PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, srpanj 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona nalazi se u članku 2. stavku 4. podstavku 2. i članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 17/19. i 98/19.), uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske, druga pitanja važna za obavljanje knjižnične djelatnosti. Uređuje se upravljanje javnim knjižnicama te se propisuje da su tijela javne knjižnice ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće.
Propisuje se da ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno. Nadalje, propisuje se da upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.) propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Predlaže se urediti imenovanje odnosno razrješenje ravnatelja odnosno dijela članova upravnog vijeća javnih knjižnica kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a imajući u vidu da upravljanje knjižnicama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave spada u područje obavljanja izvršnih poslova, a općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao odgovorna osoba i zakonski zastupnik jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave imenovanjem predstavnika jedinice u tijela knjižnice preuzima i odgovornost za njihov rad, čime se jača i njegova odgovornost za obavljanje izvršnih poslova.
Digitalizacijom kulturne baštine otvaraju se znatno veće mogućnosti za njezinu upotrebu u stvaranju novih proizvoda i usluga, za prevladavanje lokalnih i područnih granica, za međusektorsko povezivanje te za stvaranje kulturnih sadržaja lako dostupnih za ponovno korištenje u obrazovanju, umjetnosti, znanosti i gospodarstvu. Digitalizacija, mrežna dostupnost i dugoročno očuvanje kulturnih sadržaja jesu i bit će nužan preduvjet za pristup tim sadržajima svoj zainteresiranoj stručnoj, znanstvenoj, kulturnoj, poslovnoj i široj javnosti, kao i za promicanje nacionalne baštine, identiteta i raznolikosti u europskom okružju. Stoga se predlaže da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi.
Hrvatski sabor je, na sjednici 7. listopada 2022., donio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.) kojim se propisuju novi termini vezani uz vrste studija, te je stoga Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti potrebno uskladiti s ovim propisom čime će se otkloniti trenutna neusklađenost.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) upravljanje ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave spada u područje obavljanja izvršnih poslova, stoga ovlast za sva pitanja imenovanja i razrješenja ravnatelja i članova upravnih vijeća treba propisati izvršnom tijelu, a imajući u vidu da izvršno tijelo može operativno i izravno donositi odluke i rješavati pitanja funkcioniranja ustanova. Nadalje, sadašnje odredbe o potrebnoj razini obrazovanja za imenovanje ravnatelja i članova upravnih vijeća javnih knjižnica potrebno je žurno uskladiti sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kako bi se otklonile prepreke u provedbi Zakona.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI
Članak 1.
U Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 17/19. i 98/19. i114/22.), u članku 17. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Za člana upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.
(4) Kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.“.
Članak 2.
U članku 20. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno.“.
Stavci 9. i 10. mijenjaju se i glase:
„(9) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni knjižničarski ispit, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog knjižničarskog ispita u roku od tri godine od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete propisane statutom.“.
Iza stavka 12. dodaje se novi stavak 13. koji glasi:
„(13) Ako osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice, tijela nadležna za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice iz članka 44. stavaka 1. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnoga natječaja do imenovanja ravnatelja odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača.“.
Dosadašnji stavak 13. postaje stavak 14.
Članak 3.
U članku 24. iza podstavka 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi:
„- donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi“.
Dosadašnji podstavci 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. postaju podstavci 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.
Članak 4.
U članku 44. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i digitalne knjižnice, aministarstvo nadležno poslove za znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.“.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Uređuje se potrebna razina obrazovanja za članove upravnog vijeća te se propisuje tijelo nadležno za imenovanje članova upravnog vijeća javne knjižnice.
Uz članak 2.
Propisuje se tijelo nadležno za imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te potrebna razina obrazovanja za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. Također se propisuje postupak imenovanja ravnatelja u slučaju kada osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice.
Uz članak 3.
Propisuje se da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi.
Uz članak 4.
Ovim člankom razdvaja se nadležnost za nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javnih knjižnica prema vrstama knjižnica.
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 17.
(1) Javna knjižnica s više od deset zaposlenih ima upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
(3) Za člana upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(4) Kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje predstavničko tijelo.
(5) Način izbora članova upravnog vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnog vijeća uređuju se statutom javne knjižnice.
Članak 20.
(1) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar u čijem je djelokrugu rad knjižnice, a sukladno aktu o osnivanju.
(2) Ako je Republika Hrvatska suosnivač javne knjižnice, ravnatelja imenuje i razrješuje ministar u čijem je djelokrugu rad knjižnice, uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača, a sukladno aktu o osnivanju.
(3) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno.
(4) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno zajedno s njima druga pravna i fizička osoba imenuje i razrješuje tijelo upravljanja te pravne osobe propisano posebnim zakonom i statutom.
(5) Način imenovanja i razrješenja ravnatelja iz stavka 3. ovoga članka pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača.
(6) Javni natječaj za imenovanje ravnatelja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka raspisuje i provodi upravno vijeće javne knjižnice odnosno osnivač ako javna knjižnica nema upravno vijeće.
(7) Ne raspiše li upravno vijeće javne knjižnice iz stavka 6. ovoga članka natječaj za imenovanje ravnatelja u propisanom roku, natječaj će raspisati osnivač.
(8) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan.
(9) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni knjižničarski ispit, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog knjižničarskog ispita u roku od tri godine od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(11) Položen stručni knjižničarski ispit u smislu stavka 9. ovoga članka ima i osoba koja je oslobođena polaganja stručnog knjižničarskog ispita na temelju zakona kojima je uređivana knjižnična djelatnost.
(12) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnog natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 10. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice, a najdulje do godinu dana.
(13) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice.
Članak 24.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, uz opće zadaće propisane člankom 6. ovoga Zakona, ima i posebne zadaće:
– izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe
– obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta
– obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja
– u skladu s odredbama ovoga Zakona, organizira postupanje s obveznim primjerkom
– osigurava dostupnost i korištenje elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za akademsku i znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj
– izgrađuje, organizira, čuva i čini dostupnim reprezentativne zbirke inozemnih znanstvenih i stručnih knjiga, serijskih publikacija i ostalih informacijskih izvora
– koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite, pohrane i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine u svim pojavnim oblicima
– izgrađuje i organizira Hrvatsku digitalnu knjižnicu
– organizira i vodi stručno usavršavanje knjižničara
– obavlja zadaće središnje matične knjižnice u Republici Hrvatskoj
– promiče hrvatske tiskane i elektroničke publikacije te knjižnične proizvode i usluge
– provodi i potiče znanstveno-razvojna i stručna istraživanja u knjižničarstvu
– utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za knjižničnu građu sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara
– izrađuje nacrte prijedloga standarda za sve vrste knjižnica
– obavlja i druge zadaće sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Zagrebu
– obavlja i druge zadaće predviđene ovim Zakonom, drugim propisom i Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Članak 44.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavljaju ministarstvo nadležno za poslove kulture i ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja.
(3) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač druga pravna i fizička osoba obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, 2023.
__________________________________________________________________________
Predlagatelj :
Ministarstvo kulture i medija
__________________________________________________________________________
Predmet :
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
__________________________________________________________________________
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI ,
S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, srpanj 2023.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona nalazi se u članku 2. stavku 4. podstavku 2. i članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 17/19. i 98/19.), uređuje se knjižnična djelatnost, osnivanje i prestanak rada knjižnica, ustrojstvo i upravljanje knjižnicama, vrste knjižnica, rad Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i knjižnični sustav Republike Hrvatske, druga pitanja važna za obavljanje knjižnične djelatnosti. Uređuje se upravljanje javnim knjižnicama te se propisuje da su tijela javne knjižnice ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće.
Propisuje se da ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, imenuje i razrješuje predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno. Nadalje, propisuje se da upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.) propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan imenuje i razrješuje predstavnike jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Predlaže se urediti imenovanje odnosno razrješenje ravnatelja odnosno dijela članova upravnog vijeća javnih knjižnica kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a imajući u vidu da upravljanje knjižnicama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave spada u područje obavljanja izvršnih poslova, a općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan kao odgovorna osoba i zakonski zastupnik jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave imenovanjem predstavnika jedinice u tijela knjižnice preuzima i odgovornost za njihov rad, čime se jača i njegova odgovornost za obavljanje izvršnih poslova.
Digitalizacijom kulturne baštine otvaraju se znatno veće mogućnosti za njezinu upotrebu u stvaranju novih proizvoda i usluga, za prevladavanje lokalnih i područnih granica, za međusektorsko povezivanje te za stvaranje kulturnih sadržaja lako dostupnih za ponovno korištenje u obrazovanju, umjetnosti, znanosti i gospodarstvu. Digitalizacija, mrežna dostupnost i dugoročno očuvanje kulturnih sadržaja jesu i bit će nužan preduvjet za pristup tim sadržajima svoj zainteresiranoj stručnoj, znanstvenoj, kulturnoj, poslovnoj i široj javnosti, kao i za promicanje nacionalne baštine, identiteta i raznolikosti u europskom okružju. Stoga se predlaže da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi.
Hrvatski sabor je, na sjednici 7. listopada 2022., donio Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22.) kojim se propisuju novi termini vezani uz vrste studija, te je stoga Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti potrebno uskladiti s ovim propisom čime će se otkloniti trenutna neusklađenost.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak, 123/17., 98/19. i 144/20.) upravljanje ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave spada u područje obavljanja izvršnih poslova, stoga ovlast za sva pitanja imenovanja i razrješenja ravnatelja i članova upravnih vijeća treba propisati izvršnom tijelu, a imajući u vidu da izvršno tijelo može operativno i izravno donositi odluke i rješavati pitanja funkcioniranja ustanova. Nadalje, sadašnje odredbe o potrebnoj razini obrazovanja za imenovanje ravnatelja i članova upravnih vijeća javnih knjižnica potrebno je žurno uskladiti sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kako bi se otklonile prepreke u provedbi Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 1.
U Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 17/19. i 98/19. i 114/22.), u članku 17. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
„(3) Za člana upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.
(4) Kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 2.
U članku 20. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača odnosno izvršna tijela više osnivača sporazumno.“.
Stavci 9. i 10. mijenjaju se i glase:
„(9) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni knjižničarski ispit, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog knjižničarskog ispita u roku od tri godine od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete propisane statutom.“.
Iza stavka 12. dodaje se novi stavak 13. koji glasi:
„(13) Ako osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice, tijela nadležna za provedbu nadzora nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice iz članka 44. stavaka 1. ovoga Zakona razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja bez provođenja javnoga natječaja do imenovanja ravnatelja odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja od strane osnivača.“.
Dosadašnji stavak 13. postaje stavak 14.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 3.
U članku 24. iza podstavka 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi:
„- donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi“.
Dosadašnji podstavci 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16. postaju podstavci 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 4.
U članku 44. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture za narodne, specijalne i digitalne knjižnice, a ministarstvo nadležno poslove za znanosti i obrazovanja za školske, visokoškolske, znanstvene i sveučilišne knjižnice, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
O B R A Z L O Ž E N J E
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Uz članak 1.
Uređuje se potrebna razina obrazovanja za članove upravnog vijeća te se propisuje tijelo nadležno za imenovanje članova upravnog vijeća javne knjižnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Uz članak 2.
Propisuje se tijelo nadležno za imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te potrebna razina obrazovanja za imenovanje ravnatelja javne knjižnice. Također se propisuje postupak imenovanja ravnatelja u slučaju kada osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje ravnatelja javne knjižnice kojemu je istekao mandat ili ovlast vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Uz članak 3.
Propisuje se da Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu donosi plan digitalizacije u javnim knjižnicama i skrbi o njegovoj provedbi.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Uz članak 4.
Ovim člankom razdvaja se nadležnost za nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javnih knjižnica prema vrstama knjižnica.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Uz članak 5.
Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 17.
(1) Javna knjižnica s više od deset zaposlenih ima upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih, znanstvenih djelatnika, pravnih, ekonomskih i financijskih stručnjaka, jednoga bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno knjižničarsko osoblje iz svojih redova, te jednoga člana biraju svi radnici sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.
(3) Za člana upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka osnivač može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(4) Kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice Republika Hrvatska, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje nadležno ministarstvo u čijem je djelokrugu rad knjižnice, sukladno aktu o osnivanju, a kada je osnivač ili suosnivač javne knjižnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u ime osnivača imenuje i razrješuje predstavničko tijelo.
(5) Način izbora članova upravnog vijeća, trajanje mandata, donošenje odluka i druga pitanja u vezi s radom upravnog vijeća uređuju se statutom javne knjižnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 20.
(1) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješuje ministar u čijem je djelokrugu rad knjižnice, a sukladno aktu o osnivanju.
(2) Ako je Republika Hrvatska suosnivač javne knjižnice, ravnatelja imenuje i razrješuje ministar u čijem je djelokrugu rad knjižnice, uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača, a sukladno aktu o osnivanju.
(3) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje predstavničko tijelo odnosno predstavnička tijela više osnivača sporazumno.
(4) Ravnatelja javne knjižnice kojoj je osnivač pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno zajedno s njima druga pravna i fizička osoba imenuje i razrješuje tijelo upravljanja te pravne osobe propisano posebnim zakonom i statutom.
(5) Način imenovanja i razrješenja ravnatelja iz stavka 3. ovoga članka pobliže se uređuje statutom i ugovorom osnivača.
(6) Javni natječaj za imenovanje ravnatelja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka raspisuje i provodi upravno vijeće javne knjižnice odnosno osnivač ako javna knjižnica nema upravno vijeće.
(7) Ne raspiše li upravno vijeće javne knjižnice iz stavka 6. ovoga članka natječaj za imenovanje ravnatelja u propisanom roku, natječaj će raspisati osnivač.
(8) Ravnatelja javne knjižnice imenuje se na mandat od četiri godine i može biti ponovno imenovan.
(9) Ravnateljem javne knjižnice može se, na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada, imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, položen stručni knjižničarski ispit, najmanje pet godina rada u knjižnici, odlikuje se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako se na ponovljeni natječaj ne javi osoba koja ima propisane uvjete za ravnatelja javne knjižnice, može se na temelju predloženog četverogodišnjeg plana rada imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, uz uvjet polaganja stručnog knjižničarskog ispita u roku od tri godine od dana imenovanja, te ispunjava druge uvjete propisane statutom.
(11) Položen stručni knjižničarski ispit u smislu stavka 9. ovoga članka ima i osoba koja je oslobođena polaganja stručnog knjižničarskog ispita na temelju zakona kojima je uređivana knjižnična djelatnost.
(12) Za vršitelja dužnosti ravnatelja javne knjižnice može se, bez provođenja javnog natječaja, imenovati osoba koja ima obrazovanje propisano stavkom 10. ovoga članka, a na ovu dužnost može se imenovati i osoba koja nije djelatnik javne knjižnice, a najdulje do godinu dana.
(13) Statutom javne knjižnice mogu se propisati i drugi uvjeti za imenovanje ravnatelja javne knjižnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 24.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, uz opće zadaće propisane člankom 6. ovoga Zakona, ima i posebne zadaće:
– izgrađuje, organizira, čuva, trajno zaštićuje i čini dostupnom Croaticu, nacionalnu zbirku knjižnične građe
– obavlja djelatnost nacionalnog informacijskog i bibliografskog središta
– obavlja djelatnost središnjeg knjižnično-informacijskog sustava: izgrađuje nacionalni knjižnični katalog, objavljuje tekuće i retrospektivne nacionalne bibliografije, skrbi za izgradnju skupnih kataloga, izgrađuje nacionalnu bibliografsku i normativnu bazu podataka, koordinira nadzor nad primjenom standarda i pravilnika za izradu i razmjenu te uporabu knjižničnih podataka te potiče razvoj knjižničnog poslovanja
– u skladu s odredbama ovoga Zakona, organizira postupanje s obveznim primjerkom
– osigurava dostupnost i korištenje elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za akademsku i znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj
– izgrađuje, organizira, čuva i čini dostupnim reprezentativne zbirke inozemnih znanstvenih i stručnih knjiga, serijskih publikacija i ostalih informacijskih izvora
– koordinira izgradnju nacionalnog sustava zaštite, pohrane i trajnog očuvanja knjižnične kulturne i znanstvene baštine u svim pojavnim oblicima
– izgrađuje i organizira Hrvatsku digitalnu knjižnicu
– organizira i vodi stručno usavršavanje knjižničara
– obavlja zadaće središnje matične knjižnice u Republici Hrvatskoj
– promiče hrvatske tiskane i elektroničke publikacije te knjižnične proizvode i usluge
– provodi i potiče znanstveno-razvojna i stručna istraživanja u knjižničarstvu
– utvrđuje svojstvo kulturnog dobra za knjižničnu građu sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara
– izrađuje nacrte prijedloga standarda za sve vrste knjižnica
– obavlja i druge zadaće sveučilišne knjižnice Sveučilišta u Zagrebu
– obavlja i druge zadaće predviđene ovim Zakonom, drugim propisom i Statutom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija
Članak 44.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata javne knjižnice kojoj je osnivač Republika Hrvatska obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Nadzor nad zakonitošću rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu obavljaju ministarstvo nadležno za poslove kulture i ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja.
(3) Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata knjižnice kojoj je osnivač druga pravna i fizička osoba obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture i medija