika i/ili prema medicinskoj indikaciji upućivanje na daljnji dijagnostički postupak (laboratorijske pretrage, neurološki pregled, pregled očne pozadine, Doppler-ultrasonografija itd.).
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine upućuje na daljnje dijagnostičke postupke u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost
4.1.5.2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Provodi seprema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, uključujući trombolizu.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost
4.1.5.2.1.Edukacija pacijenata
Provodi se s ciljem pomoći pacijentima pri adaptaciji na bolest i lakšem pridržavanju odgovarajućeg životnog režima uključujući brigu za očuvanje kvalitete života
- grupno djelovanje: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala
- individualno djelovanje: savjetovanje i davanje pisanih uputa
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti i bolnička djelatnost
4.1.5.2.2. Tečajevi za pacijente i obitelj
Obuhvaćaju informacije o prirodi bolesti, načinu liječenja, pravilnim životnim navikama, pomoći pacijentu te provođenju i kontroli fizikalne rehabilitacije.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna djelatnost i izabrani tim obiteljske (opće) medicine
4.1.5.2.3. Edukacija ukućana pacijenata s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova cerebrovaskularne bolesti i osnovnim metodama oživljavanja
- grupno djelovanje: rad s ukućanima u okviru izabranog tima obiteljske (opće) medicine te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti
4.1.5.2.4. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Provodi seprema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, a prema mogućnostima i vođenje operacijskih registara.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka te higijensko-epidemiološka djelatnost zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
1
Komentiraj
4.2.MALIGNE BOLESTI
4.2.1. Opće mjere onkološke zaštite
4.2.1.1. Edukacija stanovništva od školske dobi nadalje o sprječavanju raka (Europski kodeks protiv raka 2003), pravodobnim prepoznavanjem znakova suspektnih na maligne bolesti i obraćanjem svom liječniku
- grupno djelovanje: za školsku djecu od 12 godina nadalje ogledna predavanja za djecu i roditelje te sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja; za odraslo stanovništvo predavanja i distribucija tiskanih materijala
Izvršitelji: nadležni tim školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena
Sudionici: obrazovne ustanove, Hrvatski Crveni križ, poslodavci, mediji, organizacije civilnog društva
4.2.1.2. Izrada stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2.Karcinom dojke
4.2.2.1. Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak dojke su karcinom dojke u krvnih srodnica, mutacija specifičnih gena - BRCA 1 i BRCA 2, stare prvorotke, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, nulipare, žene s ranim menarhama, žene s kasnim nastupom menopauze, žene koje su dulje vrijeme uzimale estrogenske preparate; biopsijskinalaz:epitelnahiperplazijailiatipija,ranijinalazkarcinoma, fibrocistična bolest dojke, životni stil (alkohol, pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, debljina). Zbog štetnog utjecaja potrebno je izbjegavati izlaganje rentgenskom zračenju, posebice kod djevojčica u dobi 8 - 12 godina. U slučajevima pronalaska kvržice ili bilo kakvih promjena na grudima i pazuhu potrebno je javiti se liječniku.
- grupno djelovanje: predavanja za sve žene od adolescentne dobi nadalje, a posebice rizične skupine žena
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske i adolescentne medicine, timovi javnog zdravstva u zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, organizacije civilnog društva
4.2.2.2. a) Upoznavanje žena s adekvatnom tehnikom samopregleda dojke i registracijom nalaza
- grupno djelovanje: tečajevi za žene od 15 godina nadalje.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske i adolescentne medicine
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, organizacije civilnog društva,
4.2.2.2. b) Razrada metodološkog pristupa, izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.2.3. Detekcija i rana dijagnostika
4.2.2.3.1. Samopregled
Počevšioddvadesetegodine,svaka ženatrebaredovitoobavljatisamopregleddojki. Važno jetočinitijedanputmjesečno,čaki zavrijemetrudnoće.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička djelatnost
4.2.2.3.3. Medicinska kontrola nalaza samopregleda dojke
Provodi se kod odstupanja od osnovnog nalaza, uz upućivanje u specijalističko-konzilijarnu djelatnost po potrebi.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena i specijalističko-konzilijarna djelatnost
4.2.2.3.4. Provođenje Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka dojke
Ciljna skupina su žene dobi od 50 do 69 godina. Preporuča se mamografija svake 2 godine, a kod žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom i koje su u rizičnoj skupini jedanput godišnje.
Predviđeno je uvođenje genetskog savjetovališta i genetskog testiranja žena te uvođenje posebnih protokola probira za žene s posebno visokim rizikom za karcinom dojke (engl. high-risk screening) koji obuhvaća godišnje preglede dojke magnetskom rezonancom.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna radiološka djelatnost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.2.4.Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena probirom
Za ukupnu provedbu i koordinaciju programa odgovoran je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi planiranje, praćenje i izvještavanje o provedbi i rezultatima provedbe programa.
Izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine uključuje se u aktivnosti za rano otkrivanje raka dojke kod svojih korisnica putem motivacije kako bi se žena odazvala u program probira.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo izavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, izabrani tim obiteljske (opće) medicine
4.2.2.5. Edukacija i emocionalna potpora mastektomiranih žena u cilju bolje adaptacije i uspješnog povratka svakodnevnom životu
- grupno djelovanje: grupni rad sa skupinama operiranih žena, a po mogućnosti njihovo uključivanje u klubove.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička onkološka djelatnost
Sudionici: organizacije civilnog društva
4.2.3. Rak vrata maternice
4.2.3.1.Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak vrata maternice su rani početak seksualnog života, veći broj partnera, veliki broj poroda, pušenje, venerične infekcije. Važno je naglasitipotrebu za suzbijanjem infekcija te mogućnostima rane detekcije (PAPA-test, HPV-test, kolposkopija, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice) i uspješnog liječenja karcinoma vrata maternice, odnosno potrebe javljanja liječniku kod bilo kakvog neobičnog krvarenja ili iscjetka. Sve žene starije od 16 godina treba poučiti o rizicima i načinima zaštite i o važnosti redovitih liječničkih pregleda.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni timovi školske i adolescentne medicine
Sudionici:zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, patronažna djelatnost, liječnici obiteljske (opće) medicine, liječnici školske i adolescentne medicine, organizacije civilnog društva koje djeluju u području prosvjećivanja o prevenciji raka vrata maternice i podrške oboljelima
4.2.3.2. Saniranje stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice
Stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice su kolpitis i benigne promjene na egzocerviksu te ostalo prema medicinskoj indikaciji.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti
4.2.3.3. Provođenje Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
Odnosi se na uzimanje anamneze, ginekološki pregled i obrisak vrata maternice po Papanicolaou, HPV-test i kolposkopiju, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice. Za spolno aktivne žene preporuča se odlazak na preventivne ginekološke pregledem, a Papa-test potrebno je obavljati prema savjetu liječnika ovisno o nalazu i utvrđenom stanju te čimbenicima rizika, optimalno od navršenih 20 godina (rana seksualna aktivnost - prije 16 godina, veći broj partnera, odnosno rizično spolno ponašanje partnera, spolno prenosive infekcije u anamnezi - klamidijska infekcija, infekcija visokorizičnim tipovima HPV, ranije poznate promjene na vratu matrenice, pušenje itd.). Sve žene u dobi 25 - 64 godina bez povećanog rizika, s urednim prethodnim Papa-nalazom, obrisak vrata maternice po Papanicolaou obavljaju svake tri godine, odnosno prema stručnim smjernicama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.3.4.Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija provode se prema medicinskim indikacijama.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom, laboratorijskom i bolničkom djelatnosti
4.2.3.5. Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena probirom
Izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine i ginekolog uključuju se u aktivnosti za rano otkrivanje raka vrata maternice kod svojih korisnica. To obuhvaća planiranje, pozivanje žena na pregled, pregled i obavljanje testa probira (Papa-test, HPV-test, kolposkopija), praćenje žena i izvještavanje zavodima za javno zdravstvo, sukladno stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka vrata maternice.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, citološki, histopatološki i mikrobiološki laboratoriji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.2.4. Karcinom kolona i rektuma
4.2.4.1.1. Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za karcinom kolona i rektuma su pušenje duhanskih proizvoda ili boravak u zadimljenim prostorima kraj pušača, debljina, prekomjerno jedenje crvenog i procesuiranog (dimljenog) mesa, ostali čimbenici koji povisuju rizik obolijevanja (obiteljska polipoza kolona, multipla polipoza, upalne bolesti crijeva, rak debelog crijeva u krvnog srodnika, itd.). O ovome se mora podučavati stanovništvo od školske dobi nadalje, kao i o potrebi javljanja liječniku kod krvarenja iz debelog crijeva, krvi u stolici ili promjene u radu crijeva.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, patronažne sestre, liječnici školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, mediji, udruge studenata zdravstvenog usmjerenja i organizacije civilnog društva
4.2.4.1.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite te s obrazovnim institucijama
4.2.4.2. Provođenje organiziranog Nacionalnog programa preventivnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Ciljna skupina su stanovnici oba spola dobi 50 - 74 godina. Organizirani probir je u pravilu pretraživanje bolesti ili stanja u zdravoj/asimptomatskoj populaciji. Mora sadržavati sve elemente organiziranog probira prema smjernicama za osiguranje kvalitete probira:
1. est na skrivenu krv u stolici (skrać. TOKS; engl. fecal occult blood test - skrać. FOBT) i za pozitivne pacijente kolonoskopija.
2. ako je TOKS negativan, ponavlja se nakon 24 mjeseca. Za ostale ishode je potrebno slijediti hodogram nacionalnog organiziranog programa probira
3. svi nalazi obavezno se upisuju u mrežni registar probira radi praćenja pokazatelja probira te osiguranja elektroničkog usmjeravanja daljeg postupanja u pacijenata prema hodogramu
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću,Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.4.3. Rana dijagnostika i oportunistički probir
Rana dijagnostika je dijagnosticiranje bolesti u što ranijoj fazi prilikom prve pojave znakova bolesti.
Oportunistički probir je pretraživanje određene bolesti na vlastiti zahtjev, a temeljem procjene rizika pojedinca.
Rana dijagnostika namijenjena je osobama starijim od 75 godina te mlađima od 50 godina, a oportunistički probir za osobe kojima je u prethodnom organiziranom probiru nađen polip srednjeg ili visokog stupnja displazije. Posebna skupina su osobe s povišenim rizikom (rak debelog crijeva u bliskog krvnog srodnika, obiteljska polipoza kolorektuma ili drugi nasljedni sindromi, multipla polipoza, kronični ulcerozni kolitis) u kojih se mora omogućiti oportunistički probir.
Digitorektalni pregled treba obaviti prema indikacijama. Test na skrivenu krv u stolici potrebno je provesti minimalno jedanput u dvije godine, a za osobe s povišenim rizikom 10 godina ranije nego je bolest otkrivena u srodnika, odnosno prema hodogramu europskih smjernica ako je u prethodnom probiru nađen polip. Prema indikaciji u tih osoba mora se omogućiti izravno upućivanje obrađenog pacijenta na kolonoskopiju. Kolonoskopija se u slučaju provedbe u cijelosti uz uredan nalaz u dobro očišćene osobe može ponoviti svake 10. godine.
Godišnji digitorektalni pregled se zbog niske osjetljivosti ne preporuča nego samo prije drugih, prethodno navedenih, probirnih testova.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću
Sudionici: poslodavci, obrazovne institucije, udruge studenata i učenika zdravstvenog usmjerenja, organizacije civilnog društva
4.2.4.4.1. Zdravstveni odgoj osoba s kolostomom (predavanja, vježbe i demonstracije) i cjelovita skrb uključivši psihološku potporu
- grupno djelovanje: edukacija za sve osobe s kolostomom, a po mogućnosti uključivanje u organizacija civilnog društvau osoba sa stomom.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna i bolnička onkološka djelatnost te tim obiteljske (opće) medicine, patronažne sestre
Sudionici: organizacije civilnog društva
4.2.4.4.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji s specijaliziranim onkološkim centrima i jedinicama
Sudionici: organizacije civilnog društva
4.2.4.5. Evidentiranje, registriranje i izvještavanje
Prema postojećim zakonskim propisima navedeno obuhvaća preventivne mjere i postupke, vođenje Registra programa probira, Registra za rak te praćenje trendova smrtnosti prema stupnju proširenosti bolesti.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.2.5. Karcinom prostate
4.2.5.1. Pravovremena dijagnostika
Prema smjernicama US Preventive Services Task Force za muškarce u dobi od 55 do 69 godina, odluka o podvrgavanju periodičnom probiru za rak prostate na temelju prostata-specifičnog antigena (PSA) treba biti individualna. Prilikom utvrđivanja toga je li ova usluga prikladna u pojedinačnim slučajevima, pacijenti i kliničari trebaju razmotriti ravnotežu koristi i šteta na temelju obiteljske povijesti, komorbidnih medicinskih stanja, vrijednosti pacijenta o koristima i štetnosti probira i liječenja ishoda i drugih zdravstvenih potreba. Kliničari ne bi trebali pregledavati muškarce koji ne izražavaju sklonost prema probiru.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, laboratorij, specijalističko-konzilijarna djelatnost urologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.2.6. Karcinom pluća
4.2.6.1.1. Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika
Najznačajniji čimbenik rizika za obolijevanje od karcinoma pluća je pušenje duhanskih proizvoda koje se povezuje s oko 90% slučajeva. O štetnosti pušenja se mora podučavati stanovništvo od školske dobi nadalje.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, patronažne sestre, liječnici školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, mediji, udruge studenata zdravstvenog usmjerenja i organizacije civilnog društva
4.2.6.1.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite te s obrazovnim institucijama, Povjerenstvo za izradu i praćenje Nacionalnog programa za probiri rano otkrivanje raka pluća, Nacionalno povjerenstvo za borbu protiv pušenja, stručna društva u suradnji s Hrvatskim torakalnim društvom i Sekcijom za torakalnu radiologiju Hrvatskog društva radiologa
4.2.6.2. Provođenje organiziranog Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća
Ciljna skupina su osobe dobi 50 - 75 godina, koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years), a bez obzira na komorbiditete i druge demografske ili anamnestičke osobitosti.
Osobe koje zadovolje gore navedene kriterije, ali su prestale pušiti prije više od 15 godina, neće biti uključene u Nacionalni program, budući da je rizik obolijevanja od raka pluća nakon 15 godina od prestanka pušenja izjednačen s nepušačkom populacijom.
Test za probir:
1. identifikacija i inicijalni oportunistički probir osoba od strane liječnika obiteljske (opće) medicine
2. kompjuterizirana tomografija s niskom dozom zračenja (engl.: low-dose computed tomography), u populaciji s visokim rizikom za obolijevanje od raka pluća
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću, Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.6.3. Planiranje, praćenje i izvještavanje
Provodi se sukladno stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka pluća.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
2
Komentiraj
4.3. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA
4.3.1. Promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja
Promicanje i unapređenje mentalnog zdravlja obuhvaća sljedeće mjere:
podizanje zdravstvene pismenosti u području mentalnog zdravlja
podizanje svijesti na razini populacije o prepoznavanju problema mentalnog zdravlja
unaprjeđenje mentalnog zdravlja provedbom javnozdravstvenih programa i intervencija
usmjerenih na povećanje empatije i jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija
smanjenje stigme prema mentalnim poremećajima, kako u populaciji, promjenom javnog diskursa i podizanjem svijesti, u čemu posebnu ulogu imaju mediji, tako i unutar zdravstvene struke
uključivanje osoba s iskustvima mentalnih poremećaja i njihovih obitelji u donošenje odluka i kreiranje politika i programa za unaprjeđenje mentalnog zdravlja
provedba intervencija s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja u primarnim društvenim
zajednicama: obitelj, škola, radno mjesto.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, organizacije civilnog društva
4.3.2. Prevencija i rano otkrivanje mentalnih poremećaja
Uključuje sljedeće mjere:
rano otkrivanje rizika za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
rana intervencija prema osobama u riziku
intervencija i savjetovanje obitelji osoba u riziku za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
provedba probira među školskom djecom i adolescentima na poremećaje mentalnog zdravlja
provedba probira među odraslom populacijom na poremećaje mentalnog zdravlja
upućivanje osoba u riziku za razvoj mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti u daljnji terapijski postupak.
Izvršitelji: zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba: timovi za školsku i adolescentnu medicinu, timovi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, zdravstvene ustanove i timovi na primarnoj razini zdravstvene zaštite: liječnici obiteljske (opće) medicine, pedijatri, psihijatri, liječnici medicine rada i sporta, organizacije civilnog društva
4.3.3. Liječenje
Uključuje sljedeće mjere:
osigurati dostupno i adekvatno liječenje mentalnih poremećaja i poremećaja ovisnosti u okviru primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, sustava dnevnih bolnica i stacionarne bolničke zdravstvene zaštite
osigurati intervencije s fokusom na potpuni oporavak, a što uključuje farmakoterapijske, psihoterapijske i psihosocijalne intervencije kod osoba s teškim psihičkim poremećajima u zajednici, odnosno u kući pacijenta intervencijom mobilnog multidisciplinarnog tima
terapijski fokus prebacuje se s tretmana na oporavak.
Izvršitelji: liječnici obiteljske (opće) medicine, službe za mentalno zdravlje u zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, psihijatrijski timovi u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, psihijatrijski timovi u bolnicama, mobilni psihijatrijski timovi
4.3.4. Rehabilitacija
Uključuje sljedeće mjere:
izrada i supervizije plana oporavka osobe s mentalnim poremećajem
pružanje psihosocijalne podrške s ciljem smanjenja stope invalidnosti i uključivanja u zajednicu
provedba intersektorskih mjera i intervencija usmjerenih socijalnoj rehabilitaciji osoba s psihosocijalnim izazovima, kao što su: izvanistitucijsko, stambeno ili stacionarno zbrinjavanje te zapošljavanje i izrada plana financijskog oporavka osobe s psihosocijalnim izazovima
savjetovanje, psihološka i psohosocijalna potpora obitelji i skrbnika osoba s mentalnim poremećajima
Izvršitelji: mobilni psihosocijalni timovi, sustav socijalne skrbi, lokalna zajednica u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, službe za mentalno zdravlje zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, organizacije civilnog društva
0
Komentiraj
4.4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA
4.4.1. Edukacija stanovništva usmjerena prevenciji ulkusne bolesti i ciroze te suzbijanju čimbenika rizika za nastanak žučnih kamenaca i hernija
Od najranije dobi nadalje potrebna je edukacija o potrebi suzbijanja zdravstveno štetnih i usvajanja zdravstveno korisnih životnih navika, posebice pravilne prehrane, izbjegavanja konzumacije alkohola i dr.
- grupno djelovanje: sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja, ogledna predavanja učenicima i roditeljima te predavanja i raspodjela edukacijskih materijala.
Izvršitelji: timovi školske i adolescentne medicine, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, mediji
- individualno djelovanje: savjetovanje i davanje pisanih uputa.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine.
4.4.1.1. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, timovi školske i adolescentne medicine u suradnji s izabranim timom obiteljske (opće) medicine i ostalim izvršiteljima
4.4.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji
Provodi se sukladnosuvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost
4.4.2.1. Edukacija pacijenta
Provodi se prijenosom informacija o potrebi usvajanja zdravstveno korisnih i napuštanja zdravstveno štetnih navika te potrebi pridržavanja dijetalnog i terapijskog režima za navedene bolesti putem individualnih savjeta, predavanja, pisanih uputa.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom gastroenterološkom djelatnosti
4.4.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Provodi seprema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
0
Komentiraj
4.5. BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA
4.5.1. Rana detekcija deformiteta koštano-zglobnog sustava, degenerativnih i upalnih bolesti koje zahvaćaju i lokomotorni sustav
Potrebno je što je prije moguće dijagnosticirati urođene i stečene deformitete koštano-zglobnog sustava kako kod novorođenčadi, dojenčadi, djece predškolske i školske dobi, tako i kod odraslih osoba svih starosnih grupa.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalnosti koji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske i adolescentne medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi obiteljske (opće) medicine)
4.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Provode se prema medicinskim indikacijama, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i mogućnostima.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalizacija koji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske i adolescentne medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi obiteljske (opće) medicine)
4.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Provodi se prema važećim propisima, uključujući preventivne i kurativne mjere i postupke.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka na svim razinama te Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
0
Komentiraj
4.6. ŠEĆERNA BOLEST
4.6.1. Usvajanje zdravijeg načina života s posebnim naglaskom na pravilnoj prehrani
Obuhvaća poticanje na usvajanje zdravijih životnih navika - pravilna prehrana, održavanje poželjne tjelesne težine, tjelesna aktivnost primjerena dobi, nepušenje, s posebnim naglaskom na edukaciji o pravilnoj prehrani i potrebi održavanja poželjne tjelesne težine.
Također uključuje djelovanje u aktivnostima s ciljem smanjenja rizičnih čimbenika (prigodni letci, brošure, provođenje individualnih i grupnih programa).
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske i adolescentne medicine, ljekarnik, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnosti
Obuhvaća rano otkrivanje, potvrdu dijagnoze pregledom glukoze u krvi i testa oralnog opterećenja glukozom (OGTT) prema indikaciji.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, ljekarnik u sklopu savjetovališta, izabrani ginekološki tim u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću te zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.6.2.1. Rano otkrivanje u osoba s povećanim rizikom za razvoj šećerne bolesti
Provodi se kod pacijenata s ranije utvrđenom intolerancijom glukoze, gestacijskom šećernom bolesti, makrosomne djece (mase > 4000 g), starijih od 45 godina, pretilih pacijenata (ITM > 30 kg/m2), pacijenta s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osoba kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija, osobe sa povišenim rezultatom na ljestvici FINDRISC i ostalih osoba kod kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti.
4.6.2.2. Trudnice
Provodi se kontrola glikemije i OGTT u razdoblju 22. - 25. tjedna trudnoće. Ciljna populacija su trudnice s povećanimrizikom (pozitivna obiteljska anamneza, komplikacije u prethodnim trudnoćama - mrtvorođena djeca, prijevremeni porođaji, spontani pobačaji, makrosomna djeca, gestacijska šećerna bolest) po utvrđivanju trudnoće.
4.6.3. Zdravstveni odgoj populacije s povećanim rizikom
Čimbenici rizika za šećernu bolest su sljedeći:pozitivna obiteljska anamneza, ranije utvrđena intolerancija glukoze, gestacijska šećerna bolest, dob iznad 45 godina, pretili pacijenti (ITM > 30 kg/m2), pacijenti s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osobe kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija i ostale osobe u kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti. Provodi se individualnim savjetima i grupnim radom (dvadesetak pacijenata) s ciljem mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja.
Obuhvaća edukaciju i poticanje na mijenjanje po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, unapređenje duševnog zdravlja).
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, ljekarnici, nadležni timovi školske i adolescentne medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: odgojno – obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva koje rade na području promicanja zdravlja
4.6.4. Izrada stručnih sadržaja
Obuhvaća izradu stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualnih sredstavaza poticanje mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanja zdravijeg načina života putem letaka, brošura, knjiga, audio- i video-zapisa za cjelokupnu populaciju.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću, Referentni centar za šećernu bolest u trudnoći (Klinika za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Zagreb), stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora
Sudionici: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, organizacija civilnog društva oboljelih od šećerne bolesti
4.6.5. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija oboljelih od šećerne bolesti
4.6.5.1.Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija odraslih oboljelih od šećerne bolesti
Provodi se prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću
4.6.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija djece oboljele od šećerne bolesti
Provodi se medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti u djece i adolescenata.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni timovi školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zdravstvenom zaštitom
4.6.6. Edukacija osoba oboljelih od šećerne bolesti
Provodi se grupno, kroz tečajeve za dvadesetak osoba za pacijente s osposobljavanjem za samozaštitu te individualnim edukacijama, edukacijom djece i adolescenata, njihovih obitelji (individualno), edukacijom u malim skupinama, radionicama za djecu i roditelje, radionicama u kampovima za djecu.
4.6.6.1. Edukacija djece i adolescenata oboljelih od šećerne bolesti te njihovih roditelja
Provodi se održavanjem ljetnih edukacijsko-rekreacijskih kampova (upoznavanje vršnjaka s istom bolešću, obnova i proširenje znanja, preuzimanje odgovornosti i osamostaljenje, provođenje samokontrole u sigurnom okruženju, odvajanje od roditelja; aktivnosti: edukacija – kvizovi znanja, grupni rad, natjecateljske igre, rasprave; sportske aktivnosti i zabava).
Također obuhvaća održavanje vikend-radionica za djecu i adolescente – oko 15 djece adolescenata, dvaput godišnje u trajanju 2 - 3 dana (proširenje znanja, poticanje osamostaljivanja i preuzimanja brige o sebi i bolesti, poticanje motivacije za postizanje i očuvanje dobre regulacije - predavanja, praktični rad, razgovor s psihologom).
Uključuje i individualizirane programe edukacije (individualne i grupne) s ciljem osposobljavanja za samozbrinjavanje.
Također se provodi održavanjem radionica za roditelje – male grupe roditelja dvaput godišnje (razmjena iskustava roditelja djece dugogodišnjih pacijenata i roditelja novootkrivenih pacijenata, edukacija, reedukacija i savjetovanja, problemi u regulaciji bolesti specifični za dob, pružanje pedagoške i socijalne potpore).
Izvršitelji: timovi školske i adolescentne medicine, liječnici obiteljske (opće) medicine, liječnici specijalisti pedijatrije i endokrinologije i dijabetologije, ljekarnici, medicinske sestre, patronažne sestre
Sudionici: organizacija civilnog društvae osoba oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatski Crveni križ, dječji vrtići, škole, fakulteti
4.6.6.2. Edukacija odraslih osoba oboljelih od šećerne bolesti
Na razini primarne zdravstvene zaštite provodi se edukacija u maloj skupini 1 - 2 puta mjesečno po mogućnosti uz grupiranje prema vrsti terapije i dobi (pacijenti na terapiji dijetom, peroralnim hipoglikemizantnim lijekovima, inzulinom), uz mjerenje glikemije i krvnog tlaka po potrebi te individualnu edukaciju.
Na razini sekundarne zdravstvene zaštite provode se programi prilagođeni lokalnim mogućnostima u kontinuiranom trajanju do 5 dana u prijepodnevnim satima, organizirani tečajevi u poslijepodnevnim satima – u sklopu ambulantnog liječenja ili dnevne bolnice.
Na razini tercijarne zdravstvene zaštite pacijenti koji se naručuju na bolničko liječenje ulaze u program edukacije i regulacije bolesti prema unaprijed utvrđenom programu, a u sklopu toga obavljaju se dodatni pregledi i laboratorijske pretrage.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću i stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora, ljekarnici
4.6.6.3. Zdravstveni odgoj osoba koje se susreću u radu s djecom i adolescentima sa šećernom bolešću (odgajatelji u vrtićima, učitelji, profesori, treneri)
Obuhvaća edukaciju edukatora – kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika odgovornih za zbrinjavanje djece dijabetičara (jedanput godišnje u trajanju do 2 dana, edukacija timova, predavanja, seminari, radionice, evaluacija znanja) te kontinuiranu edukaciju edukatora.
Provodi se i edukacija odgajatelja, učitelja i nastavnika kroz seminare i radionice.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu za
PLAN I PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
2023. - 2026.
UVOD
Situacijska analiza
Epidemiološka analiza najznačajnijih uzroka obolijevanja i umiranja, stilova života, navika, rizičnih čimbenika i zdravstvenog stanja cjelokupne populacije, kao i odabranih populacijskih skupina daje uvid u zdravstveno stanje stanovništva, zdravstvena zbivanja i kretanja, ukazujući i upozoravajući na zdravstvene potrebe i prioritetne zdravstvene intervencije.
Zdravstvene potrebe i prioriteti ovise i o demografskim procesima, te je progresivno starenje stanovništva, karakteristično za cijelu Europu, značajno obilježje i hrvatskog stanovništva u proteklim desetljećima. Udio osoba starijih od 65 godina 2022. godine je dosegao 22,5%, a udio mlađih od 14 godina iznosi tek 14,3 %. U 2021. godini Hrvatskoj je rođeno 36.641 dijete, a umrlo je 62.712 osoba što znači da je navedene godine bilo 26.204 više umrlih nego rođenih (negativni prirodni prirast od -6,7 ‰).
Hrvatski zdravstveni pokazatelji najčešće se uspoređuju s pokazateljima zemalja Srednje i Istočne Europe (engl. Central and Eastern Europe , CEE). Unutar skupine zemalja CEE najpovoljnije zdravstvene pokazatelje općenito ima Slovenija, a slijede Češka, potom Estonija i Hrvatska. Većina pokazatelja za Hrvatsku bolja je od prosjeka zemalja CEE i prosjeka Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, dok u usporedbi s prosjekom Europske unije donekle zaostaju. Među najznačajnijim pokazateljima, ne samo zdravstvenog stanja, već i socijalno-gospodarskog statusa neke zemlje, izdvajaju se očekivano trajanje života i dojenačka smrtnost.
U skupini zemalja CEE prosjek očekivanog trajanja života je 76,1 godina (podaci Svjetske banke za 2020. godinu), a unutar te skupine zemalja najviše očekivano trajanje života je u Sloveniji (80,5 godina), slijedi Češka (78,2 godine), a od susjednih zemalja je najmanje očekivano trajanje života u Bugarskoj (73,6 godina).
Očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj je tijekom posljednjih petnaestak godina produženo za gotovo četiri godine - od 74,9 godina u 2005. godini do 78,6 godina u 2019. godini. Međutim, zbog pandemije bolesti COVID-19 je u svim europskim zemljama 2020. i 2021. g. zabilježeno skraćenje očekivanog trajanja života (77,8 godina, odnosno 76,7 godina u Hrvatskoj). Prema podacima Svjetske banke za 2020. godinu, najduže je očekivano trajanje života u zemljama Europske unije, naročito u skandinavskim i mediteranskim zemljama, a najniže je u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Dojenačka smrtnost u Hrvatskoj 2021. godine iznosila je 3,8/1.000 živorođenih te je zabilježen njezin pad u posljednjih petnaestak godina (5,7/1.000 živorođenih u 2005. godini). Njeno smanjivanje je usporeno u odnosu na neke tranzicijske zemlje, a većina dojenačkih smrti nastupa u prvom danu života i uzrokovana je preranim porodom uvjetovanim patološkim stanjima u trudnoći, s posljedično niskom porođajnom težinom i fiziološkom nezrelošću novorođenog djeteta.
U strukturi uzroka smrti u Hrvatskoj najzastupljenije su bolesti srca i krvnih žila, a slijede novotvorine, bolesti dišnog sustava, ozljede i otrovanja, potom skupina endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma.
Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine (za koju se smatra da se može smanjiti preventivnim mjerama) pokazuje trend postupnog smanjivanja tijekom posljednjih dvaju desetljeća, s donekle nepovoljnijom situacijom u muškaraca. Smrtnost od bolesti srčano-žilnog sustava u dobi do 64 godine je u Hrvatskoj niža od ukupnog europskog prosjeka i od prosjeka zemalja CEE, a nepovoljnija je od prosjeka zemalja Europske unije, čime tek dijelom možemo biti zadovoljni te trebamo svakako težiti još manjoj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, osobito u mlađim dobnim skupinama. Stopa smrtnosti od ishemijske bolesti srca u dobi do 64 godina za ukupno stanovništvo je relativno stabilna, dok je za sveukupno stanovništvo u padu.
Smrtnost od karcinoma traheje, bronha i pluća u Hrvatskoj za muškarce u dobi do 64 godine viša je u odnosu na zemlje Europske unije, a zadnjih godina bilježi se njen pad (približno 30 % u zadnjih 10 godina). Stope smrtnosti u žena u okvirima su prosjeka zemalja Europske unije. Posljednjih desetak godina bilježi se stagnacija smrtnosti od karcinoma traheje, bronha i pluća u žena u dobi do 64 godine. Međutim, stopa smrtnosti raste u starijim dobnim skupinama žena, što je usporedivo s trendom u drugim europskim zemljama, uključujući i zemlje Europske unije. Prosječni pušački staž žena je nažalost dosegnuo kritičnu točku dovoljnog trajanja koja može rezultirati fatalnim obolijevanjem.
Epidemiološka situacija glede zaraznih bolesti u Hrvatskoj godinama je održavana razmjerno povoljnom. Pojavnost bolesti protiv kojih se provodi cijepljenje svedena je na posve niske vrijednosti (zaušnjaci, hripavac, tetanus, ospice), a neke bolesti su i posve eliminirane s izuzetkom sporadičnih importiranih slučajeva (difterija, poliomijelitis, rubela). Tuberkuloza, nakon stagnacije uzrokovane ratnim razdobljem, pokazuje nastavak povoljnog trenda pada učestalosti. Međutim, potencijalno rizični čimbenici (migracije, promet, turizam itd.) kao i pojava emergentnih bolesti zahtijevaju i dalje trajni intenzivni protuepidemijski i preventivni rad. Među emergentne zarazne bolesti ubrajaju se infekcije poput SARS/MERS, nekih virusnih hemoragijskih (tropskih) groznica (npr. Ebola), influence u ptica uzrokovanih novim podtipovima virusa (H5N1, H7N9 i sl.), pandemijske influence, vektorima prenosivih bolesti (kao što su npr. groznice Dengue, Chikungunya, Zapadni Nil, Zika), kao i prijetnje bioterorizmom. Najnovije ugroze od zaraznih bolesti predstavljaju COVID-19, majmunske boginje, epidemije hepatitisa A u dječjoj populaciji i invazivna bolest izazvana streptokokom grupe A.
U strukturi utvrđenih bolesti i stanja u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite najzastupljenije su bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, pojedinačni simptomi, znakovi i nalazi, nesvrstani u ostala poglavlja Međunarodne klasifikacije bolesti, te čimbenici koji utječu na stanja zdravlja i kontakte sa zdravstvenom službom.
Primarna zdravstvena zaštita skrbi o cjelokupnoj populaciji poštujući teritorijalnu mrežu ordinacija i ravnomjernu raspodjelu s iznimkom pojedinih rijetko naseljenih područja. Zamjetan je i nadalje visok udio upućivanja pacijenata u specijalističko-konzilijarne djelatnosti, što upućuje na potrebu daljnjeg osnaživanja djelatnosti primarne zdravstvene zaštite. Najčešće zabilježene dijagnoze u djelatnosti dentalne medicine su zubni karijes, bolesti pulpe i periapikalnih tkiva, nepravilan razvoj i položaj zubi te bolesti potpornih struktura.
U strukturi uzroka bolničkog liječenja najzastupljenije su također novotvorine, bolesti srca i krvnih žila, slijede čimbenici koji utječu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom, bolesti probavnog sustava, bolesti dišnog sustava i ozljede, trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, a po broju korištenih dana bolničkog liječenja na prvom mjestu se nalaze mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
U bolničkoj zaštiti broj postelja po glavi stanovnika u Hrvatskoj je prema podacima za 2020. godinu (Eurostat) neznatno veći od prosjeka zemalja Europske unije te je po vrijednosti blizak prosjeku zemalja CEE, kao i europskom prosjeku. Prosječno trajanje bolničkog liječenja iznosi 8,4 dana, što je više od prosjeka liječenja u Europskoj uniji, iako je vrijednost usporediva s onima zabilježenima u okolnim tranzicijskim zemljama. Iskorištenost bolničkih kapaciteta u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina kreće u rasponu 70 - 75 %.
Program cijepljenja je učinkovita preventivna mjera koja je zajedno s drugim preventivnim mjerama dovela do smanjenja pobola od zaraznih bolesti, pa je i u budućnosti važno nastaviti njihovo provođenje. U skupini djece, danas se kao problemi izdvajaju i ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne i druge kronične degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se javljaju dugo potiskivani problemi vezani za duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece, kao i drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje. Na duševno zdravlje djece i odrasle populacije dodatno su negativno djelovale i izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i elementarnim nepogodama koje su pogodile Hrvatsku tijekom 2020. godine (potresi u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji), pri čemu je mlađe uzraste naročito pogodio prekid uobičajenog procesa socijalizacije u okviru obrazovnoga sustava. Budući da je većina zdravstvenih problema današnjice od javnozdravstvenog značaja, način njihovog rješavanja je moguć samo intersektorskim pristupom kroz promicanje i unaprjeđenje zdravlja, usvajanjem zdravih životnih navika i stilova življenja odnosno „zagovaranjem za zdravlje“ – prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.
Zdravstvenu zaštitu starijih ljudi potrebno je unaprijediti i poboljšati tako da ona uključuje jasno definirane oblike kućnog liječenja, razvoja i primjene primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i u ranijim životnim razdobljima. Pri tome je od posebnog značaja obuhvat praćenja, utvrđivanja, proučavanja i evaluacije zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba, ali i procjena funkcionalne sposobnosti ljudi starijih od 65 godina.
Ponašanja, navike i stilovi življenja prema podacima novijih istraživanja u Hrvatskoj upućuju upravo na prisutnost čimbenika rizika u populaciji, osobito za nastanak bolesti srca i krvnih žila, kao i malignoma. Pušenje je u Hrvatskoj i nadalje visoko zastupljeno i u općoj populaciji i u mladih, u kojih je zamjetan i trend blagog smanjenja prema prethodnim sličnim istraživanjima, ali još uvijek nedovoljan u usporedbi s ostalim zemljama sudionicima istraživanja. Prekomjerna tjelesna težina i nedovoljno bavljenje tjelesnom aktivnošću također su visoko zastupljeni, osobito kod odrasle populacije.
Slijedom navedenoga, promicanje zdravlja, uključujući zdraviji način života, skrb za očuvanje okoliša, provedba preventivnih programa i poticanje sveobuhvatne zdravstvene skrbi od strane djelatnosti zdravstvene zaštite su osnovne odrednice kojima se može znatno utjecati na poboljšanje zdravstvenog stanja hrvatskog stanovništva.
S obzirom na mortalitetnu i morbiditetnu sliku zdravstvenog stanja u Hrvatskoj, osobito su važni stručno usuglašeni programi preventivnog djelovanja, čije provođenje bi moglo povoljno djelovati na smanjenje incidencije preventabilnih bolesti, a uz učinkovito djelovanje sveukupne zdravstvene zaštite i na smanjenje prijevremene smrtnosti stanovništva Hrvatske.
Plan i program mjera zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj ima pet osnovnih ciljeva:
unaprjeđenje zdravlja stanovništva u cjelini
povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti
povećanje broja godina života bez bolesti i/ ili invalidnosti
osiguranje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja uz brigu za poboljšanje kvalitete života očuvanjem zdravlja i funkcionalnog kapaciteta
jačanje odgovornosti svakog građanina za svoje zdravlje.
Strategija ostvarenja ciljeva
Strategija ostvarenja ciljeva je utvrđivanje i provedba mjera zdravstvene zaštite koje će:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati sveobuhvatnu, kontinuiranu i dostupnu zdravstvenu zaštitu s cjelovitim pristupom te odgovarajuću temeljnu i trajnu edukaciju.
Na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva, utvrđeni su ciljevi i izabrani prioriteti te izrađen Plan i program mjera zdravstvene zaštite Republike Hrvatske.
Planom i programom mjera zdravstvene zaštite utvrđuje se skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i šire zajednice s ciljem zaštite zdravlja te se definiraju aktivnosti sukladno utvrđenim sredstvima i ciljevima radi njihove provedbe, subjekti koji su ih dužni provoditi i način provođenja tih mjera.
Podloga za izradu dokumenta je analiza pokazatelja morbiditeta i mortaliteta od zaraznih, kroničnih nezaraznih bolesti i ozljeda te drugih zdravstvenih pokazatelja u Nacionalnom javnozdravstvenom informacijskom sustavu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pri izradi prijedloga Plana i programa mjera zdravstvene zaštite poštivala su se načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i specijaliziranog pristupa u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te načelima supsidijatnosti i integracije. Vodilo se računa o prioritetnim razvojnim područjima određenima Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao što su promicanje zdravlja i prevencija bolesti, sprječavanje i suzbijanje zaraznih, masovnih kroničnih nezaraznih bolesti te ozljeda i invaliditeta, zaštiti vulnerabilnih i specifičnih socijalnih skupina stanovništva i nadzoru nad čimbenicima okoliša koji utječu na zdravlje.
Strateški ciljevi provedbe Plana i programa mjera zdravstvene zaštite jesu:
provođenjem programa promicanja zdravlja povećati razinu zdravlja stanovništva u cjelini uz smanjenje prevalencije čimbenika rizika za zdravlje
smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i stanja na koja se može djelovati preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom skrbi
osobitu pozornost posvetiti zdravstvenom stanju i mjerama unapređenja zdravlja populacijskih skupina pod povećanim rizikom.
Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju zdravstvene zaštite na pojedinim razinama usmjerenih postizanju određenog cilja.
Mjere zdravstvene zaštite su:
1. zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka
2. provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba
3. otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti, odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica
4. mjere za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa
5. mjere vezane za zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva
6. mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika)
7. liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom
8. posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života
9. posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima
10. osiguravanje palijativne skrbi
11. osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži
12. osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom
13. opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu
14. pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti i
15. mjere vezane za zaštitu i unapređenje zdravlja sportaša.
Mjere zdravstvene zaštite grupirane su u sljedeće zasebne cjeline:
mjere zdravstvene zaštite u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite u specijalističko-konzilijarnoj i stacionarnoj (bolničkoj) zdravstvenoj zaštiti
mjere zdravstvene zaštite koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
mjere zdravstvene zaštite za značajne zdravstvene probleme
ostale mjere.
METODOLOŠKA POJAŠNJENJA
Plan i program mjera zdravstvene zaštite predstavlja definiranu zdravstvenu politiku u čijem kreiranju, uzimajući u obzir to da je zdravstvena zaštita od posebnog društvenog interesa, sudjeluju svi čimbenici nadležni za njeno ostvarivanje te je mjerilo objektivnih demografskih čimbenika, zdravstvenog stanja, razvijenosti, organizacije i rada zdravstvene djelatnosti, razine materijalnih mogućnosti i prioritetnih problema u zdravstvenoj zaštiti.
U cilju što učinkovitije kvantifikacije postupaka u sustavu zdravstva prijedlogom su razrađena sljedeća obilježja:
- mjera/ grupa postupaka
- naziv postupka
- dio zdravstvene zaštite na koje se provodi mjera/ postupak
- populacija na kojoj se provodi mjera/ postupak
- obuhvat
- procjena broja provedenih postupaka u godini
- izvršitelj – nositelj oglednog tima, specijalista određene medicinske grane
- suradnik – djelatnik/ djelatnici u oglednom timu koji sudjeluju u direktnom (neposrednom) provođenju postupka
- razina nužnosti provođenja postupka
- procjena broja provedenih postupaka u mjesec dana po oglednom timu.
Definicije i pojašnjenja:
- Pod mjerama zdravstvene zaštite podrazumijeva se skup aktivnosti, odnosno preventivnih, dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u provođenju pojedinih razina zdravstvene zaštite usmjerenih postizanju određenog cilja.
- Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprječavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno liječenje i zdravstvenu njegu i rehabilitaciju.
- Mjere se mogu primijeniti na zdravstvene probleme pojedinaca, skupina i širih zajednica.
- Plan i program mjera zdravstvene zaštite označava skup mjera i postupaka koji se primjenjuju kod pojedinaca, skupina i širih zajednica s ciljem unaprjeđenja i zaštite zdravlja.
- Postupci su zahvati, intervencije i aktivnosti koji se primjenjuju u provođenju zdravstvene mjere.
- Populacija je definirana skupina stanovništva na koju se odnosi zdravstvena mjera odnosno grupa postupaka.
- Ogledni tim je tim stručnjaka (izvršitelja/suradnika) koji provode određeni dijagnostičko-terapijski postupak za kojeg su se obrazovali/usavršavali te u provođenju kojeg imaju zadovoljavajuće iskustvo nakon kojeg se očekuje željeni ishod provedenog postupka u skladu s kompetencijama tima.
- Okvirno vrijeme potrebno izvršitelju/suradniku u oglednom timu za provedbu postupka (u minutama) je raspon vremena potrebnog prosječno vještom izvršitelju/suradniku u oglednom timu za provedbu jednog postupka nad dobro kontroliranim pacijentima bez komplikacija (3-5 min, npr. ponovljeni kontrolni pregled unutar 14 dana) ili bez uznapredovanih, prosječno kontroliranih komorbiditeta (10-15 min, npr. ponovljeni kontrolni pregled unutar 3 mjeseca) ili s pogoršanjem stanja, odnosno kod lošije kontroliranih komorbiditeta s komplikacijama (15-25 min ili više).
- Prosječan broj provedenih postupaka po oglednom timu je ukupnost niza istovjetnih dijagnostičko-terapijskih postupaka koje obavi ogledni tim stručnjaka predviđen za taj dijagnostičko-terapijski postupak u promatranom vremenskom razdoblju, kada bi provodio promatrani postupak u cjelodnevnom radu.
- Obuhvat predstavlja optimalno procijenjene udjele ciljane populacije nad kojima se provodi zdravstvena mjera, primjerice ugrožena skupina stanovništva, osoba izložena rizicima, kronični bolesnik itd. U Planu i programu mjera zdravstvene zaštite obuhvat je specificiran samo za mjere i postupke na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u javnozdravstvenoj djelatnosti.
- Djelatnosti su definirane u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22 i 33/23) i Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine ("Narodne novine", br. 65/22) osim sljedećih iznimaka:
- Djelatnosti interne medicine i kirurgije su grupirane, a s obzirom na prijelazno razdoblje, u odnosu na prethodno definirane specijalizacije iz interne medicine i kirurgije (s užim djelatnostima)
- Djelatnost interne medicine ne sadrži posebno izdvojene mjere i postupke za opću internu medicinu, alergologiju i kliničku imunologiju, laboratorijsku imunologiju i internističku onkologiju, u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
- Djelatnost pedijatrijske infektologije nije posebno opisana, već su mjere i postupci opisani u djelatnosti pedijatrije i djelatnosti infektologije, a u skladu s prethodno navedenim obrazloženjem
- Djelatnost medicine rada i športa sadrži posebno istaknute mjere i postupke športske medicine
- Djelatnost kliničke citologije, koja je bila zasebna djelatnost i specijalizacija, po novome, i u ovom dokumentu, navedena je u djelatnosti patologije i citologije.
- Mjere i postupci u djelatnostima gerontologije i medicinske informatike posebno su izdvojeni u poglavlju javnozdravstvenih djelatnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
- Rasponi vrednovanja navedeni u okviru procjene broja provedenih postupaka u godini (1: 1 - 100 postupaka u godini; 2: 100 - 1.000 postupaka u godini; 3: 1.000 - 10.000 postupaka u godini; 4: 10.000 - 30.000 postupaka u godini; 5: 30.000 - 50.000 postupaka u godini; 6: više od 50.000 provedenih postupaka u godini) bit će korišteni u okviru algoritama za razvoj planiranja ljudskih resursa. Za pojedine postupke su podaci o izvršenom broju teško dostupni.
- Izvršitelj postupka u oglednom timu je u pravilu nositelj tima, doktor medicine ili doktor dentalne medicine, specijalist određene medicinske grane, osim djelatnosti medicinske biokemije i laboratorijske medicine, ljekarničke djelatnosti, patronažne zdravstvene zaštite i djelatnosti zdravstvene njege u kući.
- Suradnici u oglednom timu su navedeni kao jedini izvršitelji postupka ako postupak provode samostalno (bez izvršitelja).
- Razina nužnosti provođenja postupka opisana je trima vrijednostima: 1) neophodno, 2) optimalno, 3) nadstandard. Planom i programom mjera zdravstvene zaštite predviđeno je obvezno definiranje neophodne razine provođenja postupka, pri čemu definicije mogu biti iskazane kao:
- Dijagnoze u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema Svjetske zdravstvene organizacije (MKB-10) kod kojih je postupak neophodno provesti
- Broj provedenih postupaka za postupke koji su ponavljajuće prirode
- Ostale specifikacije (navođenje zakonske regulative i slično) za djelatnosti u kojima postupke nije moguće povezati s dijagnozama MKB-10 i brojem provedenih postupaka.
- Optimalan broj provedenih postupaka po oglednom timu u mjesec dana predstavlja broj postupaka koje ogledni tim može napraviti u okviru propisanog radnog vremena od osam sati, a da je pri tome iz vremena za izvršenje postupka izuzeto propisano vrijeme za pauzu, ali i druge dnevne aktivnosti tima.
- Optimalan prosječan broj provedenih postupaka po oglednom timu uvelike ovisi o različitim faktorima poput kompleksnosti zdravstvenog stanja pacijenta, kompetencija i iskustva liječnika e razini zdravstvene zaštite. Zadani vremenski normativi koji se koriste u zdravstvenom sustavu nisu namijenjeni da budu isključiva ograničenja koja se strogo primjenjuju na svaki pojedinačni postupak.
- Zadani vremenski normativi podrazumijevaju provedbu prosječenog broja postupaka po oglednom timu ako se radi o dobro kontroliranim pacijentima bez komplikacija (pri postupcima tijekom kojih nije došlo do odstupanja/komplikacija u provedbi), koji se pregledavaju od strane stručne osobe/suradnika u oglednom timu koja je zadužena isključivo za taj postupak u cjelodnevnom radu.
- Postupci i pružanje adekvatne skrbi pacijentima kompleksnih dijagnoza ili s komplikacijama mogu zahtijevati dulje vrijeme od prosječnog vremena kako bi se pružila adekvatna skrb, dok postupci s pacijentima bez kompleksnih dijagnoza i/ili bez komplikacija mogu biti izvedeni u kraćem vremenu od prosječnog. Neki pacijenti mogu imati složeniju kliničku sliku ili komorbiditete koji zahtijevaju više vremena za dijagnostičko-terapijske postupke i savjetovanje. Izvršitelj/suradnik u oglednom timu mora biti fleksibilan i pružiti pacijentu adekvatnu skrb.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova ključni su za koordinaciju radnih aktivnosti ustanova koje oblikuju zdravstvene ishode za pacijente, osiguravajući da se sve aktivnosti obavljaju na način koji zadovoljava potrebe stanovništva za zdravstvenom skrbi. Njihova je dužnost da omoguće pružanje adekvatne skrbi u najkraćem mogućem roku od zaprimanja uputnice, pritom ne gubeći iz vida kvalitetu pruženih usluga. Vremenski normativi pružaju okvir za organizaciju rada ustanove i svih pružatelja zdravstvene zaštite, no svakodnevno je potrebno pronalaženje ravnoteže između brzine i učinkovitosti usluge. Stoga, ravnatelji i svi pružatelji zdravstvene zastite moraju stalno težiti optimizaciji procesa unutar svojih ustanova i organizacijskih jedinica kako bi se postigla maksimalna korist za korisnike zdravstvene zaštite na svim njenim razinama.
Ovaj Plan i program mjera zdravstvene zaštite donosi se na razdoblje od četiri godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo će u suradnji s državnim zdravstvenim zavodima u narednom razdoblju pripremati analizu svih navedenih mjera i postupaka s mogućnošću brisanja, izmjena, ali i uvrštavanja novih postupaka. Pri pripremi prijedloga Plana i programa zdravstvene zaštite, Hrvatski zavod za javno zdravstvo će se konzultirati sa stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora, nadležnim komorama zdravstvenih radnika, ostalim strukovnim udrugama i Referentnim centrima Ministarstva zdravstva, koji se obvezuju na suradnju. Ako stručno društvo želi uvrstiti novi postupak, izmijeniti ili brisati postupak iz ovoga Plana i program mjera dostavit će o istom prijedlog Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz obrazloženje kao i međunarodne i/ili nacionalne smjernice o provođenju određenog postupka.
Ministar zdravstva može dati suglasnost na prijedloge novih postupaka, izmjene ili brisanje postupaka sukladno prijedlogu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čime isti postaju sastavnim dijelom ovoga Plana i programa mjera .
PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
I. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
1.1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U OBITELJSKOJ (OPĆOJ) MEDICINI
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.2. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE DJECE
Tablica mjera zdravstvene zaštite djece dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.3. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DENTALNU MEDICINU
Tablica mjera zdravstvene zaštite za dentalnu medicinu dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.4. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost hitne medicinske pomoći dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.5. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŽENA
Tablica mjera zdravstvene zaštite žena dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.6. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA PATRONAŽNU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za patronažnu djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.7. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost zdravstvene njege u kući dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.8. PROGRAM MJERA SPECIFIČNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJECU I MLADEŽ ŠKOLSKE DOBI I REDOVITE STUDENTE
Tablica mjera specifične zdravstvene zaštite za djecu i mladež školske dobi i redovite studente dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.9.PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SPECIFIČNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI RADNIKA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u specifičnoj zdravstvenoj zaštiti radnika dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.10. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST MEDICINSKE BIOKEMIJE
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost medicinske biokemije dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.11 .PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA LJEKARNIČKU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za ljekarničku djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.12. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA DJELATNOST PALIJATIVNE SKRBI
Tablica mjera zdravstvene zaštite za djelatnost palijativne skrbi dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.13. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA EPIDEMIOLOŠKU DJELATNOST
Tablica mjera zdravstvene zaštite za epidemiološku djelatnost dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.14. PROGRAM MJERA U DJELATNOSTI LOGOPEDIJE
Tablica mjera zdravstvene zaštite u djelatnosti logopedije dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
1.15. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ŠPORTAŠA
Tablica mjera zdravstvene zaštite športaša dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
II. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA I STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Specijalističko-konzilijarna djelatnost obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kući korisnika odnosno štićenika u ustanovama ustanova za socijalnu skrb. Za svoje potrebe mora imati osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.
Stacionarna (bolnička) djelatnost obuhvaća dijagnosticiranje, liječenje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu te boravak i prehranu bolesnika u bolnicama.
2.1. OPĆI DIO
2.1.1. SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
2.1.1.1. SPECIJALISTIČKI PREGLED I AMBULANTNO ZBRINJAVANJE U SPECIJALISTIČKO-KONZILIJARNOJ ZAŠTITI
2.1.1.1.1. Kratak orijentacijski pregled
Uključuje ciljanu anamnezu s općenitim vanjskim vizualnim pregledom bez fizikalnih metoda pretrage ili eventualno samo palpaciju s opisom nađenog stanja i kratak pregled dijela tijela, kao i kratak kontrolni pregled u svrhu određivanja daljnjeg liječenja i evidentiranja ustanovljenog u zdravstveni karton.
2.1.1.1.2. Srednje opsežan, odnosno prošireni pregled
Uključuje obiteljsku i osobnu anamnezu, anamnezu tijekom bolesti, pregled jednog organa ili više tjelesnih sustava, vanjski pregled jednog tjelesnog sustava s palpacijom, perkusijom i auskultacijom ili drugim metodama pretraga. Uključuje i pregled dokumentacije, ocjenu rezultata izvršenog prvog ili ponovnog pregleda, odnosno prijašnjih pretraga, postavljanje indikacije za dodatne laboratorijske, radiološke i druge pretrage, postavljanje dijagnoze, pripremu plana liječenja odnosno rehabilitacije, propisivanje terapije, davanje uputa, savjeta, injekcija, skrb za manje rane, incizije, malo previjanje, sitne kirurške zahvate itd.
2.1.1.1.3. Sistematski pregled
Obuhvaća obiteljsku i osobnu anamnezu i prošireni, odnosno kompletan pregled, a u najmanjem opsegu mjerenje visine, težine, arterijskog tlaka (RR), upućivanje na elektrokardiografiju (EKG), na radiografiju prsnih organa, u laboratorij za pretragu krvnog šećera, lipidogram, kompletne krvne slike i urina, po potrebi i druge pretrage te bilježenje nalaza. Postupci se koriste kod programirane sustavne zaštite pojedinih grupa stanovništva.
2.1.1.2. PROVOĐENJE SPECIJALIZIRANIH DIJAGNOSTIČKIH, TERAPIJSKIH I REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA
2.1.1.2.1. Rano otkrivanje bolesti
2.1.1.2.2. Postavljanje indikacije za laboratorijske, radiološke i druge dijagnostičke postupke
2.1.1.2.3. Utvrđivanje dijagnoze
2.1.1.2.4. Suzbijanje i liječenje određenih bolesti
2.1.1.2.5. Ambulantno rehabilitacijsko liječenje
2.1.1.2.6. Zbrinjavanje životno ugroženih (hitno upućenih) pacijenata
2.1.1.2.7. Postavljanje indikacija za operativno i ostalo bolničko liječenje
2.1.1.2.8. Sudjelovanje u kućnom liječenju prema medicinskim indikacijama uključujući terapiju boli i psihološku potporu kroničnim bolesnicima
2.1.1.2.9. Postavljanje indikacije za izradu i primjenu protetičkih pomagala
2.1.1.3. POTICANJE I SUDJELOVANJE U PREVENTIVNIM AKTIVNOSTIMA
2.1.1.4. OSIGURANJE KONZULTACIJA IZABRANOM DOKTORU MEDICINE TE KONZULTACIJE IZMEĐU POJEDINIH SPECIJALNOSTI ILI PREMA POSEBNOM ZAHTJEVU
2.1.1.4.1. Konzultacija
Savjet ili mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili daljnjeg liječenja koje daje liječnik u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti usmeno ili pisano na zahtjev nadležnog liječnika, odnosno ustanove koja liječi bolesnika.
2.1.1.4.2. Konzilij
Pisani savjet ili pisano mišljenje o ocjeni zdravstvenog stanja bolesnika ili najpogodnijem načinu liječenja koje na zahtjev nadležnog liječnika izdaju najmanje 3 liječnika, odnosno specijalisti različitih ili iste specijalizacije.
2.1.1.4.3. Mišljenje
Primjenjuje se za utvrđivanje prava ili potreba osiguranika u korištenju pojedinih vrsta zdravstvenih usluga ili zahvata, raznih pomagala, liječenju u inozemstvu, davanja stručnog mišljenja o njegovoj privremenoj ili trajnoj nesposobnosti.
2.1.1.4.4. Ekspertiza liječnika specijalista
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju kao finalnu ocjenu stanja na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba. Daju ga ovlašteni liječnici specijalisti.
2.1.1.4.5. Ekspertiza specijalističkog tima
Uključuje opis zdravstvenog stanja osiguranika tijekom bolesti, izvršene pretrage i rezultate dijagnostike, terapije odnosno rehabilitacije, davanje stručnog mišljenja o određenom zdravstvenom pitanju na zahtjev korisnika, raznih organizacija ili pravnih osoba kod težih bolesti ili stanja, gdje je potrebno da analizu zdravstvenog stanja daju liječnici specijalisti iste ili različitih specijalizacija.
2.1.1.4.6. Utvrđivanje zdravstvenog stanja bolesnika glede ocjene radne sposobnosti
Provodi se na zahtjev izabranog liječnika obiteljske medicine za liječničke, invalidske i druge komisije te u slučaju vještačenja na službeni zahtjev.
2.1.1.5. Vođenje medicinske dokumentacije i propisanih evidencija
Medicinska dokumentacija se danas bilježi i vodi elektroničkim putem kad god je to tehnički moguće, pri čemu se također nastoji osigurati dostupnost dokumentacije samim pacijentima putem korisnicima orijentiranih sučelja.
2.1.2. BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Bolnička djelatnost provodi dijagnosticiranje, liječenje, medicinsku rehabilitaciju i zdravstvenu njegu te osigurava boravak i prehranu hospitaliziranih bolesnika.
2.1.2.1. LIJEČENJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD AKUTNIH BOLESTI
Podrazumijeva provedbu dijagnostičkih i terapijskih mjera za pacijente kojima su dijagnosticirane akutne bolesti unutarnjih organa, plućne bolesti, živčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, zarazne bolesti, dječje bolesti, duševne bolesti, kožne i spolne bolesti, kao i bolesti koje zahtijevaju kiruršku, ortopedsku, neurokiruršku, urološku, onkološku, ginekološko-opstetričku, oftalmološku, otorinolaringološku terapiju, kao i ostale terapijske mjere.
2.1.2.2. Početna bolnička zdravstvena skrb:
Provodi se na internom, ginekološkom odnosno porodničkom odjelu, kirurškom odjelu i odjelu traumatologije, neonatološkom i pedijatrijskom odjelu, neurološkom, psihijatrijskom odjelu, odjelu oftalmologije i otorinolaringologije, infektološkom, dermatološkom, pulmološkom odjelu, odjelu ortopedije, urologije, onkologije itd.
Obuhvaća pregled medicinske dokumentacije, pregled i prijem bolesnika, rezultate izvršenog pregleda i anamnestičkih podataka, prosuđivanje točnosti postavljene dijagnoze, naručivanje dodatnih pretraga i potvrđivanje dijete, davanje savjeta i uputa tijekom boravka u bolnici, zdravstveno-odgojne mjere i mjere prosvjećivanja, nadzor nad provođenjem terapije i njenim rezultatima, pregled bolesnika (vizita), slanje bolesnika na terapijske zahvate u druge jedinice, njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji te evidentiranje nalaza u povijest bolesti.
2.1.2.3. Rana dijagnostika i liječenje svih stanja koja životno ugrožavaju život ili funkciju pojedinih organa ili dijelova tijela
Uključuje trijažu, resuscitaciju, stabiliziranje, kratkotrajnu opservaciju i terapiju.
2.1.2.4. Daljnja uobičajena bolnička zdravstvena skrb:
Provodi se na pedijatrijskom odjelu, ginekološkom odnosno porodničkom, internom, infektološkom, neurološkom, dermatološkom, pulmološkom, psihijatrijskom, kirurškom i odjelu traumatologije, odjelu ortopedije, urologije, otorinolaringologije, oftalmologije, onkologije itd.
Obuhvaća provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezine izmjene ili dopune, upućivanje na ponovne i dodatne dijagnostičke pretrage, kontrolu stanja bolesnika (vizita) najmanje dvaput dnevno, kontrolu vitalnih funkcija, mjerenje temperature, bila, krvnog tlaka, davanje uputa bolesniku, zdravstveno-prosvjetne i odgojne mjere, kompletnu njegu sestre, davanje obavijesti članovima uže obitelji, socijalno-medicinske intervencije, evidentiranje utvrđenog i rezultata mjerenja izvršenih tijekom dana u povijest bolesti. Pri završetku liječenja pisanje otpusnog pisma i izvješće nadležnom liječniku s obzirom na daljnje liječenje u ambulanti ili kod kuće.
2.1.2.5. Pojačana skrb/ njega
Obvezno je vezana za anesteziologiju kao interdisciplinarnu struku, odnosno liječnike anesteziologe i intenziviste s odgovarajućim timom i to u smislu poslijeanestezijskog nadzora. Ukazuje na potrebu odabira i mišljenja liječnika specijalista o daljnjem smještaju takvog bolesnika nakon nekoliko sati po operacijskom postupku (0 - 6 sati).
Odabir se vrši za upućivanje u prostor s pojačanim nadzorom i neinvazivnim metodama rada u prvih 12 - 24 sata po jednostavnijim operacijama.
2.1.2.6. Intenzivna skrb – I. stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji su pri svijesti i mogu surađivati, imaju propisano strogo ležanje, trajnu infuziju, nadzor životnih funkcija ili drugih organskih sustava tijekom 24 sata.
2.1.2.7. Intenzivna skrb – II. stupanj
Uključuje skrb bolesnika koji imaju propisanu trajnu infuziju, zahtijevaju nadzor nad stanjem elektrolita i tekućina, nadzor raznih drenaža, eventualno hranjenje preko cijevi, redovitu respiratornu terapiju.
2.1.2.8. Intenzivna skrb – III. stupanj
Uključuje skrb bolesnika kojima još nije potrebno intenzivno liječenje, ali je zbog zdravstvenog stanja potreban pojačan nadzor životnih funkcija, pomoć putem aparata, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, te eventualno povremena umjetna ventilacija. Uključuje i skrb akutno psihotičnih bolesnika s agresivnim ili suicidalnim pulzijama, bolesnika u paničnom strahu, koji intenzivno psihički pate, intoksiciranih i delirantnih bolesnika.
2.1.2.9. Intenzivna psihijatrijska skrb
Uključuje skrb za bolesnike s duševnim smetnjama, koji zahtijevaju kompleksnu timsku obradu s upotrebom biološke, socijalno-terapijske i psihoterapijske metode liječenja.
2.1.2.10. Intenzivno liječenje
Uključuje osim poslova navedenih u uobičajenoj skrbi - trenutačne mjere hitne medicinske pomoći bolesniku u šoku s ugroženim životnim funkcijama, mjere očuvanja tih funkcija, kao što su: umjetna ventilacija, dijaliza i sl., neprekidno promatranje bolesnika i bilježenje rezultata promatranja, hranjenja pomoću želučane sonde, davanje infuzije, transfuzije, injekcija te sveobuhvatne mjere za optimalno zbrinjavanje darivatelja organa. Obavlja se na posebno organiziranim odjelima.
2.1.2.11. Intenzivno liječenje – I. stupanj
Uključuje skrb bolesnika s ugroženim fiziološkim funkcijama koje je potrebno pomno pratiti zbog mogućeg iznenadnog pogoršanja zdravstvenog stanja. Sastavni dio skrbi je stalni liječnički nadzor redovite kontrole osnovnih životnih funkcija, nadzor stanja tekućina, elektrolita i metabolita, nadzor drenaža i rana, intenzivna respiracijska terapija i njega bolesnika u krevetu.
2.1.2.12. Intenzivno liječenje – II. stupanj
Uključuje skrb za bolesnike koji su fiziološki nestabilni, pa je potrebno primijeniti hitne mjere liječenja.
2.1.2.13. Intenzivno liječenje – III. stupanj
Uključuje bolesnike kojima su otkazale fiziološke funkcije, kod kojih je potreban stalan nadzor i stalne promjene u načinu života pomoću raznovrsnijih načina i invazivnog monitoringa, uključujući i medicinske postupke kod umirućih bolesnika.
2.1.2.14. Bolnička zdravstvena skrb za novorođenčad:
2.1.2.14.1 . Početna skrb za novorođenče na porođajnom odjelu u bolnici u svim razinama (I. II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje zbrinjavanje novorođenčeta neposredno nakon poroda, primarnu reanimaciju i otpočinjanje mjera produžene reanimacije po potrebi, ocjenjivanje po Apgar-ljestvici ili na osnovi druge liječničke ocjene, orijentacijski pregled novorođenčeta, zapisivanje porodne težine, dužine, opsega lubanje i ostalih mjera, utvrđivanje refleksa, uspostava kontakta kože na kožu u odgovarajućem trajanju i prevencija pothlađivanja, uspostava vidnog kontakta majke i novorođenčeta, prvi podoj u rađaonici, preventivne mjere (vitamin K, prevencija oftalmije), praćenje prilagodbe novorođenčeta na izvanmaternične uvjete života, sažetak obiteljske, prenatalne i porodne anamneze. Prvi pregled novorođenčeta u nazočnosti majke provodi se tijekom prva 24 sata života. Ispunjavanje odgovarajuće dokumentacije i zdravstvene knjižice djeteta provodi se gdje je ona dostupna.
2.1.2.14. 2. Daljnja skrb za novorođenče u bolnici u svim razinama (I., II. i III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje nadzor nad zdravstvenim stanjem, provjeru sluha u sve novorođenčadi te potrebnu njegu sestre. Pomoć pri uspostavi pravilne tehnike dojenja prvoga dana života uz individualno i skupno zdravstveno prosvjećivanje, prevencija ragada bradavica, BCG, probir na fenilketonuriju (PKU) i kongenitalnu hipotireozu (TSH), probir sluha otoakustičkim emisijama, otkrivanje porodnih trauma i prirođenih grešaka u razvoju, probir i liječenje novorođenačke žutice (fototerapijom), cijepljenje novorođenčadi HbsAg-pozitivnih majki protiv hepatitisa B uz istovremenu primjenu humanog hepatitis-B-imunoglobulina. Novorođenče treba smjestiti zajedno s majkom (engl. rooming-in ) u zdravstvenim ustanovama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje ili intenzivna njega u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14. 3. Bolnička skrb za novorođenče u intenzivnoj njezi (II. razina neonatalne skrbi)
Provodi se za novorođenčad niske porodne težine ili za bolesnu novorođenčad, kojoj je potrebno održavanje odgovarajuće tjelesne temperature, vlage, kisika u zraku, hranjenje pretežno intravenski ili gastričnim kateterom. Provodi se u inkubatorima s dodatnom opremom, monitorima za kontrolu disanja i srčane akcije, perfuzorno precizno doziranje količine intravenske infuzije (djelomična parenteralna prehrana), itd. Provodi se liječenje perinatalnih infekcija i novorođenačke žutice (primjenom fototerapije i eksangvinotransfuzije gdje je to moguće). Provodi se i kratkotrajno strojno prodisavanje u neonatalnim jedinicama u kojima je to moguće. Provodi se rehospitalizacija bolesnika kojima je završeno intenzivno liječenje u neonatalnim jedinicama viših organizacijskih razina (povratni transport).
2.1.2.14. 4.Bolnička skrb novorođenčeta u jedinici za intenzivno liječenje (III. razina neonatalne skrbi)
Uključuje liječenje novorođenčadi dobi < 34 tjedana gestacije odnosno porodne mase < 1800 g, novorođenčadi s neonatalnom sepsom i novorođenčadi iz teških patoloških trudnoća. Provodi se dugotrajno strojno prodisavanje, nazalni CPAP, terapija iNO, djelomična i potpuna parenteralna prehrana, invazivni monitorski nadzor vitalnih funkcija, uvođenje centralnog umbilikalnog i drugih venskih katetera, drenaža pneumotoraksa, perikardijalnog izljeva, peritonealna dijaliza. U pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine, a prema planu regionalne organizacije, provodi se organizirani i kontinuirani intenzivni transport novorođenčadi u ustanove više razine, kao i povratni transport u jedinice neonatalne skrbi nižih organizacijskih razina. Također se u pojedinim neonatalnim ustanovama III. razine provodi i dijagnostika te predoperacijsko i poslijeoperacijsko liječenje novorođenčadi s kirurškim bolestima i/ ili prirođenim malformacijama. Provodi se prema obitelji usmjerena skrb vodeći računa o uspostavi kontakta između roditelja i bolesnog novorođenčeta, te po mogućnosti boravak majke i novorođenčeta u istoj prostoriji (engl. rooming-in) . Posvećivanje pozornosti prehrani mlijekom majke djeteta provodi se kad god je to moguće.
U neonatalnim ustanovama (fakultativno nazvanima ustanovama IV. razine) provodi se, uz prethodno iz ove stavke, i liječenje novorođenčadi s prirođenim srčanim greškama i prirođenim greškama metabolizma.
2.1.2.15. Transplantacija solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica
Obuhvaća eksplantaciju i transplantaciju solidnih organa i tkiva uz osiguranje sterilnih jedinica.
2.1.3.LIJEČENJE BOLESNIKA OD KRONIČNIH BOLESTI
Uključuje terapiju duševnih bolesti, bolesti koje se liječe fizikalnom medicinom i medicinskom rehabilitacijom ostalih kroničnih bolesti, bolesti osoba starije dobi, kroničnih bolesti dječje dobi itd.
2.1.3.1. Bolničko liječenje bolesnika s kroničnim bolestima
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezine izmjene ili dopune, te praćenje uspješnosti liječenja.
2.1.4. LIJEČENJE BOLESNIKA U DNEVNOJ BOLNICI
Obuhvaća provođenje, provjeru i nadzor postupaka liječenja, odnosno rehabilitacije, njezine izmjene ili dopune, te praćenje uspješnosti liječenja, s time da se bolesnici nalaze na dnevnom boravku, a prenoće kod kuće (navedeno u pojedinim specijalnostima).
2.1.5. SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE BOLNIČKIH INFEKCIJA
Obuhvaća sudjelovanje u provođenju propisanih i protuepidemijskih mjera, prema važećem Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/2012).
2.1.6. PRAĆENJE KVALITETE RADA, ZAŠTITE I PROMICANJA PRAVA PACIJENATA
Obuhvaća praćenje kvalitete rada, provjeru i nadzor nad zaštitom prava pacijenata.
2.2. SPECIJALNI DIO
U specijalnom dijelu navedene su mjere i postupci koji su u djelokrugu rada pojedinih specijalnosti – subspecijalnosti. Uz njih se provode sve druge mjere i postupci navedeni u općem dijelu (2.1.).
2.2.1. ANESTEZIOLOGIJA, REANIMATOLOGIJA I INTENZIVNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u anesteziologiji, reanimatologiji i intenzivnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.2. BOLNIČKA LJEKARNA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u obiteljskoj (općoj) medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.3. DENTALNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u bolničkoj ljekarni dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.4. DERMATOLOGIJA I VENEROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dermatologiji i venerologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.5. DJEČJA I ADOLESCENTNA PSIHIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.6. DJEČJA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u dječjoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.7. FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.8. GINEKOLOGIJA I OPSTETRICIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u ginekologiji i opstetriciji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.9. HITNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u hitnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.10. INFEKTOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u infektologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11. INTERNA MEDICINA
2.2.11.1. ENDOKRINOLOGIJA I DIJABETOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u endokrinologiji i dijabetologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.2. GASTROENTEROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u gastroenterologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.3. HEMATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u hematologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.4. KARDIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kardiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.5. NEFROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nefrologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.6. REUMATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u reumatologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.7. OSTEOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u osteologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.11.8. PULMOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u pulmologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.12. KIRURGIJA
2.2.12.1. OPĆA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u općoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.12.2. ABDOMINALNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u abdominalnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.12.3. KARDIOTORAKALNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kardiotorakalnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.12.4. PLASTIČNA I REKONSTRUKTIVNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u plastičnoj i rekonstruktivnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.12.5. VASKULARNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u vaskularnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.13. KLINIČKA FARMACIJA – BOLNIČKO LJEKARNIŠTVO
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj farmaciji - bolničko ljekarništvo dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.14. KLINIČKA MIKROBIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj mikrobiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.15. KLINIČKA FARMAKOLOGIJA S TOKSIKOLOGIJOM
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj farmakologiji s toksikologijom dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.16. KLINIČKA RADIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u kliničkoj radiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.17. MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u maksilofacijalnoj kirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.18. NEUROKIRURGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u neurokirurgiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.19. NEUROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u neurologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.20. NUKLEARNA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nuklearnoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.21. OFTALMOLOGIJA I OPTOMETRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u oftalmologiji i optometriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.22. ONKOLOGIJA I RADIOTERAPIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u onkologiji i radioterapiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.23. ORTOPEDIJA I TRAUMATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u ortopediji i traumatologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.24. OTORINOLARINGOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u otorinolaringologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.25. PALIJATIVNA SKRB
Tablica mjera zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.26. PATOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u patologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.27. PEDIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u pedijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.28. PSIHIJATRIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u psihijatriji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.29. SUDSKA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u sudskoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.30. TRANSFUZIJSKA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u transfuzijskoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
2.2.31. UROLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u urologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
III. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE KOJE PROVODI HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO I ZAVODI ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo su zdravstvene ustanove za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti.
Svi poslovi zavoda za javno zdravstvo nerazdvojni su dio javnozdravstvenih mjera, kako je to navedeno u člancima 129. - 134. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020).
Javnozdravstvena djelatnost obuhvaća sljedeće specifične djelatnosti: epidemiologija zaraznih bolesti, epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti, javno zdravstvo, promicanje zdravlja, zdravstvena ekologija, mikrobiologija, školska i adolescentna medicina, mentalno zdravlje i prevencija ovisnosti, medicina rada, praćenje stanja i unaprjeđenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i stručne i znanstvene djelatnosti na području toksikologije i antidopinga.
3.1. PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Tablica mjera zdravstvene zaštite u nadležnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
3.2.PROGRAM MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U NADLEŽNOSTI ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO I HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
3 . 2.1.JAVNOZDRAVSTVENA MEDICINA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u javnozdravstvenoj medicini dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
3.2.2. EPIDEMIOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u epidemiologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
3.2.3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ŠKOLSKE DJECE I ADOLESCENATA
Tablica mjera zdravstvene zaštite školske djece i adolescenata dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
3.2.4. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STARIJIH OSOBA ( GERONTOLOGIJA)
Tablica mjera zdravstvene zaštite starijih osoba (gerontologija) dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
3.2.5. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA I PREVENCIJA OVISNOSTI
Tablica mjera zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
3.2.6. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
Tablica mjera zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ekologiji dostupna je na sljedećoj poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/24670
IV. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA ZNAČAJNE ZDRAVSTVENE PROBLEME STANOVNIŠTVA
Mjere i postupci razrađeni su za sljedeće entitete:
4.1. Bolesti srca i krvnih žila
- arterijska hipertenzija
- ishemijska bolest srca
- cerebrovaskularne bolesti
4.2. Maligne bolesti
- karcinom dojke
- karcinom vrata maternice
- karcinom kolona i rektuma
- karcinom prostate
- karcinom pluća
4.3. Zaštita duševnog zdravlja
4.4.Bolesti probavnog sustava
4.5. Bolesti koštano-mišićnog sustava i vezivnog tkiva
4.6.Šećerna bolest
4.7. Kronični bronhitis
4.8. Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti
4.9. Zaštita pučanstva od tuberkuloze
4.10. M jere zaštite pučanstva od HIV/A IDS-a
4.11. Spolno prenosive bolesti i uroinfekcije
4.12. Ozljede
4.13. Slabovidnost i glaukom
4.14. Oralno zdravlje
4.1. BOLESTI SRCA I KRVNIH ŽILA
4.1.1. Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih žila
4.1.1.1. Informiranje, educiranje i poticanje stanovništva na usvajanje zdravijeg načina življenja s ciljem unaprjeđenja i očuvanja zdravlja te suzbijanja navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila, posebice hipertenzije, ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti
Posebno treba naglasiti važnost:
- pravilne prehrane s odgovarajućim sastavom s obzirom na prehrambene potrebe pojedinca i uravnoteženim energetskim unosom i potrošnjom energije što omogućuje održavanje poželjne tjelesne težine
- redovite tjelesne aktivnosti, primjerene dobi i ukupnom zdravstvenom stanju (4 - 5 puta tjedno), odnosno aktivnog ili rekreativnog bavljenja športom (brzi hod ili trčanje, plivanje, vožnja bicikla i sl.) najmanje do 60-75% prosječnog maksimalnog broja otkucaja srca
- nepušenja
- suzbijanja prekomjerne konzumacije alkoholnih pića itd.
Grupno je potrebno provoditi:
- u zdravstvenoj zaštiti školske djece i mladeži stručni rad s profesorima, učiteljima i roditeljima te ogledna predavanja i radionice za učenike uz raspodjelu edukacijskih materijala
- u okviru rada izabranog liječnika obiteljske (opće) medicine predavanja i radionice, uz raspodjelu edukacijskih materijala.
Izvršitelji : nadležni tim školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, ljekarnici
Sudionici: škole, poslodavci, mediji, organizacije civilnog društva
4.1.1.2. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.2. Primarna prevencija bolesti srca i krvnih žila:
4.1.2.1. Utvrđivanje čimbenika rizika
Obuhvaća u redovnom radu utvrđivanje i bilježenje prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, pušenja itd. u odraslih osoba u okviru svih sistematskih i ciljanih pregleda, a u okviru obiteljske (opće) medicine svakom osiguraniku potrebno je izmjeriti tlak najmanje jedanput u 2 godine u sklopu dodatnog programa, kao i djeci u okviru sistematskih pregleda i kao samostalni probir kod upisa u 1. razred osnovne škole nadalje.
Izvršitelji : izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine, ljekarnici
4.1.2.2. Edukacija o životnim navikama korisnim po zdravlje
Obuhvaća edukaciju o sljedećim navikama: pravilna prehrana, nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, održavanje poželjne tjelesne težine, izbjegavanje konzumiranja alkohola itd.
Izvršitelji : izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine, medicina rada i športa, ljekarnici, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: škole, poslodavci, organizacije civilnog društva, mediji
4.1.2.3. Suzbijanje čimbenika rizika
Osobe s izraženim bilo kojim čimbenikom rizika, kao i pacijente s dokazanom koronarnom ili cerebrovaskularnom bolesti, treba upoznati s potrebom smanjenja ukupnog unosa masti ispod 30% ukupnog unosa energije, unosa zasićenih masti ispod 10% ukupnog unosa energije, unosa kolesterola ispod 300 mg dnevno te unosa natrija do 3 grama dnevno.
Za osobe s povišenim vrijednostima kolesterola, ukupnog (više od 5 mml/l), LDL-kolesterola (više od 3,0 mml/l) i sniženim vrijednostima HDL-kolesterola (manje od 1,0 mmol/l) treba preporučiti odgovarajuću dijetalnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i normalizaciju tjelesne težine. Usto treba preporučiti veći udio ribe, voća i povrća u svakodnevnoj prehrani.
Nalaze treba ponoviti za 3 mjeseca. U slučaju povećanih vrijednosti usprkos provođenju općih i dijetetskih mjera osobe s visokim rizikom treba pratiti i prema medicinskoj indikaciji započeti terapiju.
- individualno djelovanje: savjetovanje, podjela pisanih uputa prema medicinskoj indikaciji
- grupno djelovanje: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala
Izvršitelji : izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine, ljekarnici, medicina rada i športa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: škole, poslodavci, organizacije civilnog društva, mediji
4.1.2.4. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.3. Arterijska hipertenzija
4.1.3.1. Otkrivanje povišenog krvnog tlaka i verifikacija dijagnoze
Izvršitelji: nadležni tim školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost
Sudionici: škole, poslodavci, organizacije civilnog društva
4.1.3.2. Informiranje, edukacija i poticanje osoba s povišenim krvnim tlakom na korigiranje navika koje pridonose razvoju bolesti srca i krvnih žila i usvajanja po zdravlje korisnih navika
Obuhvaća edukaciju o značaju uravnoteženja energetskog unosa i potrošnje energije, smanjenja udjela masti, posebice životinjskog porijekla u ukupnom energetskom unosu, kontroliranom dnevnom unosu soli (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika), brizi za održavanje tjelesne kondicije, nepušenja, izbjegavanja konzumacije alkohola, mentalno higijenskim postupcima kontrole stresa, kao i trajnog pridržavanja terapijskog režima.
- grupno djelovanje: predavanja za novotkrivene hipertoničare, a po mogućnosti grupni rad s hipertoničarima
- individualno djelovanje: savjetovanje i podjela pisanih uputa prema medicinskoj indikaciji
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine i nadležni tim školske i adolescentne medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti, ljekarnici, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: poslodavci, organizacije civilnog društva
4.1.3.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.3.4.Dijagnostika i liječenje
Provodi se prema medicinskoj indikaciji s ciljem održavanja krvnog tlaka na vrijednostima nižim od 140/90 mmHg, a sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost
4.1.4. Ishemijska bolest srca
4.1.4.1.Rana detekcija i verifikacija dijagnoze ishemijske bolesti srca
Provodi se upućivanjem osoba sa slabo kontroliranom hipertenzijom i drugim čimbenicima rizika na EKG i prema medicinskoj indikaciji daljnje laboratorijske i druge dijagnostičke postupke.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine upućuje u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost na daljnji dijagnostički postupak
4.1.4.2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Provodi se prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, uključujući hitnu koronarografiju i perkutanu koronarnu intervenciju (trombolizu, dilataciju, postavljanje stentova itd.) gdje za to postoje uvjeti.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost
4.1.4.2.1. Edukacija pacijenta i rekonvalescenata s ishemijskom bolesti srca
Provodi se educiranjem pacijenta o potrebi pridržavanja terapijskog režima, primjerenoj tjelesnoj aktivnosti, nepušenju, normaliziranju i održavanju poželjne tjelesne težine, kontroli stresa, pravilnoj prehrani (vidi prethodno - Suzbijanje čimbenika rizika).
- individualno djelovanje: savjetovanje i tiskana uputa
- grupno djelovanje: rad sa skupinama pacijenta i rekonvalescenata te tijekom rehabilitacije, po mogućnosti u specijaliziranim centrima i zavodima
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.1.4.2.2. Edukacija ukućana pacijenta s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova ishemijske bolesti srca i osnovnim metodama oživljavanja
- grupno djelovanje: rad s ukućanima u okviru djelatnosti obiteljske (opće) medicine te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti
4.1.4.2.3. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.1.4.3.Suzbijanje reinfarkta
Provodi se pozivanjem pacijenta nakon akutnog infarkt miokarda na kontrolni pregled za 6 do 12 mjeseci, a u slučaju daljnje prisutnosti čimbenika rizika njihovo suzbijanje se provodi uz preventivnu rehabilitaciju, prema mogućnostima
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti
4.1.5. Cerebrovaskularne bolesti
4.1.5.1.Rana detekcija i dijagnostika u osoba s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika su hipertenzija, šećerna bolest, povišeni hematokrit (dehidracija), hiperkoagulabilna stanja, pušenje, hiperlipidemija, a posebice hiperkolesterolemija itd. Provode se individualna savjetovanja o zdravijem načinu življenja te prema procjeni rizika i/ili prema medicinskoj indikaciji upućivanje na daljnji dijagnostički postupak (laboratorijske pretrage, neurološki pregled, pregled očne pozadine, Doppler-ultrasonografija itd.).
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine upućuje na daljnje dijagnostičke postupke u specijalističko-konzilijarnu odnosno bolničku djelatnost
4.1.5.2. Promptna dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Provodi se prema medicinskoj indikaciji sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima, uključujući trombolizu.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna, laboratorijska i bolnička djelatnost
4.1.5.2.1.Edukacija pacijenata
Provodi se s ciljem pomoći pacijentima pri adaptaciji na bolest i lakšem pridržavanju odgovarajućeg životnog režima uključujući brigu za očuvanje kvalitete života
- grupno djelovanje: predavanja i radionice, raspodjela edukacijskih materijala
- individualno djelovanje: savjetovanje i davanje pisanih uputa
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti i bolnička djelatnost
4.1.5.2.2. Tečajevi za pacijente i obitelj
Obuhvaćaju informacije o prirodi bolesti, načinu liječenja, pravilnim životnim navikama, pomoći pacijentu te provođenju i kontroli fizikalne rehabilitacije.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna djelatnost i izabrani tim obiteljske (opće) medicine
4.1.5.2.3. Edukacija ukućana pacijenata s kardiovaskularnim bolestima o prepoznavanju znakova cerebrovaskularne bolesti i osnovnim metodama oživljavanja
- grupno djelovanje: rad s ukućanima u okviru izabranog tima obiteljske (opće) medicine te raspodjela tiskanih edukacijskih materijala.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom odnosno bolničkom djelatnosti
4.1.5.2.4. Izrada stručnog sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.1.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Provodi se prema važećim propisima uključujući preventivne mjere i postupke, a prema mogućnostima i vođenje operacijskih registara.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka te higijensko-epidemiološka djelatnost zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
4.2.MALIGNE BOLESTI
4.2.1. Opće mjere onkološke zaštite
4.2.1.1. Edukacija stanovništva od školske dobi nadalje o sprječavanju raka (Europski kodeks protiv raka 2003), pravodobnim prepoznavanjem znakova suspektnih na maligne bolesti i obraćanjem svom liječniku
- grupno djelovanje: za školsku djecu od 12 godina nadalje ogledna predavanja za djecu i roditelje te sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja; za odraslo stanovništvo predavanja i distribucija tiskanih materijala
Izvršitelji: nadležni tim školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena
Sudionici: obrazovne ustanove, Hrvatski Crveni križ, poslodavci, mediji, organizacije civilnog društva
4.2.1.2. Izrada stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.2.Karcinom dojke
4.2.2.1. Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak dojke su karcinom dojke u krvnih srodnica, mutacija specifičnih gena - BRCA 1 i BRCA 2, stare prvorotke, žene koje su kratko dojile ili uopće nisu dojile, nulipare, žene s ranim menarhama, žene s kasnim nastupom menopauze, žene koje su dulje vrijeme uzimale estrogenske preparate; biopsijski nalaz: epitelna hiperplazija ili a tipija, raniji nalaz k a r cinoma , fibrocistična bolest dojke, životni stil (alkohol, pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, debljina). Zbog štetnog utjecaja potrebno je izbjegavati izlaganje rentgenskom zračenju, posebice kod djevojčica u dobi 8 - 12 godina. U slučajevima pronalaska kvržice ili bilo kakvih promjena na grudima i pazuhu potrebno je javiti se liječniku.
- grupno djelovanje: predavanja za sve žene od adolescentne dobi nadalje, a posebice rizične skupine žena
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske i adolescentne medicine, timovi javnog zdravstva u zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici : obrazovne institucije, poslodavci, organizacije civilnog društva
4.2.2.2. a) Upoznavanje žena s adekvatnom tehnikom samopregleda dojke i registracijom nalaza
- grupno djelovanje: tečajevi za žene od 15 godina nadalje.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni tim školske i adolescentne medicine
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, organizacije civilnog društva,
4.2.2.2. b) Razrada metodološkog pristupa, izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.2.3. Detekcija i rana dijagnostika
4.2.2.3.1. Samopregled
P očevši od dvadesete godine, sva k a ž ena t r eba r edovito ob a vlj a ti samop r egled dojki. V ažno je to činiti jedanput mjesečno, čak i za vrijeme trudnoće.
4.2.2.3.2. Klinički pregled dojki
V ažno je da sva k a ž ena, počevši od svoje čet r desete godine života, ba r em jedanput godišnje učini klinički p r egled dojki. Klinič k e p r eglede dojki prije čet r desete godine života m ož e se p r eporučiti ba r em jedanput u tri godine, počevši već od dvadesete godine, a sva k a k o a k o postoji pod a tak o ra k u doj k e u bliskih srodnika.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena, specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička djelatnost
4.2.2.3.3. Medicinska kontrola nalaza samopregleda dojke
Provodi se kod odstupanja od osnovnog nalaza, uz upućivanje u specijalističko-konzilijarnu djelatnost po potrebi.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite žena i specijalističko-konzilijarna djelatnost
4.2.2.3.4. Provođenje Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka dojke
Ciljna skupina su žene dobi od 50 do 69 godina. Preporuča se mamografija svake 2 godine, a kod žena s pozitivnom obiteljskom anamnezom i koje su u rizičnoj skupini jedanput godišnje.
Predviđeno je uvođenje genetskog savjetovališta i genetskog testiranja žena te uvođenje posebnih protokola probira za žene s posebno visokim rizikom za karcinom dojke (engl. high-risk screening ) koji obuhvaća godišnje preglede dojke magnetskom rezonancom.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna radiološka djelatnost, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.2.4.Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena probirom
Za ukupnu provedbu i koordinaciju programa odgovoran je Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi planiranje, praćenje i izvještavanje o provedbi i rezultatima provedbe programa.
Izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine uključuje se u aktivnosti za rano otkrivanje raka dojke kod svojih korisnica putem motivacije kako bi se žena odazvala u program probira.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba , izabrani tim obiteljske (opće) medicine
4.2.2.5. Edukacija i emocionalna potpora mastektomiranih žena u cilju bolje adaptacije i uspješnog povratka svakodnevnom životu
- grupno djelovanje: grupni rad sa skupinama operiranih žena, a po mogućnosti njihovo uključivanje u klubove.
Izvršitelji: specijalističko-konzilijarna, odnosno bolnička onkološka djelatnost
Sudionici: organizacije civilnog društva
4.2.3. Rak vrata maternice
4.2.3.1.Upoznavanje žena s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za rak vrata maternice su rani početak seksualnog života, veći broj partnera, veliki broj poroda, pušenje, venerične infekcije. Važno je naglasiti potrebu za suzbijanjem infekcija te mogućnostima rane detekcije (PAPA-test, HPV-test, kolposkopija, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice) i uspješnog liječenja karcinoma vrata maternice, odnosno potrebe javljanja liječniku kod bilo kakvog neobičnog krvarenja ili iscjetka. Sve žene starije od 16 godina treba poučiti o rizicima i načinima zaštite i o važnosti redovitih liječničkih pregleda.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, nadležni timovi školske i adolescentne medicine
Sudionici: zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba , patronažna djelatnost, liječnici obiteljske (opće) medicine, liječnici školske i adolescentne medicine, organizacije civilnog društva koje djeluju u području prosvjećivanja o prevenciji raka vrata maternice i podrške oboljelima
4.2.3.2. Saniranje stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice
Stanja koja povećavaju rizik obolijevanja od raka vrata maternice su kolpitis i benigne promjene na egzocerviksu te ostalo prema medicinskoj indikaciji.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnosti
4.2.3.3. Provođenje Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
Odnosi se na uzimanje anamneze, ginekološki pregled i obrisak vrata maternice po Papanicolaou, HPV-test i kolposkopiju, prema stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice. Za spolno aktivne žene preporuča se odlazak na preventivne ginekološke pregledem, a Papa-test potrebno je obavljati prema savjetu liječnika ovisno o nalazu i utvrđenom stanju te čimbenicima rizika, optimalno od navršenih 20 godina (rana seksualna aktivnost - prije 16 godina, veći broj partnera, odnosno rizično spolno ponašanje partnera, spolno prenosive infekcije u anamnezi - klamidijska infekcija, infekcija visokorizičnim tipovima HPV, ranije poznate promjene na vratu matrenice, pušenje itd.). Sve žene u dobi 25 - 64 godina bez povećanog rizika, s urednim prethodnim Papa-nalazom, obrisak vrata maternice po Papanicolaou obavljaju svake tri godine, odnosno prema stručnim smjernicama Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.3.4.Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija provode se prema medicinskim indikacijama.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom, laboratorijskom i bolničkom djelatnosti
4.2.3.5. Planiranje, praćenje i izvještavanje o obuhvatu žena probirom
Izabrani liječnik obiteljske (opće) medicine i ginekolog uključuju se u aktivnosti za rano otkrivanje raka vrata maternice kod svojih korisnica. To obuhvaća planiranje, pozivanje žena na pregled, pregled i obavljanje testa probira (Papa-test, HPV-test, kolposkopija), praćenje žena i izvještavanje zavodima za javno zdravstvo, sukladno stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka vrata maternice.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite žena, citološki, histopatološki i mikrobiološki laboratoriji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.2.4. Karcinom kolona i rektuma
4.2.4.1.1. Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika
Čimbenici rizika za karcinom kolona i rektuma su pušenje duhanskih proizvoda ili boravak u zadimljenim prostorima kraj pušača, debljina, prekomjerno jedenje crvenog i procesuiranog (dimljenog) mesa, ostali čimbenici koji povisuju rizik obolijevanja (obiteljska polipoza kolona, multipla polipoza, upalne bolesti crijeva, rak debelog crijeva u krvnog srodnika, itd.). O ovome se mora podučavati stanovništvo od školske dobi nadalje, kao i o potrebi javljanja liječniku kod krvarenja iz debelog crijeva, krvi u stolici ili promjene u radu crijeva.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, patronažne sestre, liječnici školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, mediji, udruge studenata zdravstvenog usmjerenja i organizacije civilnog društva
4.2.4.1.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji : Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite te s obrazovnim institucijama
4.2.4.2. Provođenje organiziranog Nacionalnog programa preventivnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Ciljna skupina su stanovnici oba spola dobi 50 - 74 godina. Organizirani probir je u pravilu pretraživanje bolesti ili stanja u zdravoj/asimptomatskoj populaciji. Mora sadržavati sve elemente organiziranog probira prema smjernicama za osiguranje kvalitete probira:
1. est na skrivenu krv u stolici (skrać. TOKS; engl. fecal occult blood test - skrać. FOBT) i za pozitivne pacijente kolonoskopija.
2. ako je TOKS negativan, ponavlja se nakon 24 mjeseca. Za ostale ishode je potrebno slijediti hodogram nacionalnog organiziranog programa probira
3. svi nalazi obavezno se upisuju u mrežni registar probira radi praćenja pokazatelja probira te osiguranja elektroničkog usmjeravanja daljeg postupanja u pacijenata prema hodogramu
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite
4.2.4.3. Rana dijagnostika i oportunistički probir
Rana dijagnostika je dijagnosticiranje bolesti u što ranijoj fazi prilikom prve pojave znakova bolesti.
Oportunistički probir je pretraživanje određene bolesti na vlastiti zahtjev, a temeljem procjene rizika pojedinca.
Rana dijagnostika namijenjena je osobama starijim od 75 godina te mlađima od 50 godina, a oportunistički probir za osobe kojima je u prethodnom organiziranom probiru nađen polip srednjeg ili visokog stupnja displazije. Posebna skupina su osobe s povišenim rizikom (rak debelog crijeva u bliskog krvnog srodnika, obiteljska polipoza kolorektuma ili drugi nasljedni sindromi, multipla polipoza, kronični ulcerozni kolitis) u kojih se mora omogućiti oportunistički probir.
Digitorektalni pregled treba obaviti prema indikacijama. Test na skrivenu krv u stolici potrebno je provesti minimalno jedanput u dvije godine, a za osobe s povišenim rizikom 10 godina ranije nego je bolest otkrivena u srodnika, odnosno prema hodogramu europskih smjernica ako je u prethodnom probiru nađen polip. Prema indikaciji u tih osoba mora se omogućiti izravno upućivanje obrađenog pacijenta na kolonoskopiju. Kolonoskopija se u slučaju provedbe u cijelosti uz uredan nalaz u dobro očišćene osobe može ponoviti svake 10. godine.
Godišnji digitorektalni pregled se zbog niske osjetljivosti ne preporuča nego samo prije drugih, prethodno navedenih, probirnih testova.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću
Sudionici: poslodavci, obrazovne institucije, udruge studenata i učenika zdravstvenog usmjerenja, organizacije civilnog društva
4.2.4.4.1. Zdravstveni odgoj osoba s kolostomom (predavanja, vježbe i demonstracije) i cjelovita skrb uključivši psihološku potporu
- grupno djelovanje: edukacija za sve osobe s kolostomom, a po mogućnosti uključivanje u organizacija civilnog društvau osoba sa stomom.
Izvršitelji : specijalističko-konzilijarna i bolnička onkološka djelatnost te tim obiteljske (opće) medicine, patronažne sestre
Sudionici: organizacije civilnog društva
4.2.4.4.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji s specijaliziranim onkološkim centrima i jedinicama
Sudionici: organizacije civilnog društva
4.2.4.5. Evidentiranje, registriranje i izvještavanje
Prema postojećim zakonskim propisima navedeno obuhvaća preventivne mjere i postupke, vođenje Registra programa probira, Registra za rak te praćenje trendova smrtnosti prema stupnju proširenosti bolesti.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.2.5. Karcinom prostate
4.2.5.1. Pravovremena dijagnostika
Prema smjernicama US Preventive Services Task Force za muškarce u dobi od 55 do 69 godina, odluka o podvrgavanju periodičnom probiru za rak prostate na temelju prostata-specifičnog antigena (PSA) treba biti individualna. Prilikom utvrđivanja toga je li ova usluga prikladna u pojedinačnim slučajevima, pacijenti i kliničari trebaju razmotriti ravnotežu koristi i šteta na temelju obiteljske povijesti, komorbidnih medicinskih stanja, vrijednosti pacijenta o koristima i štetnosti probira i liječenja ishoda i drugih zdravstvenih potreba. Kliničari ne bi trebali pregledavati muškarce koji ne izražavaju sklonost prema probiru.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, laboratorij, specijalističko-konzilijarna djelatnost urologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.2.6. Karcinom pluća
4.2.6.1.1. Upoznavanje stanovništva s čimbenicima rizika
Najznačajniji čimbenik rizika za obolijevanje od karcinoma pluća je pušenje duhanskih proizvoda koje se povezuje s oko 90% slučajeva. O štetnosti pušenja se mora podučavati stanovništvo od školske dobi nadalje.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, patronažne sestre, liječnici školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine
Sudionici: obrazovne institucije, poslodavci, mediji, udruge studenata zdravstvenog usmjerenja i organizacije civilnog društva
4.2.6.1.2. Izrada stručnih sadržaja za tiskane materijale i audiovizualna sredstva
Izvršitelji : Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite te s obrazovnim institucijama, Povjerenstvo za izradu i praćenje Nacionalnog programa za probiri rano otkrivanje raka pluća, Nacionalno povjerenstvo za borbu protiv pušenja, stručna društva u suradnji s Hrvatskim torakalnim društvom i Sekcijom za torakalnu radiologiju Hrvatskog društva radiologa
4.2.6.2. Provođenje organiziranog Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća
Ciljna skupina su osobe dobi 50 - 75 godina, koje su aktivni pušači ili su prestali pušiti unutar 15 godina prije probira uz pušački staž od minimalno 30 godina (30 pack/years), a bez obzira na komorbiditete i druge demografske ili anamnestičke osobitosti.
Osobe koje zadovolje gore navedene kriterije, ali su prestale pušiti prije više od 15 godina, neće biti uključene u Nacionalni program, budući da je rizik obolijevanja od raka pluća nakon 15 godina od prestanka pušenja izjednačen s nepušačkom populacijom.
Test za probir:
1. identifikacija i inicijalni oportunistički probir osoba od strane liječnika obiteljske (opće) medicine
2. kompjuterizirana tomografija s niskom dozom zračenja (engl.: low-dose computed tomography), u populaciji s visokim rizikom za obolijevanje od raka pluća
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću, Klinički bolnički centar Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i zdravstvenim radnicima na svim razinama zdravstvene zaštite.
4.2.6.3. Planiranje, praćenje i izvještavanje
Provodi se sukladno stručnim smjernicama i Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka pluća.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba , Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
4.3. ZAŠTITA MENTALNOG ZDRAVLJA
4.3.1. Promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja
Promicanje i unapređenje mentalnog zdravlja obuhvaća sljedeće mjere:
podizanje zdravstvene pismenosti u području mentalnog zdravlja
podizanje svijesti na razini populacije o prepoznavanju problema mentalnog zdravlja
unaprjeđenje mentalnog zdravlja provedbom javnozdravstvenih programa i intervencija
usmjerenih na povećanje empatije i jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija
smanjenje stigme prema mentalnim poremećajima, kako u populaciji, promjenom javnog diskursa i podizanjem svijesti, u čemu posebnu ulogu imaju mediji, tako i unutar zdravstvene struke
uključivanje osoba s iskustvima mentalnih poremećaja i njihovih obitelji u donošenje odluka i kreiranje politika i programa za unaprjeđenje mentalnog zdravlja
provedba intervencija s ciljem unaprjeđenja mentalnog zdravlja u primarnim društvenim
zajednicama: obitelj, škola, radno mjesto.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, organizacije civilnog društva
4.3.2. Prevencija i rano otkrivanje mentalnih poremećaja
Uključuje sljedeće mjere:
rano otkrivanje rizika za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
rana intervencija prema osobama u riziku
intervencija i savjetovanje obitelji osoba u riziku za nastanak mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti
provedba probira među školskom djecom i adolescentima na poremećaje mentalnog zdravlja
provedba probira među odraslom populacijom na poremećaje mentalnog zdravlja
upućivanje osoba u riziku za razvoj mentalnih poremećaja uključujući poremećaje ovisnosti u daljnji terapijski postupak.
Izvršitelji: zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba: timovi za školsku i adolescentnu medicinu, timovi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, zdravstvene ustanove i timovi na primarnoj razini zdravstvene zaštite: liječnici obiteljske (opće) medicine, pedijatri, psihijatri, liječnici medicine rada i sporta, organizacije civilnog društva
4.3.3. Liječenje
Uključuje sljedeće mjere:
osigurati dostupno i adekvatno liječenje mentalnih poremećaja i poremećaja ovisnosti u okviru primarne zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, sustava dnevnih bolnica i stacionarne bolničke zdravstvene zaštite
osigurati intervencije s fokusom na potpuni oporavak, a što uključuje farmakoterapijske, psihoterapijske i psihosocijalne intervencije kod osoba s teškim psihičkim poremećajima u zajednici, odnosno u kući pacijenta intervencijom mobilnog multidisciplinarnog tima
terapijski fokus prebacuje se s tretmana na oporavak.
Izvršitelji: liječnici obiteljske (opće) medicine, službe za mentalno zdravlje u zavodima za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, psihijatrijski timovi u okviru specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, psihijatrijski timovi u bolnicama, mobilni psihijatrijski timovi
4.3.4. Rehabilitacija
Uključuje sljedeće mjere:
izrada i supervizije plana oporavka osobe s mentalnim poremećajem
pružanje psihosocijalne podrške s ciljem smanjenja stope invalidnosti i uključivanja u zajednicu
provedba intersektorskih mjera i intervencija usmjerenih socijalnoj rehabilitaciji osoba s psihosocijalnim izazovima, kao što su: izvanistitucijsko, stambeno ili stacionarno zbrinjavanje te zapošljavanje i izrada plana financijskog oporavka osobe s psihosocijalnim izazovima
savjetovanje, psihološka i psohosocijalna potpora obitelji i skrbnika osoba s mentalnim poremećajima
Izvršitelji: mobilni psihosocijalni timovi, sustav socijalne skrbi, lokalna zajednica u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, službe za mentalno zdravlje zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, organizacije civilnog društva
4.4. BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA
4.4.1. Edukacija stanovništva usmjerena prevenciji ulkusne bolesti i ciroze te suzbijanju čimbenika rizika za nastanak žučnih kamenaca i hernija
Od najranije dobi nadalje potrebna je edukacija o potrebi suzbijanja zdravstveno štetnih i usvajanja zdravstveno korisnih životnih navika, posebice pravilne prehrane, izbjegavanja konzumacije alkohola i dr.
- grupno djelovanje: sudjelovanje u stručnom radu profesora i učitelja, ogledna predavanja učenicima i roditeljima te predavanja i raspodjela edukacijskih materijala.
Izvršitelji: timovi školske i adolescentne medicine, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: škole, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, mediji
- individualno djelovanje: savjetovanje i davanje pisanih uputa.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine.
4.4.1.1. Izrada stručnih sadržaja za tiskane edukacijske materijale i audiovizualna pomagala
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, timovi školske i adolescentne medicine u suradnji s izabranim timom obiteljske (opće) medicine i ostalim izvršiteljima
4.4.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija prema medicinskoj indikaciji
Provodi se sukladno suvremenim medicinskim saznanjima i doktrinarnim stavovima struke.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, specijalističko-konzilijarna i bolnička djelatnost
4.4.2.1. Edukacija pacijenta
Provodi se prijenosom informacija o potrebi usvajanja zdravstveno korisnih i napuštanja zdravstveno štetnih navika te potrebi pridržavanja dijetalnog i terapijskog režima za navedene bolesti putem individualnih savjeta, predavanja, pisanih uputa.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom gastroenterološkom djelatnosti
4.4.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Provodi se prema postojećim zakonskim propisima uključujući preventivne mjere i postupke.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.5. BOLESTI MIŠIĆNO-KOŠTANOG SUSTAVA I VEZIVNOG TKIVA
4.5.1. Rana detekcija deformiteta koštano-zglobnog sustava, degenerativnih i upalnih bolesti koje zahvaćaju i lokomotorni sustav
Potrebno je što je prije moguće dijagnosticirati urođene i stečene deformitete koštano-zglobnog sustava kako kod novorođenčadi, dojenčadi, djece predškolske i školske dobi, tako i kod odraslih osoba svih starosnih grupa.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalnosti koji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske i adolescentne medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi obiteljske (opće) medicine)
4.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija
Provode se prema medicinskim indikacijama, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i mogućnostima.
Izvršitelji: timovi primarne zdravstvene zaštite u suradnji s timovima svih specijalizacija koji su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite određenog dijela populacije u ambulantnim ili stacionarnim uvjetima (rodilišta, pedijatrijski timovi, timovi školske i adolescentne medicine, timovi fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i izabrani timovi obiteljske (opće) medicine)
4.5.3. Evidentiranje, registriranje, izvještavanje i evaluacija
Provodi se prema važećim propisima, uključujući preventivne i kurativne mjere i postupke.
Izvršitelji: provoditelji mjera i postupaka na svim razinama te Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.6. ŠEĆERNA BOLEST
4.6.1. Usvajanje zdravijeg načina života s posebnim naglaskom na pravilnoj prehrani
Obuhvaća poticanje na usvajanje zdravijih životnih navika - pravilna prehrana, održavanje poželjne tjelesne težine, tjelesna aktivnost primjerena dobi, nepušenje, s posebnim naglaskom na edukaciji o pravilnoj prehrani i potrebi održavanja poželjne tjelesne težine.
Također uključuje djelovanje u aktivnostima s ciljem smanjenja rizičnih čimbenika (prigodni letci, brošure, provođenje individualnih i grupnih programa).
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, izabrani tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni tim školske i adolescentne medicine, ljekarnik, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnosti
Sudionici : dječji vrtići, škole, fakulteti, poslodavci, Hrvatski Crveni križ, ljekarnici, mediji
4.6.2. Rano otkrivanje šećerne bolesti
Obuhvaća rano otkrivanje, potvrdu dijagnoze pregledom glukoze u krvi i testa oralnog opterećenja glukozom (OGTT) prema indikaciji.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine, ljekarnik u sklopu savjetovališta, izabrani ginekološki tim u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću te zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
4.6.2.1. Rano otkrivanje u osoba s povećanim rizikom za razvoj šećerne bolesti
Provodi se kod pacijenata s ranije utvrđenom intolerancijom glukoze, gestacijskom šećernom bolesti, makrosomne djece (mase > 4000 g), starijih od 45 godina, pretilih pacijenata (ITM > 30 kg/m 2 ), pacijenta s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osoba kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija, osobe sa povišenim rezultatom na ljestvici FINDRISC i ostalih osoba kod kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti.
4.6.2.2. Trudnice
Provodi se kontrola glikemije i OGTT u razdoblju 22. - 25. tjedna trudnoće. Ciljna populacija su trudnice s povećanim rizikom (pozitivna obiteljska anamneza, komplikacije u prethodnim trudnoćama - mrtvorođena djeca, prijevremeni porođaji, spontani pobačaji, makrosomna djeca, gestacijska šećerna bolest) po utvrđivanju trudnoće.
4.6.3. Zdravstveni odgoj populacije s povećanim rizikom
Čimbenici rizika za šećernu bolest su sljedeći: pozitivna obiteljska anamneza, ranije utvrđena intolerancija glukoze, gestacijska šećerna bolest, dob iznad 45 godina, pretili pacijenti (ITM > 30 kg/m 2 ), pacijenti s hipertenzijom i/ili hiperlipidemijom, osobe kod kojih je u stresnim situacijama (infarkt miokarda, opekline, traume, infekcije, operativni zahvati) izmjerena povišena glikemija i ostale osobe u kojih se posumnja da boluju od šećerne bolesti. Provodi se individualnim savjetima i grupnim radom (dvadesetak pacijenata) s ciljem mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja.
Obuhvaća edukaciju i poticanje na mijenjanje po zdravlje štetnih navika i usvajanje zdravijeg načina življenja (nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost, unapređenje duševnog zdravlja).
Izvršitelji : izabrani tim obiteljske (opće) medicine, ljekarnici, nadležni timovi školske i adolescentne medicine uz suradnju patronažne djelatnosti i zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Sudionici: odgojno – obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva koje rade na području promicanja zdravlja
4.6.4. Izrada stručnih sadržaja
Obuhvaća izradu stručnih sadržaja za pisane materijale i audiovizualnih sredstava za poticanje mijenjanja po zdravlje štetnih navika i usvajanja zdravijeg načina života putem letaka, brošura, knjiga, audio- i video-zapisa za cjelokupnu populaciju.
Izvršitelji : Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu zaštitu osoba sa šećernom bolešću, Referentni centar za šećernu bolest u trudnoći (Klinika za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Zagreb), stručna društva Hrvatskog liječničkog zbora
Sudionici: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, organizacija civilnog društva oboljelih od šećerne bolesti
4.6.5. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija oboljelih od šećerne bolesti
4.6.5.1.Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija odraslih oboljelih od šećerne bolesti
Provodi se prema medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti.
Izvršitelji : izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom djelatnošću
4.6.5.2. Dijagnostika, liječenje i rehabilitacija djece oboljele od šećerne bolesti
Provodi se medicinskoj indikaciji, sukladno suvremenim medicinskim spoznajama i doktrinarnim stavovima, prema smjernicama za dijagnostiku i liječenje šećerne bolesti u djece i adolescenata.
Izvršitelji: izabrani tim zdravstvene zaštite predškolske djece, nadležni timovi školske i adolescentne medicine, izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom i bolničkom zdravstvenom zaštitom
4.6.6. Edukacija osoba oboljelih od šećerne bolesti
Provodi se grupno, kroz tečajeve za dvadesetak osoba za pacijente s osposobljavanjem za samozaštitu te individualnim edukacijama, edukacijom djece i adolescenata, njihovih obitelji (individualno), edukacijom u malim skupinama, radionicama za djecu i roditelje, radionicama u kampovima za djecu.
4.6. 6.1. Edukacija d jece i adolescenata oboljelih od šećerne bolesti te njihovih roditelja
Provodi se održavanjem ljetnih edukacijsko-rekreacijskih kampova (upoznavanje vršnjaka s istom bolešću, obnova i proširenje znanja, preuzimanje odgovornosti i osamostaljenje, provođenje samokontrole u sigurnom okruženju, odvajanje od roditelja; aktivnosti: edukacija – kvizovi znanja, grupni rad, natjecateljske igre, rasprave; sportske aktivnosti i zabava).
Također obuhvaća održavanje vikend-radionica za djecu i adolescente – oko 15 djece adolescenata, dvaput godišnje u trajanju 2 - 3 dana (proširenje znanja, poticanje osamostaljivanja i preuzimanja brige o sebi i bolesti, poticanje motivacije za postizanje i očuvanje dobre regulacije - predavanja, praktični rad, razgovor s psihologom).
Uključuje i individualizirane programe edukacije (individualne i grupne) s ciljem osposobljavanja za samozbrinjavanje.
Također se provodi održavanjem radionica za roditelje – male grupe roditelja dvaput godišnje (razmjena iskustava roditelja djece dugogodišnjih pacijenata i roditelja novootkrivenih pacijenata, edukacija, reedukacija i savjetovanja, problemi u regulaciji bolesti specifični za dob, pružanje pedagoške i socijalne potpore).
Izvršitelji: timovi školske i adolescentne medicine , liječnici obiteljske (opće) medicine, liječnici specijalisti pedijatrije i endokrinologije i dijabetologije, ljekarnici, medicinske sestre, patronažne sestre
Sudionici: organizacija civilnog društvae osoba oboljelih od šećerne bolesti, Hrvatski Crveni križ, dječji vrtići, škole, fakulteti
4.6. 6.2. Edukacija o draslih osoba oboljelih od šećerne bolesti
Na razini primarne zdravstvene zaštite provodi se edukacija u maloj skupini 1 - 2 puta mjesečno po mogućnosti uz grupiranje prema vrsti terapije i dobi (pacijenti na terapiji dijetom, peroralnim hipoglikemizantnim lijekovima, inzulinom), uz mjerenje glikemije i krvnog tlaka po potrebi te individualnu edukaciju.
Na razini sekundarne zdravstvene zaštite provode se programi prilagođeni lokalnim mogućnostima u kontinuiranom trajanju do 5 dana u prijepodnevnim satima, organizirani tečajevi u poslijepodnevnim satima – u sklopu ambulantnog liječenja ili dnevne bolnice.
Na razini tercijarne zdravstvene zaštite pacijenti koji se naručuju na bolničko liječenje ulaze u program edukacije i regulacije bolesti prema unaprijed utvrđenom programu, a u sklopu toga obavljaju se dodatni pregledi i laboratorijske pretrage.
Izvršitelji: izabrani tim obiteljske (opće) medicine u suradnji sa specijalističko-konzilijarnom djelatnošću i stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora, ljekarnici
4.6.6.3. Zdravstveni odgoj osoba koje se susreću u radu s djecom i adolescentima sa šećernom bolešću (odgajatelji u vrtićima, učitelji, profesori, treneri)
Obuhvaća edukaciju edukatora – kontinuirana edukacija zdravstvenih radnika odgovornih za zbrinjavanje djece dijabetičara ( jedanput godišnje u trajanju do 2 dana, edukacija timova, predavanja, seminari, radionice, evaluacija znanja) te kontinuiranu edukaciju edukatora.
Provodi se i edukacija odgajatelja, učitelja i nastavnika kroz seminare i radionice.
Izvršitelji: Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Referentnim centrom za zdravstvenu za