I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o turizmu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

a) Ocjena stanja

Reforma upravljanja razvojem turizma sastoji se od izrade strateških dokumenata, uspostave sustava prikupljanja podataka, definiranja alata za upravljanje razvojem i donošenja Zakona o turizmu.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (dalje: NPOO) kao reformska mjera, u dijelu C1.6. R1 Povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora, predviđena je uspostava učinkovitog sustava razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma. Osnovni cilj sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem turizma je uspostaviti učinkoviti okvir, organizacijski i pravni, za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti. Donošenjem Zakona o turizmu kao krovnog zakona koji uređuje upravno područje turizma, a koji će ujedno predstavljati i okvir za praćenje i razvoj turizma uspostavlja se sustav praćenja i analize podataka, sektorski specifičan sustav poticanja ulaganja u turizmu, praćenja i analize ulaganja, definiraju se uloge ključnih dionika u razvoju turizma i međuresorna suradnja te definiraju pokazatelji i standardi osiguravanja održivosti turizma (osobito zelenih i digitalnih standarda).
NPOO predviđa definiranje razvoja održivog turizma kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine te novi Zakon o turizmu.

Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine („Narodne novine“ broj 2/23) u okviru prioritetnog područja 4.1. za strateški cilj 4. »Otporan turizam«: Unaprjeđenje zakonodavnog okvira, navedeno je da ne postoji propis koji bi osigurao učinkovito provođenje turističke politike i usmjeravanje razvoja turizma u smjeru održivosti zbog čega će se donijeti Zakon o turizmu kojim će se uspostaviti sustav praćenja i analize podataka, uspostaviti sektorski sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja, definirati uloge dionika u razvoju turizma, definirati pokazatelje i standarde osiguravanja održivosti turizma.

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Zakon o turizmu uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sustav prikupljanja, praćenja i analize podataka, sustav upravljanja destinacijom, sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja u  urizmu.

U dijelu kojim je uređen sustav turizma definirani su destinacija, djelatnosti, usluge u turizmu i dionici. Vezano uz djelatnosti i pružanje usluga u turizmu iste se definiraju te se u odnosu na obavljanje navedenih djelatnosti i usluga upućuje na odredbe posebnih propisa  Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21) i Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“ broj 130/17, 25/19, 98/19, 42/20 i 70/21).

Zakonom je definiran institucionalni okvir za upravljanje razvojem turizma – Ministarstvo kao nositelj turističke politike, Vijeće za upravljanje razvojem turizma, sustav turističkih zajednica te Znanstveni i stručni savjet.

Zakonom o turizmu osniva se Vijeće za upravljanje razvojem turizma na čelu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, a čine ga ministri svih resora značajnih za turizam. Vijeće se osniva radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika. Članovi su i predsjednici nacionalnih udruga općina, gradova i županija te direktor Hrvatske turističke zajednice, a po potrebi sjednicama Vijeća mogu prisustvovati i predstavnici drugih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća i ustanova, komora te drugih dionika iz sustava turizma. Vijeće imenuje odlukom Vlada Republike Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje.

Zadaće Vijeća su vezane uz suradnju na području provedbe turističkih politika, usklađenje s drugim politikama i međuresornu suradnju.  

Definira se i Znanstveni i stručni savjet koji osniva ministar odlukom kao savjetodavno tijelo. Znanstveni i stručni savjet čine predstavnici akademske zajednice, predstavnici strukovnih udruga i cehova, predstavnici socijalnih partnera, udruga poslodavaca, komora i znanstvenih instituta, a po potrebi, na poziv ministra, u radu Znanstvenog i stručnog savjeta mogu sudjelovati i druge osobe.

Turističke zajednice dobivaju novu ulogu u upravljanju destinacijom i to kroz nastavak njihove transformacije u organizacije za upravljanje destinacijom (eng. Destination management organization - DMO), koje osim marketinške potpore imaju i ulogu okupljanja i koordinacije dionika s ciljem integriranog upravljanja destinacijom u smjeru održivosti. Ujedno  se uspostavlja jasnija vertikalna i horizontalna povezanost unutar sustava turističkih zajednica. Osnivaju se nacionalna i regionalne koordinacije turističkih zajednica koje omogućavaju jasniju povezanost i koordiniranost rada. Alati koji će se turističkim zajednicama dati u upravljanju destinacijom, vezani su uz izradu planova upravljanja destinacijom i upravljanje turističkim tokovima. Ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, u dijelu u kojem to nije uređeno Zakonom o turizmu, ostaje uređeno odredbama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“ broj 52/19 i 42/20).

Kako bi se potaknuo razvoj turizma u smjeru održivosti uspostavljaju se alati za praćenje razvoja turizma u smjeru održivosti, indeks turističke razvijenosti i pokazatelji održivosti. Indeks turističke razvijenosti definiran je kao pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. Pokazatelji održivosti određuju se kao društveni, ekološki, prostorni i ekonomski, a popis pokazatelja za praćenje održivosti, izračun i izvori podataka propisat će se pravilnikom.

Kao alati za osiguranje održivosti određuju se satelitski račun turizma, sustav satelitskih računa održivog turizma, izračun prihvatnog kapaciteta te integrirani informacijski sustav turizma. Prikupljaju se podaci o turističkom prometu, turističkoj infrastrukturi, raspoloživoj suprastrukturi, socio-demografskim pokazateljima, ekonomskim pokazateljima, okolišnim pokazateljima i drugi potrebni podaci.

Uređuje se izrada satelitskog računa turizma, kao i sustava satelitskih računa održivog turizma kao metodološkog okvira za sustavno praćenje društvenih, ekoloških i gospodarskih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma, a zbog velikih razlika u turističkoj razvijenosti hrvatskih regija, svake četiri godine izrađivat će se nacionalni (NUTS 1), regionalni (NUTS 2) i županijski računi (NUTS 3 - samo za Jadransku Hrvatsku).

Definira se izračun prihvatnih kapaciteta koji pokazuje koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse te zadovoljstvo turista. Izračun prihvatnih kapaciteta obvezna je izraditi turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti svrstana u kategoriju I i II. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je koristiti izračun prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju.

U integriranom informacijskom sustavu turizma koji vodi tijelo državne uprave nadležno za turizam objedinjuju se sve elektroničke usluge iz područja turizma i ugostiteljstva i baze podataka prikupljenih u procesu praćenja održivosti, elektronički postupci registracije obavljanja djelatnosti i pokretanja poslovanja u području turizma i ugostiteljstva, Središnji turistički registar, sustav za dodjelu potpora u turizmu, sustav za prijavu i odjavu turista, turističko informacijski portal te sustavi za analizu podataka vezanih uz praćenje i vrednovanje održivosti.

Uspostavlja se sustav upravljanja destinacijom koji čine organizacije za upravljanje destinacijom. Radi učinkovitosti sustava osnivaju se nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica koje osiguravaju horizontalnu i vertikalnu suradnju turističkih zajednica.

Nacionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica čine predsjednik Hrvatske turističke zajednice, predsjednici svih regionalnih turističkih zajednica i predsjednik Turističke zajednice Grada Zagreba, a njena zadaća je koordinacija rada i aktivnosti turističkih zajednica na području Republike Hrvatske.

Regionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica čine predsjednik regionalne turističke zajednice i predsjednici svih lokalnih turističkih zajednica na području za koje je regionalna turistička zajednica osnovana te predstavnik ministarstva i Hrvatske turističke zajednice, a njena zadaća je koordinacija rada i aktivnosti lokalnih turističkih zajednica na području regionalne turističke zajednice.

Definirana je uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju destinacijom te je uređena njihova suradnja s turističkim zajednicama.

Turističke zajednice izrađuju plan upravljanja destinacijom koji ima za cilj usmjeriti razvoj destinacije prema održivosti. Plan upravljanja destinacijom, kao planski dokument, sadrži analizu stanja i popis resursne osnove, pokazatelje održivosti na razini destinacije, mjere i aktivnosti potrebne za ostvarenje razvojnog smjera, prijedlog smjernica i preporuka za razvoj destinacije koje se predlažu jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije.

Plan upravljanja destinacijom izrađuje se za područje jedne ili više lokalnih ili regionalnih turističkih zajednica, prema postupku za donošenje godišnjeg programa rada turističke zajednice propisanim posebnim zakonom kojim se uređuje sustav turističkih zajednica, za razdoblje od četiri godine. Za lokalne turističke zajednice razvrstane u kategoriju I i II Indeksa turističke razvijenosti plan upravljanja destinacijom obvezno se izrađuje na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta.

Pri donošenju plana upravljanja destinacijom, turistička zajednica je dužna uključiti jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, nadležna tijela za prostorno planiranje, kao i sve dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, provesti javno savjetovanje o prijedlogu plana upravljanja te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku njegova donošenja.

Usvojeni plan upravljanja destinacijom s prijedlogom preporuka za donošenje odluka vezanih uz razvoj destinacije i popisom projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, turistička zajednica dostavlja predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave radi objave u službenom glasniku jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i pripreme odluka važnih za usmjeravanje razvoja destinacije u smjeru održivosti.

Odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju plana upravljanja destinacijom. Tijelo državne uprave nadležno za turizam uspostavlja, vodi i javno objavljuje bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, a popis projekata radi upisa u bazu projekata tijelu državne uprave nadležnom za turizam dostavlja jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za svoje područje te turistička zajednica u čijem planu upravljanja destinacijom se projekti nalaze.

Također, odredbama zakona uređuju se potpore i poticaji u turizmu, na način da Zakon o turizmu predstavlja pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticaja namijenjenih djelatnostima u turizmu i ekosustavu turizma. Svrha poticajnih mjera je osiguranje ključnih strateških ciljeva razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj. Ciljevi razvoja odnose se na ravnomjeran cjelogodišnji i regionalno odnosno prostorno uravnoteženiji i društveno i okolišno održivi razvoj turizma, razvoj konkurentnog i inovativnog turizma te povećanje otpornosti djelatnostima u turizmu na vanjske utjecaje. Uvjeti spojivosti državne potpore s pravilima o regionalnim državnim potporama za ulaganja i odgovarajućim pravilima o državnim potporama za zaštitu okoliša, prihvatljivi troškovi, intenzitet potpore, učinak poticaja, kriteriji i način izračuna državne potpore i ostali uvjeti bitni za donošenje odluke o potpori pojedinačnom korisniku potpore uredit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske.

Prijedlogom Zakona predviđene su i odredbe o nadzoru nad njegovom provedbom koji obavlja tijelo državne uprave nadležno za turizam, u dijelu koji se odnosi na nadzor nad korištenjem potpora u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za financije i tijelom državne uprave nadležnim za upravljanje državnom imovinom.

c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Uspostavom sustava pokazatelja održivosti, alatima za praćenje održivosti i sustavom prikupljanja podataka, omogućit će se donošenje odluka u upravljanju razvojem turizma, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te kod poduzetnika.

Turističkim zajednicama daje se nova uloga, čime postaju organizacije za upravljanje destinacijom koje provode mjere za upravljanje turističkim tokovima te su dužne donositi planove upravljanja destinacijom koji se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta kada se radi o turističkim zajednicama razvrstanim u kategoriju I i II Indeksa turističke razvijenosti.

Turistička zajednica provodit će mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma ako je odluku o njima donijelo predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Mjere za upravljanje turističkim tokovima propisane Zakonom o turizmu su: plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja, plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju, plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisane odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica.

Planovi upravljanja destinacijom moraju sadržavati konkretne smjernice i preporuke što treba poduzeti da bi destinacija bila održiva s popisom projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za ostvarenje pokazatelja održivosti na razini destinacije.

Predstavnička tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za turizam radi upisa u bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije koji se javno objavljuje. Nositelj projekta od posebnog značaja za razvoj destinacije može biti turistička zajednica, jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, javna ustanova i trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave) ili Republike Hrvatske.

Projekti upisani u bazu projekata od posebnog značaja za turizam imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam i ostalih namjenskih izvora financiranja, uz uvjet da zadovoljavaju sve uvjete prihvatljivosti definirane pozivima za dodjelu sredstava.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti i odluku o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, kao i odluku o upravljanju turističkim tokovima, uvođenju turističkog ekološkog doprinosa i ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam.

Turistički ekološki doprinos, plaćaju posjetitelji (turisti) uz turističku pristojbu ili na način određen odlukom o njegovu uvođenju. Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave, a uplaćena sredstva jedinica lokalne samouprave dužna je koristiti namjenski za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode.

Poticajne mjere za koje se ovim Zakonom propisuje pravni temelj bit će usmjerene na poticanje aktivnosti u turizmu koje, između ostalog, uključuju ulaganja u turističke proizvode više dodane vrijednosti, ulaganja u javnu turističku infrastrukturu i ponudu slabije razvijenih turističkih područja, unapređenje prometne povezanosti, ulaganja u zelenu i plavu tranziciju koja uključuju smanjivanje otpada, štednju energije i vode, poticanje kružnog gospodarstva, korištenje energije iz obnovljivih izvora, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, uvođenje eko-inovacija i standarda, certificiranja, ulaganje u ljudske potencijale u turizmu,  ulaganja u nautički i čarter turizam temeljen na očuvanju okoliša, prelazak s tradicionalnog obiteljskog smještaja u tržišno održivije smještajne kapacitete (obiteljske, heritage hotele i sl.), ulaganja u inovativne projekte mikro i malih te srednjih poduzetnika, ulaganja u inovacije i digitalnu transformaciju turizma te u mjere koje će dodatno jačati sigurnost i otpornost turizma. Godišnji iznos ukupnih potpora za ulaganja u turizmu procjenjuje se u iznosu od 150 milijuna EUR.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Sredstva za provedbu mjera potpora i poticaja u skladu s odredbama Zakona o turizmu planirat će se u obliku poreznih olakšica i oslobađanja plaćanja naknada za raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te dodjelom bespovratnih sredstava. Visina potrebnih sredstava, u narednim razdobljima primjene zakona, ovisit će o broju korisnika poticajnih mjera, te o intenzitetu odobrenih potpora od strane Ministarstva turizma i sporta.

TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA

PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU

DIO PRVI

ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA PRVA

OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) (1) Ovim se Zakonom uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sustav poticanja, zaštita i valorizacija resursne osnove te ostala pitanja od značaja za turizam.

(2) Turizam je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku zbog njegovog gospodarskog, društvenog i međusektorskog utjecaja.

Rodno značenje izraza

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

GLAVA DRUGA

SUSTAV

Sustav turizma

Članak 3.

Sustav turizma čine turistička destinacija, djelatnosti i usluge u turizmu te dionici.

Turistička destinacija

Članak 4.

(1) Turistička destinacija (u daljnjem tekstu: destinacija) se definira kao tržišno i turistički valorizirana prostorna cjelina koja predstavlja cilj turističkih putovanja i obuhvaća područje jedne ili više jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

(2) Elementi turističke destinacije su:

- javna turistička infrastruktura

- poslovna turistička infrastruktura

- komunalna infrastruktura

- turističke atrakcije  

- ljudski resursi

- prirodna i antropogena dobra

- identitet i imidž

- javne usluge i servisi

- promet (u pokretu i mirovanju).

Djelatnosti i usluge u turizmu

Članak 5.

(1) Djelatnosti i usluge u turizmu su pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka, pružanje usluga smještaja, pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, voditelja putovanja, turističkog animatora, turističkog predstavnika, usluge u posebnim oblicima turističke ponude i druge djelatnosti i usluge u skladu s propisima koji uređuju ugostiteljsku djelatnost i pružanje usluga u turizmu.

(2) Obavljanje djelatnosti i pružanje usluga iz stavka 1. ovoga članka obavlja se sukladno propisima koji uređuju ugostiteljsku djelatnost i pružanje usluga u turizmu, ako ovim Zakonom nije uređeno drugačije.

Dionici u turizmu

Članak 6.

(1) Dionici u sustavu turizma su:

- pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu

- organizacije za upravljanje destinacijom

- znanstvena i stručna zajednica

- udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu

- lokalno stanovništvo

- turisti.

(2) Dionici u sustavu upravljanja turizmom su tijelo državne uprave nadležno za turizam, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga javnopravna tijela u skladu sa svojim nadležnostima.

DIO DRUGI

UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA

GLAVA PRVA

RAZVOJ TURIZMA U SMJERU ODRŽIVOSTI

POGLAVLJE I.

INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA

Nositelj turističke politike

Članak 7.

Tijelo državne uprave nadležno za turizam je nositelj turističke politike te planira i upravlja razvojem turizma.

Vijeće za upravljanje razvojem turizma

Članak 8.

(1) Radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika, osniva se Vijeće za upravljanje razvojem turizma (u daljnjem tekstu: Vijeće).

(2) Vijeće čine predsjednik Vlade Republike Hrvatske, čelnik tijela državne uprave nadležan za turizam (u daljnjem tekstu: ministar), čelnici tijela državne uprave nadležni za financije, gospodarstvo, kulturu, rad, poljoprivredu, promet, prostorno uređenje, regionalni razvoj, unutarnje poslove, zaštitu okoliša, zdravstvo, državnu imovinu, vanjske poslove, obrazovanje, predsjednici nacionalnih udruga općina, gradova i županija i direktor Hrvatske turističke zajednice.

(3) Odluku o imenovanju Vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.

(4) Vijeće se sastaje najmanje jednom godišnje, a sjednicom predsjeda predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

(5) Po potrebi, sjednicama Vijeća mogu prisustvovati i predstavnici drugih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća i  ustanova,  komora te drugih dionika iz sustava turizma.

(6) Administrativne i tehničke poslove za Vijeće, obavlja tijelo državne uprave nadležno za turizam.

Zadaće Vijeća

Članak 9.

Vijeće daje smjernice i upute vezane uz:

- ostvarenje strateških ciljeva hrvatskog turizma

- definiranje mjera i aktivnosti za postizanje strateških ciljeva

- praćenje učinka provedbe mjera

- praćenje mjera i aktivnosti politika na razini Europske unije i trećih zemalja koje utječu na razvoj turizma

- praćenje poslovnog okruženja i investicijske klime

- usklađenje politika i resornih prioriteta koji utječu na razvoj turizma

- poticanje međuresorne suradnje i suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi mjera i aktivnosti s ciljem razvoja održivog turizma

- i druga pitanja od značaja za razvoj turizma .

Sustav turističkih zajednica

Članak 10.

(1) Sustav turističkih zajednica čine lokalne i regionalne turističke zajednice, Turistička zajednica Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica.

(2) Uloga turističke zajednice je upravljanje destinacijom i marketing.

(3) Ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, kao i osnivanja, prestanka postojanja i nadzora turističkih zajednica, u dijelu u kojem nije uređeno ovim Zakonom, uređuje se posebnim propisom koji uređuje sustav turističkih zajednica.  

Znanstveni i stručni savjet

Članak 11.

(1) Kao savjetodavno tijelo osniva se Znanstveni i stručni savjet.

(2) Znanstveni i stručni savjet čine predstavnici akademske zajednice, predstavnici strukovnih udruga i cehova, predstavnici socijalnih partnera, udruga poslodavaca, komora i znanstvenih instituta.

(3) Članove Znanstvenog i stručnog savjeta, imenuje odlukom ministar.

(4) Zadaća Znanstvenog i stručnog savjeta je predlaganje mjera i aktivnosti koje će doprinijeti održivom razvoju turizma.

(5) Po potrebi, na poziv ministra, u radu Znanstvenog i stručnog savjeta mogu sudjelovati i druge osobe.

POGLAVLJE II.

PRAĆENJE RAZVOJA

Razvoj turizma u smjeru održivosti

Članak 12.

(1) Razvoj turizma u smjeru održivosti je proces unaprjeđenja sustava turizma koji se temelji na prepoznavanju, poticanju i upravljanju razvojnim potencijalima uz održivo i odgovorno korištenje prostora, prirodnih, društvenih i gospodarskih resursa, kulturne baštine te unapređenja uvjeta života lokalnog stanovništva i boravka turista u destinaciji.

(2) S ciljem praćenja razvoja turizma u smjeru održivosti, uspostavlja se indeks turističke razvijenosti i sustav pokazatelja održivosti.

Indeks turističke razvijenosti

Članak 13.

(1) Indeks turističke razvijenosti je pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju.

(2) Prema Indeksu turističke razvijenosti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se razvrstati u kategorije I, II, III, IV i 0.

(3) Izračun Indeksa turističke razvijenosti se provodi svake godine za prethodnu godinu, na razini jedinice lokalne samouprave i na razini jedinice područne (regionalne) samouprave.

(4) Pokazatelje za izračun indeksa turističke razvijenosti, njihov izračun i izvore podataka te način izračuna indeksa turističke razvijenosti propisuje pravilnikom ministar.

Pokazatelji održivosti

Članak 14.

(1) Pokazatelji održivosti su alat za praćenje održivosti i informirano upravljanje razvojem turizma .

(2) Pokazatelji se određuju kao društveni, okolišni i gospodarski.

(3) Popis pokazatelja za praćenje održivosti, izvor i evidentiranje podataka koji su potrebni za izračun pokazatelja, rokove, kao i način praćenja održivosti propisuje ministar pravilnikom iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.

GLAVA DRUGA

OSIGURAVANJE ODRŽIVOSTI

Praćenje održivosti

Članak 15.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za turizam, kontinuirano prati razvoj turizma u smjeru održivosti.

(2) Praćenje održivosti se provodi kroz aktivnosti prikupljanja, praćenja i analize podataka o pokazateljima održivosti i turističkom prometu.

(3) Prikupljaju se podaci o:

- turističkom prometu

- turističkoj infrastrukturi

- raspoloživoj suprastrukturi

- socio-demografskim pokazateljima

- ekonomskim pokazateljima

- okolišnim pokazateljima i

- drugi potrebni podaci.

(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Podaci o poduzetnicima se prikupljaju iz službenih evidencija i drugih javno dostupnih izvora.

(6) Podatke i analize podataka o turističkom prometu u destinaciji, uključujući i jednodnevne posjetitelje, prikupljeni od strane turističkih zajednica, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su koristiti kao podlogu za donošenje odluka o modernizaciji i prilagođavanju javne i privatne infrastrukture kao i komunalne i prometne infrastrukture i za definiranje alata za upravljanje turističkim tokovima.

(7) Podaci iz stavka 3. ovoga članka se prikupljaju  na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj razini te na razini poduzetnika, iz javno dostupnih izvora, istraživanjem i dostavom od vlasnika podataka.

(8) Podatke iz stavka 3. ovoga članka na regionalnoj i lokalnoj razini, a koji nisu dostupni u Središnjem turističkom registru, prikupljaju turističke zajednice.

(9) Vrstu i opseg prikupljanja podataka, rokove dostave te metodologiju prikupljanja podataka propisuje ministar pravilnikom iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona.

Satelitski račun turizma

Članak 16.

Satelitski račun turizma je okvir koji omogućuje analizu turističke ponude i potražnje na temelju financijskih podataka koji se mogu uspoređivati u vremenu i s drugim aktivnostima na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Sustav satelitskih računa održivog turizma

Članak 17.

(1) Sustav satelitskih računa održivog turizma je metodološki okvir za sustavno praćenje društvenih, okolišnih i gospodarskih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma.

(2) Sastavnice sustava satelitskih računa održivog turizma su nacionalni, regionalni i destinacijski satelitski računi održivog turizma.

(3) Regionalni satelitski račun održivog turizma se izrađuje na razini Statističke klasifikacije prostornih jedinica NUTS 2.

(4) Destinacijski satelitski račun održivog turizma izrađuje se na razini Statističke klasifikacije prostornih jedinica NUTS 3 za područje Jadranske Hrvatske.

Izračun prihvatnog kapaciteta

Članak 18.

(1) Izračun prihvatnog kapaciteta destinacije izrađuju turističke zajednice na razini destinacije.

(2) Prihvatni kapacitet destinacije, u smislu ovoga Zakona, je broj turista koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme, ne uzrokujući pritom neprihvatljive poremećaje fizičke, gospodarske i sociokulturne okoline te smanjenje u zadovoljstvu posjetitelja, izrađen prema propisanoj metodologiji izračuna.

(3) Izračun iz stavka 1. ovoga članka mora izrađivati turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti razvrstana u kategoriju I i II.

(4) U slučaju da izračun prihvatnog kapaciteta izrađuje više turističkih zajednica, potrebno je sporazumom definirati obuhvat područja za koje se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta.

(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta, dužna je koristiti izračun prihvatnog kapaciteta destinacije pri prostornom planiranju.

(6) Metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta donosi ministar.

Integrirani informacijski sustav turizma

Članak 19.

(1) Elektroničke usluge iz područja turizma i ugostiteljstva i baze podataka prikupljenih u procesu praćenja održivosti, objedinjuju se u integriranom informacijskom sustavu turizma koji vodi tijelo državne uprave nadležno za turizam.

(2) Integrirani informacijski sustav turizma sastoji se od elektroničkih alata:

a) elektroničkih postupaka registracije obavljanja djelatnosti i pokretanja poslovanja u području turizma i ugostiteljstva

b) Središnjeg turističkog registra

c) sustava za dodjelu potpora u turizmu

d) sustava za prijavu i odjavu turista

e) turističko informacijskog portala

f) drugih e-usluga i baza podataka te sustava za analizu podataka vezanih uz praćenje i vrednovanje održivosti.

(3) Elektronički sustav i e-usluge iz stavka 2. ovoga članka, povezani su na sustav Središnjeg državnog portala, Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav i Korisnički pretinac u sustavu e-Građani te u formatu baze podataka razmjenjivih putem Nacionalne infrastrukture prostornih podataka i s drugim sustavima prostornih podataka Republike Hrvatske.

(4) Način unošenja i pristupa podacima sustava turizma, kao i detaljniju razradu sadržaja te vrstu i oblik informacija koje se prikupljaju te rokove dostave podataka, pravilnikom propisuje ministar .

GLAVA TREĆA

ALATI ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA

POGLAVLJE I.

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM

Sustav upravljanja destinacijom

Članak 20.

Sustav upravljanja destinacijom čine sustav turističkih zajednica iz članka 10. ovoga Zakona i ostali dionici u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Učinkovitost sustava turističkih zajednica

Članak 21.

(1) Hrvatska turistička zajednica kao nacionalna turistička organizacija koordinira marketinške aktivnosti svih turističkih zajednica.

(2) S ciljem unapređenja učinkovitosti upravljanja destinacijom uspostavlja se nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica.

Nacionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica

Članak 22.

(1) Nacionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica (u daljnjem tekstu: nacionalna koordinacija) koordinira rad i aktivnosti regionalnih turističkih zajednica na području Republike Hrvatske te osigurava horizontalnu i vertikalnu suradnju turističkih zajednica .

(2) Nacionalnu koordinaciju saziva predsjednik Hrvatske turističke zajednice najmanje jednom godišnje.

(3) Predsjednik Hrvatske turističke zajednice saziva sjednicu nacionalne koordinacije s ciljem osiguravanja usklađenosti planskih dokumenata i provedbe strateških ciljeva, a osobito vezano uz održivost turizma, dostupnost destinacije, nacionalni brend, regionalne i lokalne brendove, promociju i oglašavanje.

(4) Članovi nacionalne koordinacije su predsjednik Hrvatske turističke zajednice, predsjednici svih regionalnih turističkih zajednica i predsjednik Turističke zajednice Grada Zagreba.

(5) U radu nacionalne koordinacije sudjeluje direktor Hrvatske turističke zajednice i po potrebi direktori regionalnih turističkih zajednica te drugi relevantni dionici.

Regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica