PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
U Republici Hrvatskoj djelatnost kupoprodaje dospjelih potraživanja može biti predmet poslovanja trgovačkog društva te se upisuje u sudski registar u skladu s propisima o klasifikaciji djelatnosti. Sukladno navedenom, subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja, poznati i pod nazivom agencije za naplatu potraživanja, posluju na temelju upisa u sudski registar, uz zadovoljavanje svih uvjeta utvrđenih propisom kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava pojedinog trgovačkog društva te se ne smatraju financijskim institucijama. Subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja specijalizirani su za naplatu dugovanja koje otkupljuju od vjerovnika, najčešće banaka, teleoperatera i komunalnih društava. Ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) vjerovnici svoja potraživanja ustupaju agencijama za naplatu potraživanja te na navedene agencije prenose i sporedna prava koja su do tada imali prema dužniku (kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl.). Drugim riječima, agencije za naplatu potraživanja prema dužnicima imaju ista prava koja su prema njima imali vjerovnici prije ustupanja potraživanja. Agencije za naplatu potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje koje im je od strane vjerovnika ustupljeno.
Subjekte koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja ne nadzire posebno i izrijekom određeno regulatorno tijelo. Ustupanje i kupoprodaja potraživanja regulirana je Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. ), Zakonom o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22.), kao i podzakonskim propisom odnosno Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 127/14., 24/18., 26/21. i 139/22.) koju je donijela Hrvatska narodna banka. Vezano za poslovnu praksu i postupanje agencija koje preuzimaju odnosno otkupljuju potraživanja, zabilježeni su brojni prigovori građana te je pri uređivanju aktivnosti agencija za naplatu potraživanja potrebno uzeti u obzir i zaštitu potrošača.
Na razini Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) uočena je potreba da se uredi okvir za pružatelje usluge servisiranja kredita i kupce kredita. Naime, jedna od posljedica velike financijske krize iz 2008. je bilo ogromno nagomilavanje neprihodujućih kredita (u daljnjem tekstu: NPL) u bilancama banaka u EU. Neprihodujuća izloženost definirana je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP, SL L 176, 27. 6. 2013.). Ugovor o kreditu općenito se smatra NPL-om ako prođe više od 90 dana, a da dužnik nije platio dogovorene rate ili kamatu. Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP, SL L 438, 8. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2021/2167) usklađuje pravila za pružatelje usluge servisiranja kredita i kupce kredita u pogledu prava vjerovnika iz NPL-a, a cilj joj je i razvoj sekundarnih tržišta NPL-ova u EU, uz istodobno osiguravanje da prodaja takvih kredita ne naruši prava dužnika. Države članice EU obvezne su prenijeti Direktivu 2021/2167 u nacionalne pravne sustave i objaviti do 29. prosinca 2023.
Direktiva 2021/2167 predviđa uvođenje odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, na način da su pružatelji usluge servisiranja kredita obvezni zatražiti odobrenje za rad od nadležnog nacionalnog tijela. Odobrenje za rad bit će odobreno u slučaju ispunjenja točno određenih uvjeta, u protivnom, nezadovoljavanje uvjeta predstavlja osnovu za odbijanje zahtjeva. Konkretno, Direktiva 2021/2167 predviđa da pružatelj usluge servisiranja kredita mora biti pravna osoba s registriranim sjedištem na području EU, zatim podnositelj zahtjeva mora dokazati da članovi njegova upravljačkog ili nadzornog tijela imaju dovoljno dobar ugled, odnosno da te osobe nisu pravomoćno osuđene ili protiv njih nije pokrenut kazneni postupak ili istraga za kaznena djela koja se odnose na imovinu, financijske usluge, pranje novca, lihvarstvo, prijevaru, porezna kaznena djela, kaznena djela protiv tjelesnog integriteta kao i na ostala kaznena djela u okviru prava koja se odnose na trgovačka društva, stečaj, insolventnost ili zaštitu potrošača. Također, članovi upravljačkog ili nadzornog tijela moraju posjedovati znanje i iskustvo za vođenje poslovanja na kompetentan i odgovoran način, a pravna osoba podnositelj zahtjeva mora imati razvijene mehanizme unutarnje kontrole. Nadalje, Direktiva 2021/2167 navodi da se pružatelji usluge servisiranja kredita, između ostalog, moraju pridržavati nacionalnih propisa o zaštiti potrošača te da postupanje s dužnicima mora biti u dobroj vjeri, pošteno i profesionalno uz poštivanje osobnih podataka i privatnosti dužnika, a komunikacija s dužnikom ne smije biti uznemirujuća, prisilna ili uz korištenje nedopuštenog utjecaja. Također, Direktiva 2021/2167 propisuje dužnost pružatelja usluge servisiranja kredita za uspostavom instituta evidentiranja i obrade prigovora bez naknade.
Što se tiče obveza za nacionalna nadležna tijela, Direktiva 2021/2167 predviđa da nacionalna nadležna tijela moraju provesti postupak izdavanja odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita. Nacionalna nadležna tijela dužna su u roku od 90 dana donijeti odluku o izdavanju odobrenja za rad ili odluku o odbijanju zahtjeva uz navođenje razloga za odbijanje. Uz to predviđeno je da nacionalna nadležna tijela imaju nadzorne ovlasti kao i da u određenim okolnostima mogu oduzeti odobrenje za rad pružateljima usluge servisiranja kredita. Također, moraju voditi registar svih pružatelja usluge servisiranja kredita te je pod određenim uvjetima potrebno omogućiti pružateljima usluge servisiranja kredita koji su dobili odobrenje u drugoj državi članici da djeluju na području EU.
Što se tiče poštivanja prava na informacije, Direktiva 2021/2167 predviđa da kreditne institucije moraju potencijalnim kupcima kredita dostaviti informacije o pravima vjerovnika kako bi sami mogli procijeniti vjerojatnost naplate nepodmirenog kredita, kao i da svojim nacionalnim tijelima moraju dvaput godišnje pružiti informacije kao što su podaci o kupcima kredita i ukupni nepodmireni iznos prenesenih kreditnih portfelja. S druge strane, kupci kredita koji prenose prava vjerovnika moraju dvaput godišnje nadležnim tijelima pružiti informacije o novom kupcu i informacije poput ukupnog nepodmirenog iznosa iz prenesenih ugovora.
Očekuje se da će se primjenom Direktive 2021/2167 osigurati i ujednačiti uvjeti za ulazak kupaca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita na tržište, ali i omogućiti da se temeljem odobrenja za prekogranično poslovanje djelatnosti obavljaju na cijelom jedinstvenom tržištu EU, što bi posebno unaprijedilo tržišno natjecanje u bankarskom sektoru dok bi kreditnim institucijama omogućilo prodaju kredita na konkurentnim tržištima. S druge strane, kreditne institucije bi mogle smanjiti izloženost kreditima koji su postali loši, a sredstva bi mogle preusmjeriti u nove oblike kreditiranja gospodarstva dok bi se uspostavom dodatnih mehanizama trebalo osigurati da ustupanje vjerovnikovih prava iz hipotekarnog ugovora o kreditu ili samog ugovora o kreditu trećoj osobi ne utječe na razinu zaštite potrošača.
Bolja zaštita dužnika prije i nakon kupoprodaje potraživanja, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja općenito, najvažnija su pitanja koja zahtijevaju nacionalno uređenje, budući da zakonodavstvo usvojeno na razini EU, tj. Direktiva 2021/2167 predstavlja određene prilagodbe u ovom području te ne uređuje sve aspekte koji su bitni u nacionalnim zakonodavstvima pojedinih država članica, uključujući i Republiku Hrvatsku. Iako nije riječ o financijskim institucijama, ipak je riječ o društvima koja između ostalog preuzimaju financijska potraživanja koja su bila prije pod nadzorom Hrvatske narodne banke te koja bi trebalo nastaviti pratiti.
Kako je i prethodno navedeno, uz kredite koji se preuzimaju od banaka, ugovorima o ustupanju tražbina (cesiji) preuzimaju se i druga potraživanja od vjerovnika kao što su teleoperateri, komunalna društva i dr. Ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) vjerovnici svoja potraživanja ustupaju subjektima koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja drugog potraživanja te na njih prenose i sporedna prava koja su do tada imali prema dužniku (kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl.). To znači da subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja drugog potraživanja prema dužnicima imaju ista prava koja su prema njima imali vjerovnici prije ustupanja potraživanja. U tom smislu, pružatelji usluge servisiranja drugog potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti drugo potraživanje koje im je od strane vjerovnika ustupljeno. Vezano za poslovnu praksu i postupanje tzv. agencija za naplatu potraživanja, koje su u suštini pružatelji usluge servisiranja drugog potraživanja, zabilježeni su brojni prigovori građana pa je uz osiguravanje preduvjeta za poticanje razvoja sekundarnog tržišta, pri uređivanju aktivnosti subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja drugog potraživanja potrebno uzeti u obzir najveću moguću razinu zaštite dužnika.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona
Imajući u vidu u uvodnom dijelu navedene propise na snazi, Direktivu 2021/2167, ali i probleme koji su se pojavili u praksi u Republici Hrvatskoj, potrebno je izraditi jedinstveni propis koji će prenijeti pravnu stečevinu u nacionalno zakonodavstvo, ali i adresirati nacionalna otvorena pitanja.
Cilj ovoga Prijedloga zakona je urediti pravila postupanja prema dužnicima prije kupoprodaje, a posebice nakon kupoprodaje potraživanja te nadzor nad radom pružatelja usluge servisiranja potraživanja. Krajnji ishod, odnosno promjena koja se očekuje primjenom ovoga propisa, je definiranje kvalitetnog zakonskog okvira kojim će se regulirati kupoprodaja i servisiranje potraživanja uz odgovarajuću zaštitu položaja dužnika i vjerovnika.
Prijedlog zakona adresirat će nekoliko važnih pitanja, a to su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja i obavijest o izvršenoj kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja, , kao i obavijest o strukturi duga.
Kroz ovaj novi zakonodavni okvir predlaže se optimalno rješenje kako bi se uredilo pitanje kupoprodaje i servisiranja potraživanja bez da se bilo koju stranu dovede u nepovoljniji položaj, ali i uređenje rada i nadzora nad subjektima koji se bave takvom djelatnošću.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Osnovni cilj novog zakonodavnog okvira je urediti pravila za rad subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i naplate, tj. servisiranja potraživanja, ali i pravila koja je potrebno primijeniti prije i nakon kupoprodaje potraživanja, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja. S obzirom na specifičnost poslovanja, pružateljima usluge servisiranja kredita odobrenja za njihov rad izdavat će Hrvatska narodna banka koja će ujedno vršiti i nadzor nad njihovim radom. U odnosu na pružatelje usluge servisiranja drugih potraživanja, nadzor nad njihovim radom obavljat će Financijski inspektorat Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Izvjesno je kako će uspostavom opisanog sustava biti adresirano nekoliko važnih pitanja, a to su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja i obavijest o izvršenoj kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja te obavijest o strukturi duga.
Provedba navedenih ciljeva trebala bi dovesti do jačanja pravne sigurnosti u postupcima koji uslijede nakon kupoprodaje potraživanja drugih vjerovnika na novog vjerovnika različitog od izvornog vjerovnika.
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
ZAKON O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prava i obveze kupca kredita i kupca drugih potraživanja te pružatelja usluge servisiranja, odnosi s dužnicima, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad, prekogranično pružanje usluge servisiranja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona, suradnja nadležnih tijela te prekršajne odredbe.
Usklađivanje s propisima Europske unije
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 438, 8. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2021/2167).
Odnos prema drugim propisima
Članak 3.
(1) Ovaj Zakon ne utječe na primjenu načela ugovornog prava u odnosu na ugovore o kreditu i ugovore o drugim potraživanjima na koje se primjenjuje ili na prava koje se temelje na Uredbi (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze (Rim I) i Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima ili na prava iz propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju potrošački krediti, propisa kojim se uređuju stambeno potrošački krediti, propisa kojim se uređuje ovrha i osiguranje i propisa koji uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.
(2) Ovaj Zakon ne utječe na zahtjeve koji se odnose na poslove servisiranja kredita kada je kupac kredita subjekt s posebnom namjenom u sekuritizaciji, kako je definirano Uredbom (EU) br. 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavljanje posebnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju kao pomoć u oporavku od krize uzrokovane COVID-19 (SL L 116, 6. 4. 2021.), pod uvjetom da taj zakon:
ne utječe na razinu zaštite potrošača propisanu ovim Zakonom i
osigurava da Hrvatska narodna banka od pružatelja usluge servisiranja kredita sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dobiva potrebne podatke.
Načelo ravnopravnosti
Članak 4.
(1) Kupac kredita i kupac drugog potraživanja imaju ista prava prema dužniku koja je prema njemu imao vjerovnik prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodnosnog kredita, odnosno ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, a dužnik u odnosu prema kupcu kredita i kupcu drugog potraživanja ne smije biti pravno ili stvarno u nepovoljnijem položaju.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita ili izvoditelj usluge servisiranja kredita imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje po kreditu.
(3) U smislu stavka 1. ovoga članka kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja ili izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti drugo potraživanje.
Načelo poštenog i profesionalnog postupanja prema potrošaču
Članak 5.
Kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužni su u svojim odnosima s potrošačem postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom te poštivati i štititi osobne podatke, kao i privatnost dužnika.
Načelo zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s potrošačem i drugima
Članak 6.
(1) Nepoštena poslovna praksa je zabranjena, a kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita, izvoditelju usluge servisiranja kredita, odnosno kupcu drugog potraživanja , pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja je osobito zabranjeno kontaktirati potrošača na neprimjeren način, uznemiravati potrošača, vršiti prisilu prema potrošaču ili nedopušteno utjecati na potrošača te mu je zabranjeno kontaktirati, uznemiravati, vršiti prisilu ili nedopušteno utjecati na članove kućanstva potrošača, susjede, rodbinu i druge osobe s njim povezane.
(2) Poslovna praksa je nepoštena:
ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i
ako je zavaravajuća i/ili agresivna.
(3) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati potrošača, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku koju inače ne bi donio, a posebno ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne potrošaču.
(4) Poslovna praksa smatra se agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja potrošača te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o postupanju koju inače ne bi donio.
(5) Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj iz stavka 4. ovoga članka vodit će se računa o:
tome jesu li se kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja koristili prijetećim ili uvredljivim rječnikom ili ponašanjem
tome jesu li kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja iskorištavali nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnost potrošača da razumno rasuđuje, a kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja su bili svjesni da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na postupanje
postojanju bilo kojeg otežavajućeg ili nerazmjernog ograničenja izvanugovorne prirode koje su kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja nametnuli potrošaču u slučaju da potrošač želi ostvariti neko svoje pravo i
korištenju bilo kakve prijetnje o poduzimanju radnji koje se po zakonu ne mogu poduzeti.
(6) Agresivnom poslovnom praksom smatraju se sljedeći postupci:
kontaktiranje potrošača na neprimjeren način, a osobito uznemiravanje potrošača, vršenje prisile prema potrošaču ili nedopušteno utjecanje na potrošača
stvaranje dojma da potrošač ne može napustiti poslovne prostorije sve dok ne sklopi ugovor ili potpiše bilo kakav drugi akt
posjećivanje potrošača u njegovu domu, ignorirajući pritom zahtjev potrošača da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, osim u slučaju i u mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze
ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaksa, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte, kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), telefaksa, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije, osim u slučajevima i u mjeri u kojoj je to opravdano zbog propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze i
izravno obavještavanje potrošača da će posao ili opstanak kupca kredita, pružatelja usluge servisiranja kredita, izvoditelja usluge servisiranja kredita, odnosno kupca drugog potraživanja, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja biti ugrožen ako potrošač ne poduzme određene radnje.
(7) Teret dokaza o istinitosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom je na kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita, izvoditelju usluge servisiranja kredita, odnosno kupcu drugog potraživanja, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja.
Korištenje pojmova s rodnim značenjem
Članak 7.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
KUPOPRODAJA NEPRIHODONOSNIH KREDITA
GLAVA I.
Opće odredbe o pojmovima koji se koriste u ovom dijelu Zakona i području primjene
Pojmovi
Članak 8.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju sljedeće značenje:
država članica domaćin je država članica Europske unije koja nije matična država članica i u kojoj je pružatelj usluge servisiranja kredita osnovao podružnicu ili u kojoj pruža usluge servisiranja kredita te, u svakom slučaju, država članica u kojoj dužnik ima prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s relevantnim nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave
dužnik je pravna ili fizička osoba, uključujući pravnog slijednika pravne osobe odnosno nasljednika fizičke osobe, koja je s kreditnom institucijom sklopila ugovor o kreditu
izvoditelj usluge servisiranja kredita je pravna osoba kojoj je pružatelj usluge servisiranja kredita povjerio obavljanje neke od usluga servisiranja kredita
kreditna institucija znači kreditna institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2013 ( SL L 176, 27. 6. 2013.) ( u daljnjem tekstu: Uredba br. 575/2013), a na području Republike Hrvatske to su banka, štedna banka i stambena štedionica
kvalificirani udio znači kvalificirani udio kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013
kupac kredita je fizička ili pravna osoba, koja nije kreditna institucija, koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu u skladu s ovim Zakonom, a koja nije dužnik iz tog ugovora o neprihodonosnom kreditu
matična država članica je, kada je riječ o pružatelju usluge servisiranja kredita, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo sjedište ili, ako u skladu s relevantnim nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave, ili kada je riječ o kupcu kredita, država članica Europske unije u kojoj kupac kredita ili njegov zastupnik imaju prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s relevantnim nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave
mikro, mali i srednji poduzetnici kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika
potrošač je svaka fizička osoba koja je ugovorna strana u ugovoru o kreditu na koju se primjenjuje ovaj Zakon i koja djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti
profesionalna pažnja podrazumijeva standard strukovnih sposobnosti i stupanj pažnje za koje se razumno očekuje da će ih kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjivati u odnosu s dužnikom, a koje su u skladu s poštenom poslovnom praksom i načelom savjesnosti i poštenja na području njihova djelovanja.
pružatelj usluge servisiranja kredita je trgovačko društvo sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, a koja u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ili u ime i za račun kupca kredita ostvaruje prava i izvršava obveze koje kupcu kredita pripadaju kao vjerovniku na temelju ugovora o neprihodonosnom kreditu i pruža jednu ili više usluga servisiranja kredita
radnim danom se smatra svaki dan osim subote i nedjelje i dana koji je određen propisom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj
registrirano sjedište je sjedište pravne osobe u matičnoj državi članici ili trećoj državi ili ako nema sjedište, mjesto u državi članici ili trećoj državi u kojoj se nalazi uprava
treća država je država koja nije država članica Europske unije
ugovor o kreditu znači ugovor o kreditu kako je prvotno odobren, izmijenjen ili zamijenjen, kojim kreditna institucija odobrava kredit u pogledu odgode plaćanja, zajma ili drugog sličnog financijskog aranžmana
ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita je ugovor o ustupanju tražbine iz ugovora o kreditu temeljem kojega se kreditna institucija obvezuje prenijeti tražbinu i sporedna prava iz ugovora o kreditu kojeg je raskinula zbog neispunjenja obveza dužnika
ugovor o neprihodonosnom kreditu je ugovor o kreditu koji je klasificiran kao neprihodonosna izloženost u skladu s člankom 47.a Uredbe (EU) br. 575/2013
ugovor o servisiranju kredita je pisani ugovor sklopljen između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita u svezi s uslugama koje će pružatelj usluge servisiranja kredita obavljati u ime kupca kredita
upravljačko i nadzorno tijelo je tijelo ili tijela pravne osobe koja su imenovana u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, a koja su ovlaštena odrediti strategiju i ciljeve pravne osobe te koja nadziru i prate odlučivanje u vezi s upravljanjem, uključujući osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem trgovačkog društva
usluga servisiranja kredita je jedna ili više sljedećih aktivnosti:
naplata dospjelog duga dužnika, a koja predstavlja ostvarivanje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, u skladu s propisima
ponovno pregovaranje s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu u skladu s propisima i uputama kupca kredita, ako pružatelj usluge servisiranja kredita nije kreditni posrednik kako je definiran propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje ili propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje
postupanje s prigovorima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu
informiranje dužnika o promjenama kamatne stope ili naknadama ili dospjelim potraživanjima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu
21. vjerovnik je kreditna institucija koja je odobrila kredit ili kupac kredita u skladu s ovim Zakonom.
Sudužnici i jamci
Članak 9.
Sve obveze koje je dužan ispuniti prema dužniku, a koje su propisane ovim Zakonom, kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja kredita iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona dužan je ispuniti i prema sudužniku ili jamcu iz pojedinog ugovora o neprihodonosnom kreditu.
Opća odredba o primjeni ovoga dijela Zakona
Članak 10.
Kreditnoj instituciji dopušteno je sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita samo kupcu kredita iz ovoga dijela Zakona i sukladno odredbama ovoga dijela Zakona.
Područje primjene
Članak 11.
(1) Ovaj dio Zakona primjenjuje se na sljedeće subjekte:
kupca kredita u dijelu ostvarivanja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu koji je odobrila kreditna institucija sa sjedištem u Europskoj uniji
pružatelja usluge servisiranja kredita koji djeluju u ime i za račun kupca kredita radi ostvarivanja njegovih prava kao vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, koji je odobrila kreditna institucija sa sjedištem u Europskoj uniji.
(2) Ovaj dio Zakona ne primjenjuje se na:
servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu, koje provodi:
a) kreditna institucija sa sjedištem u Europskoj uniji
b) društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje ima odobrenje za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja te društvo za upravljanje koje ima odobrenja za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju
c) pravna osoba koja je vjerovnik u smislu propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ima odobrenje Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske kada provodi servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu za koje je prethodno bila izvorni vjerovnik, a koja nije institucija iz očke a) ovoga podstavka
servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu koji nije odobrila kreditna institucija sa sjedištem u Europskoj uniji, osim ako su prava vjerovnika iz ugovora o kreditu zamijenjena ugovorom o kreditu koji je odobrila kreditna institucija sa sjedištem u Europskoj uniji
kupnju prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ako je kupac kredita kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskoj uniji
servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu, koje provode javni bilježnici ili odvjetnici s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj kada pružaju usluge servisiranja kredita u okviru svoje profesionalne djelatnosti.
GLAVA II.
Odnosi s dužnicima
POGLAVLJE I.
Sustav obavještavanja i način komunikacije
Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu
Članak 12.
(1) Kreditna institucija je dužna najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu dužniku dostaviti obavijest o ukupnom stanju duga na dan slanja obavijesti, kao i strukturu duga prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi te informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu i navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna dostaviti obavijest iz stavka 1. ovoga članka kada kupoprodaju ugovora o kreditu provodi u svrhu sanacije.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom te dostavljena dužniku ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika.
(4) Ako između kreditne institucije i dužnika nije ugovoren način komunikacije, obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija je dužna dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
Dostava obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu
Članak 13.
(1) Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac kredita dužan je dužniku dostaviti obavijest sa sljedećim podacima:
a) informaciju o kupoprodaji koja je izvršena uključujući i datum sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita
b) o sklopljenom ugovoru o servisiranju kredita i datum njegova sklapanja
c) identifikacijske i kontakt podatke kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita ili imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona
d) presliku odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, izdanom u skladu s člankom 25. ovoga Zakona
e) ako je primjenjivo, identifikacijske i kontakt podatke izvoditelja usluge servisiranja kredita
f) vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili kod pružatelja usluge servisiranja kredita i, po potrebi, izvoditelja usluge servisiranja kredita od koje dužnik može dobiti potrebne informacije ili izjaviti prigovor
g) informaciju o iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, uz navođenje ukupnog stanja duga i strukturu duga prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi
h) izjavu kojom se potvrđuje da se u vezi s prenesenim ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita nadalje primjenjuje cjelokupno relevantno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, prije svega ono koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo
i) naziv, adresu i kontakt podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije u kojoj se nalazi prebivalište ili registrirano sjedište dužnika, a kojem dužnik može podnijeti pritužbu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kupac kredita imenovao subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili ako je sklopio ugovor s pružateljem usluge servisiranja, obavijest iz stavka 1. ovoga članka dužniku je dužan dostaviti imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona odnosno pružatelj usluge servisiranja.
(3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelj usluge servisiranja dužan je u svakoj komunikaciji s dužnikom navesti kontakt podatke o osobi iz stavka 1. točke f) ovoga članka.
(4) U slučaju imenovanja novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili novi pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku poslati obavijest s uključenim informacijama iz stavka 1. točaka b), c), d) i f) ovoga članka.
(5) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika.
(6) Ako između kreditne institucije i dužnika nije bio ugovoren način komunikacije, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
(7) Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze koje su propisane drugim propisima, a koje se odnose na obavještavanje dužnika.
Troškovi slanja obavijesti i naknada
Članak 14.
Troškove slanja obavijesti koje je kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan dostaviti dužniku u skladu s ovim Zakonom, niti ikakve naknade izvan strukture duga, ne smije snositi dužnik.
Komunikacija kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita s dužnikom
Članak 15.
(1) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja kredita i izvoditelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunicirati s dužnikom telefonom, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke).
(2) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja kredita i izvoditelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka obavljati isključivo radnim danom u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati.
(3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije kontaktirati dužnika više od jednom tijekom istog mjeseca za isti ugovor o neprihodnosnom kreditu, osim u sljedećim slučajevima:
ako obavještava dužnika da će pokrenuti postupak radi prisilne naplate po ugovoru o neprihodnosnom kreditu
ako obavještava dužnika da odustaje od naplate po ugovoru o neprihodonosnom kreditu
ako kontaktira dužnika s obvezujućom ponudom/nagodbom kojom se nudi umanjenje duga i/ili obročna otplata duga po ugovoru o neprihodonosnom kreditu slijedom ponovnog pregovaranja s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu.
(4) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije kontaktirati dužnika na radnom mjestu bez njegovoga izričitog pisanog pristanka niti smije kontaktirati njegova poslodavca.
(5) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2., podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije posjećivati dužnika u njegovom domu, osim u slučaju i mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze.
POGLAVLJE II.
Rješavanje prigovora i pritužbi
Postupak rješavanja prigovora dužnika
Članak 16.
(1) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte ili elektroničke pošte.
(2) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita može omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora i putem drugih sredstava komunikacije koja omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju.
(3) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u svojim poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici ako je uspostavljena.
(4) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je, bez odgode, u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili na način određen stavkom 2. ovoga članka potvrditi primitak prigovora iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku dostaviti odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od deset dana od dana zaprimanja prigovora i to pisanim putem ili, ako je tako ugovoreno između kupca kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita pružatelja usluge servisiranja kredita i dužnika, na drugom trajnom mediju, jasno se izjašnjavajući prihvaća li osnovanost prigovora potrošača.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne može dati odgovor u roku iz stavka 5. ovoga članka iz razloga na koje nije mogao utjecati, kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku u tom roku dostaviti obavijest u kojemu se navode razlozi kašnjenja odgovora na prigovor, kao i navesti rok do kojega će dužnik primiti konačan odgovor koji ne smije biti duži od 35 dana od dana zaprimanja prigovora.
(7) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Hrvatskoj narodnoj banci.
(8) Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Ministarstvu financija, Financijskom inspektoratu (u daljnjem tekstu: Financijski inspektorat) .
(9) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je izraditi i primjenjivati primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika te ih učiniti dostupnim dužniku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom.
(10) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je prigovore dužnika obrađivati bez naknade te voditi evidenciju o svim podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju sa svakim pojedinim prigovorom.
(11) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita koji posluje na temelju prava poslovnog nastana, prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi se podružnici ili izvoditelju usluge servisiranja kredita, a obveze iz stavaka od 3. do 10. ovoga članka odnose se na podružnicu odnosno izvoditelja usluge servisiranja kredita.
(12) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi subjektima nadzora Hrvatske narodne banke.
(13) Ministar nadležan za financije pravilnikom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona.
Pritužba Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu
Članak 17.
(1) Dužnik može Hrvatskoj narodnoj banci uputiti pritužbu protiv kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita ako smatra da postupaju protivno odredbama ovoga Zakona.
(2) Nakon zaprimanja pritužbe iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka pozvat će kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita na kojeg se ta pritužba odnosi da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva, osim ako iz same pritužbe i podataka poznatih Hrvatskoj narodnoj banci proizlazi da pritužba nije osnovana.
(3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti dulji od deset dana od dana primitka poziva, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva.
(4) Ako povodom pritužbe Hrvatska narodna banka utvrdi da postoji osnovana sumnja da je kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita postupio protivno odredbama ovoga Zakona i time počinio prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, odnosno postupit će u skladu s propisom kojim se uređuje prekršajni postupak.
(5) Nakon provedenog nadzora Hrvatska narodna banka obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama bez odgode.
(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pritužbe protiv podružnica i zastupnika pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanih u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pružaju na temelju prava na poslovni nastan.
(7) Ako Hrvatska narodna banka primi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona koristeći se slobodom pružanja usluga, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice.
(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na upućivanje pritužbi Financijskom inspektoratu protiv imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona ako dužnik smatra da postupa protivno odredbama ovoga Zakona.
GLAVA III.
Kupci kredita
Pravo na informacije iz ugovora o kreditu
Članak 18.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je potencijalnom kupcu kredita dati potrebne informacije o pravima koja kao vjerovnik ima iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te, ako je primjenjivo, o predmetu zaloga kako bi se potencijalnom kupcu kredita omogućilo da provede vlastitu procjenu vrijednosti prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te o vjerojatnosti povrata vrijednosti iz tog ugovora prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da potencijalni kupac neprihodonosnog kredita s podacima iz stavka 1. ovoga članka postupa u skladu s odredbama o bankovnoj tajni i povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
Obveze kupca kredita
Članak 19.
(1) Kupac kredita koji ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita dužan je imenovati subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem.
(2) Ako kupac kredita nema registrirano sjedište u Europskoj uniji, njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona dužan je imenovati jednu od osoba iz stavka 1. ovoga članka, osim ako je sam zastupnik subjekt iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s:
i. fizičkim osobama, uključujući potrošače i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ili
ii. mikro, malim i srednjim poduzećima kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(3) Kupac kredita ne podliježe dodatnim zahtjevima pri sklapanju ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kreditu osim onih zahtjeva koji su propisani odredbama ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava te kaznenog prava.
(4) Na kupca kredita, nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, nastavlja se primjenjivati relevantno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, posebno ono kojim se uređuje provedba ugovora, zaštita potrošača, prava dužnika, odobravanje kredita, pravila o bankovnoj tajni i kazneno pravo.
(5) Sklapanje ugovora o kupoprodaji neprihodnosnog kredita ne utječe na razinu zaštite potrošača i drugih dužnika propisanim pravom Europske unije i pravom Republike Hrvatske te propisima o insolventnosti, ne dovodeći u pitanje nacionalna i međunarodna pravila o zadužnicama i mjenicama.
(6) Odredbama ovoga Zakona ne utječe se na ovlasti u pogledu kreditnih registara, uključujući i ovlast da se od kupaca kredita zahtijeva informacija o pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu i njegovu izvršenju.
(7) Pružatelj usluge servisiranja kredita ili imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je ispunjavati u ime i za račun kupca kredita obveze kupca kredita prema dužniku propisane odredbama iz ovoga dijela Zakona.
(8) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, nije imenovao pružatelja usluge servisiranja kredita ili imenovanog subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, kupac kredita ili njegov zastupnik i dalje podliježu obvezama iz stavka 6. ovoga članka.
Angažiranje pružatelja usluga servisiranja kredita ili drugih subjekata
Članak 20.
(1) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona imenuje subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi pružanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita, najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita.
(2) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona imenuje subjekta koji nije onaj o kojem je poslana obavijest u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, o tome obavješćuje Hrvatsku narodnu banku najkasnije na datum te promjene te navodi identitet i adresu novoga subjekta kojeg je imenovao radi obavljanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita.
(3) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina, nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren i nadležnom tijelu matične države članice novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, ako novi pružatelj usluge servisiranja kredita nema sjedište u Republici Hrvatskoj, dostaviti informacije primljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
Ugovorni odnos između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita
Članak 21.
(1) Kupac kredita koji samostalno ne obavlja servisiranje kredita dužan je s imenovanim pružateljem usluge servisiranja kredita koji obavlja djelatnost pružanja usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske sklopiti ugovor o servisiranju kredita.
(2) Kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u ugovoru o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka ugovoriti:
a) detaljan opis usluga servisiranja kredita koje će pružati pružatelj usluge servisiranja kredita
b) iznos naknade za pružanje usluge servisiranja kredita koji pripada pružatelju usluge servisiranja kredita ili način izračuna te naknade
c) slučajeve u kojima pružatelj usluge servisiranja kredita može zastupati kupca kredita u odnosu prema dužniku
d) obvezu kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita da svoje obveze izvršavaju sukladno pravu Europske unije i pravu Republike Hrvatske koje se primjenjuje na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, zaštitu potrošača i zaštitu osobnih podataka
e) da će u odnosu s dužnikom postupati pravedno i razborito u skladu s odredbama ovoga Zakona i
f) da se pružatelj usluge servisiranja kredita obvezuje obavijestiti kupca kredita o izvoditelju usluge servisiranja kredita prije nego što mu povjeri obavljanje pojedine usluge servisiranja kredita.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati deset godina od datuma raskida ili isteka ugovora o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka:
svu korespondenciju s kupcem kredita i s dužnikom
upute kupca kredita u vezi s pravima svakog vjerovnika iz svakog ugovora o kreditu za koji pruža usluge servisiranja kredita u ime i za račun kupca kredita i
ugovor o servisiranju kredita.
(4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka dužan je dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci uvijek kada Hrvatska narodna banka to zatraži.
Zastupnik kupca kredita iz treće države
Članak 22.
(1) Kupac kredita koji nema prebivalište, odnosno registrirano sjedište, u Europskoj uniji dužan je imenovati, u pisanom obliku, zastupnika koji ima registrirano sjedište u Europskoj uniji.
(2) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona ili kada na drugi način poduzima radnje u svrhu postupanja u skladu s ovlastima iz ovoga dijela Zakona može, uz kupca kredita, kontaktirati i zastupnika imenovanog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se obratiti samo tom zastupniku.
(3) Zastupnik imenovan u skladu sa stavkom 1. ovoga članka odgovoran je za ispunjavanje obveza iz ovoga Zakona kojim su propisane obveze kupca kredita.
Obavještavanje Hrvatske narodne banke
Članak 23.
(1) Kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, koji je prodao ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o osobnom identifikacijskom broju (u daljnjem testu: OIB) pravnog subjekta novoga kupca kredita ili, ako je primjenjivo, njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona.
(2) Ako novi kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona nemaju OIB, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, dužan je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke:
naziv tvrtke i adresu ili podatke o identitetu i adresi novoga kupca kredita ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona
ako se radi o pravnoj osobi, identifikacijske podatke za članove upravljačkog i/ili nadzornog tijela novoga kupca kredita ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona i
o identitetu osoba koje su imatelji kvalificiranih udjela u novom kupcu kredita ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, a u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, identitetu osoba koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela.
(3) Uz podatke iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka kupac kredita ili , njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, dužan je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke:
o ukupnom nepodmirenom iznosu iz ugovora o neprihodonosnom kreditu
o svim pravima koje pripadaju vjerovniku iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te broj prenesenih ugovora o neprihodonosnom kreditu i
informaciju uključuje li kupoprodaja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori o kreditu, ako je primjenjivo.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona dužan je podatke iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska narodna banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.
(5) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina ili nadležnom tijelu matične države članice novoga kupca kredita dostaviti informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, kao i svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti.
GLAVA IV.
Odobrenje za rad pružatelju usluge servisiranja kredita
POGLAVLJE I.
Uvjeti za pružanje usluga servisiranja kredita
Opći zahtjevi
Članak 24.
(1) Pružatelj usluge servisiranja kredita sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati usluge servisiranja kredita ako je za pružanje usluga servisiranja kredita dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(2) Pored pružanja usluga servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita može obavljati i bilo koju drugu djelatnost pod uvjetom da obavljanje te djelatnosti ne narušava mogućnost pružatelja usluge servisiranja kredita da postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Kupac kredita koji je pravna osoba može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenim s potrošačem ako je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita koji je pravna osoba i kao vjerovnik sam obavlja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenim s pravnom osobom ne treba dobiti odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(5) Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) može pružati usluge servisiranja kredita pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka kada usluge servisiranja kredita obavlja u odnosu na ugovore o neprihodnosnom kreditu u kojima nije vjerovnik ili nije bio izvorni vjerovnik.
(6) Na kupca kredita iz stavka 3. ovoga članka odnose se sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose i na pružatelja usluge servisiranja kredita.
(7) Kupac kredita koji je fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ne može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita već mora angažirati pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uvjeti za izdavanje odobrenja za rad
Članak 25.
(1) Podnositelju zahtjeva izdaje se odobrenje za rad za pružanje usluga servisiranja kredita (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad), ako ispunjava sve sljedeće uvjete:
da je podnositelj zahtjeva pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
da članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva imaju dobar ugled
da članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva zajedno imaju odgovarajuća stručna znanja i iskustvo za vođenje poslova društva
da imatelj kvalificiranog udjela podnositelja zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela podnositelja zahtjeva imaju dobar ugled
podnositelj zahtjeva uspostavio je djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja i adekvatne mehanizme unutarnje kontrole, uključujući postupke za upravljanje rizikom i računovodstvene postupke, kojima se osigurava poštivanje prava dužnika iz ugovora o kreditu i zaštita osobnih podataka sukladno propisima kojim se uređuje zaštita osobnih podataka
da podnositelj zahtjeva ima primjerenu politiku kojom će osigurati postupanje sukladno propisima kojima se štite prava dužnika te pravedno i razborito postupanje prema dužnicima, uključujući i razmatranje njihova financijskog stanja i, u slučaju potrebe, upućivanje dužnika na savjetovanje o dugu
da podnositelj zahtjeva ima procedure uspostavljene u skladu s ovim Zakonom kojima se osigurava evidentiranje i obrada prigovora dužnika i
da podnositelj zahtjeva ispunjava zahtjeve za izvještavanje i javno objavljivanje u skladu s propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(2) Pri ocjenjivanju dobrog ugleda iz stavka 1. podstavaka 2. i 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka osobito će voditi računa o sljedećim okolnostima:
1. je li osoba pravomoćno osuđena ili je protiv nje pokrenuta istraga ili se protiv nje vodi kazneni postupak za neko od sljedećih kaznenih djela:
a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine„ br. 84/02. i 138/06.)
c) kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)
d) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kazneno djelo računalnoga krivotvorenja (članak 270.), kazneno djelo računalne prijevare (članak 271.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja 2) (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br.125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)
e) kaznena djela iz propisa kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava
f) kaznena djela iz propisa kojim se uređuju investicijski fondovi ili
g) kaznena djela iz propisa kojim se uređuje računovodstvo
2. je li kod osobe zbog počinjenja većeg broja lakših djela koja pojedinačno ne narušavaju dobar ugled narušen dobar ugled
3. upućuje li dosadašnji profesionalni rad osobe na korektno ponašanje, transparentno postupanje i suradnju s nadležnim tijelima i
4. ima li osoba ili je imala značajne poslovne udjele odnosno je li obavljala funkciju u upravljačkom ili nadzornom tijelu ili neku drugu rukovodeću funkciju prije nego što je nad društvom provedena predstečajna nagodba, otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji, pokrenut postupak izvanredne uprave ili je ukinuto odobrenje za rad, uzimajući u obzir utjecaj osobe na nastanak tih događaja.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 26.
(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva prilaže sljedeće:
a) podatak o tvrtki i adresi sjedišta pravne osobe, matični broj subjekta i OIB
b) podatak o identitetu osobe za kontakt podnositelja zahtjeva i dokaz o tim podacima
c) presliku statuta, izjave o osnivanju odnosno presliku društvenog ugovora podnositelja zahtjeva
d) dokaz o identitetu članova upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva te dokaze o tome da imaju dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo
e) podatak o identitetu za osobe koje su imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, identitet za osobe koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelji udjela podnositelja zahtjeva uz iznos njihovih udjela te dokaz o tome da imaju dobar ugled
f) podatke o tome jesu li članovi upravljačkog i nadzornog tijela te imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, osobe koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela pravomoćno osuđeni za neko od kaznenih djela ili za neki od prekršaja iz članka 25. ovoga Zakona, a ako jesu, za koja kaznena djela i koje prekršaje te kad je nastupila pravomoćnost presude te uvjerenje da protiv tih osoba nije pokrenuta istraga ili da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 25. ovoga Zakona
g) opis sustava upravljanja iz članka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja, mehanizmi i postupci unutarnjih kontrola razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni
h) politiku iz članka 25. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona
i) opis unutarnjih postupaka kojima se osigurava evidentiranje i obrada dužnikovih prigovora iz članka 25. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona
j) ugovor s izvoditeljem usluge servisiranja kredita iz članka 32. ovoga Zakona, ako je ugovor sklopljen
k) suglasnost podnositelja zahtjeva da se u svrhu postupka izdavanja odobrenja za rad i provođenja nadzora sukladno odredbama ovoga Zakona dopušta uvid i dobivanje podataka iz službenih evidencija u vezi s ispunjavanjem uvjeta za pružanje usluga servisiranja kredita sukladno odredbama ovoga Zakona
l) ako namjerava obavljati naplatu, dokaz o otvorenom zasebnom računu u kreditnoj instituciji za uplatu novčanih sredstava od strane dužnika, a koja sredstva će čuvati do njihova usmjeravanja prema kupcu kredita, pod uvjetima dogovorenim s kupcem kredita.
(2) Podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kojim se dokazuje dobar ugled osoba iz stavka 1. točaka d) i e) ovoga članka, pribavlja Hrvatska narodna banka iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva, a za kaznena djela i prekršaje na području Europske unije, iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu s propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(3) Podatkom iz stavka 1. točke f) ovoga članka za osobe iz stavka 1. točaka d) i e) ovoga članka koji se odnosi na pravomoćnu osuđivanost za kaznena djela i prekršaje u drugim državama koji u svom biću odgovaraju onima iz članka 25. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona smatrat će se podatak iz kaznene odnosno prekršajne evidencije nadležnog tijela odgovarajuće države ili, ako se takav podatak prema propisima te države ne može dobiti, izjava fizičke osobe na koju se podatak odnosi koja nije starija od 90 dana.
(4) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dostavlja informacije koje zatraži Hrvatska narodna banka u svrhu pojašnjenja, a koje ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja za rad.
(5) Tijekom postupka povodom zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je, bez odgode, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na informacije i dokumentaciju dostavljenu prema stavcima 1. i 4. ovoga članka, a najkasnije u roku od sedam dana od nastanka izmjena.
(6) Pri podnošenju zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je Hrvatskoj narodnoj banci platiti naknadu za obradu zahtjeva.
(7) Sve odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zahtjev koje je podnijelo društvo u osnivanju.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje uvjete iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona koje podnositelj zahtjeva mora zadovoljiti u cilju dobivanja odobrenja za rad, razloge za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i visinu naknadu za izdavanje odobrenja za rad.
Rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 27.
(1) Hrvatska narodna banka će u roku od 45 dana od primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad provesti provjeru potpunosti toga zahtjeva.
(2) Hrvatska narodna banka u roku od 90 dana od primitka potpunog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ili, ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad smatra nepotpunim, od primitka traženih informacija, donosi rješenje kojim podnositelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad odobrava pružanje usluge servisiranja kredita i upisuje ga u registar iz članka 39. ovoga Zakona ako na temelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, dostavljene dokumentacije i informacija iz članka 26. ovoga Zakona te informacija kojima raspolaže ocijeni da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 25. ovoga Zakona.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 28.
Hrvatska narodna banka rješenjem će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ne ispunjava uvjete iz članka 25. ovoga Zakona.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 29.
(1) Hrvatska narodna banka rješenjem će ukinuti odobrenje za rad:
a) ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne započne s pružanjem najmanje jedne aktivnosti pružanja usluga servisiranja za koje je dobio odobrenje za rad u roku od 12 mjeseci od dana dostave odobrenja za rad
b) ako pružatelj usluge servisiranja kredita Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad
c) ako pružatelj usluge servisiranja kredita samostalno prestane pružati sve usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad dulje od 12 mjeseci neprekidno
d) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
e) ako pružatelj usluge servisiranja kredita prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobio odobrenje za rad ili
f) ako je nadzorom utvrđena ozbiljna povreda odredaba ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisa države članice domaćina u kojoj pruža uslugu servisiranja ili države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit, a koji uređuju pružanje usluge servisiranja kredita ili propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za rad:
a) ako pružatelj usluge servisiranja kredita na bilo koji način onemogućuje obavljanje nadzora nad svojim poslovanjem
b) ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne izvršava nadzorne mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili
c) ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o značajnim promjenama uvjeta na temelju kojih je doneseno odobrenje za rad.
(3) Odobrenje za rad prestaje važiti:
danom donošenja odluke društva o prestanku društva koji je pružatelj usluge servisiranja kredita
(4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je najkasnije 15 dana prije namjere donošenja odluke iz stavka 3. točke 1. ovog članka o tome obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka 21. ovoga Zakona.
(5) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka 21. ovoga Zakona o svakom podnesenom prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka.
Rješenje o ukidanju odobrenja za rad
Članak 30.
(1) Hrvatska narodna banka dostavlja bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja, pružatelju usluge servisiranja kredita rješenje o ukidanju odobrenja za rad.
(2) O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestit će kupca kredita s kojim je pružatelj usluge servisiranja kredita imao sklopljen ugovor i kojeg je kupac anagažirao kao pružatelja usluge servisiranja kredita.
(3) Hrvatska narodna banka izvršno rješenje o ukidanju odobrenja za rad bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od izvršnosti rješenja, dostavlja nadležnom trgovačkom sudu te o njemu objavljuje obavijest na svojim internetskim stranicama i u najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako je pružatelj usluge servisiranja kredita pružao uslugu u skladu s člankom 33. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka obavijest o donošenju rješenja o ukidanju odobrenja za rad, bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja, dostavlja nadležnom tijelu države članice domaćina i/ili nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit ako ona nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(5) U slučaju ukidanja odobrenja za rad pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je odmah po primitku rješenja iz stavka 1. ovoga članka prestati pružati usluge servisiranja kredita.
Primanje i držanje sredstava dužnika
Članak 31.
(1) Pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je pri obavljanju aktivnosti servisiranja kredita primanje i držanje sredstava dužnika radi prijenosa tih sredstava na kupca kredita.
(2) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je otvoriti zaseban račun u kreditnoj instituciji koji će služiti isključivo za uplatu koju izvršava dužnik radi namirenja duga iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, a isplata s tog računa može se izvršiti samo na račun kupca kredita pod uvjetima koji su ugovoreni između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita.
(3) Novčana sredstva iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju imovinu pružatelja usluge servisiranja kredita i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema pružatelju usluge servisiranja kredita.
(4) Uplatom u cijelosti ili djelomično prema pružatelju usluge servisiranja kredita, a koju je dužnik izvršio radi namirenja duga iz ugovora o kreditu smatra se namirenjem duga dužnika prema kupcu kredita.
(5) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je u papirnatom obliku ili putem drugih sredstva komunikacije koja omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju dužniku dostaviti potvrdu o ispunjavanju obveze prilikom svakog zaprimanja sredstava od dužnika uz obvezno navođenje primljenog iznosa.
(6) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita prilikom pružanja usluga servisiranja kredita ne namjerava primati i držati sredstva dužnika, obvezan je tu namjeru navesti u svojem zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad.
(1) U slučaju kada pružatelj usluge servisiranja kredita povjerava pružanje pojedine aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita dužan je s izvoditeljem usluge servisiranja kredita sklopiti pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije prenijeti odgovornost za postupanje u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima na izvoditelja usluge servisiranja kredita već ostaje odgovoran za postupanje izvoditelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita može povjeriti izvršavanje pojedine aktivnosti pružanja usluge servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita samo ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka:
a) ugovara da je izvoditelj usluge servisiranja kredita obvezan postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima
b) nije izvoditelju usluge servisiranja kredita povjerio pružanje svih usluga servisiranja kredita
c) ne mijenja ugovorni odnos iz ugovora koji je sklopio s kupcem kredita ni obveze koje kao pružatelj usluge servisiranja kredita ima prema kupcu kredita ili dužniku
d) povjeravanje aktivnosti servisiranja kredita ne utječe na njegovu obvezu da kontinuirano ispunjava sve uvjete za izdavanje odobrenja za rad iz članka 25. ovoga Zakona
e) ne sprječava Hrvatsku narodnu banku u provedbi nadzora pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom
f) omogućuje pružatelju usluge servisiranja kredita da ima svakodobni izravan pristup svim relevantnim informacijama o povjerenim aktivnostima servisiranja kredita koje izvršava izvoditelj usluge servisiranja kredita.
(4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je osigurati da u slučaju raskida ili po isteku ugovora o povjeravanju pružanja usluge servisiranja kredita ima stručna znanja i resurse kako bi mogao samostalno obavljati aktivnosti usluge servisiranja kredita koje je ugovorno povjerio izvoditelju usluge servisiranja kredita.
(5) Pružatelj usluge servisiranja dužan je paziti da se eksternalizacija aktivnosti servisiranja kredita ne provodi na način kojim se narušava kvaliteta unutarnjih kontrola pružatelja usluge servisiranja kredita ni pouzdanost ili kontinuitet njegovih kreditnih usluga.
(6) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je prije povjeravanja svojih aktivnosti servisiranja kredita u skladu sa stavkom 1. ovoga članka o svojoj namjeri obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i, po potrebi, nadležno tijelo države članice domaćina.
(7) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati dokumentaciju o uputama dostavljenima izvoditelju usluge servisiranja kredita u skladu s uvjetima utvrđenima primjenjivim pravom u Republici Hrvatskoj, te ugovor iz stavka 1. ovoga članka deset godina od datuma raskida ili isteka tog ugovora.
(8) Pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su informacije iz stavka 7. ovoga članka dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci uvijek kada Hrvatska narodna banka to zatraži.
(9) Pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenijeti ovlast primanja i držanja sredstava dužnika.
(1) Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je od Hrvatske narodne banke dobio odobrenje za rad može na području druge države članice Europske unije pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad.
(2) Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, na području Republike Hrvatske pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje u matičnoj državi članici.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita prekogranično može pružati usluge za koje je ovlašten na području matične države članice, neovisno o ograničenjima ili zahtjevima koji su utvrđeni pravom Republike Hrvatske, uključujući, po potrebi, zabranu primanja i držanja sredstava dužnika, a koji nisu povezani s drugim zahtjevima iz odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita ili s onima koji su uspostavljeni za ponovno pregovaranje o uvjetima koji se odnose na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu.
Pružanje usluge servisiranja kredita u drugoj državi članici Europske unije od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz Republike Hrvatske
Članak 34.
(1) Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, a koji namjerava na području druge države članice Europske unije pružati usluge servisiranja kredita, dužan je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:
naziv i adresu pružatelja usluge servisiranja kredita
državu članicu domaćina u kojoj pružatelj usluge servisiranja kredita namjerava pružati uslugu servisiranja kredita i, ako su te informacije već poznate pružatelju usluge servisiranja kredita, državu članicu u kojoj je kredit odobren, ako ona nije ista kao država članica domaćin i nije Republika Hrvatska
popis usluga servisiranja kredita koje namjerava pružati u državi članici domaćinu
adresu podružnice pružatelja usluge servisiranja kredita osnovane u državi članici domaćinu, ako se usluge pružaju preko podružnice
naziv i adresu izvoditelja usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu, ako se usluge pružaju preko izvoditelja usluge servisiranja kredita
imena odgovornih osoba za upravljanje pružanjem usluga servisiranja kredita u državi članici domaćinu i njihove identifikacijske podatke
ako je primjenjivo, pojedinosti o mjerama poduzetima radi prilagodbe, unutarnjih postupaka, sustava upravljanja i mehanizama unutarnjih kontrola pružatelja usluge servisiranja kredita kojima se osigurava usklađenost djelovanja s propisima primjenjivima na prava vjerovnika iz ugovora o kreditu
informaciju ima li pružatelj usluge servisiranja kredita primjerena sredstva za komunikaciju na jeziku države članice domaćina ili na jeziku na kojem je sklopljen ugovor o kreditu
ima li pružatelj usluge servisiranja kredita u odobrenju za rad i odobrenje za primanje i držanje sredstava dužnika.
(3) Hrvatska narodna banka proslijedit će informacije iz primljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka o namjeri prekograničnog pružanja usluge servisiranja kredita nadležnom tijelu države članice domaćina u roku od 45 dana od dana primitka potpunih i točnih informacija i o datumu slanja obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita u roku od 14 dana od dana prosljeđivanja tih informacija.
(4) Hrvatska narodna banka će od nadležnog tijela države članice domaćina kojem je uputila informacije iz stavka 3. ovoga članka zatražiti dostavljanje pisane potvrde o primitku tih informacija i o datumu primitka te potvrde u roku od 14 dana od dana zaprimanja te potvrde obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita.
(5) Hrvatska narodna banka prosljeđuje informacije iz primljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka o namjeri prekograničnog pružanja usluge servisiranja kredita i nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako ona nije ista kao država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(6) Pružatelj usluge servisiranja kredita može započeti pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu nakon sljedećeg, ovisno o tome što nastupi ranije:
nakon primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka o zaprimljenoj potvrdi o primitku obavijesti od strane nadležnog tijela države članice domaćina ili
u slučaju izostanka primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice domaćina, u roku od dva mjeseca od datuma slanja svih informacija iz stavka 3. ovoga članka nadležnom tijelu države članice domaćina.
(7) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj naknadnoj promjeni podataka iz stavka 2. ovoga članka u kojem slučaju Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo provodi postupak iz stavaka 3. do 6. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način podnošenja obavijesti o prekograničnom poslovanju.
Pružanje usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije
Članak 35.
(1) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije namjerava pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske, a nadležno tijelo matične države članice o tome je poslalo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci s informacijama koje u sadržaju odgovaraju informacijama iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka će bez odgode tom nadležnom tijelu poslati pisanu potvrdu o primitku informacija.
(2) Hrvatska narodna banka postupa u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i kada primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o svim promjenama podataka u odnosu na pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije koji prekogranično pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može započeti pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske nakon sljedećeg, ovisno o tome što nastupi ranije:
nakon što primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o pisanoj potvrdi Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka ili
u slučaju izostanka primitka obavijesti o pisanoj potvrdi Hrvatske narodne banke iz stavka 1. ovoga članka, dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo matične države članice poslalo obavijest iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci.
POGLAVLJE III.
Suradnja nadležnih tijela u nadzoru prilikom prekograničnog pružanja usluga
Suradnja u provedbi nadzora pružatelja usluge servisiranja kredita koji pruža usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu ili državi članici u kojoj je odobren kredit
Članak 36.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za provođenje nadzora posluje li pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom, a koji pruža usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu.
(2) Pri provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je provoditi posredni nadzor, neposredni nadzor u prostorijama pružatelja usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu, izricati mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti te podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka u skladu s ovim Zakonom.
(3) O izrečenim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti pružatelju usluge servisiranja kredita Hrvatska narodna banka bez odgode obavještava nadležno tijelo države članice domaćina i, kada je to potrebno, nadležno tijelo države članice u kojoj je kredit odobren, ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(4) Pri izvršavanju svojih ovlasti prema pružatelju usluge servisiranja kredita Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u kojoj taj pružatelj usluge pruža usluge servisiranja kredita i, ako je primjenjivo, s nadležnim tijelom države članice u kojoj je odobren kredit ako ta države nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(5) Hrvatska narodna banka može od nadležnog tijela države članice domaćina zatražiti da provede neposredni nadzor:
pružatelja usluge servisiranja kredita koji u državi članici domaćinu pruža usluge servisiranja kredita preko podružnice
izvoditelja usluge servisiranja kredita koji pruža usluge u državi članici domaćinu.
(6) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina samostalno provelo nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita i nakon provedenog nadzora obavijestilo Hrvatsku narodnu banku da pružatelj usluge servisiranja kredita pri pružanju usluga u državi članici domaćinu postupa protivno propisima, Hrvatska narodna banka će u roku od dva mjeseca na temelju nalaza tog nadzora poduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom.
(7) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da na temelju provedenog nadzora od strane nadležnog tijela države članice domaćina nije potrebno poduzimati mjeru prema pružatelju usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom, o tome će u roku iz stavka 6. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina i dostaviti obrazloženje svoje ocjene.
(8) Prije poduzimanja mjere iz stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice domaćina koje je provelo nadzor o primjerenosti predloženih mjera.
(9) Ako nadležno tijelo države članice u kojoj je odobren kredit, a ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska, dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informaciju uz dokaz da pružatelj usluge servisiranja kredita postupa protivno nacionalnom propisu u koji je prenesena Direktiva 2021/2167 ili nacionalnom propisu koji se primjenjuje na kredit ili ugovor o kreditu Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere sukladno ovom Zakonu.
Suradnja u provedbi nadzora pružatelja usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici koji pruža usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj
Članak 37.
(1) Ako nadležno tijelo matične države članice zatraži, Hrvatska narodna banka može u skladu s odredbama ovoga Zakona provesti neposredni nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita koji preko podružnice odnosno putem izvoditelja usluge servisiranja kredita pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka može po službenoj dužnosti provesti nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita ili izvoditeljem usluge servisiranja kredita za pružene usluge na području Republike Hrvatske.
(3) Nakon provedenog nadzora iz stavaka 1. i/ili 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka nadležnom tijelu matične države članice bez odgode, a najkasnije u roku od 5 radnih dana od provednog nadzora dostavlja nalaz o provedenom nadzoru.
(4) Ako Hrvatska narodna banka u prevedenom nadzoru utvrdi da pružatelj usluge servisiranja kredita koji preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, zatražit će od nadležnog tijela matične države članice poduzimanje odgovarajućih mjera.
(5) Ako nadležno tijelo matične države članice ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Hrvatske narodne banke iz stavka 4. ovoga članka odnosno ako pružatelj usluge servisiranja kredita i dalje postupa suprotno odredbama ovoga Zakona usprkos mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice, Hrvatska narodna banka može, nakon što o tome prethodno obavijesti nadležno tijelo matične države članice, pružatelju usluge servisiranja kredita naložiti mjere radi uklanjanja nezakonitosti:
ako pružatelj usluge servisiranja kredita nije poduzeo odgovarajuće i učinkovite mjere za otklanjanje nezakonitosti u razumnom roku ili
u hitnim slučajevima, kada Hrvatska narodna banka ocijeni da postoji ozbiljna prijetnja kolektivnim interesima dužnika, te je potrebno hitno djelovanje.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može pružatelju usluge servisiranja kredita naložiti privremenu zabranu daljnjeg pružanja usluga servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj sve dok nadležno tijelo matične države članice ne donese odluku ili dok pružatelj usluge servisiranja kredita ne uskladi svoje poslovanje odnosno ne otkloni utvrđene nezakonitosti.
(7) O izrečenoj privremenoj zabrani iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od 5 radnih dana od dana izricanja mjere obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(8) Ako je kredit odobren u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka zaprimi informaciju da pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, propisa kojim se uređuje ovrha te drugim propisima, uputit će te informacije bez odgode nadležnom tijelu matične države članice tog pružatelja usluge servisiranja kredita i zahtijevati od tog tijela poduzimanje odgovarajućih mjera.
(9) Ako Hrvatska narodna banka postupi na način iz stavaka 4. ili 6. ovoga članka, takvo postupanje ne sprječava Hrvatsku narodnu banku ili drugo nadzorno tijelo u Republici Hrvatskoj da postupa u skladu sa ovlastima koja su im dana propisom kojim se uređuje zaštita osnovnih prava potrošača, propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, propisom kojim se uređuje ovrha te drugim propisima.
Obavještavanje Hrvatske narodne banke
Članak 38.
(1) Kreditna institucija koja je sa kupcem kredita sklopila ugovor o kupoprodaji neprihodnosnog kredita dužna je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci OIB kupca kredita ili njegovoga zastupnika imenovanoga u skladu s člankom 22. ovoga Zakona.
(2) Ako kupac kredita ili njegov imenovani zastupnik nemaju OIB iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke:
naziv tvrtke i adresu ili podatke o identitetu i adresi kupca kredita ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona
ako se radi o pravnoj osobi, identifikacijske podatke za članove upravljačkog i nadzornog tijela kupca kredita ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona
o identitetu osoba koje su imatelji kvalificiranih udjela u kupcu kredita ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, a u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, identitetu osoba koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela.
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke:
o ukupnom nepodmirenom iznosu iz svih ugovora o neprihodonosnom kreditu koji su preneseni
broj prenesenih ugovora o neprihodonosnom kreditu
uključuje li kupoprodaja prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori o kreditu.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je podatke iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska naroda banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o neprihodonosnom kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.
(5) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu matične države članice kupca kredita dostaviti informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, kao i svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje način i rokove izvještavanja iz ovoga članka.
(1) Hrvatska narodna banka uspostavlja i vodi nacionalni registar pružatelja usluge servisiranja kredita u koji upisuje:
pružatelja usluge servisiranja kredita kojem je izdala odobrenje za rad
pružatelja usluge servisiranja kredita iz podstavka 1. ovoga stavka koji je ovlašten sukladno odredbama ovoga Zakona pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu
pružatelja usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici, a koji, sukladno odredbama ovoga Zakona, pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske te pojedinosti o matičnoj državi članici.
(2) Za subjekte upisa iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka u registar upisuje i državu odnosno države članice domaćina u kojima je pružatelj usluge servisiranja kredita ovlašten pružati usluge servisiranja te način prekograničnog pružanja usluga servisiranja kredita (poslovni nastan ili sloboda pružanja usluga).
(3) Hrvatska narodna banka u registar iz stavka 1. ovoga članka upisuje sve nastale promjene podataka iz stavaka 1. i 2 ovoga članka bez odgode, a najkasnije u roku od sedam radnih dana od dana nastale promjene.
(4) U slučaju brisanja subjekta upisa iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka u registar se upisuje i razlog brisanja.
(5) Registar je javan i dostupan na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje sadržaj i način vođenja registra.
GLAVA V.
Nadzor nad kupcem kredita, pružateljem usluge servisiranja kredita te izvoditeljem usluge servisiranja kredita
POGLAVLJE I.
Opća odredba o nadzoru
Vrste nadzora i nadležnost
Članak 40.
( 1) Nadzor nad kupcem kredita sa sjedišem u Republici Hrvatskoj odnosno zastupnikom kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, imenovanim subjektom za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pružateljem usluge servisiranja kredita kojem je Hrvatska narodna banka dala odobrenje za rad te izvoditeljem usluge servisiranja kredita koji usluge pruža pružatelju usluge servisiranja kredita kojem je Hrvatska narodna banka dala odobrenje za rad (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora Hrvatske narodne banke) obavlja Hrvatska narodna banka.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka jest provjera posluju li subjekti nadzora Hrvatske narodne banke u skladu s odredbama ovoga Zakona i s propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(3) Nadzor nad subjektom iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) obavlja Financijski inspektorat.
(4) Nadzor iz stavka 3. ovoga članka jest provjera posluje li subjekti iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) u skladu s odredbama ovoga Zakona i s propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(5) Nadzor iz stavka 4. ovoga članka Financijski inspektorat obavlja u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
POGLAVLJE II.
Obavljanje nadzora od strane Hrvatske narodne banke
Način obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke
Članak 41.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad subjektima nadzora Hrvatske narodne banke:
prikupljanjem i analizom izvješća i informacija koje su prema odredbama ovoga Zakona i drugih zakona te na temelju njih donesenih propisa subjekti nadzora Hrvatske narodne banke obvezni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci, analizom informacija koje Hrvatskoj narodnoj banci dostave druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj i nadležna tijela država članica domaćina te praćenjem dobivenih pokazatelja poslovanja (nadzor)
obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem subjekata nadzora Hrvatske narodne banke (on site nadzor) i
nalaganjem nadzornih mjera.
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke, dužnik ili bilo koja druga osoba dužan je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora ili izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(3) Hrvatska narodna banka, koristeći pristup temeljen na riziku, ocjenjuje ispunjava li pružatelj usluge servisiranja kredita zahtjeve iz članka 26. stavka 1. podstavaka e) do i) ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta nadzora iz stavka 1. ovoga članka rukovodit će se veličinom, vrstom, razmjerom i složenosti usluga servisiranja koje pojedini subjekt nadzora Hrvatske narodne banke obavlja.
(5) Nadzor iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka obavljaju zaposlenici Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je najkasnije osam dana prije početka neposrednog nadzora subjektu nadzora Hrvatske narodne banke dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ovlaštena osoba može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru najkasnije uoči početka obavljanja neposrednog nadzora.
(8) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka sadržava predmet neposrednog nadzora i informacije o tome što je subjekt neposrednog nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(9) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenim osobama omogućiti obavljanje neposrednog nadzora i osigurati prikladne uvjete za neometano obavljanje nadzora.
(10) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke koji podatke obrađuje pomoću računala dužan je na zahtjev ovlaštene osobe osigurati uvjete i primjerena sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija.
(11) U sklopu nadzora iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka članovi upravljačkog i nadzornog tijela subjekta nadzora Hrvatske narodne banke dužni su, ako to Hrvatska narodna banka zatraži, sastaviti pisano izvješće o svim pitanjima koja su potrebna za obavljanje nadzora ili dati izjave o tim pitanjima u roku koji odredi Hrvatska narodna banka a koji ne može biti kraći od tri dana od dana dostave zajtjeva Hrvatske narodne banke.
Neposredni nadzor nad poslovanjem subjekta nadzora Hrvatske narodne banke
Članak 42.
(1) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u njezinu sjedištu i na ostalim mjestima na kojima obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.
(3) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.
(4) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(5) Nadzor nad poslovanjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena subjekta nadzora Hrvatske narodne banke.
(6) Ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora i izvan svog radnog vremena.
Završetak postupka nadzora nad subjektom nadzora Hrvatske narodne banke
Članak 43.
(1) Nakon obavljenog nadzora nad poslovanjem subjekta nadzora Hrvatske narodne banke, sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se nadzor obavlja na temelju članka 41. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, a nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti ili slabosti i nedostaci u poslovanju subjekta nadzora Hrvatske narodne banke koji zahtijevaju izricanje nadzornih mjera, zapisnik se ne sastavlja.
Vrste nadzornih mjera
Članak 44.
(1) Hrvatska narodna banka može nadzornim mjerama:
naložiti tijelu subjekta nadzora Hrvatske narodne banke da razriješi člana upravljačkog i/ili nadzornog tijela ako ne ispune zahtjeve iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona
privremeno zabraniti pružatelju usluge servisiranja kredita pružanje jedne ili više usluga servisiranja kredita u slučaju iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona
brisati podružnicu pružatelja usluge servisiranja kredita iz registra
naložiti ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je pružatelj usluge servisiranja kredita dobio odobrenje za rad
naložiti pružatelju usluge servisiranja kredita revidiranje ili raskid ugovora o povjeravanju aktivnosti usluga servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita
u svrhu djelotvornog osiguranja prava dužnika, naložiti izmjenu politika i procedura vezanih uz sustav upravljanja i mehanizme unutarnjih kontrola u skladu s propisom kojim se uređuje potrošačko kredtiranje, propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje, propisom kojim se uređuju obvezni odnosi, propisom kojim se uređuje zaštita osnovnih prava potrošača i drugi propisi
naložiti da subjekt nadzora Hrvatske narodne banke izmijeni politike i procedure kojima se uređuje odnos s dužnicima kako bi se osiguralo pravedno i savjesno postupanje s dužnicima i evidentiranje i rješavanje prigovora dužnika
naložiti subjektu nadzora Hrvatske narodne banke dostavljanje dodatnih informacija
naložiti radnju, propuštanje ili trpljenje u svrhu poboljšanja poslovanja subjekta nadzora Hrvatske narodne banke te otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
(2) Mjeru iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka izriče istodobno s izricanjem druge nadzorne mjere u trajanju od najviše jedne godine.
(3) O izricanju mjere iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana, obavijestit će nadležni trgovački sud.
Rješenje o nalaganju nadzornih mjera
Članak 45.
(1) Hrvatska narodna banka može rješenjem subjektu nadzora Hrvatske narodne banke naložiti nadzorne mjere ako pri obavljanju nadzora utvrdi:
da je subjekt nadzora Hrvatske narodne banke svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupio protivno odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
slabosti ili nedostatke u poslovanju subjekta nadzora Hrvatske narodne banke koje nemaju značenje povreda propisa ili
da je potrebno da subjekt nadzora Hrvatske narodne banke poduzme radnje i postupke za poboljšanje poslovanja osobito poboljšanja u odnosima s dužnikom.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odredit će subjektu nadzora rok za izvršenje mjera naloženih rješenjem.
(3) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je izvršiti nadzorne mjere iz rješenja i izvršiti ih u roku iz tog rješenja.
(4) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke može, najkasnije 15 dana prije isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka odlučit će o produljenju tog roka najkasnije do isteka roka utvrđenog rješenjem.
Izvještavanje Hrvatske narodne banke o izvršenju rješenja
Članak 46.
(1) Rješenjem o nalaganju nadzornih mjera Hrvatska narodna banka može naložiti subjektu nadzora Hrvatske narodne banke da ju u određenom roku izvijesti o izvršenju naloženih mjera.
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te o tome priložiti dokaze.
(3) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naložene mjere nisu izvršene ili nisu izvršene u roku i na način kako je to naložila rješenjem, može rješenjem subjektu nadzora Hrvatske narodne banke naložiti novu nadzornu mjeru.
Izvještavanje Hrvatske narodne banke
Članak 47.
(1) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam radnih dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku:
o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, i to o svakoj podnesenoj prijavi podataka u sudski registar te o svakom izvršenom upisu promjene podataka u sudskom registru
o svakoj planiranoj promjeni člana upravljačkog i/ili nadzornog tijela
o svakoj najavljenoj ili izvršenoj promjeni imatelja kvalificiranog udjela za koju je upravljačko i nadzorno tijelo znalo ili moralo znati
o prestanku pružanja pojedinih usluge servisiranja kredita
o namjeri prestanka pružanja svih usluga servisiranja kredita kao i o nastupu okolnosti za ukidanje odobrenja za rad iz članka 29. ovoga Zakona
o svim promjenama koje se upisuju u registar iz članka 39. ovoga Zakona
o svim ostalim promjenama kojima se mijenjaju činjenice na temelju kojih je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad.
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi.
Rješenje
Članak 48.
(1) Protiv rješenja koje u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(2) Ako Hrvatska narodna banka ne donese rješenje u roku koji je propisan člankom 27. ovoga Zakona ili ne postupi u skladu s člankom 34. stavcima 3., 4. ili 5. ovoga Zakona, stranka u postupku može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Povrat u prijašnje stanje
Članak 49.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka nije moguće zahtijevati povrat u prijašnje stanje.
DIO TREĆI
KUPOPRODAJA DRUGOG POTRAŽIVANJA
GLAVA I.
Opće odredbe o pojmovima koji se koriste u ovom dijelu Zakona i području primjene
Pojmovi
Članak 50.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju sljedeće značenje:
država članica domaćin je država članica Europske unije koja nije matična država članica i u kojoj je pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja osnovao podružnicu ili u kojoj pruža usluge servisiranja drugog potraživanja te, u svakom slučaju, država članica u kojoj dužnik ima prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s relevantnim nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave
drugo potraživanje je dospjelo potraživanje koje prema dužniku ima vjerovnik i koje je vjerovnik pokušao, ali nije uspio naplatiti, osim potraživanja iz ugovora o neprihodonosnom kreditu
dužnik je pravna ili fizička osoba, uključujući pravnog sljednika pravne osobe odnosno nasljednika fizičke osobe, koja je s vjerovnikom sklopila ugovor na temelju kojeg je nastalo potraživanje ili koja nije s vjerovnikom, odnosno kupcem potraživanja sklopila ugovor o potraživanju, ali prema kupcu potraživanja ima dug s osnove ovoga Zakona,
izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja je pravna osoba kojom se pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja koristi za obavljanje bilo koje usluge servisiranja drugog potraživanja,
kupac drugog potraživanja je pravna osoba ili fizička osoba koja u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o drugog potraživanju u skladu s ovim Zakonom pri čemu ako kupac drugog potraživanja obavlja usluge servisiranja drugog potraživanja smatra se i pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja u smislu odredbi ovoga Zakona,
matična država članica je, kada je riječ o pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo sjedište ili, ako u skladu s relevantnim nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave, ili kada je riječ o kupcu drugog potraživanja, država članica Europske unije u kojoj kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imaju prebivalište ili sjedište ili, ako u skladu s relevantnim nacionalnim propisima nema registrirano sjedište, država članica Europske unije u kojoj se nalazi njegovo mjesto uprave
potrošač je svaka fizička osoba koja je ugovorna strana u ugovoru o drugom potraživanju na koje se odnosi ovaj Zakon i koja djeluje na tržištu izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti
pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja je pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti u svoje ime ako je kupac drugog potraživanja ili u ime i za račun kupca drugog potraživanja upravlja pravima i obvezama povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju i izvršava odnosno provodi barem jednu od uslugu servisiranja drugog potraživanja
radnim danom se smatra svaki dan osim subote i nedjelje i dana koji je određen propisom kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj
registrirano sjedište je sjedište pravne osobe u matičnoj državi članici ili trećoj državi ili ako nema sjedište, mjesto u državi članici ili trećoj državi u kojoj se nalazi uprava
ugovor o drugom potraživanju je pravni posao iz kojeg proizlazi potraživanje za isporučene komunalne usluge ili univerzalne usluge u elektroničkim komunikacijama i potraživanja iz drugih ugovora koja mogu biti predmetom ugovora o ustupu tražbine (cesiji)
ugovor o kupoprodaji drugog potraživanja je pravni posao temeljem kojega se vjerovnik obvezuje prenijeti svoja prava iz ugovora o drugom
ugovor o servisiranju drugog potraživanja je pisani ugovor sklopljen između kupca potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja u svezi s uslugama koje će u ime vjerovnika obavljati pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja,
usluga servisiranja drugog potraživanja je jedna ili više sljedećih aktivnosti:
naplata dospjelog duga dužnika povezanog s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju, u skladu s propisima
ponovno pregovaranje s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju u skladu s propisima i uputama kupca drugog potraživanja, ako pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja nije kreditni posrednik kako je definiran propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje ili propisom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje
upravljanje prigovorima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju
informiranje dužnika o promjenama kamatne stope ili naknadama ili dospjelim potraživanjima povezanim s pravima vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju
15. vjerovnik je pravna osoba koja je s dužnikom zaključila pravni posao na temelju kojeg je nastalo drugo potraživanje.
Područje primjene
Članak 51.
(1) Ovaj dio Zakona primjenjuje se na vjerovnika, kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja kada su jedna od strana u ugovoru o kupoprodaji drugog potraživanja odnosno ugovoru o servisiranju drugog potraživanja.
(2) Ovaj Zakon ne odnosi se na potraživanja države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili prihod izvanproračunskih korisnika, neovisno je li riječ o javnim ili nejavnim davanjima kako su određena propisom kojim se uređuje sustav proračuna te propisom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima .
GLAVA II.
Odnosi s dužnicima
Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju
Članak 52.
(1) Vjerovnik je dužan najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju dostaviti obavijest o ukupnom stanju duga na dan slanja obavijesti kao i strukturu duga prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi te informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika i navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
(3) Ako između vjerovnika i dužnika nije ugovoren način komunikacije, obavijest iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
Zastupnik kupca drugog potraživanja iz treće države
Članak 53.
(1) Kupac drugog potraživanja koji nema prebivalište, odnosno registrirano sjedište u Europskoj uniji dužan je imenovati, u pisanom obliku, zastupnika koji ima registrirano sjedište u Europskoj uniji.
(2) Kada Financijski inspektorat obavlja nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona ili kada na drugi način poduzima radnje u svrhu postupanja u skladu s ovlastima iz ovoga Zakona može uz kupca drugog potraživanja, kontaktirati i zastupnika imenovanog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se obratiti samo tom zastupniku.
(3) Zastupnik imenovan u skladu sa stavkom 1. ovoga članka odgovoran je za ispunjavanje obveza iz ovoga Zakona kojim su propisane obveze kupca drugog potraživanja.
Obavještavanje Financijskog inspektorata
Članak 54.
(1) Vjerovnik koji je kupcu drugog potraživanja prodao ugovor o drugom potraživanju dužan je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine dostaviti Financijskom inspektoratu OIB kupca drugog potraživanja.
(2) Ako kupac drugog potraživanja nema OIB, vjerovnik je dužan Financijskom inspektoratu dostaviti sljedeće podatke:
naziv tvrtke i adresu ili podatke o identitetu i adresi kupca drugog potraživanja ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona
ako se radi o pravnoj osobi, identifikacijske podatke za članove upravljačkog i/ili nadzornog tijela kupca drugog potraživanja ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona
o identitetu osoba koje su imatelji kvalificiranih udjela u kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, a u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, identitetu osoba koji su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela.
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka vjerovnik je dužan Financijskom inspektoratu dostaviti i sljedeće podatke:
o ukupnom nepodmirenom iznosu iz ugovora o drugom potraživanju
svim pravima koje pripadaju vjerovniku iz ugovora o drugom potraživanju te broj prenesenih ugovora o drugom potraživanju
informaciju uključuje li kupoprodaja prava vjerovnika iz ugovora o drugom potraživanju sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori od drugom potraživanju.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vjerovnik je dužan podatke iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostaviti kad god to Financijski inspektorat zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o drugom potraživanju do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.
GLAVA III.
Obveze kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja
Odnosi kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja
Članak 55.
(1) Kupac drugog potraživanja može na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja imenovati pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja.
(2) Na kupca drugog potraživanja ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona koji nije imenovao pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona koje se odnose na pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja.
(3) U odnosima kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge drugog potraživanja prema dužniku primjenjuje se članak 6. ovoga Zakona.
(4) Na primanje i držanje sredstava dužnika od strane pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjuje se članak 31. ovoga Zakona.
(5) Pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja može povjeriti obavljanje pojedine aktivnosti usluge servisiranja drugog potraživanja trećoj osobi pod uvjetima i na način kako je uređeno člankom 32. ovoga Zakona.
Postupanje kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnicima
Članak 56.
(1) Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac drugog potraživanja dužan je dužniku dostaviti obavijest sa sljedećim podacima:
a) informaciju o kupoprodaji koja je izvršena, uključujući datum kupoprodaje
b) informaciju o sklopljenom ugovoru o servisiranju drugog potraživanja i datumu njegova sklapanja
c) identifikacijske i kontakt podatke kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja
d) ako je primjenjivo, identifikacijske i kontakt podatke izvoditelja usluge servisiranja drugog potraživanja
e) vidljivo istaknute kontakt podatke osobe kod kupca, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja uslugaservisiranja drugog potraživanja od koje dužnik može dobiti potrebne informacije ili izjaviti prigovor
f) informaciju o iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, uz navođenje ukupnog stanja duga i strukturu duga prema slijedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi
g) izjavu kojom se potvrđuje da se u vezi s prenesenim drugim potraživanjem nadalje primjenjuje pravo Republike Hrvatske, prije svega ono koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo
h) naziv, adresu i kontakt podatke nadležnog tijela kojem dužnik može podnijeti pritužbu zbog radnji koje su suprotne odredbama ovoga Zakona.
(2) Kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je u svakoj komunikaciji s dužnikom navesti kontakt podatke osobe iz stavka 1. točke e) ovoga članka te ga obavijestiti o načinu komunikacije kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnicima propisanim ovim Zakonom.
(3) U slučaju imenovanja novoga pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja, novi pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je dužniku poslati obavijest s uključenim informacijama iz stavka 1. točki b), c), d) i e) ovoga članka.
(4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
(5) Ako između vjerovnika i dužnika nije bio ugovoren način komunikacije, kupac drugog potraživanja dužan je obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze koje su propisane drugim propisima, a koje se odnose na obavještavanje dužnika.
Troškovi slanja obavijesti i naknada
Članak 57.
Troškove slanja obavijesti koje je vjerovnik, kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona ili pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dostavlja dužniku u skladu s ovim Zakonom, niti ikakve naknade izvan strukture duga ne smije snositi dužnik.
Komunikacija kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnikom
Članak 58.
(1) Kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja dopušteno je komunicirati s dužnikom telefonom, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke).
(2) Kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja dopušteno je komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka obavljati isključivo radnim danom u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati.
(3) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije kontaktirati dužnika više od jednom tijekom istog mjeseca povodom istog ugovora, osim u sljedećim slučajevima:
ako obavještava dužnika da će pokrenuti postupak radi prisilne naplate
ako obavještava dužnika da odustaje od naplate
ako kontaktira dužnika s obvezujućom ponudom/nagodbom kojom se nudi umanjenje duga i/ili obročna otplata duga slijedom ponovnog pregovaranja s dužnikom u pogledu uvjeta povezanih s pravima vjerovnika.
(4) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije kontaktirati dužnika na radnom mjestu bez njegovoga izričitog pisanog pristanka niti smije kontaktirati njegova poslodavca.
(5) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije posjećivati dužnika u njegovom domu, osim u slučaju i mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze.
Postupak rješavanja prigovora dužnika
Članak 59.
(1) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte ili elektroničke pošte.
(2) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja može omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora i putem drugih sredstva komunikacije koja omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju.
(3) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u svojim poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici ako je uspostavljena.
(4) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je bez odgode u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili na način određen stavkom 2. ovoga članka, potvrditi primitak prigovora iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je dužniku dostaviti odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od deset dana od dana zaprimanja prigovora, i to pisanim putem ili, ako je tako ugovoreno između pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i dužnika, na drugom trajnom mediju.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne može dati odgovor u roku iz stavka 5. ovoga članka iz razloga na koje nije mogao utjecati, kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je dužniku u tom roku dostaviti obavijest u kojemu se navode razlozi kašnjenja odgovora na prigovor, kao i navesti rok do kojega će dužnik primiti konačan odgovor koji ne smije biti duži od 35 dana od dana zaprimanja prigovora.
(7) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Financijskom inspektoratu.
(8) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je izraditi i primjenjivati primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika te ih učiniti dostupnima dužniku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom.
(9) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je prigovore dužnika obrađivati bez naknade te voditi evidenciju o svim podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju sa svakim pojedinim prigovorom.
(10) Ministar nadležan za financije pravilnikom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora dužnika kojeg dužnik podnosi kupcu ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge sevisranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiraranja drugog potraživanja.
Pritužba Financijskom inspektoratu
Članak 60.
(1) Dužnik može Financijskom inspektoratu uputiti pritužbu protiv kupca drugog potraživanja ili njegovog zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiraranja drugog potraživanja ako smatra da postupaju protivno odredbama ovoga dijela Zakona.
(2) Nakon zaprimanja pritužbe iz stavka 1. ovoga članka Financijski inspektorat pozvat će kupca drugog potraživanja ili njegovog zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiraranja drugog potraživanja na kojeg se ta pritužba odnosi da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva, osim ako iz same pritužbe i podataka poznatih Financijskom inspektoratu proizlazi da pritužba nije osnovana.
(3) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiraranja drugog potraživanja dužan je u roku koji odredi Financijski inspektorat, a koji ne može biti dulji od deset dana od dana primitka poziva, dostaviti svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva.
(4) Ako povodom pritužbe te nakon provedenog nadzora Financijski inspektorat utvrdi da postoji osnovana sumnja da je kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiraranja drugog potraživanja postupio protivno nekoj od odredbi ovoga dijela Zakona i time počinio prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga.
(5) Financijski inspektorat obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama.
GLAVA IV.
Nadzor nad kupcem drugog potraživanja, pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditeljem usluge servisiranja drugog potraživanja
POGLAVLJE I.
Opća odredba o nadzoru
Vrste nadzora i nadležnost
Članak 61.
(1) Nadzor nad kupcem drugog potraživanja, pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditeljem usluge servisiranja drugog potraživanja obavlja Financijski inspektorat (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora Financijskog inspektorata).
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka je provjera posluju li subjekti iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona i s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Nadzor iz stavka 2. ovoga članka Financijski inspektorat obavlja u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
POGLAVLJE II.
Obavljanje nadzora od strane Financijskog inspektorata
Mjere i radnje Financijskog inspektorata
Članak 62.
(1) Kada Financijski inspektorat u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i/ili nepravilnosti kod vjerovnika i/ili kod subjekta nadzora Financijskog inspektorata, ovlašten je:
dati pisano upozorenje vjerovniku odnosno subjektu nadzora Financijskog inspektorata ako u njegovom poslovanju utvrdi manje nepravilnosti i nedostatke koji nemaju značenje povrede odredbi ovoga Zakona ili ako smatra da je to potrebno radi usklađivanja rada s drugim propisima, uz navođenje roka za izvršenje predmetne mjere
rješenjem naložiti mjeru za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu vjerovniku odnosno subjektu nadzora Financijskog inspektorata u roku koji odredi
rješenjem privremeno ograničiti i/ili zabraniti obvezniku pružanje određene usluge servisiranja drugog potraživanja u trajanju od najdulje 12 mjeseci ako tijekom nadzora utvrdi da bi pružanje te usluge moglo dovesti do novih povreda odredbi ovoga Zakona
poduzeti ostale mjere i radnje za koje je ovlašten ovim ili drugim propisom.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka Financijski inspektorat izriče samostalno ili, kada to ocijeni potrebnim, može se prethodno savjetovati s Hrvatskom narodnom bankom.
(3) Ako vjerovnik odnosno subjekt nadzora Financijskog inspektorata ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, Financijski inspektorat ovlašten je rješenjem naložiti otklanjanje nepravilnosti.
(4) Vjerovnik odnosno subjekt nadzora Financijskog inspektorata dužan je postupiti u skladu s rješenjem Financijskog inspektorata iz stavka 1. podstavka 2. i stavka 3 . ovoga članka.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. podstavaka 2. i 4. te stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
DIO ČETVRTI
ZAŠTITA I ČUVANJE PODATAKA I SURADNJA NADLEŽNIH TIJELA
Obveza čuvanja poslovne tajne i korištenje klasificiranih podataka
Članak 63.
(1) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat, osobe koje rade ili su radile za Hrvatsku narodnu banku i Financijski inspektorat te revizor i druga stručna osoba kojoj je Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat povjerio obavljanje poslova dužni su, sukladno propisu kojim se uređuje njihov djelokrug rada, čuvati tajnost svih podataka koje su saznali izvršavajući svoje ovlasti i dužnosti na temelju ovoga Zakona te ih ne smiju otkriti drugim osobama i tijelima.
(2) Podacima koje su saznali u izvršavanju svojih ovlasti iz ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat mogu se koristiti koristiti u svrhu izvršavanja svojih ovlasti u skladu s ovim Zakonom te .
(3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat mogu učiniti dostupnim ako su ti podaci u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke koji su prikupljeni.
(4) Podatke koje nadležnim tijelima sukladno posebnim propisima dostavljaju Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat, nadležna tijela mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su podaci dani i ne smiju ih priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje djelokrug tih tijela.
Suradnja nadležnih nadzornih tijela
Članak 64.
(1) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat međusobno surađuju te razmjenjuju podatke i informacije potrebne za izvršavanje njihovih ovlasti, a njihova međusobna razmjena podataka neće se smatrati povredom odredbe članka 63. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka nadzora, obavijestit će Financijski inspektorat o uočenim nepravilnostima i nezakonitostima iz trećeg dijela Zakona koje je utvrdila u nadzoru nad subjektom nadzora Hrvatske narodne banke.
(3) Financijski inspektorat bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka nadzora, obavijestit će Hrvatsku narodnu banku najmanje o:
saznanju da pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja obavlja i pružanje usluga servisiranja neprihodonosnog kredita
uočenim nepravilnostima i nezakonitostima iz drugog dijela ovoga Zakona koje je utvrdio u nadzoru nad subjektom nadzora Financijskog inspektorata
mjeri koja je izrečena subjektu nadzora Financijskog inspektorata iz članka 62. ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat sklopit će sporazum o suradnji i razmjeni informacija.
Suradnja nadzornih tijela država članica
Članak 65.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije kad god je to potrebno za obavljanje njihovih funkcija i dužnosti ili izvršavanje njihovih ovlasti na temelju ovoga Zakona.
(2) U suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije, Hrvatska narodna banka koordinira mjere kako bi se izbjegao mogući sukob nadležnosti u primjeni nadzornih ovlasti te izricanje kazni i mjera u prekograničnim predmetima.
(3) Hrvatska narodna banka će na zahtjev i bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva nadležnim tijelima države članice Europske unije dostaviti informacije potrebne za obavljanje njihovih funkcija i dužnosti u skladu s pravnim propisima kojima se provodi Direktiva 2021/2167/EU.
(4) Kada Hrvatska narodna banka u obavljanju svojih funkcija i dužnosti u skladu s ovim Zakonom zaprimi povjerljive informacije od nadležnih tijela drugih država članica Europske unije, može koristiti te informacije sukladno članku 63. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka određuje se kao jedinstvena točka komunikacije u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela država članica Europske unije .
DIO PETI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 70.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kreditna institucija ako ne sklopi ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita s kupcem kredita iz drugog dijela ovoga Zakona i sukladno odredbama drugog dijela ovoga Zakona, ako prije kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu dužniku ne dostavi u propisanom roku obavijest o iznosima koje duguje u trenutku slanja obavijesti, ako u obavijesti ne navede iznos glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti ili namjeravani dan kupoprodaje, ako kao namjeravani dan kupoprodaje odredi dan koji nastupa prije propisanog roka, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 10., članak 12. stavci 1., 3. i 4. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 67.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 80.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ili pružatelj usluge servisiranja kredita dužniku prije prve naplate duga ili na njegovo traženje ne dostavi obavijest koja uključuje informacije o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu na kupca kredita, datumu kupoprodaje, sklopljenom ugovoru o servisiranju kredita i datumu sklapanja ugovora, identifikacijske i kontakt podatke kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i po potrebi izvoditelja usluge servisiranja kredita, presliku odobrenja za rad pružatelja usluga servisiranja kredita, vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije, iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, iznosu glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, ako ne dostavi izjavu kojom potvrđuje da se i dalje na preneseni neprihodonosni kredit primjenjuje pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo, ako ne dostavi naziv, adresu i kontakt podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj kojem dužnik može podnijeti pritužbu, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 13. stavci 1., 5. i 6. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 8000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a), pružatelj usluge servisiranja kredita i po potrebi izvoditelj usluge servisiranja kredita u bilo kojoj komunikaciji s dužnikom ne navede vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 13. stavak 3. ovoga Zakona).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 20.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 4000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao novi pružatelj usluge servisiranja kredita dužniku ne dostavi svoje identifikacijske i kontakt podatke, presliku odobrenja za rad ili vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 13. stavak 4. ovoga Zakona).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 68.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) i c), pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ako koristi nedopušteni način ili vrijeme komunikacije s dužnikom, ako dužnika tijekom istog mjeseca kontaktira dva ili više puta, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, ako dužnika kontaktira na radnom mjestu bez njegovog izričitog pisanog pristanka ili kontaktira njegova poslodavca te ako posjećuje dužnika u njegovom domu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti za prisilno ispunjenje ugovorne obveze (članak 15. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 69.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita, podružnica pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije i izvoditelj usluge servisiranja kredita kojeg je angažirao pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije ako dužniku ne omogući podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte, elektroničke pošte ili drugog sredstva komunikacije koje omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju, ako ne potvrdi primitak prigovora, ako obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora ne istakne na čitljiv i vidljiv način u svojim poslovnim prostorijama i internetskoj stranici, ako je uspostavljena, ako dužniku ne dostavi pisani odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru u propisanom roku odnosno ako mu u propisanom roku ne dostavi obavijest o razlozima kašnjenja s odgovorom ili u obavijesti kao datum u kojem će dužnik primiti konačan odgovor navede rok dulji od 35 dana od zaprimanja prigovora, ako u odgovoru na prigovor dužnika ne uputi na mogućnost podnošenja pritužbe Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Financijskom inspektoratu, ako ne izradi ili ne primjenjuje primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika ili ih dužniku ne učini dostupnim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom, ako ne vodi evidenciju o podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju s prigovorom ili je evidencija koju vodi nepotpuna, te ako sadržaj procedura ne uskladi s odlukom guvernera Hrvatske narodne banke odnosno pravilnikom ministra nadležnog za financije (članak 16. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave, osoba ovlaštena na zastupanje podružnice ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 70.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita koji na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ne imenuje subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem (članak 19. stavak 1. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 75.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 13.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 71.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao zastupnik kupca kredita koji nema registrirano sjedište u Europskoj uniji na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ne imenuje subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem, fizičkom osobom koja obavlja samostalnu djelatnost, mikro poduzećem, malim poduzećem ili srednjim poduzećem (članak 19. stavak 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 75.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 13.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 72.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita te ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o novom subjekta kojeg je imenovao radi obavljanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita najkasnije na datum te promjene (članak 20. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili njegov zastupnik koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovornaosoba u pravnoj osobi.
Članak 73.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita koji ne sklopi ugovor s pružateljem usluga servisiranja kredita (članak 21. stavak 1. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita ako ugovor o servisiranju kredita nema propisani sadržaj (članak 21. stavak 2. ovoga Zakona).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj usluge servisiranja kredita ako korespondenciju s kupcem kredita i s dužnikom, upute kupca kredita u vezi prava vjerovnika iz ugovora za koji pruža usluge servisiranja kredita i ugovor o servisiranju kredita ne čuva deset godina od datuma prestanka ugovora ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna ili je ne da na uvid Hrvatskoj narodnoj banci na njezino traženje (članak 21. stavak 3. i 4. ovoga Zakona)
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita i zastupnik kupca kredita iz treće države ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi propisane podatke o novom kupcu kredita ili novom zastupniku kupca kredita iz treće države ili ih ne dostavi u propisanom roku ili kada to Hrvatska narodna banka zatraži (članak 23. stavci 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 74.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj usluge servisiranja kredita i kupac kredita pravna osoba koji kao vjerovnik sam obavlja usluge servisiranja kredita ako pruža usluge servisiranja kredita za koje nije u propisanom roku podnio zahtjev za upis u registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita ili joj zahtjev za upis nije odobren ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članak 27., članak 30. i članak 78. stavak 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 13.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 75.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj usluge servisiranja kredita ako ne sklopi pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita s izvoditeljem servisiranja kredita, ako ugovorom o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita prenese odgovornost za postupanje na izvoditelja usluge servisiranja kredita, ako izvoditelju usluge servisiranja kredita povjeri pružanje svih usluga servisiranja kredita, ako ne osigura da u slučaju raskida ili po isteku ugovora o povjeravanju pružanja usluge servisiranja kredita ima stručna znanja i resurse kako bi mogao samostalno obavljati aktivnosti usluge servisiranja kredita koje je ugovorno povjerio izvoditelju usluge servisiranja kredita, ako prije povjeravanja svojih aktivnosti servisiranja kredita o svojoj namjeri ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku i, po potrebi, nadležno tijelo države članice domaćina, ako ne vodi i ne čuva dokumentaciju o uputama dostavljenima izvoditelju usluge servisiranja kredita, ako ne da informacije na uvid Hrvatskoj narodnoj banci, te ako na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenese ovlast primanja i držanja sredstava dužnika (članak 32. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 76.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita odnosno zastupnik kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, dužnik ili bilo koja druga osoba ako na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora ili izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke, ako ovlaštenim osobama Hrvatske narodne banke ne omogući obavljanje neposrednog nadzora i ne osigura prikladne uvjete za neometano obavljanje nadzora te ako ne osigura uvjete i primjerena sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija, (članak 41. stavci 2., 9. i 10. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 77.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 70.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita odnosno zastupnik kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita te izvoditelj usluge servisiranja kredita ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne omogući obavljanje neposrednog nadzora nad poslovanjem, ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne omogući obavljanje kontrole poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora, ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne uruči računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa, ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima, ako ne izvrši nadzorne mjere u ostavljenom roku te ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera i o tome priloži dokaze (članak 42. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 45. stavak 3. i članak 46. stavak 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 78.
( 1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita odnosno zastupnik kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita te izvoditelj usluge servisiranja kredita ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, o planiranoj promjeni člana upravljačkog i/ili nadzornog tijela, o najavljenoj ili izvršenoj promjeni imatelja kvalificiranog udjela za koju je upravljačko i nadzorno tijelo znalo ili moralo znati, o prestanku pružanja svih ili pojedinih usluge servisiranja kredita, o nastupu okolnosti za ukidanje odobrenja za rad, o svim promjenama koje se upisuju u registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita, o ostalim promjenama kojima se mijenjaju činjenice na temelju kojih je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad te o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi (članak 47. stavci 1. i 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 79.
( 1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 70.000,00 eura kaznit će se za prekršaj vjerovnik ako prije kupoprodaje potraživanja dužniku ne dostavi u propisanom roku obavijest o iznosima koje duguje u trenutku slanja obavijesti, ako u obavijesti ne navede iznos glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti ili namjeravani dan kupoprodaje, ako kao namjeravani dan kupoprodaje odredi dan koji nastupa prije propisanog roka, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 52. stavci 1., 2. i 3. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 80.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ako Financijski inspektorat ne obavijesti o novom kupcu drugog potraživanja na kojeg je prenio svoja prava na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom ili ne postupi u skladu sa zahtjevom Financijskog inspektorata za dostavom podataka (članak 54. stavci 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 81.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 80.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac drugog potraživanja dužniku prije prve naplate duga ili na njegovo traženje ne dostavi obavijest koja uključuje informacije o kupoprodaji drugog potraživanja na kupca drugog potraživanja, datumu kupoprodaje, sklopljenom ugovoru o servisiranju potraživanja i datumu sklapanja ugovora, identifikacijske i kontakt podatke kupca drugog potraživanja, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiranja drugog potraživanja, vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije, iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, iznosu glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, ako ne dostavi izjavu kojom potvrđuje da se i dalje na preneseno potraživanje primjenjuje pravo Republike Hrvatske koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo, ako ne dostavi naziv, adresu kontakt podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj kojem dužnik može podnijeti pritužbu, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 56. stavci 1., 4. i 5. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac potraživanja koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 8000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac potraživanja, pružatelj usluge servisiranja potraživanja ili izvoditelj usluge servisiranja potraživanja u bilo kojoj komunikaciji s dužnikom ne navede vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 56. stavak 2. ovoga Zakona).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 20.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac potraživanja koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 4.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao novi pružatelj u usluge servisiranja potraživanja dužniku ne dostavi svoje identifikacijske i kontakt podatke ili vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 55. stavak 3. ovoga Zakona).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 82.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik iz treće države, pružatelj usluge servisiranja potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja potraživanja:
1. ako koristi nedopušteni način ili vrijeme komunikacije s dužnikom, ako dužnika tijekom istog mjeseca kontaktira dva ili više puta, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, ako dužnika kontaktira na radnom mjestu bez njegovog izričitog pisanog pristanka ili kontaktira njegova poslodavca te ako posjećuje dužnika u njegovom domu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti ovom Zakonom (članak 58. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona)
2. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 62. stavak 1. podstavka 2. i stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac potraživanja koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 83.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik iz treće države, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ako dužniku ne omogući podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte, elektroničke pošte ili drugog sredstava komunikacije koje omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju, ako ne potvrdi primitak prigovora, ako obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora ne istakne na čitljiv i vidljiv način u svojim poslovnim prostorijama i internetskoj stranici, ako dužniku ne dostavi pisani odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru u propisanom roku odnosno ako mu u propisanom roku ne dostavi obavijest o razlozima kašnjenja s odgovorom ili u obavijesti kao datum u kojem će dužnik primiti konačan odgovor navede rok dulji od 35 dana od zaprimanja prigovora, ako u odgovoru na prigovor dužnika ne uputi na mogućnost podnošenja pritužbe Financijskom inspektoratu, ako ne izradi ili ne primjenjuje primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika ili ih dužniku ne učini dostupnim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom, ako ne vodi evidenciju o podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju s prigovorom ili je evidencija koju vodi nepotpuna, te ako sadržaj procedura ne uskladi s pravilnikom ministra financija (članak 59. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
DIO ŠESTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona
Članak 84.
(1) Pravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža usluge servisiranja kredita može nastaviti pružati te usluge u Republici Hrvatskoj do isteka šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža usluge servisiranja kredita i koja želi nastaviti s pružanjem tih usluga nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako pravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona pruža usluge servisiranja kredita ne podnese zahtjev iz stavka 2. ovog članka ili taj zahtjev Hrvatska narodna banka odbije, pravna osoba dužna je istekom roka iz stavka 1. ovog članka ili danom primitka rješenja Hrvatske narodne banke prestati s pružanjem usluga servisiranja kredita.
(4) U slučaju da je kupac povjerio pružanje usluge servisiranja kredita osobi koja nije podnijela zahtjev iz stavka 1. ovog članka ili je taj zahtjev Hrvatska narodna banka odbila, dužan je raskinuti ugovor s tom pravnom osobom i poduzeti sve radnje kako bi ta pravna osoba prestala s pružanjem usluga servisiranja kredita.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Članak 85.
(1) Ministar nadležan za financije donijet će pravilnike iz članka 16. stavka 13. i članka 59. stavka 10. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članka 16. stavka 12., članka 26. stavka 8., članka 34. stavka 8., članka 38. stavka 6. i članka 39. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat sklopit će sporazum iz članka 64. stavka 4. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Članak 86.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 16. stavaka 1. do 11. i članka 59. stavaka 1. do 9. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom utvrđen je predmet Zakona te je Zakonom propisano uređenje prava i obveze kupca kredita i kupca drugih potraživanja te pružatelja usluge servisiranja. Uređeni su i odnosi s dužnicima, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja, prekogranično pružanje usluge servisiranja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona, suradnja nadležnih tijela te prekršajne odredbe.
Uz članak 2. Uređuje se usklađivanje s pravnim propisima Europske unije, odnosno navodi se Direktiva 2021/2167 o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU , a koja se preuzima ovim Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske.
Uz članak 3.
Propisan je odnos Zakona prema drugim propisima.
Uz članak 4.
Propisuje osnovno načelo ravnopravnosti u odnosima vjerovnika prema dužniku što znači da se dužnik nakon prodaje ugovora o kreditu odnosno drugog potraživanja na kupca ne smije pravno ili stvarno biti u nepovoljnijem položaju.
Uz članak 5.
Načelo poštenog i profesionalnog postupanja prema dužniku propisano je ovim člankom. Kupac kredita ili drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja kredita ili drugog potraživanja kao i izvoditelj usluge servisiranja kredita ili drugog potraživanja dužni su u svojim odnosima s dužnikom postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom te poštivati i štititi osobne podatke, kao i privatnost dužnika.
Uz članak 6.
Jedna od mjera kojom se osigurava visoka razina zaštite potrošača je zabrana nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s potrošačem. Kupcu, kao i pružatelju usluge servisiranja zabranjeno je kontaktirati potrošača na neprimjeren način, uznemiravati ga, vršiti prisilu prema njemu ili nedopušteno utjecati na potrošača. Ista zaštita propisana je za članove kućanstva potrošača, susjede, rodbinu i druge osobe s njim povezane.
Definira se koja se poslovna praksa smatra nepoštenom odnosno zavaravajućom i agresivnom. U komunikaciji s potrošačem ne smije ga se uznemiravati, vršiti prisilu ili nedopušteno utjecati na njega. Također, na takav način ne smije se postupati s članovima kućanstva potrošača, susjedima, rodbinom i drugim osobama povezanim s njim.
Ovom odredbom uređuje se i teret dokazivanja nepoštene poslovne prakse. Naime, nepoštenu poslovnu praksu je često teško dokazati, osobito kada je riječ o agresivnoj poslovnoj praksi korištenjem prisile ili uznemiravanja, a katkada će samo kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja raspolagati odlučujućim dokazima za utvrđivanje radi li se o nepoštenoj poslovnoj praksi u konkretnom slučaju. Stoga se propisuje odredba o obrnutom teretu dokazivanja radi utvrđivanja nepoštene poslovne prakse, u svrhu pojednostavljenja postupka dokazivanja i olakšavanja položaja potrošača.
Uz članak 7.
Utvrđuje se rodna jednakost te da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu odnose jednako na muški i ženski rod.
Uz članak 8.
Definira pojmove koji se koriste u ovom Zakonu, a odnose se na drugi dio Zakona kojim se propisuje servisiranje neprihodonosnog kredita.
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se da se obveze koje dužan ispuniti prema dužniku, a propisane su ovim Zakonom, kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, imenovani subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona dužan je ispuniti i prema sudužniku ili jamcu iz pojedinog ugovora o neprihodonosnom kreditu.
Uz članak 11.
Područje primjene ovoga Zakona propisano je ovim člankom, pa se tako Zakon primjenjuje na kupca kredita, kao i na pružatelja usluge servisiranja kredita. Dodatno je propisano na koga se Zakon ne odnosi, a ponajprije to su kreditne institucije. Naime, kreditne institucije obavljaju aktivnosti servisiranja kredita u okviru redovnog poslovanja te već podliježu regulaciji i nadzoru stoga bi se primjena ovoga Zakona na njihove aktivnosti servisiranja i kupnje kredita značila dupliciranje troškova ishođenja odobrenja za rad i usklađivanja s propisima. Isto tako, ne odnosi se na društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje ima odobrenje za rad u skladu propisom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja te društvo za upravljanje koje ima odobrenja za rad u skladu propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju te pravnu osobu koja je vjerovnik u smislu propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ima odobrenje Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske kada provodi servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu za koje je prethodno bila izvorni vjerovnik.
Uz članak 12.
Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu propisana je ovim člankom i prema njemu je kreditna institucija dužna dužniku dostaviti obavijest koja uključuje informacije o iznosu koje dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti i to najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu. Uz to, dostavlja se informacija kako se iznos može platiti te najava namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodnosnom kreditu kao i namjeravani dan kupoprodaje.
Uz članak 13.
Ovim odredbama propisana je obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodnosnom kreditu. Kupac kredita je obvezan dužniku dostaviti obavijest nakon svake kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu, ali i kad god to dužnik zatraži. Kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita dostavljaju informacije o obavljenoj kupoprodaji, identifikacijske podatke i podatke za kontakt kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita, ako je on imenovan, kao i informacije o iznosu koje dužnik duguje te izjavu o tome da se cjelokupno relevantno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske i dalje primjenjuju. Bitno je da je ta obavijest sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku, na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
Uz članak 14.
Propisuje da se dužniku ne naplaćuju nikakvi troškovi povezani sa slanjem obavijesti niti naknade izvan strukture duga.
Uz članak 15.
Detaljnije se opisuje način komunikacije s dužnikom. Komunikacija se odvija pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), a obavlja se isključivo radnim danima u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati. Dužnika se ne smije kontaktirati više od jednom mjesečno za isti kredit, uz određene iznimke. Dužniku se mora omogućiti da se izjasni o kontaktiranju na radnom mjestu. Zabranjeno je kontaktiranje dužnikova poslodavca, a ne smije ga se ni posjećivati u njegovom domu.
Uz članak 16.
Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su uspostaviti učinkovit mehanizam za postupak rješavanja prigovora dužnika. To uključuje podnošenje pisanog prigovora kao i obradu odnosno odgovor na prigovor dužnika. Pružatelji usluge servisiranja kredita prigovore obrađuju besplatno te vode evidenciju o prigovorima kao i mjerama koje su poduzete radi njihova rješavanja.
Uz članak 17.
Osim prigovora koji može podnijeti pružatelju servisiranja kredita, dužnik može podnijeti pritužbu Hrvatskoj narodnoj banci. Naime, dužnik može Hrvatskoj narodnoj banci izravno uputiti pritužbu. Hrvatska narodna banka pozvat će kupca kredita, pružatelja usluge servisiranja kredita, imenovanog subjekta ili izvoditelja usluge servisiranja kredita da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva. Ako povodom pritužbe Hrvatska narodna banka utvrdi da postoji osnovana sumnja da je počinjen prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak. Hrvatska narodna banka obavještava podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama. Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pritužbe protiv podružnica i zastupnika pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanih u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pružaju na temelju prava na poslovni nastan. Ako Hrvatska narodna banka primi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko zastupnika koristeći se slobodom pružanja usluga, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice. Kada se radi o imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona , pritužba se upućuje Financijskom inspektoratu.
Uz članak 18.
Kreditne institucije dužne su potencijalnim kupcima kredita dostaviti detaljne informacije kako bi im omogućile provođenje vlastite procjene vrijednosti o pravima koje vjerovnik ima iz ugovora o kreditu. Obveza dostavljanja informacija nužna je i opravdana kako bi potencijalni kupci kredita mogli donijeti informirane odluke prije zaključenja transakcije. Obzirom da se radi o osobnim podacima, ovaj članak propisuje i da su kreditne institucije dužne osigurati da potencijalni kupac kredita s takvim podacima postupa u skladu sa odredbama o bankovnoj tajni kao i o povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija .
Uz članak 19.
Članak propisuje obvezu kupaca kredita koji je dužan pri kupnji ugovora o kreditu u kojem je jedna ugovorna strana potrošač za obavljanje usluga servisiranja kredita, na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodnosnog kredita, imenovati subjekta za pružanje usluga servisiranja ili pružatelja usluge servisiranja kredita. Ako kupac kredita ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, njegov imenovani zastupnik dužan je za obavljanje usluga servisiranja kredita imenovati jednu od navedenih osoba i to ako kupuje ugovor o neprihodonosnom kreditu u kojem je jedna od ugovornih strana fizička osoba, uključujući potrošača i osobu koje samostalno obavljaju djelatnost ili mikro, mali ili srednji poduzetnik.
Uz članak 20.
U slučaju da kupac kredita imenuje subjekta za pružanje usluga servisiranja ili pružatelja usluge servisiranja kredita, dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi imenovanog subjekta ili pružatelja usluge servisiranja kredita, najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita. Isto vrijedi i u slučaju imenovanja novog subjekta. Hrvatska narodna banka bez odgode dostavlja te informacije nadležnom tijelu države članice domaćina, nadležnom tijelu države članice u kojoj je kredit odobren i nadležnom tijelu matične države članice novoga pružatelja usluge servisiranja kredita.
Uz članak 21.
Ugovorni odnos između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita uređen je ovim člankom. Kupac kredita koji samostalno ne obavlja servisiranje kredita dužan je za servisiranja kredita sklopiti ugovor s pružateljem usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje. Naime, kada kupac kredita upravljanje ugovorom o kreditu i njegovo izvršenje povjeri pružatelju usluge servisiranja kredita, kupac kredita prenosi svoja prava i obveze te svoj izravan kontakt s dužnikom na pružatelja usluge servisiranja kredita. Zbog navedenoga, odnos između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita definira se u pisanom ugovoru o servisiranju kredita, a nadležno nadzorno tijelo (Hrvatska narodna banka) može provjeriti kako je taj odnos uređen.
Uz članak 22.
Kako bi se osiguralo da se poštivaju prava dužnika koja su im zajamčena temeljem ovoga Zakona te kako bi se osigurao nadzor, u ovom članku propisano je i postupanje kupaca kredita iz treće države. Oni su dužni imenovati zastupnika koji ima prebivalište/registrirano sjedište u Europskoj uniji. Zastupniku se može obratiti i Hrvatska narodna banka s pitanjima kao i samom kupcu kredita ili umjesto njega. Taj je zastupnik odgovaran za obveze koje su propisane i za obveze kupca kredita.
Uz članak 23.
Propisuje da je kupac kredita ili njegov zastupnik, a koji prenose ugovore o neprihodonosnom kreditu dužan dvaput godišnje obavještavati Hrvatsku narodnu banku o ukupnom nepodmirenom iznosu iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, broju prenesenih ugovora te jesu li prodajom obuhvaćena i založna prava kojim su osigurani ugovori o kreditu. Osim toga, dužni su dostaviti OIB kupca kredita ili njegova zastupnika te druge podatke propisane ovim člankom u slučaju da nemaju OIB.
Uz članak 24.
Članak 24. propisuje da pružatelj usluge servisiranja kredita za pružanje usluga servisiranja kredita mora dobiti odobrenje za rad koje izdaje Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj . Pored pružanja usluga servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita može obavljati i bilo koju drugu djelatnost pod uvjetom da obavljanje te djelatnosti i dalje omogućava postupanje pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom. Ako kupac kredita obavlja usluge servisiranja kredita, smatra se i pružateljem usluge servisiranja kredita te je dužan ishoditi odobrenje za rad pružatelja usluge servisiranja.
Ako je kupac kredita pravna osoba, a ujedno i kao vjerovnik sam obavlja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenim s pravnom osobom, ne treba dobiti odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. Iako kupac kredita može biti fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, ne može biti pružatelj usluge servisiranja kredita već mora angažirati pružatelja usluge servisiranja kredira u skladu s odredbama ovoga Zakona s obzirom na to da pružatelj usluge servisiranja kredita može biti isključivo pravna osoba.
Uz članak 25.
Izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita za obavljanje aktivnosti servisiranja kredita u cijeloj Europskoj uniji treba podlijegati jedinstvenom i usklađenom skupu uvjeta koje bi nadležna tijela trebala na proporcionalan način primjenjivati. Tako su ovim člankom propisani uvjeti za izdavanje odobrenja za rad. Podnositelj zahtjeva mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dok članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva moraju imati dobar ugled te odgovarajuća stručna znanja i iskustvo za vođenje poslova društva. Kako bi se dodatno zaštitilo dužnika, pružatelji usluge servisiranja kredita, osobe koje imaju kvalificirani udio u pružateljima usluge servisiranja kredita i članovi upravljačkog i nadzornog tijela ne smiju biti pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv imovine, kaznena djela povezanima s financijskim aktivnostima, pranjem novca, prijevarom ili kaznenim djelima protiv života i tijela.
Uz članak 26.
Kako bi se podnositelju zahtjeva izdalo odobrenje za rad potrebno je uz zahtjev za odobrenje za rad priložiti određenu dokumentaciju odnosno dokaze, a što je detaljnije propisano ovim člankom. Hrvatska narodna banka može zatražiti i dodatna pojašnjenja koja ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja za rad. Tijekom postupka podnositelj zahtjeva dužan je, bez odgađanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na dostavljene informacije i dokumentaciju. Hrvatskoj narodnoj banci plaća se naknada za obradu zahtjeva.
Uz članak 27.
Ovaj članak uređuje rokove za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad. H rvatska narodna banka dužna je u roku od 45 dana od primitka zahtjeva provesti provjeru potpunosti zahtjeva, a u roku od 90 dana od primitka potpunog zahtjeva ili, ako se zahtjev smatra nepotpunim, od primitka traženih informacija, donijeti rješenje o odobrenju za rad.
Uz članak 28.
Ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava propisane uvjete, Hrvatska narodna banka odbit će izdavanje odobrenja za rad.
Uz članak 29.
Propisuje razloge za ukidanje odobrenja za rad pa se tako razlikuju razlozi u kojima Hrvatska narodna banka obvezno ukida odobrenje za rad te razlozi kada Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za rad. Propisuje se da odobrenje za rad prestaje važiti danom donošenja odluke društva o prestanku društva koji je pružatelj usluge servisiranja kredita ili danom otvaranja stečajnog postupka pružatelja usluge servisiranja kredita o čemu pružatelj usluge servisiranja kredita obavještava kupca kredita najkasnije 15 dana prije namjere donošenja odluke.
Uz članak 30.
Kada postoje razlozi za ukidanje odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka donosi rješenje o ukidanju odobrenja za rad te ga dostavlja pružatelju usluge servisiranja kredita. Osim toga, Hrvatska narodna banka obavijestit će i kupca kredita s kojim je pružatelj usluge servisiranja kredita imao sklopljen ugovor i kojeg je kupac anagažirao kao pružatelja usluge servisiranja kredita.
Hrvatska narodna banka dostavlja izvršno rješenje nadležnom trgovačkom sudu te o njemu objavljuje obavijest na svojoj internetskoj stranici i u najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi u Republici Hrvatskoj. Ako je pružatelj usluge servisiranja kredita pružao prekograničnu uslugu, Hrvatska narodna banka obavještava nadležno tijelu države članice domaćina i/ili nadležno tijelo države članice u kojoj je odobren kredit.
Uz članak 31.
Ovim člankom uređeno je primanje i držanje sredstava dužnika. Pružatelj usluge servisiranja kredita može pri obavljanju aktivnosti servisiranja kredita primati i držati sredstva dužnika radi prijenosa tih sredstava na kupce kredita. Kako bi se riješilo pitanje rizika koji bi mogli nastati u slučajevima insolventnosti pružatelja usluge servisiranja kredita, na pružatelje usluge servisiranja kredita primjenjuje se dodatni zahtjev slijedom kojeg je dužan otvoriti zaseban račun u kreditnoj instituciji koji će služiti isključivo za uplatu koju izvršava dužnik radi namirenja duga iz ugovora o neprihodnosnom kreditu. Novčana sredstva na tom računu ne predstavljaju imovinu pružatelja usluge servisiranja kredita i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema pružatelju usluge servisiranja kredita. Uplatom u cijelosti ili djelomično pružatelju usluge servisiranja kredita, a koju je izvršio dužnik radi namirenja duga iz ugovora o kreditu smatra se namirenjem duga dužnika prema kupcu kredita.
Ako pružatelj usluge servisiranja kredita prilikom pružanja usluga servisiranja kredita ne namjerava primati i držati sredstva dužnika, obvezan je to navesti u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad. Ovo je bitno iz razloga što ako matična država članica pružatelja usluge servisiranja kredita (Republika Hrvatska) nije izdala odobrenje za rad u tu svrhu, tada pružatelj usluge servisiranja kredita ne može primati i držati sredstava dužnika ni u bilo kojoj državi članici domaćinu upravo zato što mu njegova matična država članica nije izdala odobrenje za rad u tu svrhu. Ako pružatelj usluge servisiranja kredita može primati i držati sredstva dužnika u svojoj matičnoj državi članici tada mu je to omogućeno i u bilo kojoj državi članici domaćinu koja dopušta primanje i držanje sredstava dužnika.
Uz članak 32.
Članak propisuje da su u slučaju kada pružatelj usluge servisiranja kredita povjerava pružanje pojedine aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita dužni sklopiti međusobni pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita. Bitno je istaknuti da pružatelj usluge servisiranja kredita ne može povjeriti pružanje svih aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita. Ugovorom pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije prenijeti odgovornost za postupanje u skladu s važećim propisima na izvoditelja usluge servisiranja kredita što znači da ostaje samostalno odgovoran da je postupanje izvoditelja usluge servisiranja kredita u skladu s važećim propisima. Pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenijeti ovlast primanja i držanja sredstava dužnika.
Uz članak 33.
Propisano je pravo pružatelja usluge servisiranja kredita na obavljanje prekograničnih aktivnosti u skladu sa izdanim odobrenjem za rad. Pružatelj usluge servisiranja kredita koji aktivnosti obavlja u državi članici domaćinu podliježe ograničenjima i zahtjevima utvrđenima u pravu Republike Hrvatske te države članice domaćina, uključujući, prema potrebi, zabranu primanja i držanja sredstava dužnika, a koji nisu povezani s drugim zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita. Ako se u skladu s pravom države članice domaćina uvedu dodatni zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, takvi dodatni zahtjevi ne primjenjuju se na pružatelje usluge servisiranja kredita koji obavljaju prekogranične aktivnosti servisiranja kredita u toj državi članici domaćinu.
Uz članak 34.
Pružanje usluge servisiranja kredita u drugoj državi članici od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz Republike Hrvatske uređeno je ovim člankom. Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, a koji namjerava na području druge države članice pružati usluge servisiranja kredita, dužan je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku uz dostavljanje propisanih informacija. Hrvatska narodna banka prosljeđuje tu informaciju nadležnom tijelu države članice domaćina o čemu obavještava pružatelja usluge servisiranja kredita. Nakon što zaprimi potvrdu o primitku tih informacija, Hrvatska narodna banka će obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita. Pružatelj usluge servisiranja kredita može započeti pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu nakon što zaprimi tu obavijesti ili u slučaju izostanka primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice domaćina, u roku od dva mjeseca od datuma slanja svih informacija nadležnom tijelu države članice domaćina, ovisno o tome što nastupi ranije.
Uz članak 35.
Odredbama ovoga članka uređeno je pružanje usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice. Ako takav pružatelj usluge servisiranja kredita namjerava pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske, a o čemu je nadležno tijelo matične države članice obavijestilo Hrvatsku narodnu banku, ona će bez odgađanja tom nadležnom tijelu poslati pisanu potvrdu o primitku informacija. Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice može započeti pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske nakon što primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o pisanoj potvrdi Hrvatske narodne banke ili u slučaju izostanka primitka te obavijesti, dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo matične države članice poslalo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci, ovisno o tome što nastupi ranije.
Uz članak 36. i 37.
Kako bi se osigurao učinkovit i djelotvoran nadzor prekograničnih pružatelja usluge servisiranja kredita, ovim Zakonom uspostavlja se okvir za suradnju između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina i, prema potrebi, nadležnih tijela države članice u kojoj je kredit odobren. Tako je omogućena razmjena informacija uz istodobno očuvanje njihove povjerljivosti, poslovne tajne, zaštite prava pojedinaca, nadzor, pružanje pomoći te obavještavanje o rezultatima nadzora i o svim poduzetim mjerama.
Uz članak 38.
Propisuje obvezu kreditne institucije koja prenosi ugovore o neprihodonosnom kreditu da obavijesti Hrvatsku narodnu banku o kupcima kredita kao i o ukupnom nepodmirenom iznosu prenesenih kreditnih portfelja, broju obuhvaćenih kredita te o tome jesu li prodajom obuhvaćeni i ugovori o kreditu sklopljeni s potrošačima. Time se osigurava transparentnost te omogućuje usklađeno i učinkovito praćenje kupoprodaje ugovora o kreditu.
Uz članak 39.
Registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita propisan je ovim člankom. Uspostavom ažuriranog javnog registra osigurava se transparentnost u pogledu broja i identiteta ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita.
Uz članak 40.
Obzirom da se ovim Zakonom uspostavlja okvir za kupce kredita, pružatelje usluge servisiranja i za izvoditelje usluge servisiranja kredita pri čemu oni moraju ispunjavati određene uvjete, nad njima je potrebno provoditi nadzor. Nadzor nad kupcem kredita i njegovim zastupnikom, pružateljem usluge servisiranja kredita te izvoditeljem usluge servisiranja kredita obavlja Hrvatska narodna banka.
Nadzor nad subjektom iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) obavlja Financijski inspektorat.
Uz članak 41.
Propisuje način na koji Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad subjektima nadzora prikupljanjem i analizom izvješća kao i informacija koje su oni obvezni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci, analizom informacija koje dostave druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj i nadležna tijela država članica domaćina te praćenjem dobivenih pokazatelja poslovanja, obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem subjekata nadzora te nalaganjem nadzornih mjera.
Uz članak 42.
Neposredni nadzor nad poslovanjem subjektima nadzora obavlja se u skladu s ovim č lankom. Nadzor se obavlja u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima se obavlja djelatnost i poslovi u vezi s kojima se provodi nadzor. Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovne dokumentacije tijekom radnog vremena subjekta nadzora, a po potrebi i izvan svog radnog vremena.
Uz članak 43.
Propisuje da se n akon obavljenog nadzora sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru. Iznimno, ako nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti ili slabosti i nedostaci u poslovanju subjekta nadzora koji zahtijevaju izricanje nadzornih mjera, zapisnik se ne sastavlja.
Uz članak 44.
Vrste nadzornih mjera propisane su ovim člankom. Hrvatska narodna banka može nadzornim mjerama naložiti nadležnom tijelu subjekta nadzora da razriješi člana upravljačkog i nadzornog tijela, privremeno zabraniti pružanje jedne ili više usluga servisiranja kredita, brisati podružnicu pružatelja usluge servisiranja kredita iz registra, naložiti ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je pružatelj usluge servisiranja kredita dobio odobrenje za rad i drugo. O izricanju mjere Hrvatska narodna banka bez odgađanja obavještava nadležni trgovački sud.
Uz članak 45.
Ovim člankom propisano je donošenje rješenja o nalaganju nadzornih mjera, a koje za cilj imaju pravodobno poduzimanje aktivnosti za zaštitu dužnika te otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Hrvatska narodna banka može rješenjem subjektu nadzora naložiti nadzorne mjere, a određuje i rok za izvršenje tih mjera. Taj rok može se produžiti temeljem obrazloženog zahtjeva subjekta nadzora.
Uz članak 46.
Hrvatska narodna banka mora se izvijestiti o izvršenju rješenja u određenom roku uz prilaganje dokaza, ako je to naložila subjektu nadzora. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naložene mjere nisu izvršene ili nisu izvršene u roku i na način kako je to naložila rješenjem, može naložiti novu nadzornu mjeru.
Uz članak 47.
Propisuje se obveza subjekta nadzora da izvještava Hrvatsku narodnu banku o promjenama vezanim za upis u sudski registar, člana upravljačkog i nadzornog tijela, prestanku pružanja pojedinih usluge servisiranja kredita i drugo. Također, dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi.
Uz članak 48.
Članak propisuje da rješenja koja donosi Hrvatska narodna banka moraju biti u pisanom obliku i obrazložena. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor.
Uz članak 49.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka nije moguće zahtijevati povrat u prijašnje stanje, a što je propisano ovim člankom.
Uz članak 50.
Osim što se ovim Zakonom u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2014/2167, dodatno se proširuje opseg Zakona te se Zakonom uređuje i pitanje kupoprodaje potraživanja iz drugih ugovora koji mogu biti predmet ugovora o ustupu tražbine (cesiji). U ovom članku definirani su pojmovi koji se odnose na takva potraživanja.
Uz članak 51.
Obveznici primjene ovoga dijela Zakona propisani su ovim člankom i odnose na vjerovnika, kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja kada su jedna od strana u ugovoru o kupoprodaji potraživanja odnosno ugovoru o servisiranju drugog potraživanja. Ovim člankom propisano je i na koga se ne odnosi ovaj Zakon, a to su potraživanja države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili prihod izvanproračunskih korisnika.
Uz članak 52.
Propisuje obveze vjerovnika vezano za dostavu obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju pa je tako vjerovnik dužan dostaviti dužniku obavijest o namjeri kupoprodaje ugovora o potraživanju 30 dana prije kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti.
Uz članak 53.
Zastupnik kupca drugog potraživanja iz treće države uređen je ovim člankom. Kada Financijski inspektorat obavlja nadzor, može uz kupca drugog potraživanja, kontaktirati i imenovanog zastupnika ili se obratiti samo tom zastupniku. Zastupnik je odgovoran za ispunjavanje obveza koje su propisane obveze kupca drugog potraživanja.
Uz članak 54.
Vjerovnik koji kupcu drugog potraživanja prodao ugovor o potraživanju dužan je dva puta godišnje Financijskom inspektoratu dostaviti OIB kupca drugog potraživanja. Također dostavlja i druge podatke kao što su ukupni nepodmireni iznos iz ugovora o potraživanju, sva prava koja pripadaju vjerovniku iz ugovora o potraživanju te broj prenesenih ugovora o drugom potraživanju kao i informaciju uključuje li prodaja ugovora o drugom potraživanju sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori o potraživanju.
Uz članak 55.
Ovim člankom propisano je da kupac drugog potraživanja može na dan kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju imenovati pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja. Pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja može povjeriti obavljanje pojedine aktivnosti usluge servisiranja drugog potraživanja trećoj osobi.
Uz članak 56.
Postupanje kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnicima propisani su ovim člankom. Nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji potraživanja, a uvijek prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac drugog potraživanja je dužan dužniku dostaviti obavijest čiji je sadržaj propisan ovim člankom. Ta obavijest mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku, na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
Uz članak 57.
Propisuje da se dužniku ne naplaćuju nikakvi troškovi povezani sa slanjem obavijesti niti ikakve naknade izvan strukture duga .
Uz članak 58.
Detaljnije se opisuje način komunikacije s dužnikom. Komunikacija se odvija pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), a obavlja se isključivo radnim danima u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati. Dužnika se ne smije kontaktirati više od jednom mjesečno za isti kredit, uz određene iznimke. Dužniku se mora omogućiti da se izjasni o kontaktiranju na radnom mjestu. Zabranjeno je kontaktiranje dužnikova poslodavca, a dužnika se ne smije posjećivati u njegovom domu.
Uz članak 59.
Postupak rješavanja prigovora dužnika kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja uređeni su ovim člankom. Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužni su uspostaviti učinkovit mehanizam za postupak rješavanja prigovora dužnika. To uključuje podnošenje pisanog prigovora kao i obradu odnosno odgovor na prigovor dužnika. Pružatelji usluge servisiranja drugog potraživanja prigovore obrađuju besplatno te vode evidenciju o prigovorima kao i mjerama koje su poduzete radi njihova rješavanja.
Uz članak 60.
Osim prigovora koji može podnijeti kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja , dužnik može podnijeti pritužbu Financijskom inspektoratu. Financijski inspektorat pozvat će kupca drugog potraživanja ili njegovog zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiraranja drugog potraživanja da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva. Ako povodom pritužbe Financijski inspektorat utvrdi da postoji osnovana sumnja da je počinjen prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga.
Uz članak 61.
Nadzor nad kupcem drugog potraživanja, pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditeljem usluge servisiranja drugog potraživanja obavlja Financijski inspektorat. Financijski inspektorat obavlja nadzor u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata.
Uz članak 62.
Kada Financijski inspektorat u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba Zakona i/ili nepravilnosti, ovlašten je poduzeti mjere i radnje propisane ovim člankom. Tako Financijski inspektora može dati pisano upozorenje ako utvrdi manje nepravilnosti i nedostatke, naložiti mjeru za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu tog subjekta nadzora u roku koji odredi i drugo.
Uz članak 63.
Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat, osobe koje rade ili su radile za Hrvatsku narodnu banku i Financijski inspektorat te revizor i druga stručna osoba kojoj je Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat povjerio obavljanje poslova dužni su čuvati tajnost svih podataka koje su saznali izvršavajući svoje ovlasti i dužnosti na temelju ovoga Zakona te ih ne smiju otkriti drugim osobama i tijelima. Ovim člankom propisane su i iznimke od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Uz članak 64.
Propisuje međusobnu suradnju Hrvatske narodne banke i Financijskog inspektorata. Suradnja obuhvaća međusobno pružanje pomoći te razmjenu podataka. Oba tijela razmjenjuju informacije i s drugim tijelima u Republici Hrvatskoj. Razmjena podataka u okviru takve suradnje ne predstavlja povredu obveze povjerljivih podataka.
Uz članke 65.
Članak propisuje suradnju nadzornih tijela država članica. Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica kad god je to potrebno za obavljanje njihovih funkcija i dužnosti. Hrvatska narodna banka određena je kao jedinstvena točka komunikacije u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela država članica.
Uz članak 66.-83.
Ovim člancima propisane su prekršajne odredbe i visine novčanih kazni za pojedine prekršaje propisane ovim Zakonom.
Uz članak 84.
Članak propisuje rokove za usklađenje s ovim Zakonom. Postojećim kupcima kredita i pružateljima usluge servisiranja kredita omogućeno je da nastave obavljanje aktivnosti servisiranja kredita u razdoblju od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, a u tom razdoblju dužni su se prilagoditi odredbama ovoga Zakona što znači da će nakon isteka šestomjesečnog roka na tržištu biti dopušteno poslovati samo pružateljima usluge servisiranja kredita koji su dobili odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom. S tim u vezi, p ravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža usluge servisiranja kredita i koja želi nastaviti s pružanjem tih usluga dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 85.
Propisuju se rokovi za izradu podzakonskih propisa.
Uz članak 86.
Ovim člankom propisuje se da će Zakon stupiti na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 16. stavaka 1. do 11. i članka 59. stavaka 1. do 9. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
PRIJEDLOG ZAKONA O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
U Republici Hrvatskoj djelatnost kupoprodaje dospjelih potraživanja može biti predmet poslovanja trgovačkog društva te se upisuje u sudski registar u skladu s propisima o klasifikaciji djelatnosti. Sukladno navedenom, subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja, poznati i pod nazivom agencije za naplatu potraživanja, posluju na temelju upisa u sudski registar, uz zadovoljavanje svih uvjeta utvrđenih propisom kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava pojedinog trgovačkog društva te se ne smatraju financijskim institucijama. Subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja specijalizirani su za naplatu dugovanja koje otkupljuju od vjerovnika, najčešće banaka, teleoperatera i komunalnih društava. Ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) vjerovnici svoja potraživanja ustupaju agencijama za naplatu potraživanja te na navedene agencije prenose i sporedna prava koja su do tada imali prema dužniku (kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl.). Drugim riječima, agencije za naplatu potraživanja prema dužnicima imaju ista prava koja su prema njima imali vjerovnici prije ustupanja potraživanja. Agencije za naplatu potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje koje im je od strane vjerovnika ustupljeno.
Subjekte koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja ne nadzire posebno i izrijekom određeno regulatorno tijelo. Ustupanje i kupoprodaja potraživanja regulirana je Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. ), Zakonom o kreditnim institucijama („Narodne novine“, br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20. i 151/22.), kao i podzakonskim propisom odnosno Odlukom o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija („Narodne novine“, br. 127/14., 24/18., 26/21. i 139/22.) koju je donijela Hrvatska narodna banka. Vezano za poslovnu praksu i postupanje agencija koje preuzimaju odnosno otkupljuju potraživanja, zabilježeni su brojni prigovori građana te je pri uređivanju aktivnosti agencija za naplatu potraživanja potrebno uzeti u obzir i zaštitu potrošača.
Na razini Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) uočena je potreba da se uredi okvir za pružatelje usluge servisiranja kredita i kupce kredita. Naime, jedna od posljedica velike financijske krize iz 2008. je bilo ogromno nagomilavanje neprihodujućih kredita (u daljnjem tekstu: NPL) u bilancama banaka u EU. Neprihodujuća izloženost definirana je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP, SL L 176, 27. 6. 2013.). Ugovor o kreditu općenito se smatra NPL-om ako prođe više od 90 dana, a da dužnik nije platio dogovorene rate ili kamatu. Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP, SL L 438, 8. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2021/2167) usklađuje pravila za pružatelje usluge servisiranja kredita i kupce kredita u pogledu prava vjerovnika iz NPL-a, a cilj joj je i razvoj sekundarnih tržišta NPL-ova u EU, uz istodobno osiguravanje da prodaja takvih kredita ne naruši prava dužnika. Države članice EU obvezne su prenijeti Direktivu 2021/2167 u nacionalne pravne sustave i objaviti do 29. prosinca 2023.
Direktiva 2021/2167 predviđa uvođenje odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, na način da su pružatelji usluge servisiranja kredita obvezni zatražiti odobrenje za rad od nadležnog nacionalnog tijela. Odobrenje za rad bit će odobreno u slučaju ispunjenja točno određenih uvjeta, u protivnom, nezadovoljavanje uvjeta predstavlja osnovu za odbijanje zahtjeva. Konkretno, Direktiva 2021/2167 predviđa da pružatelj usluge servisiranja kredita mora biti pravna osoba s registriranim sjedištem na području EU, zatim podnositelj zahtjeva mora dokazati da članovi njegova upravljačkog ili nadzornog tijela imaju dovoljno dobar ugled, odnosno da te osobe nisu pravomoćno osuđene ili protiv njih nije pokrenut kazneni postupak ili istraga za kaznena djela koja se odnose na imovinu, financijske usluge, pranje novca, lihvarstvo, prijevaru, porezna kaznena djela, kaznena djela protiv tjelesnog integriteta kao i na ostala kaznena djela u okviru prava koja se odnose na trgovačka društva, stečaj, insolventnost ili zaštitu potrošača. Također, članovi upravljačkog ili nadzornog tijela moraju posjedovati znanje i iskustvo za vođenje poslovanja na kompetentan i odgovoran način, a pravna osoba podnositelj zahtjeva mora imati razvijene mehanizme unutarnje kontrole. Nadalje, Direktiva 2021/2167 navodi da se pružatelji usluge servisiranja kredita, između ostalog, moraju pridržavati nacionalnih propisa o zaštiti potrošača te da postupanje s dužnicima mora biti u dobroj vjeri, pošteno i profesionalno uz poštivanje osobnih podataka i privatnosti dužnika, a komunikacija s dužnikom ne smije biti uznemirujuća, prisilna ili uz korištenje nedopuštenog utjecaja. Također, Direktiva 2021/2167 propisuje dužnost pružatelja usluge servisiranja kredita za uspostavom instituta evidentiranja i obrade prigovora bez naknade.
Što se tiče obveza za nacionalna nadležna tijela, Direktiva 2021/2167 predviđa da nacionalna nadležna tijela moraju provesti postupak izdavanja odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita. Nacionalna nadležna tijela dužna su u roku od 90 dana donijeti odluku o izdavanju odobrenja za rad ili odluku o odbijanju zahtjeva uz navođenje razloga za odbijanje. Uz to predviđeno je da nacionalna nadležna tijela imaju nadzorne ovlasti kao i da u određenim okolnostima mogu oduzeti odobrenje za rad pružateljima usluge servisiranja kredita. Također, moraju voditi registar svih pružatelja usluge servisiranja kredita te je pod određenim uvjetima potrebno omogućiti pružateljima usluge servisiranja kredita koji su dobili odobrenje u drugoj državi članici da djeluju na području EU.
Što se tiče poštivanja prava na informacije, Direktiva 2021/2167 predviđa da kreditne institucije moraju potencijalnim kupcima kredita dostaviti informacije o pravima vjerovnika kako bi sami mogli procijeniti vjerojatnost naplate nepodmirenog kredita, kao i da svojim nacionalnim tijelima moraju dvaput godišnje pružiti informacije kao što su podaci o kupcima kredita i ukupni nepodmireni iznos prenesenih kreditnih portfelja. S druge strane, kupci kredita koji prenose prava vjerovnika moraju dvaput godišnje nadležnim tijelima pružiti informacije o novom kupcu i informacije poput ukupnog nepodmirenog iznosa iz prenesenih ugovora.
Očekuje se da će se primjenom Direktive 2021/2167 osigurati i ujednačiti uvjeti za ulazak kupaca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita na tržište, ali i omogućiti da se temeljem odobrenja za prekogranično poslovanje djelatnosti obavljaju na cijelom jedinstvenom tržištu EU, što bi posebno unaprijedilo tržišno natjecanje u bankarskom sektoru dok bi kreditnim institucijama omogućilo prodaju kredita na konkurentnim tržištima. S druge strane, kreditne institucije bi mogle smanjiti izloženost kreditima koji su postali loši, a sredstva bi mogle preusmjeriti u nove oblike kreditiranja gospodarstva dok bi se uspostavom dodatnih mehanizama trebalo osigurati da ustupanje vjerovnikovih prava iz hipotekarnog ugovora o kreditu ili samog ugovora o kreditu trećoj osobi ne utječe na razinu zaštite potrošača.
Bolja zaštita dužnika prije i nakon kupoprodaje potraživanja, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja općenito, najvažnija su pitanja koja zahtijevaju nacionalno uređenje, budući da zakonodavstvo usvojeno na razini EU, tj. Direktiva 2021/2167 predstavlja određene prilagodbe u ovom području te ne uređuje sve aspekte koji su bitni u nacionalnim zakonodavstvima pojedinih država članica, uključujući i Republiku Hrvatsku. Iako nije riječ o financijskim institucijama, ipak je riječ o društvima koja između ostalog preuzimaju financijska potraživanja koja su bila prije pod nadzorom Hrvatske narodne banke te koja bi trebalo nastaviti pratiti.
Kako je i prethodno navedeno, uz kredite koji se preuzimaju od banaka, ugovorima o ustupanju tražbina (cesiji) preuzimaju se i druga potraživanja od vjerovnika kao što su teleoperateri, komunalna društva i dr. Ugovorom o ustupu tražbine (cesiji) vjerovnici svoja potraživanja ustupaju subjektima koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja drugog potraživanja te na njih prenose i sporedna prava koja su do tada imali prema dužniku (kao što su pravo prvenstva naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl.). To znači da subjekti koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja drugog potraživanja prema dužnicima imaju ista prava koja su prema njima imali vjerovnici prije ustupanja potraživanja. U tom smislu, pružatelji usluge servisiranja drugog potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti drugo potraživanje koje im je od strane vjerovnika ustupljeno. Vezano za poslovnu praksu i postupanje tzv. agencija za naplatu potraživanja, koje su u suštini pružatelji usluge servisiranja drugog potraživanja, zabilježeni su brojni prigovori građana pa je uz osiguravanje preduvjeta za poticanje razvoja sekundarnog tržišta, pri uređivanju aktivnosti subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja drugog potraživanja potrebno uzeti u obzir najveću moguću razinu zaštite dužnika.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Prijedlogom zakona
Imajući u vidu u uvodnom dijelu navedene propise na snazi, Direktivu 2021/2167, ali i probleme koji su se pojavili u praksi u Republici Hrvatskoj, potrebno je izraditi jedinstveni propis koji će prenijeti pravnu stečevinu u nacionalno zakonodavstvo, ali i adresirati nacionalna otvorena pitanja.
Cilj ovoga Prijedloga zakona je urediti pravila postupanja prema dužnicima prije kupoprodaje, a posebice nakon kupoprodaje potraživanja te nadzor nad radom pružatelja usluge servisiranja potraživanja. Krajnji ishod, odnosno promjena koja se očekuje primjenom ovoga propisa, je definiranje kvalitetnog zakonskog okvira kojim će se regulirati kupoprodaja i servisiranje potraživanja uz odgovarajuću zaštitu položaja dužnika i vjerovnika.
Prijedlog zakona adresirat će nekoliko važnih pitanja, a to su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja i obavijest o izvršenoj kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja, , kao i obavijest o strukturi duga.
Kroz ovaj novi zakonodavni okvir predlaže se optimalno rješenje kako bi se uredilo pitanje kupoprodaje i servisiranja potraživanja bez da se bilo koju stranu dovede u nepovoljniji položaj, ali i uređenje rada i nadzora nad subjektima koji se bave takvom djelatnošću.
3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Osnovni cilj novog zakonodavnog okvira je urediti pravila za rad subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i naplate, tj. servisiranja potraživanja, ali i pravila koja je potrebno primijeniti prije i nakon kupoprodaje potraživanja, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja. S obzirom na specifičnost poslovanja, pružateljima usluge servisiranja kredita odobrenja za njihov rad izdavat će Hrvatska narodna banka koja će ujedno vršiti i nadzor nad njihovim radom. U odnosu na pružatelje usluge servisiranja drugih potraživanja, nadzor nad njihovim radom obavljat će Financijski inspektorat Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Izvjesno je kako će uspostavom opisanog sustava biti adresirano nekoliko važnih pitanja, a to su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja i obavijest o izvršenoj kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, odnosno drugog potraživanja te obavijest o strukturi duga.
Provedba navedenih ciljeva trebala bi dovesti do jačanja pravne sigurnosti u postupcima koji uslijede nakon kupoprodaje potraživanja drugih vjerovnika na novog vjerovnika različitog od izvornog vjerovnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu Prijedloga zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
ZAKON O NAČINU, UVJETIMA I POSTUPKU SERVISIRANJA I KUPOPRODAJE POTRAŽIVANJA
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prava i obveze kupca kredita i kupca drugih potraživanja te pružatelja usluge servisiranja, odnosi s dužnicima, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad, prekogranično pružanje usluge servisiranja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona, suradnja nadležnih tijela te prekršajne odredbe.
Usklađivanje s propisima Europske unije
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 438, 8. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2021/2167).
Odnos prema drugim propisima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
(1) Ovaj Zakon ne utječe na primjenu načela ugovornog prava u odnosu na ugovore o kreditu i ugovore o drugim potraživanjima na koje se primjenjuje ili na prava koje se temelje na Uredbi (EZ) br. 593/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze (Rim I) i Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima ili na prava iz propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju potrošački krediti, propisa kojim se uređuju stambeno potrošački krediti, propisa kojim se uređuje ovrha i osiguranje i propisa koji uređuje vlasništvo i druga stvarna prava.
(2) Ovaj Zakon ne utječe na zahtjeve koji se odnose na poslove servisiranja kredita kada je kupac kredita subjekt s posebnom namjenom u sekuritizaciji, kako je definirano Uredbom (EU) br. 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavljanje posebnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju kao pomoć u oporavku od krize uzrokovane COVID-19 (SL L 116, 6. 4. 2021.), pod uvjetom da taj zakon:
Načelo ravnopravnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
(1) Kupac kredita i kupac drugog potraživanja imaju ista prava prema dužniku koja je prema njemu imao vjerovnik prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodnosnog kredita, odnosno ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, a dužnik u odnosu prema kupcu kredita i kupcu drugog potraživanja ne smije biti pravno ili stvarno u nepovoljnijem položaju.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita ili izvoditelj usluge servisiranja kredita imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti potraživanje po kreditu.
(3) U smislu stavka 1. ovoga članka kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja ili izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja imaju pravo stupiti u kontakt s dužnikom i od njega naplatiti drugo potraživanje.
Načelo poštenog i profesionalnog postupanja prema potrošaču
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
Kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, odnosno kupac drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužni su u svojim odnosima s potrošačem postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom te poštivati i štititi osobne podatke, kao i privatnost dužnika.
Načelo zabrane nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s potrošačem i drugima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
(1) Nepoštena poslovna praksa je zabranjena, a kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita, izvoditelju usluge servisiranja kredita, odnosno kupcu drugog potraživanja , pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja je osobito zabranjeno kontaktirati potrošača na neprimjeren način, uznemiravati potrošača, vršiti prisilu prema potrošaču ili nedopušteno utjecati na potrošača te mu je zabranjeno kontaktirati, uznemiravati, vršiti prisilu ili nedopušteno utjecati na članove kućanstva potrošača, susjede, rodbinu i druge osobe s njim povezane.
(2) Poslovna praksa je nepoštena:
(3) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati potrošača, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku koju inače ne bi donio, a posebno ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne potrošaču.
(4) Poslovna praksa smatra se agresivnom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja korištenjem uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja potrošača te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o postupanju koju inače ne bi donio.
(5) Prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući silu ili prijetnju ili nedopušten utjecaj iz stavka 4. ovoga članka vodit će se računa o:
(6) Agresivnom poslovnom praksom smatraju se sljedeći postupci:
(7) Teret dokaza o istinitosti činjeničnih tvrdnji u vezi s poslovnom praksom je na kupcu kredita, pružatelju usluge servisiranja kredita, izvoditelju usluge servisiranja kredita, odnosno kupcu drugog potraživanja, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja.
Korištenje pojmova s rodnim značenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 7.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
KUPOPRODAJA NEPRIHODONOSNIH KREDITA
GLAVA I.
Opće odredbe o pojmovima koji se koriste u ovom dijelu Zakona i području primjene
Pojmovi
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 8.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju sljedeće značenje:
21. vjerovnik je kreditna institucija koja je odobrila kredit ili kupac kredita u skladu s ovim Zakonom.
Sudužnici i jamci
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 9.
Sve obveze koje je dužan ispuniti prema dužniku, a koje su propisane ovim Zakonom, kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja kredita iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona dužan je ispuniti i prema sudužniku ili jamcu iz pojedinog ugovora o neprihodonosnom kreditu.
Opća odredba o primjeni ovoga dijela Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 10.
Kreditnoj instituciji dopušteno je sklopiti ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita samo kupcu kredita iz ovoga dijela Zakona i sukladno odredbama ovoga dijela Zakona.
Područje primjene
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 11.
(1) Ovaj dio Zakona primjenjuje se na sljedeće subjekte:
(2) Ovaj dio Zakona ne primjenjuje se na:
a) kreditna institucija sa sjedištem u Europskoj uniji
b) društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje ima odobrenje za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja te društvo za upravljanje koje ima odobrenja za rad u skladu s propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju
c) pravna osoba koja je vjerovnik u smislu propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ima odobrenje Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske kada provodi servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu za koje je prethodno bila izvorni vjerovnik, a koja nije institucija iz očke a) ovoga podstavka
GLAVA II.
Odnosi s dužnicima
POGLAVLJE I.
Sustav obavještavanja i način komunikacije
Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 12.
(1) Kreditna institucija je dužna najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu dužniku dostaviti obavijest o ukupnom stanju duga na dan slanja obavijesti, kao i strukturu duga prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi te informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu i navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija u sanaciji nije dužna dostaviti obavijest iz stavka 1. ovoga članka kada kupoprodaju ugovora o kreditu provodi u svrhu sanacije.
(3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom te dostavljena dužniku ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika.
(4) Ako između kreditne institucije i dužnika nije ugovoren način komunikacije, obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija je dužna dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
Dostava obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 13.
(1) Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac kredita dužan je dužniku dostaviti obavijest sa sljedećim podacima:
a) informaciju o kupoprodaji koja je izvršena uključujući i datum sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita
b) o sklopljenom ugovoru o servisiranju kredita i datum njegova sklapanja
c) identifikacijske i kontakt podatke kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita ili imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona
d) presliku odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, izdanom u skladu s člankom 25. ovoga Zakona
e) ako je primjenjivo, identifikacijske i kontakt podatke izvoditelja usluge servisiranja kredita
f) vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili kod pružatelja usluge servisiranja kredita i, po potrebi, izvoditelja usluge servisiranja kredita od koje dužnik može dobiti potrebne informacije ili izjaviti prigovor
g) informaciju o iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, uz navođenje ukupnog stanja duga i strukturu duga prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi
h) izjavu kojom se potvrđuje da se u vezi s prenesenim ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita nadalje primjenjuje cjelokupno relevantno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, prije svega ono koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo
i) naziv, adresu i kontakt podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici Europske unije u kojoj se nalazi prebivalište ili registrirano sjedište dužnika, a kojem dužnik može podnijeti pritužbu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je kupac kredita imenovao subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili ako je sklopio ugovor s pružateljem usluge servisiranja, obavijest iz stavka 1. ovoga članka dužniku je dužan dostaviti imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona odnosno pružatelj usluge servisiranja.
(3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelj usluge servisiranja dužan je u svakoj komunikaciji s dužnikom navesti kontakt podatke o osobi iz stavka 1. točke f) ovoga članka.
(4) U slučaju imenovanja novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili novi pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku poslati obavijest s uključenim informacijama iz stavka 1. točaka b), c), d) i f) ovoga članka.
(5) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljena razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između kreditne institucije i dužnika.
(6) Ako između kreditne institucije i dužnika nije bio ugovoren način komunikacije, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
(7) Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze koje su propisane drugim propisima, a koje se odnose na obavještavanje dužnika.
Troškovi slanja obavijesti i naknada
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 14.
Troškove slanja obavijesti koje je kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan dostaviti dužniku u skladu s ovim Zakonom, niti ikakve naknade izvan strukture duga, ne smije snositi dužnik.
Komunikacija kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita s dužnikom
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 15.
(1) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja kredita i izvoditelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunicirati s dužnikom telefonom, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke).
(2) Kupcu kredita, imenovanom subjektu za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja kredita i izvoditelju usluge servisiranja kredita dopušteno je komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka obavljati isključivo radnim danom u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati.
(3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije kontaktirati dužnika više od jednom tijekom istog mjeseca za isti ugovor o neprihodnosnom kreditu, osim u sljedećim slučajevima:
(4) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije kontaktirati dužnika na radnom mjestu bez njegovoga izričitog pisanog pristanka niti smije kontaktirati njegova poslodavca.
(5) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2., podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne smije posjećivati dužnika u njegovom domu, osim u slučaju i mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze.
POGLAVLJE II.
Rješavanje prigovora i pritužbi
Postupak rješavanja prigovora dužnika
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 16.
(1) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte ili elektroničke pošte.
(2) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita može omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora i putem drugih sredstava komunikacije koja omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju.
(3) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u svojim poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici ako je uspostavljena.
(4) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je, bez odgode, u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili na način određen stavkom 2. ovoga članka potvrditi primitak prigovora iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku dostaviti odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od deset dana od dana zaprimanja prigovora i to pisanim putem ili, ako je tako ugovoreno između kupca kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita pružatelja usluge servisiranja kredita i dužnika, na drugom trajnom mediju, jasno se izjašnjavajući prihvaća li osnovanost prigovora potrošača.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ne može dati odgovor u roku iz stavka 5. ovoga članka iz razloga na koje nije mogao utjecati, kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je dužniku u tom roku dostaviti obavijest u kojemu se navode razlozi kašnjenja odgovora na prigovor, kao i navesti rok do kojega će dužnik primiti konačan odgovor koji ne smije biti duži od 35 dana od dana zaprimanja prigovora.
(7) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Hrvatskoj narodnoj banci.
(8) Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Ministarstvu financija, Financijskom inspektoratu (u daljnjem tekstu: Financijski inspektorat) .
(9) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je izraditi i primjenjivati primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika te ih učiniti dostupnim dužniku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom.
(10) Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je prigovore dužnika obrađivati bez naknade te voditi evidenciju o svim podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju sa svakim pojedinim prigovorom.
(11) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita koji posluje na temelju prava poslovnog nastana, prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi se podružnici ili izvoditelju usluge servisiranja kredita, a obveze iz stavaka od 3. do 10. ovoga članka odnose se na podružnicu odnosno izvoditelja usluge servisiranja kredita.
(12) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi subjektima nadzora Hrvatske narodne banke.
(13) Ministar nadležan za financije pravilnikom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora koje dužnik podnosi imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona.
Pritužba Hrvatskoj narodnoj banci i Financijskom inspektoratu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 17.
(1) Dužnik može Hrvatskoj narodnoj banci uputiti pritužbu protiv kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita ako smatra da postupaju protivno odredbama ovoga Zakona.
(2) Nakon zaprimanja pritužbe iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka pozvat će kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i izvoditelja usluge servisiranja kredita na kojeg se ta pritužba odnosi da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva, osim ako iz same pritužbe i podataka poznatih Hrvatskoj narodnoj banci proizlazi da pritužba nije osnovana.
(3) Kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužan je u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti dulji od deset dana od dana primitka poziva, dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva.
(4) Ako povodom pritužbe Hrvatska narodna banka utvrdi da postoji osnovana sumnja da je kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita postupio protivno odredbama ovoga Zakona i time počinio prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga, odnosno postupit će u skladu s propisom kojim se uređuje prekršajni postupak.
(5) Nakon provedenog nadzora Hrvatska narodna banka obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama bez odgode.
(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pritužbe protiv podružnica i zastupnika pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanih u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pružaju na temelju prava na poslovni nastan.
(7) Ako Hrvatska narodna banka primi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona koristeći se slobodom pružanja usluga, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice.
(8) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način odnose na upućivanje pritužbi Financijskom inspektoratu protiv imenovanog subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona ako dužnik smatra da postupa protivno odredbama ovoga Zakona.
GLAVA III.
Kupci kredita
Pravo na informacije iz ugovora o kreditu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 18.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je potencijalnom kupcu kredita dati potrebne informacije o pravima koja kao vjerovnik ima iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te, ako je primjenjivo, o predmetu zaloga kako bi se potencijalnom kupcu kredita omogućilo da provede vlastitu procjenu vrijednosti prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu te o vjerojatnosti povrata vrijednosti iz tog ugovora prije sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da potencijalni kupac neprihodonosnog kredita s podacima iz stavka 1. ovoga članka postupa u skladu s odredbama o bankovnoj tajni i povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.
Obveze kupca kredita
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 19.
(1) Kupac kredita koji ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita dužan je imenovati subjekta za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem.
(2) Ako kupac kredita nema registrirano sjedište u Europskoj uniji, njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona dužan je imenovati jednu od osoba iz stavka 1. ovoga članka, osim ako je sam zastupnik subjekt iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s:
i. fizičkim osobama, uključujući potrošače i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost ili
ii. mikro, malim i srednjim poduzećima kako je uređeno propisom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.
(3) Kupac kredita ne podliježe dodatnim zahtjevima pri sklapanju ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kreditu osim onih zahtjeva koji su propisani odredbama ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, propisa kojim se uređuje vlasništvo i druga stvarna prava te kaznenog prava.
(4) Na kupca kredita, nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita, nastavlja se primjenjivati relevantno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske, posebno ono kojim se uređuje provedba ugovora, zaštita potrošača, prava dužnika, odobravanje kredita, pravila o bankovnoj tajni i kazneno pravo.
(5) Sklapanje ugovora o kupoprodaji neprihodnosnog kredita ne utječe na razinu zaštite potrošača i drugih dužnika propisanim pravom Europske unije i pravom Republike Hrvatske te propisima o insolventnosti, ne dovodeći u pitanje nacionalna i međunarodna pravila o zadužnicama i mjenicama.
(6) Odredbama ovoga Zakona ne utječe se na ovlasti u pogledu kreditnih registara, uključujući i ovlast da se od kupaca kredita zahtijeva informacija o pravima vjerovnika iz ugovora o kreditu i njegovu izvršenju.
(7) Pružatelj usluge servisiranja kredita ili imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona dužan je ispunjavati u ime i za račun kupca kredita obveze kupca kredita prema dužniku propisane odredbama iz ovoga dijela Zakona.
(8) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, nije imenovao pružatelja usluge servisiranja kredita ili imenovanog subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, kupac kredita ili njegov zastupnik i dalje podliježu obvezama iz stavka 6. ovoga članka.
Angažiranje pružatelja usluga servisiranja kredita ili drugih subjekata
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 20.
(1) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona imenuje subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi pružanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita, najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita.
(2) Ako kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona imenuje subjekta koji nije onaj o kojem je poslana obavijest u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, o tome obavješćuje Hrvatsku narodnu banku najkasnije na datum te promjene te navodi identitet i adresu novoga subjekta kojeg je imenovao radi obavljanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita.
(3) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina, nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren i nadležnom tijelu matične države članice novoga pružatelja usluge servisiranja kredita, ako novi pružatelj usluge servisiranja kredita nema sjedište u Republici Hrvatskoj, dostaviti informacije primljene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
Ugovorni odnos između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 21.
(1) Kupac kredita koji samostalno ne obavlja servisiranje kredita dužan je s imenovanim pružateljem usluge servisiranja kredita koji obavlja djelatnost pružanja usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske sklopiti ugovor o servisiranju kredita.
(2) Kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita dužni su u ugovoru o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka ugovoriti:
a) detaljan opis usluga servisiranja kredita koje će pružati pružatelj usluge servisiranja kredita
b) iznos naknade za pružanje usluge servisiranja kredita koji pripada pružatelju usluge servisiranja kredita ili način izračuna te naknade
c) slučajeve u kojima pružatelj usluge servisiranja kredita može zastupati kupca kredita u odnosu prema dužniku
d) obvezu kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita da svoje obveze izvršavaju sukladno pravu Europske unije i pravu Republike Hrvatske koje se primjenjuje na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, zaštitu potrošača i zaštitu osobnih podataka
e) da će u odnosu s dužnikom postupati pravedno i razborito u skladu s odredbama ovoga Zakona i
f) da se pružatelj usluge servisiranja kredita obvezuje obavijestiti kupca kredita o izvoditelju usluge servisiranja kredita prije nego što mu povjeri obavljanje pojedine usluge servisiranja kredita.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati deset godina od datuma raskida ili isteka ugovora o servisiranju kredita iz stavka 1. ovoga članka:
(4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka dužan je dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci uvijek kada Hrvatska narodna banka to zatraži.
Zastupnik kupca kredita iz treće države
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 22.
(1) Kupac kredita koji nema prebivalište, odnosno registrirano sjedište, u Europskoj uniji dužan je imenovati, u pisanom obliku, zastupnika koji ima registrirano sjedište u Europskoj uniji.
(2) Kada Hrvatska narodna banka obavlja nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona ili kada na drugi način poduzima radnje u svrhu postupanja u skladu s ovlastima iz ovoga dijela Zakona može, uz kupca kredita, kontaktirati i zastupnika imenovanog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se obratiti samo tom zastupniku.
(3) Zastupnik imenovan u skladu sa stavkom 1. ovoga članka odgovoran je za ispunjavanje obveza iz ovoga Zakona kojim su propisane obveze kupca kredita.
Obavještavanje Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 23.
(1) Kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, koji je prodao ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita na području Republike Hrvatske, dužan je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o osobnom identifikacijskom broju (u daljnjem testu: OIB) pravnog subjekta novoga kupca kredita ili, ako je primjenjivo, njegova zastupnika imenovanog u skladu s člankom 22. ovoga Zakona.
(2) Ako novi kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona nemaju OIB, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, dužan je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke:
(3) Uz podatke iz stavaka 1. ili 2. ovoga članka kupac kredita ili , njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, dužan je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke:
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona dužan je podatke iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska narodna banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.
(5) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu države članice domaćina ili nadležnom tijelu matične države članice novoga kupca kredita dostaviti informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, kao i svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti.
GLAVA IV.
Odobrenje za rad pružatelju usluge servisiranja kredita
POGLAVLJE I.
Uvjeti za pružanje usluga servisiranja kredita
Opći zahtjevi
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 24.
(1) Pružatelj usluge servisiranja kredita sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može pružati usluge servisiranja kredita ako je za pružanje usluga servisiranja kredita dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(2) Pored pružanja usluga servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita može obavljati i bilo koju drugu djelatnost pod uvjetom da obavljanje te djelatnosti ne narušava mogućnost pružatelja usluge servisiranja kredita da postupa u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Kupac kredita koji je pravna osoba može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenim s potrošačem ako je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kupac kredita koji je pravna osoba i kao vjerovnik sam obavlja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenim s pravnom osobom ne treba dobiti odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.
(5) Imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) može pružati usluge servisiranja kredita pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka kada usluge servisiranja kredita obavlja u odnosu na ugovore o neprihodnosnom kreditu u kojima nije vjerovnik ili nije bio izvorni vjerovnik.
(6) Na kupca kredita iz stavka 3. ovoga članka odnose se sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose i na pružatelja usluge servisiranja kredita.
(7) Kupac kredita koji je fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu ne može kao vjerovnik sam obavljati usluge servisiranja kredita već mora angažirati pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Uvjeti za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 25.
(1) Podnositelju zahtjeva izdaje se odobrenje za rad za pružanje usluga servisiranja kredita (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad), ako ispunjava sve sljedeće uvjete:
(2) Pri ocjenjivanju dobrog ugleda iz stavka 1. podstavaka 2. i 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka osobito će voditi računa o sljedećim okolnostima:
1. je li osoba pravomoćno osuđena ili je protiv nje pokrenuta istraga ili se protiv nje vodi kazneni postupak za neko od sljedećih kaznenih djela:
a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira („Narodne novine„ br. 84/02. i 138/06.)
c) kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala („Narodne novine“, br. 152/08.)
d) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kazneno djelo povrede ravnopravnosti (članak 125.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode (članak 136.), kazneno djelo otmice (članak 137.), kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (članak 144.a), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama (članak 190.) i kazneno djelo omogućavanja trošenja droga (članak 191.), kazneno djelo uništenja ili oštećenja javnih naprava (članak 216.), kazneno djelo uništenja, oštećenja ili zlouporabe znakova za opasnost (članak 218.), kazneno djelo zlouporabe radioaktivnih tvari (članak 219.), kazneno djelo rukovanja općeopasnim tvarima (članak 220.), kazneno djelo napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu (članak 223.), kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom (članak 224.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kazneno djelo računalnoga krivotvorenja (članak 270.), kazneno djelo računalne prijevare (članak 271.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303.), kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma (članak 326.), kazneno djelo zločinačkog udruženja (članak 328.), kazneno djelo počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja 2) (članak 329.), kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari (članak 331.), kazneno djelo izrade, nabavljanja, posjedovanja ili davanja na uporabu sredstava za zlouporabu bezgotovinskih instrumenata plaćanja (članak 331.a), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII.) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br.125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22.)
e) kaznena djela iz propisa kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava
f) kaznena djela iz propisa kojim se uređuju investicijski fondovi ili
g) kaznena djela iz propisa kojim se uređuje računovodstvo
2. je li kod osobe zbog počinjenja većeg broja lakših djela koja pojedinačno ne narušavaju dobar ugled narušen dobar ugled
3. upućuje li dosadašnji profesionalni rad osobe na korektno ponašanje, transparentno postupanje i suradnju s nadležnim tijelima i
4. ima li osoba ili je imala značajne poslovne udjele odnosno je li obavljala funkciju u upravljačkom ili nadzornom tijelu ili neku drugu rukovodeću funkciju prije nego što je nad društvom provedena predstečajna nagodba, otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji, pokrenut postupak izvanredne uprave ili je ukinuto odobrenje za rad, uzimajući u obzir utjecaj osobe na nastanak tih događaja.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 26.
(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva prilaže sljedeće:
a) podatak o tvrtki i adresi sjedišta pravne osobe, matični broj subjekta i OIB
b) podatak o identitetu osobe za kontakt podnositelja zahtjeva i dokaz o tim podacima
c) presliku statuta, izjave o osnivanju odnosno presliku društvenog ugovora podnositelja zahtjeva
d) dokaz o identitetu članova upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva te dokaze o tome da imaju dobar ugled i odgovarajuće znanje i iskustvo
e) podatak o identitetu za osobe koje su imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, identitet za osobe koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelji udjela podnositelja zahtjeva uz iznos njihovih udjela te dokaz o tome da imaju dobar ugled
f) podatke o tome jesu li članovi upravljačkog i nadzornog tijela te imatelji kvalificiranog udjela u podnositelju zahtjeva odnosno, u slučaju da nema imatelja kvalificiranog udjela, osobe koje su deset najvećih dioničara odnosno imatelja udjela pravomoćno osuđeni za neko od kaznenih djela ili za neki od prekršaja iz članka 25. ovoga Zakona, a ako jesu, za koja kaznena djela i koje prekršaje te kad je nastupila pravomoćnost presude te uvjerenje da protiv tih osoba nije pokrenuta istraga ili da se protiv njih ne vodi kazneni postupak za kaznena djela iz članka 25. ovoga Zakona
g) opis sustava upravljanja iz članka 25. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona iz kojih je vidljivo da su navedeni sustavi upravljanja, mehanizmi i postupci unutarnjih kontrola razmjerni, primjereni, pouzdani i dostatni
h) politiku iz članka 25. stavka 1. podstavka 6. ovoga Zakona
i) opis unutarnjih postupaka kojima se osigurava evidentiranje i obrada dužnikovih prigovora iz članka 25. stavka 1. podstavka 7. ovoga Zakona
j) ugovor s izvoditeljem usluge servisiranja kredita iz članka 32. ovoga Zakona, ako je ugovor sklopljen
k) suglasnost podnositelja zahtjeva da se u svrhu postupka izdavanja odobrenja za rad i provođenja nadzora sukladno odredbama ovoga Zakona dopušta uvid i dobivanje podataka iz službenih evidencija u vezi s ispunjavanjem uvjeta za pružanje usluga servisiranja kredita sukladno odredbama ovoga Zakona
l) ako namjerava obavljati naplatu, dokaz o otvorenom zasebnom računu u kreditnoj instituciji za uplatu novčanih sredstava od strane dužnika, a koja sredstva će čuvati do njihova usmjeravanja prema kupcu kredita, pod uvjetima dogovorenim s kupcem kredita.
(2) Podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj, kojim se dokazuje dobar ugled osoba iz stavka 1. točaka d) i e) ovoga članka, pribavlja Hrvatska narodna banka iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva, a za kaznena djela i prekršaje na području Europske unije, iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu s propisom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(3) Podatkom iz stavka 1. točke f) ovoga članka za osobe iz stavka 1. točaka d) i e) ovoga članka koji se odnosi na pravomoćnu osuđivanost za kaznena djela i prekršaje u drugim državama koji u svom biću odgovaraju onima iz članka 25. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona smatrat će se podatak iz kaznene odnosno prekršajne evidencije nadležnog tijela odgovarajuće države ili, ako se takav podatak prema propisima te države ne može dobiti, izjava fizičke osobe na koju se podatak odnosi koja nije starija od 90 dana.
(4) Osim informacija i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dostavlja informacije koje zatraži Hrvatska narodna banka u svrhu pojašnjenja, a koje ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja za rad.
(5) Tijekom postupka povodom zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je, bez odgode, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na informacije i dokumentaciju dostavljenu prema stavcima 1. i 4. ovoga članka, a najkasnije u roku od sedam dana od nastanka izmjena.
(6) Pri podnošenju zahtjeva podnositelj zahtjeva dužan je Hrvatskoj narodnoj banci platiti naknadu za obradu zahtjeva.
(7) Sve odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na zahtjev koje je podnijelo društvo u osnivanju.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje uvjete iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona koje podnositelj zahtjeva mora zadovoljiti u cilju dobivanja odobrenja za rad, razloge za odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, dokumentaciju koju je potrebno priložiti zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i visinu naknadu za izdavanje odobrenja za rad.
Rok za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 27.
(1) Hrvatska narodna banka će u roku od 45 dana od primitka zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad provesti provjeru potpunosti toga zahtjeva.
(2) Hrvatska narodna banka u roku od 90 dana od primitka potpunog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ili, ako se zahtjev za izdavanje odobrenja za rad smatra nepotpunim, od primitka traženih informacija, donosi rješenje kojim podnositelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad odobrava pružanje usluge servisiranja kredita i upisuje ga u registar iz članka 39. ovoga Zakona ako na temelju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, dostavljene dokumentacije i informacija iz članka 26. ovoga Zakona te informacija kojima raspolaže ocijeni da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 25. ovoga Zakona.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 28.
Hrvatska narodna banka rješenjem će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad ne ispunjava uvjete iz članka 25. ovoga Zakona.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 29.
(1) Hrvatska narodna banka rješenjem će ukinuti odobrenje za rad:
a) ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne započne s pružanjem najmanje jedne aktivnosti pružanja usluga servisiranja za koje je dobio odobrenje za rad u roku od 12 mjeseci od dana dostave odobrenja za rad
b) ako pružatelj usluge servisiranja kredita Hrvatskoj narodnoj banci u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad
c) ako pružatelj usluge servisiranja kredita samostalno prestane pružati sve usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad dulje od 12 mjeseci neprekidno
d) ako u slučaju provedene obnove postupka utvrdi da je odobrenje za rad doneseno na temelju neistinitih ili netočnih podataka ili izjava bitnih za donošenje tog rješenja
e) ako pružatelj usluge servisiranja kredita prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobio odobrenje za rad ili
f) ako je nadzorom utvrđena ozbiljna povreda odredaba ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, propisa države članice domaćina u kojoj pruža uslugu servisiranja ili države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit, a koji uređuju pružanje usluge servisiranja kredita ili propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(2) Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za rad:
a) ako pružatelj usluge servisiranja kredita na bilo koji način onemogućuje obavljanje nadzora nad svojim poslovanjem
b) ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne izvršava nadzorne mjere koje je naložila Hrvatska narodna banka ili
c) ako pružatelj usluge servisiranja kredita ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o značajnim promjenama uvjeta na temelju kojih je doneseno odobrenje za rad.
(3) Odobrenje za rad prestaje važiti:
(4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je najkasnije 15 dana prije namjere donošenja odluke iz stavka 3. točke 1. ovog članka o tome obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka 21. ovoga Zakona.
(5) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je obavijestiti kupca kredita s kojim ima sklopljen ugovor iz članka 21. ovoga Zakona o svakom podnesenom prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka.
Rješenje o ukidanju odobrenja za rad
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 30.
(1) Hrvatska narodna banka dostavlja bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja, pružatelju usluge servisiranja kredita rješenje o ukidanju odobrenja za rad.
(2) O donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka obavijestit će kupca kredita s kojim je pružatelj usluge servisiranja kredita imao sklopljen ugovor i kojeg je kupac anagažirao kao pružatelja usluge servisiranja kredita.
(3) Hrvatska narodna banka izvršno rješenje o ukidanju odobrenja za rad bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od izvršnosti rješenja, dostavlja nadležnom trgovačkom sudu te o njemu objavljuje obavijest na svojim internetskim stranicama i u najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi u Republici Hrvatskoj.
(4) Ako je pružatelj usluge servisiranja kredita pružao uslugu u skladu s člankom 33. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka obavijest o donošenju rješenja o ukidanju odobrenja za rad, bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja, dostavlja nadležnom tijelu države članice domaćina i/ili nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je odobren kredit ako ona nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(5) U slučaju ukidanja odobrenja za rad pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je odmah po primitku rješenja iz stavka 1. ovoga članka prestati pružati usluge servisiranja kredita.
Primanje i držanje sredstava dužnika
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 31.
(1) Pružatelju usluge servisiranja kredita dopušteno je pri obavljanju aktivnosti servisiranja kredita primanje i držanje sredstava dužnika radi prijenosa tih sredstava na kupca kredita.
(2) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je otvoriti zaseban račun u kreditnoj instituciji koji će služiti isključivo za uplatu koju izvršava dužnik radi namirenja duga iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, a isplata s tog računa može se izvršiti samo na račun kupca kredita pod uvjetima koji su ugovoreni između pružatelja usluge servisiranja kredita i kupca kredita.
(3) Novčana sredstva iz stavka 2. ovoga članka ne predstavljaju imovinu pružatelja usluge servisiranja kredita i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema pružatelju usluge servisiranja kredita.
(4) Uplatom u cijelosti ili djelomično prema pružatelju usluge servisiranja kredita, a koju je dužnik izvršio radi namirenja duga iz ugovora o kreditu smatra se namirenjem duga dužnika prema kupcu kredita.
(5) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je u papirnatom obliku ili putem drugih sredstva komunikacije koja omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju dužniku dostaviti potvrdu o ispunjavanju obveze prilikom svakog zaprimanja sredstava od dužnika uz obvezno navođenje primljenog iznosa.
(6) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita prilikom pružanja usluga servisiranja kredita ne namjerava primati i držati sredstva dužnika, obvezan je tu namjeru navesti u svojem zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad.
Povjeravanje usluge servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 32.
(1) U slučaju kada pružatelj usluge servisiranja kredita povjerava pružanje pojedine aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita dužan je s izvoditeljem usluge servisiranja kredita sklopiti pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita.
(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije prenijeti odgovornost za postupanje u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima na izvoditelja usluge servisiranja kredita već ostaje odgovoran za postupanje izvoditelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita može povjeriti izvršavanje pojedine aktivnosti pružanja usluge servisiranja kredita izvoditelju usluge servisiranja kredita samo ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka:
a) ugovara da je izvoditelj usluge servisiranja kredita obvezan postupati u skladu s odredbama ovoga Zakona, podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim primjenjivim propisima
b) nije izvoditelju usluge servisiranja kredita povjerio pružanje svih usluga servisiranja kredita
c) ne mijenja ugovorni odnos iz ugovora koji je sklopio s kupcem kredita ni obveze koje kao pružatelj usluge servisiranja kredita ima prema kupcu kredita ili dužniku
d) povjeravanje aktivnosti servisiranja kredita ne utječe na njegovu obvezu da kontinuirano ispunjava sve uvjete za izdavanje odobrenja za rad iz članka 25. ovoga Zakona
e) ne sprječava Hrvatsku narodnu banku u provedbi nadzora pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom
f) omogućuje pružatelju usluge servisiranja kredita da ima svakodobni izravan pristup svim relevantnim informacijama o povjerenim aktivnostima servisiranja kredita koje izvršava izvoditelj usluge servisiranja kredita.
(4) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je osigurati da u slučaju raskida ili po isteku ugovora o povjeravanju pružanja usluge servisiranja kredita ima stručna znanja i resurse kako bi mogao samostalno obavljati aktivnosti usluge servisiranja kredita koje je ugovorno povjerio izvoditelju usluge servisiranja kredita.
(5) Pružatelj usluge servisiranja dužan je paziti da se eksternalizacija aktivnosti servisiranja kredita ne provodi na način kojim se narušava kvaliteta unutarnjih kontrola pružatelja usluge servisiranja kredita ni pouzdanost ili kontinuitet njegovih kreditnih usluga.
(6) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je prije povjeravanja svojih aktivnosti servisiranja kredita u skladu sa stavkom 1. ovoga članka o svojoj namjeri obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i, po potrebi, nadležno tijelo države članice domaćina.
(7) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je voditi i čuvati dokumentaciju o uputama dostavljenima izvoditelju usluge servisiranja kredita u skladu s uvjetima utvrđenima primjenjivim pravom u Republici Hrvatskoj, te ugovor iz stavka 1. ovoga članka deset godina od datuma raskida ili isteka tog ugovora.
(8) Pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su informacije iz stavka 7. ovoga članka dati na uvid Hrvatskoj narodnoj banci uvijek kada Hrvatska narodna banka to zatraži.
(9) Pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenijeti ovlast primanja i držanja sredstava dužnika.
POGLAVLJE II.
Prekogranično pružanje usluge servisiranja kredita
Načini prekograničnog pružanja usluga
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 33.
(1) Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je od Hrvatske narodne banke dobio odobrenje za rad može na području druge države članice Europske unije pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje za rad.
(2) Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može, pod uvjetima određenim ovim Zakonom, na području Republike Hrvatske pružati usluge servisiranja kredita za koje je dobio odobrenje u matičnoj državi članici.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita prekogranično može pružati usluge za koje je ovlašten na području matične države članice, neovisno o ograničenjima ili zahtjevima koji su utvrđeni pravom Republike Hrvatske, uključujući, po potrebi, zabranu primanja i držanja sredstava dužnika, a koji nisu povezani s drugim zahtjevima iz odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita ili s onima koji su uspostavljeni za ponovno pregovaranje o uvjetima koji se odnose na prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu.
Pružanje usluge servisiranja kredita u drugoj državi članici Europske unije od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 34.
(1) Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, a koji namjerava na području druge države članice Europske unije pružati usluge servisiranja kredita, dužan je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:
(3) Hrvatska narodna banka proslijedit će informacije iz primljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka o namjeri prekograničnog pružanja usluge servisiranja kredita nadležnom tijelu države članice domaćina u roku od 45 dana od dana primitka potpunih i točnih informacija i o datumu slanja obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita u roku od 14 dana od dana prosljeđivanja tih informacija.
(4) Hrvatska narodna banka će od nadležnog tijela države članice domaćina kojem je uputila informacije iz stavka 3. ovoga članka zatražiti dostavljanje pisane potvrde o primitku tih informacija i o datumu primitka te potvrde u roku od 14 dana od dana zaprimanja te potvrde obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita.
(5) Hrvatska narodna banka prosljeđuje informacije iz primljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka o namjeri prekograničnog pružanja usluge servisiranja kredita i nadležnom tijelu države članice Europske unije u kojoj je kredit odobren, ako ona nije ista kao država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(6) Pružatelj usluge servisiranja kredita može započeti pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu nakon sljedećeg, ovisno o tome što nastupi ranije:
(7) Pružatelj usluge servisiranja kredita dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj naknadnoj promjeni podataka iz stavka 2. ovoga članka u kojem slučaju Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo provodi postupak iz stavaka 3. do 6. ovoga članka.
(8) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje način podnošenja obavijesti o prekograničnom poslovanju.
Pružanje usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 35.
(1) Ako pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije namjerava pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske, a nadležno tijelo matične države članice o tome je poslalo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci s informacijama koje u sadržaju odgovaraju informacijama iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka će bez odgode tom nadležnom tijelu poslati pisanu potvrdu o primitku informacija.
(2) Hrvatska narodna banka postupa u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i kada primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o svim promjenama podataka u odnosu na pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije koji prekogranično pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske.
(3) Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije može započeti pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske nakon sljedećeg, ovisno o tome što nastupi ranije:
POGLAVLJE III.
Suradnja nadležnih tijela u nadzoru prilikom prekograničnog pružanja usluga
Suradnja u provedbi nadzora pružatelja usluge servisiranja kredita koji pruža usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu ili državi članici u kojoj je odobren kredit
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 36.
(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za provođenje nadzora posluje li pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke u skladu s ovim Zakonom, a koji pruža usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu.
(2) Pri provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka ovlaštena je provoditi posredni nadzor, neposredni nadzor u prostorijama pružatelja usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu, izricati mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti te podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka u skladu s ovim Zakonom.
(3) O izrečenim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti pružatelju usluge servisiranja kredita Hrvatska narodna banka bez odgode obavještava nadležno tijelo države članice domaćina i, kada je to potrebno, nadležno tijelo države članice u kojoj je kredit odobren, ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(4) Pri izvršavanju svojih ovlasti prema pružatelju usluge servisiranja kredita Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelom države članice domaćina u kojoj taj pružatelj usluge pruža usluge servisiranja kredita i, ako je primjenjivo, s nadležnim tijelom države članice u kojoj je odobren kredit ako ta države nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska.
(5) Hrvatska narodna banka može od nadležnog tijela države članice domaćina zatražiti da provede neposredni nadzor:
(6) Ako je nadležno tijelo države članice domaćina samostalno provelo nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita i nakon provedenog nadzora obavijestilo Hrvatsku narodnu banku da pružatelj usluge servisiranja kredita pri pružanju usluga u državi članici domaćinu postupa protivno propisima, Hrvatska narodna banka će u roku od dva mjeseca na temelju nalaza tog nadzora poduzeti mjere u skladu s ovim Zakonom.
(7) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da na temelju provedenog nadzora od strane nadležnog tijela države članice domaćina nije potrebno poduzimati mjeru prema pružatelju usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom, o tome će u roku iz stavka 6. ovoga članka obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina i dostaviti obrazloženje svoje ocjene.
(8) Prije poduzimanja mjere iz stavka 6. ovoga članka, Hrvatska narodna banka savjetovat će se s nadležnim tijelom države članice domaćina koje je provelo nadzor o primjerenosti predloženih mjera.
(9) Ako nadležno tijelo države članice u kojoj je odobren kredit, a ako to nije država članica domaćin ili Republika Hrvatska, dostavi Hrvatskoj narodnoj banci informaciju uz dokaz da pružatelj usluge servisiranja kredita postupa protivno nacionalnom propisu u koji je prenesena Direktiva 2021/2167 ili nacionalnom propisu koji se primjenjuje na kredit ili ugovor o kreditu Hrvatska narodna banka može poduzeti odgovarajuće mjere sukladno ovom Zakonu.
Suradnja u provedbi nadzora pružatelja usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici koji pruža usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 37.
(1) Ako nadležno tijelo matične države članice zatraži, Hrvatska narodna banka može u skladu s odredbama ovoga Zakona provesti neposredni nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita koji preko podružnice odnosno putem izvoditelja usluge servisiranja kredita pruža usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske.
(2) Hrvatska narodna banka može po službenoj dužnosti provesti nadzor nad pružateljem usluge servisiranja kredita ili izvoditeljem usluge servisiranja kredita za pružene usluge na području Republike Hrvatske.
(3) Nakon provedenog nadzora iz stavaka 1. i/ili 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka nadležnom tijelu matične države članice bez odgode, a najkasnije u roku od 5 radnih dana od provednog nadzora dostavlja nalaz o provedenom nadzoru.
(4) Ako Hrvatska narodna banka u prevedenom nadzoru utvrdi da pružatelj usluge servisiranja kredita koji preko podružnice ili izvoditelja usluge servisiranja kredita pruža usluge u Republici Hrvatskoj postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, zatražit će od nadležnog tijela matične države članice poduzimanje odgovarajućih mjera.
(5) Ako nadležno tijelo matične države članice ne poduzme nikakve mjere u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Hrvatske narodne banke iz stavka 4. ovoga članka odnosno ako pružatelj usluge servisiranja kredita i dalje postupa suprotno odredbama ovoga Zakona usprkos mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice, Hrvatska narodna banka može, nakon što o tome prethodno obavijesti nadležno tijelo matične države članice, pružatelju usluge servisiranja kredita naložiti mjere radi uklanjanja nezakonitosti:
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može pružatelju usluge servisiranja kredita naložiti privremenu zabranu daljnjeg pružanja usluga servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj sve dok nadležno tijelo matične države članice ne donese odluku ili dok pružatelj usluge servisiranja kredita ne uskladi svoje poslovanje odnosno ne otkloni utvrđene nezakonitosti.
(7) O izrečenoj privremenoj zabrani iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od 5 radnih dana od dana izricanja mjere obavještava Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.
(8) Ako je kredit odobren u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka zaprimi informaciju da pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje u drugoj državi članici postupa suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa kojim se uređuje zaštita potrošača, propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, propisa kojim se uređuje ovrha te drugim propisima, uputit će te informacije bez odgode nadležnom tijelu matične države članice tog pružatelja usluge servisiranja kredita i zahtijevati od tog tijela poduzimanje odgovarajućih mjera.
(9) Ako Hrvatska narodna banka postupi na način iz stavaka 4. ili 6. ovoga članka, takvo postupanje ne sprječava Hrvatsku narodnu banku ili drugo nadzorno tijelo u Republici Hrvatskoj da postupa u skladu sa ovlastima koja su im dana propisom kojim se uređuje zaštita osnovnih prava potrošača, propisom kojim se uređuje potrošačko kreditiranje, propisom kojim se uređuje ovrha te drugim propisima.
Obavještavanje Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 38.
(1) Kreditna institucija koja je sa kupcem kredita sklopila ugovor o kupoprodaji neprihodnosnog kredita dužna je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci OIB kupca kredita ili njegovoga zastupnika imenovanoga u skladu s člankom 22. ovoga Zakona.
(2) Ako kupac kredita ili njegov imenovani zastupnik nemaju OIB iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti sljedeće podatke:
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti i sljedeće podatke:
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija dužna je podatke iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostaviti kad god to Hrvatska naroda banka zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o neprihodonosnom kreditu do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.
(5) Hrvatska narodna banka će bez odgode nadležnom tijelu matične države članice kupca kredita dostaviti informacije iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, kao i svaku drugu informaciju koju smatra potrebnom za izvršavanje ovlasti tih tijela, kao i ostale informacije koje zatraži to nadležno tijelo, a koje su potrebne za izvršavanje njegove ovlasti.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisuje način i rokove izvještavanja iz ovoga članka.
POGLAVLJE IV.
Registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita
Registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 39.
(1) Hrvatska narodna banka uspostavlja i vodi nacionalni registar pružatelja usluge servisiranja kredita u koji upisuje:
(2) Za subjekte upisa iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka u registar upisuje i državu odnosno države članice domaćina u kojima je pružatelj usluge servisiranja kredita ovlašten pružati usluge servisiranja te način prekograničnog pružanja usluga servisiranja kredita (poslovni nastan ili sloboda pružanja usluga).
(3) Hrvatska narodna banka u registar iz stavka 1. ovoga članka upisuje sve nastale promjene podataka iz stavaka 1. i 2 ovoga članka bez odgode, a najkasnije u roku od sedam radnih dana od dana nastale promjene.
(4) U slučaju brisanja subjekta upisa iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka u registar se upisuje i razlog brisanja.
(5) Registar je javan i dostupan na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom uređuje sadržaj i način vođenja registra.
GLAVA V.
Nadzor nad kupcem kredita, pružateljem usluge servisiranja kredita te izvoditeljem usluge servisiranja kredita
POGLAVLJE I.
Opća odredba o nadzoru
Vrste nadzora i nadležnost
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 40.
( 1) Nadzor nad kupcem kredita sa sjedišem u Republici Hrvatskoj odnosno zastupnikom kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, imenovanim subjektom za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pružateljem usluge servisiranja kredita kojem je Hrvatska narodna banka dala odobrenje za rad te izvoditeljem usluge servisiranja kredita koji usluge pruža pružatelju usluge servisiranja kredita kojem je Hrvatska narodna banka dala odobrenje za rad (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora Hrvatske narodne banke) obavlja Hrvatska narodna banka.
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka jest provjera posluju li subjekti nadzora Hrvatske narodne banke u skladu s odredbama ovoga Zakona i s propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(3) Nadzor nad subjektom iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) obavlja Financijski inspektorat.
(4) Nadzor iz stavka 3. ovoga članka jest provjera posluje li subjekti iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) u skladu s odredbama ovoga Zakona i s propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
(5) Nadzor iz stavka 4. ovoga članka Financijski inspektorat obavlja u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
POGLAVLJE II.
Obavljanje nadzora od strane Hrvatske narodne banke
Način obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 41.
(1) Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad subjektima nadzora Hrvatske narodne banke:
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke, dužnik ili bilo koja druga osoba dužan je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora ili izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke.
(3) Hrvatska narodna banka, koristeći pristup temeljen na riziku, ocjenjuje ispunjava li pružatelj usluge servisiranja kredita zahtjeve iz članka 26. stavka 1. podstavaka e) do i) ovoga Zakona.
(4) Hrvatska narodna banka pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta nadzora iz stavka 1. ovoga članka rukovodit će se veličinom, vrstom, razmjerom i složenosti usluga servisiranja koje pojedini subjekt nadzora Hrvatske narodne banke obavlja.
(5) Nadzor iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka obavljaju zaposlenici Hrvatske narodne banke.
(6) Hrvatska narodna banka dužna je najkasnije osam dana prije početka neposrednog nadzora subjektu nadzora Hrvatske narodne banke dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ovlaštena osoba može dostaviti obavijest o neposrednom nadzoru najkasnije uoči početka obavljanja neposrednog nadzora.
(8) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka sadržava predmet neposrednog nadzora i informacije o tome što je subjekt neposrednog nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(9) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenim osobama omogućiti obavljanje neposrednog nadzora i osigurati prikladne uvjete za neometano obavljanje nadzora.
(10) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke koji podatke obrađuje pomoću računala dužan je na zahtjev ovlaštene osobe osigurati uvjete i primjerena sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija.
(11) U sklopu nadzora iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka članovi upravljačkog i nadzornog tijela subjekta nadzora Hrvatske narodne banke dužni su, ako to Hrvatska narodna banka zatraži, sastaviti pisano izvješće o svim pitanjima koja su potrebna za obavljanje nadzora ili dati izjave o tim pitanjima u roku koji odredi Hrvatska narodna banka a koji ne može biti kraći od tri dana od dana dostave zajtjeva Hrvatske narodne banke.
Neposredni nadzor nad poslovanjem subjekta nadzora Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 42.
(1) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u njezinu sjedištu i na ostalim mjestima na kojima obavlja djelatnosti i poslove u vezi s kojima Hrvatska narodna banka provodi nadzor.
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora.
(3) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, uručiti računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba.
(4) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(5) Nadzor nad poslovanjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba tijekom radnog vremena subjekta nadzora Hrvatske narodne banke.
(6) Ako je zbog opsega ili prirode nadzora potrebno, subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi obavljanje nadzora i izvan svog radnog vremena.
Završetak postupka nadzora nad subjektom nadzora Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 43.
(1) Nakon obavljenog nadzora nad poslovanjem subjekta nadzora Hrvatske narodne banke, sastavlja se zapisnik o obavljenom nadzoru.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako se nadzor obavlja na temelju članka 41. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, a nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti ili slabosti i nedostaci u poslovanju subjekta nadzora Hrvatske narodne banke koji zahtijevaju izricanje nadzornih mjera, zapisnik se ne sastavlja.
Vrste nadzornih mjera
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 44.
(1) Hrvatska narodna banka može nadzornim mjerama:
(2) Mjeru iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka izriče istodobno s izricanjem druge nadzorne mjere u trajanju od najviše jedne godine.
(3) O izricanju mjere iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od pet radnih dana, obavijestit će nadležni trgovački sud.
Rješenje o nalaganju nadzornih mjera
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 45.
(1) Hrvatska narodna banka može rješenjem subjektu nadzora Hrvatske narodne banke naložiti nadzorne mjere ako pri obavljanju nadzora utvrdi:
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka odredit će subjektu nadzora rok za izvršenje mjera naloženih rješenjem.
(3) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je izvršiti nadzorne mjere iz rješenja i izvršiti ih u roku iz tog rješenja.
(4) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke može, najkasnije 15 dana prije isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, obrazloženim zahtjevom zatražiti produljenje roka iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Hrvatska narodna banka odlučit će o produljenju tog roka najkasnije do isteka roka utvrđenog rješenjem.
Izvještavanje Hrvatske narodne banke o izvršenju rješenja
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 46.
(1) Rješenjem o nalaganju nadzornih mjera Hrvatska narodna banka može naložiti subjektu nadzora Hrvatske narodne banke da ju u određenom roku izvijesti o izvršenju naloženih mjera.
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera te o tome priložiti dokaze.
(3) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naložene mjere nisu izvršene ili nisu izvršene u roku i na način kako je to naložila rješenjem, može rješenjem subjektu nadzora Hrvatske narodne banke naložiti novu nadzornu mjeru.
Izvještavanje Hrvatske narodne banke
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 47.
(1) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam radnih dana, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku:
(2) Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi.
Rješenje
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 48.
(1) Protiv rješenja koje u upravnom postupku donosi Hrvatska narodna banka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(2) Ako Hrvatska narodna banka ne donese rješenje u roku koji je propisan člankom 27. ovoga Zakona ili ne postupi u skladu s člankom 34. stavcima 3., 4. ili 5. ovoga Zakona, stranka u postupku može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
Povrat u prijašnje stanje
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 49.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka nije moguće zahtijevati povrat u prijašnje stanje.
DIO TREĆI
KUPOPRODAJA DRUGOG POTRAŽIVANJA
GLAVA I.
Opće odredbe o pojmovima koji se koriste u ovom dijelu Zakona i području primjene
Pojmovi
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 50.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju sljedeće značenje:
15. vjerovnik je pravna osoba koja je s dužnikom zaključila pravni posao na temelju kojeg je nastalo drugo potraživanje.
Područje primjene
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 51.
(1) Ovaj dio Zakona primjenjuje se na vjerovnika, kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja kada su jedna od strana u ugovoru o kupoprodaji drugog potraživanja odnosno ugovoru o servisiranju drugog potraživanja.
(2) Ovaj Zakon ne odnosi se na potraživanja države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili prihod izvanproračunskih korisnika, neovisno je li riječ o javnim ili nejavnim davanjima kako su određena propisom kojim se uređuje sustav proračuna te propisom kojim se uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima .
GLAVA II.
Odnosi s dužnicima
Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 52.
(1) Vjerovnik je dužan najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju dostaviti obavijest o ukupnom stanju duga na dan slanja obavijesti kao i strukturu duga prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi te informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti, uz najavu namjere kupoprodaje prava vjerovnika i navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
(3) Ako između vjerovnika i dužnika nije ugovoren način komunikacije, obavijest iz stavka 1. ovoga članka vjerovnik je dužan dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
Zastupnik kupca drugog potraživanja iz treće države
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 53.
(1) Kupac drugog potraživanja koji nema prebivalište, odnosno registrirano sjedište u Europskoj uniji dužan je imenovati, u pisanom obliku, zastupnika koji ima registrirano sjedište u Europskoj uniji.
(2) Kada Financijski inspektorat obavlja nadzor u skladu s odredbama ovoga Zakona ili kada na drugi način poduzima radnje u svrhu postupanja u skladu s ovlastima iz ovoga Zakona može uz kupca drugog potraživanja, kontaktirati i zastupnika imenovanog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili se obratiti samo tom zastupniku.
(3) Zastupnik imenovan u skladu sa stavkom 1. ovoga članka odgovoran je za ispunjavanje obveza iz ovoga Zakona kojim su propisane obveze kupca drugog potraživanja.
Obavještavanje Financijskog inspektorata
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 54.
(1) Vjerovnik koji je kupcu drugog potraživanja prodao ugovor o drugom potraživanju dužan je do kraja lipnja i do kraja prosinca tekuće godine dostaviti Financijskom inspektoratu OIB kupca drugog potraživanja.
(2) Ako kupac drugog potraživanja nema OIB, vjerovnik je dužan Financijskom inspektoratu dostaviti sljedeće podatke:
(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka vjerovnik je dužan Financijskom inspektoratu dostaviti i sljedeće podatke:
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vjerovnik je dužan podatke iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka dostaviti kad god to Financijski inspektorat zatraži, a osobito u slučaju kad je dostava podataka zatražena radi boljeg praćenja velikog broja kupoprodaja ugovora o drugom potraživanju do kojih može doći tijekom kriznog razdoblja.
GLAVA III.
Obveze kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja
Odnosi kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 55.
(1) Kupac drugog potraživanja može na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja imenovati pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja.
(2) Na kupca drugog potraživanja ili njegovoga zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona koji nije imenovao pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona koje se odnose na pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja.
(3) U odnosima kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge drugog potraživanja prema dužniku primjenjuje se članak 6. ovoga Zakona.
(4) Na primanje i držanje sredstava dužnika od strane pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja primjenjuje se članak 31. ovoga Zakona.
(5) Pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja može povjeriti obavljanje pojedine aktivnosti usluge servisiranja drugog potraživanja trećoj osobi pod uvjetima i na način kako je uređeno člankom 32. ovoga Zakona.
Postupanje kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnicima
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 56.
(1) Nakon svakog sklapanja ugovora o kupoprodaji drugog potraživanja, prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac drugog potraživanja dužan je dužniku dostaviti obavijest sa sljedećim podacima:
a) informaciju o kupoprodaji koja je izvršena, uključujući datum kupoprodaje
b) informaciju o sklopljenom ugovoru o servisiranju drugog potraživanja i datumu njegova sklapanja
c) identifikacijske i kontakt podatke kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja
d) ako je primjenjivo, identifikacijske i kontakt podatke izvoditelja usluge servisiranja drugog potraživanja
e) vidljivo istaknute kontakt podatke osobe kod kupca, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja uslugaservisiranja drugog potraživanja od koje dužnik može dobiti potrebne informacije ili izjaviti prigovor
f) informaciju o iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, uz navođenje ukupnog stanja duga i strukturu duga prema slijedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi
g) izjavu kojom se potvrđuje da se u vezi s prenesenim drugim potraživanjem nadalje primjenjuje pravo Republike Hrvatske, prije svega ono koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo
h) naziv, adresu i kontakt podatke nadležnog tijela kojem dužnik može podnijeti pritužbu zbog radnji koje su suprotne odredbama ovoga Zakona.
(2) Kupac drugog potraživanja i pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je u svakoj komunikaciji s dužnikom navesti kontakt podatke osobe iz stavka 1. točke e) ovoga članka te ga obavijestiti o načinu komunikacije kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnicima propisanim ovim Zakonom.
(3) U slučaju imenovanja novoga pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja, novi pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je dužniku poslati obavijest s uključenim informacijama iz stavka 1. točki b), c), d) i e) ovoga članka.
(4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
(5) Ako između vjerovnika i dužnika nije bio ugovoren način komunikacije, kupac drugog potraživanja dužan je obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti dužniku putem minimalno jednog kanala komunikacije, pisanim ili elektroničkim putem.
(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na obveze koje su propisane drugim propisima, a koje se odnose na obavještavanje dužnika.
Troškovi slanja obavijesti i naknada
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 57.
Troškove slanja obavijesti koje je vjerovnik, kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona ili pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja dostavlja dužniku u skladu s ovim Zakonom, niti ikakve naknade izvan strukture duga ne smije snositi dužnik.
Komunikacija kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnikom
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 58.
(1) Kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja dopušteno je komunicirati s dužnikom telefonom, pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke).
(2) Kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja dopušteno je komunikaciju iz stavka 1. ovoga članka obavljati isključivo radnim danom u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati.
(3) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije kontaktirati dužnika više od jednom tijekom istog mjeseca povodom istog ugovora, osim u sljedećim slučajevima:
(4) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije kontaktirati dužnika na radnom mjestu bez njegovoga izričitog pisanog pristanka niti smije kontaktirati njegova poslodavca.
(5) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne smije posjećivati dužnika u njegovom domu, osim u slučaju i mjeri u kojoj je to opravdano radi propisima predviđenog prisilnog ispunjenja ugovorne obveze.
Postupak rješavanja prigovora dužnika
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 59.
(1) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte ili elektroničke pošte.
(2) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja može omogućiti dužniku podnošenje pisanog prigovora i putem drugih sredstva komunikacije koja omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju.
(3) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je na jasan, vidljiv i čitljiv način istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u svojim poslovnim prostorijama i na internetskoj stranici ako je uspostavljena.
(4) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je bez odgode u pisanom obliku putem pošte, elektroničke pošte ili na način određen stavkom 2. ovoga članka, potvrditi primitak prigovora iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je dužniku dostaviti odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od deset dana od dana zaprimanja prigovora, i to pisanim putem ili, ako je tako ugovoreno između pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i dužnika, na drugom trajnom mediju.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ne može dati odgovor u roku iz stavka 5. ovoga članka iz razloga na koje nije mogao utjecati, kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je dužniku u tom roku dostaviti obavijest u kojemu se navode razlozi kašnjenja odgovora na prigovor, kao i navesti rok do kojega će dužnik primiti konačan odgovor koji ne smije biti duži od 35 dana od dana zaprimanja prigovora.
(7) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je u odgovoru na prigovor uputiti dužnika na mogućnost podnošenja pritužbe Financijskom inspektoratu.
(8) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je izraditi i primjenjivati primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika te ih učiniti dostupnima dužniku na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom.
(9) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužan je prigovore dužnika obrađivati bez naknade te voditi evidenciju o svim podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju sa svakim pojedinim prigovorom.
(10) Ministar nadležan za financije pravilnikom propisuje sadržaj procedura za rješavanje prigovora dužnika kojeg dužnik podnosi kupcu ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge sevisranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiraranja drugog potraživanja.
Pritužba Financijskom inspektoratu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 60.
(1) Dužnik može Financijskom inspektoratu uputiti pritužbu protiv kupca drugog potraživanja ili njegovog zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiraranja drugog potraživanja ako smatra da postupaju protivno odredbama ovoga dijela Zakona.
(2) Nakon zaprimanja pritužbe iz stavka 1. ovoga članka Financijski inspektorat pozvat će kupca drugog potraživanja ili njegovog zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiraranja drugog potraživanja na kojeg se ta pritužba odnosi da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva, osim ako iz same pritužbe i podataka poznatih Financijskom inspektoratu proizlazi da pritužba nije osnovana.
(3) Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiraranja drugog potraživanja dužan je u roku koji odredi Financijski inspektorat, a koji ne može biti dulji od deset dana od dana primitka poziva, dostaviti svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva.
(4) Ako povodom pritužbe te nakon provedenog nadzora Financijski inspektorat utvrdi da postoji osnovana sumnja da je kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiraranja drugog potraživanja postupio protivno nekoj od odredbi ovoga dijela Zakona i time počinio prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga.
(5) Financijski inspektorat obavijestit će podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama.
GLAVA IV.
Nadzor nad kupcem drugog potraživanja, pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditeljem usluge servisiranja drugog potraživanja
POGLAVLJE I.
Opća odredba o nadzoru
Vrste nadzora i nadležnost
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 61.
(1) Nadzor nad kupcem drugog potraživanja, pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditeljem usluge servisiranja drugog potraživanja obavlja Financijski inspektorat (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora Financijskog inspektorata).
(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka je provjera posluju li subjekti iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona i s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(3) Nadzor iz stavka 2. ovoga članka Financijski inspektorat obavlja u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
POGLAVLJE II.
Obavljanje nadzora od strane Financijskog inspektorata
Mjere i radnje Financijskog inspektorata
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 62.
(1) Kada Financijski inspektorat u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona i/ili nepravilnosti kod vjerovnika i/ili kod subjekta nadzora Financijskog inspektorata, ovlašten je:
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka Financijski inspektorat izriče samostalno ili, kada to ocijeni potrebnim, može se prethodno savjetovati s Hrvatskom narodnom bankom.
(3) Ako vjerovnik odnosno subjekt nadzora Financijskog inspektorata ne postupi sukladno pisanom upozorenju iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, Financijski inspektorat ovlašten je rješenjem naložiti otklanjanje nepravilnosti.
(4) Vjerovnik odnosno subjekt nadzora Financijskog inspektorata dužan je postupiti u skladu s rješenjem Financijskog inspektorata iz stavka 1. podstavka 2. i stavka 3 . ovoga članka.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. podstavaka 2. i 4. te stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
DIO ČETVRTI
ZAŠTITA I ČUVANJE PODATAKA I SURADNJA NADLEŽNIH TIJELA
Obveza čuvanja poslovne tajne i korištenje klasificiranih podataka
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 63.
(1) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat, osobe koje rade ili su radile za Hrvatsku narodnu banku i Financijski inspektorat te revizor i druga stručna osoba kojoj je Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat povjerio obavljanje poslova dužni su, sukladno propisu kojim se uređuje njihov djelokrug rada, čuvati tajnost svih podataka koje su saznali izvršavajući svoje ovlasti i dužnosti na temelju ovoga Zakona te ih ne smiju otkriti drugim osobama i tijelima.
(2) Podacima koje su saznali u izvršavanju svojih ovlasti iz ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat mogu se koristiti koristiti u svrhu izvršavanja svojih ovlasti u skladu s ovim Zakonom te .
(3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat mogu učiniti dostupnim ako su ti podaci u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke koji su prikupljeni.
(4) Podatke koje nadležnim tijelima sukladno posebnim propisima dostavljaju Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat, nadležna tijela mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su podaci dani i ne smiju ih priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje djelokrug tih tijela.
Suradnja nadležnih nadzornih tijela
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 64.
(1) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat međusobno surađuju te razmjenjuju podatke i informacije potrebne za izvršavanje njihovih ovlasti, a njihova međusobna razmjena podataka neće se smatrati povredom odredbe članka 63. ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka nadzora, obavijestit će Financijski inspektorat o uočenim nepravilnostima i nezakonitostima iz trećeg dijela Zakona koje je utvrdila u nadzoru nad subjektom nadzora Hrvatske narodne banke.
(3) Financijski inspektorat bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka nadzora, obavijestit će Hrvatsku narodnu banku najmanje o:
(4) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat sklopit će sporazum o suradnji i razmjeni informacija.
Suradnja nadzornih tijela država članica
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 65.
(1) Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije kad god je to potrebno za obavljanje njihovih funkcija i dužnosti ili izvršavanje njihovih ovlasti na temelju ovoga Zakona.
(2) U suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica Europske unije, Hrvatska narodna banka koordinira mjere kako bi se izbjegao mogući sukob nadležnosti u primjeni nadzornih ovlasti te izricanje kazni i mjera u prekograničnim predmetima.
(3) Hrvatska narodna banka će na zahtjev i bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva nadležnim tijelima države članice Europske unije dostaviti informacije potrebne za obavljanje njihovih funkcija i dužnosti u skladu s pravnim propisima kojima se provodi Direktiva 2021/2167/EU.
(4) Kada Hrvatska narodna banka u obavljanju svojih funkcija i dužnosti u skladu s ovim Zakonom zaprimi povjerljive informacije od nadležnih tijela drugih država članica Europske unije, može koristiti te informacije sukladno članku 63. ovoga Zakona.
(5) Hrvatska narodna banka određuje se kao jedinstvena točka komunikacije u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela država članica Europske unije .
DIO PETI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 70.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kreditna institucija ako ne sklopi ugovor o kupoprodaji neprihodonosnog kredita s kupcem kredita iz drugog dijela ovoga Zakona i sukladno odredbama drugog dijela ovoga Zakona, ako prije kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu dužniku ne dostavi u propisanom roku obavijest o iznosima koje duguje u trenutku slanja obavijesti, ako u obavijesti ne navede iznos glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti ili namjeravani dan kupoprodaje, ako kao namjeravani dan kupoprodaje odredi dan koji nastupa prije propisanog roka, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 10., članak 12. stavci 1., 3. i 4. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 67.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 80.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ili pružatelj usluge servisiranja kredita dužniku prije prve naplate duga ili na njegovo traženje ne dostavi obavijest koja uključuje informacije o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu na kupca kredita, datumu kupoprodaje, sklopljenom ugovoru o servisiranju kredita i datumu sklapanja ugovora, identifikacijske i kontakt podatke kupca kredita, imenovanog subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja kredita i po potrebi izvoditelja usluge servisiranja kredita, presliku odobrenja za rad pružatelja usluga servisiranja kredita, vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije, iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, iznosu glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, ako ne dostavi izjavu kojom potvrđuje da se i dalje na preneseni neprihodonosni kredit primjenjuje pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo, ako ne dostavi naziv, adresu i kontakt podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj kojem dužnik može podnijeti pritužbu, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 13. stavci 1., 5. i 6. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 8000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a), pružatelj usluge servisiranja kredita i po potrebi izvoditelj usluge servisiranja kredita u bilo kojoj komunikaciji s dužnikom ne navede vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 13. stavak 3. ovoga Zakona).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 20.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 4000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao novi pružatelj usluge servisiranja kredita dužniku ne dostavi svoje identifikacijske i kontakt podatke, presliku odobrenja za rad ili vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 13. stavak 4. ovoga Zakona).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 7. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 68.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita, imenovani subjekt za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) i c), pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita ako koristi nedopušteni način ili vrijeme komunikacije s dužnikom, ako dužnika tijekom istog mjeseca kontaktira dva ili više puta, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, ako dužnika kontaktira na radnom mjestu bez njegovog izričitog pisanog pristanka ili kontaktira njegova poslodavca te ako posjećuje dužnika u njegovom domu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti za prisilno ispunjenje ugovorne obveze (članak 15. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 69.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita, podružnica pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije i izvoditelj usluge servisiranja kredita kojeg je angažirao pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice Europske unije ako dužniku ne omogući podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte, elektroničke pošte ili drugog sredstva komunikacije koje omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju, ako ne potvrdi primitak prigovora, ako obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora ne istakne na čitljiv i vidljiv način u svojim poslovnim prostorijama i internetskoj stranici, ako je uspostavljena, ako dužniku ne dostavi pisani odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru u propisanom roku odnosno ako mu u propisanom roku ne dostavi obavijest o razlozima kašnjenja s odgovorom ili u obavijesti kao datum u kojem će dužnik primiti konačan odgovor navede rok dulji od 35 dana od zaprimanja prigovora, ako u odgovoru na prigovor dužnika ne uputi na mogućnost podnošenja pritužbe Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Financijskom inspektoratu, ako ne izradi ili ne primjenjuje primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika ili ih dužniku ne učini dostupnim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom, ako ne vodi evidenciju o podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju s prigovorom ili je evidencija koju vodi nepotpuna, te ako sadržaj procedura ne uskladi s odlukom guvernera Hrvatske narodne banke odnosno pravilnikom ministra nadležnog za financije (članak 16. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave, osoba ovlaštena na zastupanje podružnice ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 70.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita koji na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ne imenuje subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem (članak 19. stavak 1. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 75.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 13.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 71.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao zastupnik kupca kredita koji nema registrirano sjedište u Europskoj uniji na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodonosnog kredita ne imenuje subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ili pružatelja usluge servisiranja kredita radi obavljanja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenog s potrošačem, fizičkom osobom koja obavlja samostalnu djelatnost, mikro poduzećem, malim poduzećem ili srednjim poduzećem (članak 19. stavak 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 75.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 13.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 72.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 22. ovoga Zakona ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi subjekta iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovoga Zakona ili pružatelja usluge servisiranja kredita najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita te ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o novom subjekta kojeg je imenovao radi obavljanja usluga servisiranja kredita u vezi s ugovorom o kupoprodaji neprihodonosnog kredita najkasnije na datum te promjene (članak 20. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili njegov zastupnik koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovornaosoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 73.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita koji ne sklopi ugovor s pružateljem usluga servisiranja kredita (članak 21. stavak 1. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita ako ugovor o servisiranju kredita nema propisani sadržaj (članak 21. stavak 2. ovoga Zakona).
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj usluge servisiranja kredita ako korespondenciju s kupcem kredita i s dužnikom, upute kupca kredita u vezi prava vjerovnika iz ugovora za koji pruža usluge servisiranja kredita i ugovor o servisiranju kredita ne čuva deset godina od datuma prestanka ugovora ili je dokumentacija koju čuva nepotpuna ili je ne da na uvid Hrvatskoj narodnoj banci na njezino traženje (članak 21. stavak 3. i 4. ovoga Zakona)
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita i zastupnik kupca kredita iz treće države ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi propisane podatke o novom kupcu kredita ili novom zastupniku kupca kredita iz treće države ili ih ne dostavi u propisanom roku ili kada to Hrvatska narodna banka zatraži (članak 23. stavci 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(9) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 74.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 130.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj usluge servisiranja kredita i kupac kredita pravna osoba koji kao vjerovnik sam obavlja usluge servisiranja kredita ako pruža usluge servisiranja kredita za koje nije u propisanom roku podnio zahtjev za upis u registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita ili joj zahtjev za upis nije odobren ili nakon provedenog postupka brisanja iz registra (članak 27., članak 30. i članak 78. stavak 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 13.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 75.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pružatelj usluge servisiranja kredita ako ne sklopi pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita s izvoditeljem servisiranja kredita, ako ugovorom o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita prenese odgovornost za postupanje na izvoditelja usluge servisiranja kredita, ako izvoditelju usluge servisiranja kredita povjeri pružanje svih usluga servisiranja kredita, ako ne osigura da u slučaju raskida ili po isteku ugovora o povjeravanju pružanja usluge servisiranja kredita ima stručna znanja i resurse kako bi mogao samostalno obavljati aktivnosti usluge servisiranja kredita koje je ugovorno povjerio izvoditelju usluge servisiranja kredita, ako prije povjeravanja svojih aktivnosti servisiranja kredita o svojoj namjeri ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku i, po potrebi, nadležno tijelo države članice domaćina, ako ne vodi i ne čuva dokumentaciju o uputama dostavljenima izvoditelju usluge servisiranja kredita, ako ne da informacije na uvid Hrvatskoj narodnoj banci, te ako na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenese ovlast primanja i držanja sredstava dužnika (članak 32. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 76.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita odnosno zastupnik kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita, izvoditelj usluge servisiranja kredita, dužnik ili bilo koja druga osoba ako na zahtjev Hrvatske narodne banke ne dostavi izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje nadzora ili izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Hrvatske narodne banke, ako ovlaštenim osobama Hrvatske narodne banke ne omogući obavljanje neposrednog nadzora i ne osigura prikladne uvjete za neometano obavljanje nadzora te ako ne osigura uvjete i primjerena sredstva za pregled poslovnih knjiga i evidencija, (članak 41. stavci 2., 9. i 10. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 77.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 70.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita odnosno zastupnik kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita te izvoditelj usluge servisiranja kredita ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne omogući obavljanje neposrednog nadzora nad poslovanjem, ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne omogući obavljanje kontrole poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruženih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora, ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne uruči računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa, ako ovlaštenoj osobi Hrvatske narodne banke ne osigura standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima, ako ne izvrši nadzorne mjere u ostavljenom roku te ako ne izvijesti Hrvatsku narodnu banku o izvršenju mjera i o tome priloži dokaze (članak 42. stavci 1., 2., 3. i 4., članak 45. stavak 3. i članak 46. stavak 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 78.
( 1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac kredita odnosno zastupnik kupca kredita imenovanim u skladu s člankom 22. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita te izvoditelj usluge servisiranja kredita ako ne obavijesti Hrvatsku narodnu banku o svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, o planiranoj promjeni člana upravljačkog i/ili nadzornog tijela, o najavljenoj ili izvršenoj promjeni imatelja kvalificiranog udjela za koju je upravljačko i nadzorno tijelo znalo ili moralo znati, o prestanku pružanja svih ili pojedinih usluge servisiranja kredita, o nastupu okolnosti za ukidanje odobrenja za rad, o svim promjenama koje se upisuju u registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita, o ostalim promjenama kojima se mijenjaju činjenice na temelju kojih je Hrvatska narodna banka izdala odobrenje za rad te o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi (članak 47. stavci 1. i 2. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac kredita ili zastupnik kupca kredita koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 79.
( 1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 70.000,00 eura kaznit će se za prekršaj vjerovnik ako prije kupoprodaje potraživanja dužniku ne dostavi u propisanom roku obavijest o iznosima koje duguje u trenutku slanja obavijesti, ako u obavijesti ne navede iznos glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, informaciju kako se navedeni iznosi mogu platiti ili namjeravani dan kupoprodaje, ako kao namjeravani dan kupoprodaje odredi dan koji nastupa prije propisanog roka, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 52. stavci 1., 2. i 3. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 7500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 80.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ako Financijski inspektorat ne obavijesti o novom kupcu drugog potraživanja na kojeg je prenio svoja prava na način i u rokovima propisanim ovim Zakonom ili ne postupi u skladu sa zahtjevom Financijskog inspektorata za dostavom podataka (članak 54. stavci 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 25.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 5000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 81.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6000,00 do 80.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac drugog potraživanja dužniku prije prve naplate duga ili na njegovo traženje ne dostavi obavijest koja uključuje informacije o kupoprodaji drugog potraživanja na kupca drugog potraživanja, datumu kupoprodaje, sklopljenom ugovoru o servisiranju potraživanja i datumu sklapanja ugovora, identifikacijske i kontakt podatke kupca drugog potraživanja, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiranja drugog potraživanja, vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije, iznosu koji dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti, iznosu glavnice, kamata, naknada i drugih troškova, ako ne dostavi izjavu kojom potvrđuje da se i dalje na preneseno potraživanje primjenjuje pravo Republike Hrvatske koje se odnosi na izvršenje ugovora, zaštitu potrošača, prava dužnika i kazneno pravo, ako ne dostavi naziv, adresu kontakt podatke nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj kojem dužnik može podnijeti pritužbu, te ako obavijest ne sastavi razumljivim riječima i u jednostavnom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ju ne dostavi ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika odnosno putem minimalno jednog kanala komunikacije u pisanom ili elektroničkom obliku (članak 56. stavci 1., 4. i 5. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac potraživanja koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 8000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 3000,00 do 40.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao kupac potraživanja, pružatelj usluge servisiranja potraživanja ili izvoditelj usluge servisiranja potraživanja u bilo kojoj komunikaciji s dužnikom ne navede vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 56. stavak 2. ovoga Zakona).
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1500,00 do 20.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac potraživanja koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(6) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 4.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 3. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 50.000,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja kao novi pružatelj u usluge servisiranja potraživanja dužniku ne dostavi svoje identifikacijske i kontakt podatke ili vidljivo istaknute kontakt podatke o osobi kod koje dužnik može dobiti potrebne informacije (članak 55. stavak 3. ovoga Zakona).
(8) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 2500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 82.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 30.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik iz treće države, pružatelj usluge servisiranja potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja potraživanja:
1. ako koristi nedopušteni način ili vrijeme komunikacije s dužnikom, ako dužnika tijekom istog mjeseca kontaktira dva ili više puta, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, ako dužnika kontaktira na radnom mjestu bez njegovog izričitog pisanog pristanka ili kontaktira njegova poslodavca te ako posjećuje dužnika u njegovom domu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti ovom Zakonom (članak 58. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona)
2. ako ne postupi po rješenju nadzornog tijela za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu (članak 62. stavak 1. podstavka 2. i stavak 3.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kupac potraživanja koji je obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 3000,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 83.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2500,00 do 35.000,00 eura kaznit će se za prekršaj kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik iz treće države, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja ako dužniku ne omogući podnošenje pisanog prigovora bez naknade u svojim poslovnim prostorijama, putem pošte, elektroničke pošte ili drugog sredstava komunikacije koje omogućuje pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju, ako ne potvrdi primitak prigovora, ako obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora ne istakne na čitljiv i vidljiv način u svojim poslovnim prostorijama i internetskoj stranici, ako dužniku ne dostavi pisani odgovor na sve primjedbe navedene u prigovoru u propisanom roku odnosno ako mu u propisanom roku ne dostavi obavijest o razlozima kašnjenja s odgovorom ili u obavijesti kao datum u kojem će dužnik primiti konačan odgovor navede rok dulji od 35 dana od zaprimanja prigovora, ako u odgovoru na prigovor dužnika ne uputi na mogućnost podnošenja pritužbe Financijskom inspektoratu, ako ne izradi ili ne primjenjuje primjerene i učinkovite procedure za rješavanje prigovora dužnika ili ih dužniku ne učini dostupnim na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili na drugom jeziku i pismu ugovorenom s dužnikom, ako ne vodi evidenciju o podnesenim prigovorima i mjerama koje su poduzete u postupanju s prigovorom ili je evidencija koju vodi nepotpuna, te ako sadržaj procedura ne uskladi s pravilnikom ministra financija (članak 59. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1250,00 do 17.500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 3500,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i član uprave ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.
DIO ŠESTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 84.
(1) Pravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža usluge servisiranja kredita može nastaviti pružati te usluge u Republici Hrvatskoj do isteka šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža usluge servisiranja kredita i koja želi nastaviti s pružanjem tih usluga nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako pravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona pruža usluge servisiranja kredita ne podnese zahtjev iz stavka 2. ovog članka ili taj zahtjev Hrvatska narodna banka odbije, pravna osoba dužna je istekom roka iz stavka 1. ovog članka ili danom primitka rješenja Hrvatske narodne banke prestati s pružanjem usluga servisiranja kredita.
(4) U slučaju da je kupac povjerio pružanje usluge servisiranja kredita osobi koja nije podnijela zahtjev iz stavka 1. ovog članka ili je taj zahtjev Hrvatska narodna banka odbila, dužan je raskinuti ugovor s tom pravnom osobom i poduzeti sve radnje kako bi ta pravna osoba prestala s pružanjem usluga servisiranja kredita.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 85.
(1) Ministar nadležan za financije donijet će pravilnike iz članka 16. stavka 13. i članka 59. stavka 10. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise iz članka 16. stavka 12., članka 26. stavka 8., članka 34. stavka 8., članka 38. stavka 6. i članka 39. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat sklopit će sporazum iz članka 64. stavka 4. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 86.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 16. stavaka 1. do 11. i članka 59. stavaka 1. do 9. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim člankom utvrđen je predmet Zakona te je Zakonom propisano uređenje prava i obveze kupca kredita i kupca drugih potraživanja te pružatelja usluge servisiranja. Uređeni su i odnosi s dužnicima, izdavanje i ukidanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja, prekogranično pružanje usluge servisiranja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona, suradnja nadležnih tijela te prekršajne odredbe.
Uz članak 2. Uređuje se usklađivanje s pravnim propisima Europske unije, odnosno navodi se Direktiva 2021/2167 o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU , a koja se preuzima ovim Zakonom u zakonodavstvo Republike Hrvatske.
Uz članak 3.
Propisan je odnos Zakona prema drugim propisima.
Uz članak 4.
Propisuje osnovno načelo ravnopravnosti u odnosima vjerovnika prema dužniku što znači da se dužnik nakon prodaje ugovora o kreditu odnosno drugog potraživanja na kupca ne smije pravno ili stvarno biti u nepovoljnijem položaju.
Uz članak 5.
Načelo poštenog i profesionalnog postupanja prema dužniku propisano je ovim člankom. Kupac kredita ili drugog potraživanja, pružatelj usluge servisiranja kredita ili drugog potraživanja kao i izvoditelj usluge servisiranja kredita ili drugog potraživanja dužni su u svojim odnosima s dužnikom postupati u dobroj vjeri, pošteno i s profesionalnom pažnjom te poštivati i štititi osobne podatke, kao i privatnost dužnika.
Uz članak 6.
Jedna od mjera kojom se osigurava visoka razina zaštite potrošača je zabrana nepoštene poslovne prakse i neprimjerene komunikacije s potrošačem. Kupcu, kao i pružatelju usluge servisiranja zabranjeno je kontaktirati potrošača na neprimjeren način, uznemiravati ga, vršiti prisilu prema njemu ili nedopušteno utjecati na potrošača. Ista zaštita propisana je za članove kućanstva potrošača, susjede, rodbinu i druge osobe s njim povezane.
Definira se koja se poslovna praksa smatra nepoštenom odnosno zavaravajućom i agresivnom. U komunikaciji s potrošačem ne smije ga se uznemiravati, vršiti prisilu ili nedopušteno utjecati na njega. Također, na takav način ne smije se postupati s članovima kućanstva potrošača, susjedima, rodbinom i drugim osobama povezanim s njim.
Ovom odredbom uređuje se i teret dokazivanja nepoštene poslovne prakse. Naime, nepoštenu poslovnu praksu je često teško dokazati, osobito kada je riječ o agresivnoj poslovnoj praksi korištenjem prisile ili uznemiravanja, a katkada će samo kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja raspolagati odlučujućim dokazima za utvrđivanje radi li se o nepoštenoj poslovnoj praksi u konkretnom slučaju. Stoga se propisuje odredba o obrnutom teretu dokazivanja radi utvrđivanja nepoštene poslovne prakse, u svrhu pojednostavljenja postupka dokazivanja i olakšavanja položaja potrošača.
Uz članak 7.
Utvrđuje se rodna jednakost te da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu odnose jednako na muški i ženski rod.
Uz članak 8.
Definira pojmove koji se koriste u ovom Zakonu, a odnose se na drugi dio Zakona kojim se propisuje servisiranje neprihodonosnog kredita.
Uz članak 10.
Ovim člankom propisuje se da se obveze koje dužan ispuniti prema dužniku, a propisane su ovim Zakonom, kupac kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita, imenovani subjekta za pružanje usluge servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke a) ovog Zakona dužan je ispuniti i prema sudužniku ili jamcu iz pojedinog ugovora o neprihodonosnom kreditu.
Uz članak 11.
Područje primjene ovoga Zakona propisano je ovim člankom, pa se tako Zakon primjenjuje na kupca kredita, kao i na pružatelja usluge servisiranja kredita. Dodatno je propisano na koga se Zakon ne odnosi, a ponajprije to su kreditne institucije. Naime, kreditne institucije obavljaju aktivnosti servisiranja kredita u okviru redovnog poslovanja te već podliježu regulaciji i nadzoru stoga bi se primjena ovoga Zakona na njihove aktivnosti servisiranja i kupnje kredita značila dupliciranje troškova ishođenja odobrenja za rad i usklađivanja s propisima. Isto tako, ne odnosi se na društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima koje ima odobrenje za rad u skladu propisom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja te društvo za upravljanje koje ima odobrenja za rad u skladu propisom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju te pravnu osobu koja je vjerovnik u smislu propisa kojim se uređuje potrošačko kreditiranje i ima odobrenje Ministarstva financija za pružanje usluga potrošačkog kreditiranja na području Republike Hrvatske kada provodi servisiranje prava vjerovnika iz ugovora o kreditu za koje je prethodno bila izvorni vjerovnik.
Uz članak 12.
Dostava obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o neprihodonosnom kreditu propisana je ovim člankom i prema njemu je kreditna institucija dužna dužniku dostaviti obavijest koja uključuje informacije o iznosu koje dužnik duguje u trenutku slanja obavijesti i to najmanje 30 dana prije kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu. Uz to, dostavlja se informacija kako se iznos može platiti te najava namjere kupoprodaje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodnosnom kreditu kao i namjeravani dan kupoprodaje.
Uz članak 13.
Ovim odredbama propisana je obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodnosnom kreditu. Kupac kredita je obvezan dužniku dostaviti obavijest nakon svake kupoprodaje ugovora o neprihodnosnom kreditu, ali i kad god to dužnik zatraži. Kupac kredita i pružatelj usluge servisiranja kredita dostavljaju informacije o obavljenoj kupoprodaji, identifikacijske podatke i podatke za kontakt kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita, ako je on imenovan, kao i informacije o iznosu koje dužnik duguje te izjavu o tome da se cjelokupno relevantno pravo Europske unije i pravo Republike Hrvatske i dalje primjenjuju. Bitno je da je ta obavijest sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku, na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
Uz članak 14.
Propisuje da se dužniku ne naplaćuju nikakvi troškovi povezani sa slanjem obavijesti niti naknade izvan strukture duga.
Uz članak 15.
Detaljnije se opisuje način komunikacije s dužnikom. Komunikacija se odvija pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), a obavlja se isključivo radnim danima u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati. Dužnika se ne smije kontaktirati više od jednom mjesečno za isti kredit, uz određene iznimke. Dužniku se mora omogućiti da se izjasni o kontaktiranju na radnom mjestu. Zabranjeno je kontaktiranje dužnikova poslodavca, a ne smije ga se ni posjećivati u njegovom domu.
Uz članak 16.
Kupac kredita iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, imenovani subjekt za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točaka a) i c) ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja kredita i izvoditelj usluge servisiranja kredita dužni su uspostaviti učinkovit mehanizam za postupak rješavanja prigovora dužnika. To uključuje podnošenje pisanog prigovora kao i obradu odnosno odgovor na prigovor dužnika. Pružatelji usluge servisiranja kredita prigovore obrađuju besplatno te vode evidenciju o prigovorima kao i mjerama koje su poduzete radi njihova rješavanja.
Uz članak 17.
Osim prigovora koji može podnijeti pružatelju servisiranja kredita, dužnik može podnijeti pritužbu Hrvatskoj narodnoj banci. Naime, dužnik može Hrvatskoj narodnoj banci izravno uputiti pritužbu. Hrvatska narodna banka pozvat će kupca kredita, pružatelja usluge servisiranja kredita, imenovanog subjekta ili izvoditelja usluge servisiranja kredita da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva. Ako povodom pritužbe Hrvatska narodna banka utvrdi da postoji osnovana sumnja da je počinjen prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak. Hrvatska narodna banka obavještava podnositelja pritužbe o svom nalazu i o poduzetim mjerama. Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na pritužbe protiv podružnica i zastupnika pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanih u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pružaju na temelju prava na poslovni nastan. Ako Hrvatska narodna banka primi pritužbu protiv pružatelja usluge servisiranja kredita osnovanog u drugoj državi članici koji usluge servisiranja kredita u Republici Hrvatskoj pruža neposredno ili preko zastupnika koristeći se slobodom pružanja usluga, takvu će pritužbu proslijediti nadležnom tijelu matične države članice. Kada se radi o imenovanom subjektu za pružanje usluga servisiranja iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) ovoga Zakona , pritužba se upućuje Financijskom inspektoratu.
Uz članak 18.
Kreditne institucije dužne su potencijalnim kupcima kredita dostaviti detaljne informacije kako bi im omogućile provođenje vlastite procjene vrijednosti o pravima koje vjerovnik ima iz ugovora o kreditu. Obveza dostavljanja informacija nužna je i opravdana kako bi potencijalni kupci kredita mogli donijeti informirane odluke prije zaključenja transakcije. Obzirom da se radi o osobnim podacima, ovaj članak propisuje i da su kreditne institucije dužne osigurati da potencijalni kupac kredita s takvim podacima postupa u skladu sa odredbama o bankovnoj tajni kao i o povjerljivim podacima iz propisa kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija .
Uz članak 19.
Članak propisuje obvezu kupaca kredita koji je dužan pri kupnji ugovora o kreditu u kojem je jedna ugovorna strana potrošač za obavljanje usluga servisiranja kredita, na dan sklapanja ugovora o kupoprodaji neprihodnosnog kredita, imenovati subjekta za pružanje usluga servisiranja ili pružatelja usluge servisiranja kredita. Ako kupac kredita ima prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji, njegov imenovani zastupnik dužan je za obavljanje usluga servisiranja kredita imenovati jednu od navedenih osoba i to ako kupuje ugovor o neprihodonosnom kreditu u kojem je jedna od ugovornih strana fizička osoba, uključujući potrošača i osobu koje samostalno obavljaju djelatnost ili mikro, mali ili srednji poduzetnik.
Uz članak 20.
U slučaju da kupac kredita imenuje subjekta za pružanje usluga servisiranja ili pružatelja usluge servisiranja kredita, dužan je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o identitetu i adresi imenovanog subjekta ili pružatelja usluge servisiranja kredita, najkasnije do datuma početka obavljanja pružanja usluga servisiranja kredita. Isto vrijedi i u slučaju imenovanja novog subjekta. Hrvatska narodna banka bez odgode dostavlja te informacije nadležnom tijelu države članice domaćina, nadležnom tijelu države članice u kojoj je kredit odobren i nadležnom tijelu matične države članice novoga pružatelja usluge servisiranja kredita.
Uz članak 21.
Ugovorni odnos između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita uređen je ovim člankom. Kupac kredita koji samostalno ne obavlja servisiranje kredita dužan je za servisiranja kredita sklopiti ugovor s pružateljem usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje. Naime, kada kupac kredita upravljanje ugovorom o kreditu i njegovo izvršenje povjeri pružatelju usluge servisiranja kredita, kupac kredita prenosi svoja prava i obveze te svoj izravan kontakt s dužnikom na pružatelja usluge servisiranja kredita. Zbog navedenoga, odnos između kupca kredita i pružatelja usluge servisiranja kredita definira se u pisanom ugovoru o servisiranju kredita, a nadležno nadzorno tijelo (Hrvatska narodna banka) može provjeriti kako je taj odnos uređen.
Uz članak 22.
Kako bi se osiguralo da se poštivaju prava dužnika koja su im zajamčena temeljem ovoga Zakona te kako bi se osigurao nadzor, u ovom članku propisano je i postupanje kupaca kredita iz treće države. Oni su dužni imenovati zastupnika koji ima prebivalište/registrirano sjedište u Europskoj uniji. Zastupniku se može obratiti i Hrvatska narodna banka s pitanjima kao i samom kupcu kredita ili umjesto njega. Taj je zastupnik odgovaran za obveze koje su propisane i za obveze kupca kredita.
Uz članak 23.
Propisuje da je kupac kredita ili njegov zastupnik, a koji prenose ugovore o neprihodonosnom kreditu dužan dvaput godišnje obavještavati Hrvatsku narodnu banku o ukupnom nepodmirenom iznosu iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, broju prenesenih ugovora te jesu li prodajom obuhvaćena i založna prava kojim su osigurani ugovori o kreditu. Osim toga, dužni su dostaviti OIB kupca kredita ili njegova zastupnika te druge podatke propisane ovim člankom u slučaju da nemaju OIB.
Uz članak 24.
Članak 24. propisuje da pružatelj usluge servisiranja kredita za pružanje usluga servisiranja kredita mora dobiti odobrenje za rad koje izdaje Hrvatska narodna banka kao nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj . Pored pružanja usluga servisiranja kredita, pružatelj usluge servisiranja kredita može obavljati i bilo koju drugu djelatnost pod uvjetom da obavljanje te djelatnosti i dalje omogućava postupanje pružatelja usluge servisiranja kredita u skladu s ovim Zakonom. Ako kupac kredita obavlja usluge servisiranja kredita, smatra se i pružateljem usluge servisiranja kredita te je dužan ishoditi odobrenje za rad pružatelja usluge servisiranja.
Ako je kupac kredita pravna osoba, a ujedno i kao vjerovnik sam obavlja usluge servisiranja kredita iz ugovora o neprihodonosnom kreditu sklopljenim s pravnom osobom, ne treba dobiti odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke. Iako kupac kredita može biti fizička osoba koja u okviru svoje trgovinske, poslovne ili profesionalne djelatnosti kupuje prava vjerovnika iz ugovora o neprihodonosnom kreditu, ne može biti pružatelj usluge servisiranja kredita već mora angažirati pružatelja usluge servisiranja kredira u skladu s odredbama ovoga Zakona s obzirom na to da pružatelj usluge servisiranja kredita može biti isključivo pravna osoba.
Uz članak 25.
Izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita za obavljanje aktivnosti servisiranja kredita u cijeloj Europskoj uniji treba podlijegati jedinstvenom i usklađenom skupu uvjeta koje bi nadležna tijela trebala na proporcionalan način primjenjivati. Tako su ovim člankom propisani uvjeti za izdavanje odobrenja za rad. Podnositelj zahtjeva mora biti pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dok članovi upravljačkog i nadzornog tijela podnositelja zahtjeva moraju imati dobar ugled te odgovarajuća stručna znanja i iskustvo za vođenje poslova društva. Kako bi se dodatno zaštitilo dužnika, pružatelji usluge servisiranja kredita, osobe koje imaju kvalificirani udio u pružateljima usluge servisiranja kredita i članovi upravljačkog i nadzornog tijela ne smiju biti pravomoćno osuđeni za kaznena djela protiv imovine, kaznena djela povezanima s financijskim aktivnostima, pranjem novca, prijevarom ili kaznenim djelima protiv života i tijela.
Uz članak 26.
Kako bi se podnositelju zahtjeva izdalo odobrenje za rad potrebno je uz zahtjev za odobrenje za rad priložiti određenu dokumentaciju odnosno dokaze, a što je detaljnije propisano ovim člankom. Hrvatska narodna banka može zatražiti i dodatna pojašnjenja koja ocijeni potrebnima za odlučivanje o izdavanju odobrenja za rad. Tijekom postupka podnositelj zahtjeva dužan je, bez odgađanja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svim izmjenama u odnosu na dostavljene informacije i dokumentaciju. Hrvatskoj narodnoj banci plaća se naknada za obradu zahtjeva.
Uz članak 27.
Ovaj članak uređuje rokove za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad. H rvatska narodna banka dužna je u roku od 45 dana od primitka zahtjeva provesti provjeru potpunosti zahtjeva, a u roku od 90 dana od primitka potpunog zahtjeva ili, ako se zahtjev smatra nepotpunim, od primitka traženih informacija, donijeti rješenje o odobrenju za rad.
Uz članak 28.
Ako podnositelj zahtjeva ne ispunjava propisane uvjete, Hrvatska narodna banka odbit će izdavanje odobrenja za rad.
Uz članak 29.
Propisuje razloge za ukidanje odobrenja za rad pa se tako razlikuju razlozi u kojima Hrvatska narodna banka obvezno ukida odobrenje za rad te razlozi kada Hrvatska narodna banka može ukinuti odobrenje za rad. Propisuje se da odobrenje za rad prestaje važiti danom donošenja odluke društva o prestanku društva koji je pružatelj usluge servisiranja kredita ili danom otvaranja stečajnog postupka pružatelja usluge servisiranja kredita o čemu pružatelj usluge servisiranja kredita obavještava kupca kredita najkasnije 15 dana prije namjere donošenja odluke.
Uz članak 30.
Kada postoje razlozi za ukidanje odobrenja za rad, Hrvatska narodna banka donosi rješenje o ukidanju odobrenja za rad te ga dostavlja pružatelju usluge servisiranja kredita. Osim toga, Hrvatska narodna banka obavijestit će i kupca kredita s kojim je pružatelj usluge servisiranja kredita imao sklopljen ugovor i kojeg je kupac anagažirao kao pružatelja usluge servisiranja kredita.
Hrvatska narodna banka dostavlja izvršno rješenje nadležnom trgovačkom sudu te o njemu objavljuje obavijest na svojoj internetskoj stranici i u najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi u Republici Hrvatskoj. Ako je pružatelj usluge servisiranja kredita pružao prekograničnu uslugu, Hrvatska narodna banka obavještava nadležno tijelu države članice domaćina i/ili nadležno tijelo države članice u kojoj je odobren kredit.
Uz članak 31.
Ovim člankom uređeno je primanje i držanje sredstava dužnika. Pružatelj usluge servisiranja kredita može pri obavljanju aktivnosti servisiranja kredita primati i držati sredstva dužnika radi prijenosa tih sredstava na kupce kredita. Kako bi se riješilo pitanje rizika koji bi mogli nastati u slučajevima insolventnosti pružatelja usluge servisiranja kredita, na pružatelje usluge servisiranja kredita primjenjuje se dodatni zahtjev slijedom kojeg je dužan otvoriti zaseban račun u kreditnoj instituciji koji će služiti isključivo za uplatu koju izvršava dužnik radi namirenja duga iz ugovora o neprihodnosnom kreditu. Novčana sredstva na tom računu ne predstavljaju imovinu pružatelja usluge servisiranja kredita i ne ulaze u njezinu likvidacijsku ili stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe radi namirenja tražbine prema pružatelju usluge servisiranja kredita. Uplatom u cijelosti ili djelomično pružatelju usluge servisiranja kredita, a koju je izvršio dužnik radi namirenja duga iz ugovora o kreditu smatra se namirenjem duga dužnika prema kupcu kredita.
Ako pružatelj usluge servisiranja kredita prilikom pružanja usluga servisiranja kredita ne namjerava primati i držati sredstva dužnika, obvezan je to navesti u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad. Ovo je bitno iz razloga što ako matična država članica pružatelja usluge servisiranja kredita (Republika Hrvatska) nije izdala odobrenje za rad u tu svrhu, tada pružatelj usluge servisiranja kredita ne može primati i držati sredstava dužnika ni u bilo kojoj državi članici domaćinu upravo zato što mu njegova matična država članica nije izdala odobrenje za rad u tu svrhu. Ako pružatelj usluge servisiranja kredita može primati i držati sredstva dužnika u svojoj matičnoj državi članici tada mu je to omogućeno i u bilo kojoj državi članici domaćinu koja dopušta primanje i držanje sredstava dužnika.
Uz članak 32.
Članak propisuje da su u slučaju kada pružatelj usluge servisiranja kredita povjerava pružanje pojedine aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita dužni sklopiti međusobni pisani ugovor o povjeravanju pojedine usluge servisiranja kredita. Bitno je istaknuti da pružatelj usluge servisiranja kredita ne može povjeriti pružanje svih aktivnosti pružanja usluga servisiranja izvoditelju usluge servisiranja kredita. Ugovorom pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije prenijeti odgovornost za postupanje u skladu s važećim propisima na izvoditelja usluge servisiranja kredita što znači da ostaje samostalno odgovoran da je postupanje izvoditelja usluge servisiranja kredita u skladu s važećim propisima. Pružatelj usluge servisiranja kredita ne smije na izvoditelja usluge servisiranja kredita prenijeti ovlast primanja i držanja sredstava dužnika.
Uz članak 33.
Propisano je pravo pružatelja usluge servisiranja kredita na obavljanje prekograničnih aktivnosti u skladu sa izdanim odobrenjem za rad. Pružatelj usluge servisiranja kredita koji aktivnosti obavlja u državi članici domaćinu podliježe ograničenjima i zahtjevima utvrđenima u pravu Republike Hrvatske te države članice domaćina, uključujući, prema potrebi, zabranu primanja i držanja sredstava dužnika, a koji nisu povezani s drugim zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluge servisiranja kredita. Ako se u skladu s pravom države članice domaćina uvedu dodatni zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad pružatelja usluge servisiranja kredita, takvi dodatni zahtjevi ne primjenjuju se na pružatelje usluge servisiranja kredita koji obavljaju prekogranične aktivnosti servisiranja kredita u toj državi članici domaćinu.
Uz članak 34.
Pružanje usluge servisiranja kredita u drugoj državi članici od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz Republike Hrvatske uređeno je ovim člankom. Pružatelj usluge servisiranja kredita koji je dobio odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke, a koji namjerava na području druge države članice pružati usluge servisiranja kredita, dužan je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku uz dostavljanje propisanih informacija. Hrvatska narodna banka prosljeđuje tu informaciju nadležnom tijelu države članice domaćina o čemu obavještava pružatelja usluge servisiranja kredita. Nakon što zaprimi potvrdu o primitku tih informacija, Hrvatska narodna banka će obavijestiti pružatelja usluge servisiranja kredita. Pružatelj usluge servisiranja kredita može započeti pružati usluge servisiranja kredita u državi članici domaćinu nakon što zaprimi tu obavijesti ili u slučaju izostanka primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice domaćina, u roku od dva mjeseca od datuma slanja svih informacija nadležnom tijelu države članice domaćina, ovisno o tome što nastupi ranije.
Uz članak 35.
Odredbama ovoga članka uređeno je pružanje usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske od strane pružatelja usluge servisiranja kredita iz druge države članice. Ako takav pružatelj usluge servisiranja kredita namjerava pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske, a o čemu je nadležno tijelo matične države članice obavijestilo Hrvatsku narodnu banku, ona će bez odgađanja tom nadležnom tijelu poslati pisanu potvrdu o primitku informacija. Pružatelj usluge servisiranja kredita iz druge države članice može započeti pružati usluge servisiranja kredita na području Republike Hrvatske nakon što primi obavijest nadležnog tijela matične države članice o pisanoj potvrdi Hrvatske narodne banke ili u slučaju izostanka primitka te obavijesti, dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo matične države članice poslalo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci, ovisno o tome što nastupi ranije.
Uz članak 36. i 37.
Kako bi se osigurao učinkovit i djelotvoran nadzor prekograničnih pružatelja usluge servisiranja kredita, ovim Zakonom uspostavlja se okvir za suradnju između nadležnih tijela matične države članice i države članice domaćina i, prema potrebi, nadležnih tijela države članice u kojoj je kredit odobren. Tako je omogućena razmjena informacija uz istodobno očuvanje njihove povjerljivosti, poslovne tajne, zaštite prava pojedinaca, nadzor, pružanje pomoći te obavještavanje o rezultatima nadzora i o svim poduzetim mjerama.
Uz članak 38.
Propisuje obvezu kreditne institucije koja prenosi ugovore o neprihodonosnom kreditu da obavijesti Hrvatsku narodnu banku o kupcima kredita kao i o ukupnom nepodmirenom iznosu prenesenih kreditnih portfelja, broju obuhvaćenih kredita te o tome jesu li prodajom obuhvaćeni i ugovori o kreditu sklopljeni s potrošačima. Time se osigurava transparentnost te omogućuje usklađeno i učinkovito praćenje kupoprodaje ugovora o kreditu.
Uz članak 39.
Registar ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita propisan je ovim člankom. Uspostavom ažuriranog javnog registra osigurava se transparentnost u pogledu broja i identiteta ovlaštenih pružatelja usluge servisiranja kredita.
Uz članak 40.
Obzirom da se ovim Zakonom uspostavlja okvir za kupce kredita, pružatelje usluge servisiranja i za izvoditelje usluge servisiranja kredita pri čemu oni moraju ispunjavati određene uvjete, nad njima je potrebno provoditi nadzor. Nadzor nad kupcem kredita i njegovim zastupnikom, pružateljem usluge servisiranja kredita te izvoditeljem usluge servisiranja kredita obavlja Hrvatska narodna banka.
Nadzor nad subjektom iz članka 11. stavka 2. podstavka 1. točke c) obavlja Financijski inspektorat.
Uz članak 41.
Propisuje način na koji Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad subjektima nadzora prikupljanjem i analizom izvješća kao i informacija koje su oni obvezni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci, analizom informacija koje dostave druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj i nadležna tijela država članica domaćina te praćenjem dobivenih pokazatelja poslovanja, obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem subjekata nadzora te nalaganjem nadzornih mjera.
Uz članak 42.
Neposredni nadzor nad poslovanjem subjektima nadzora obavlja se u skladu s ovim č lankom. Nadzor se obavlja u sjedištu i na ostalim mjestima na kojima se obavlja djelatnost i poslovi u vezi s kojima se provodi nadzor. Subjekt nadzora Hrvatske narodne banke dužan je ovlaštenoj osobi, na njezin zahtjev, omogućiti da obavi kontrolu poslovne dokumentacije tijekom radnog vremena subjekta nadzora, a po potrebi i izvan svog radnog vremena.
Uz članak 43.
Propisuje da se n akon obavljenog nadzora sastavlja zapisnik o obavljenom nadzoru. Iznimno, ako nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti ili slabosti i nedostaci u poslovanju subjekta nadzora koji zahtijevaju izricanje nadzornih mjera, zapisnik se ne sastavlja.
Uz članak 44.
Vrste nadzornih mjera propisane su ovim člankom. Hrvatska narodna banka može nadzornim mjerama naložiti nadležnom tijelu subjekta nadzora da razriješi člana upravljačkog i nadzornog tijela, privremeno zabraniti pružanje jedne ili više usluga servisiranja kredita, brisati podružnicu pružatelja usluge servisiranja kredita iz registra, naložiti ispunjavanje uvjeta na temelju kojih je pružatelj usluge servisiranja kredita dobio odobrenje za rad i drugo. O izricanju mjere Hrvatska narodna banka bez odgađanja obavještava nadležni trgovački sud.
Uz članak 45.
Ovim člankom propisano je donošenje rješenja o nalaganju nadzornih mjera, a koje za cilj imaju pravodobno poduzimanje aktivnosti za zaštitu dužnika te otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. Hrvatska narodna banka može rješenjem subjektu nadzora naložiti nadzorne mjere, a određuje i rok za izvršenje tih mjera. Taj rok može se produžiti temeljem obrazloženog zahtjeva subjekta nadzora.
Uz članak 46.
Hrvatska narodna banka mora se izvijestiti o izvršenju rješenja u određenom roku uz prilaganje dokaza, ako je to naložila subjektu nadzora. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da naložene mjere nisu izvršene ili nisu izvršene u roku i na način kako je to naložila rješenjem, može naložiti novu nadzornu mjeru.
Uz članak 47.
Propisuje se obveza subjekta nadzora da izvještava Hrvatsku narodnu banku o promjenama vezanim za upis u sudski registar, člana upravljačkog i nadzornog tijela, prestanku pružanja pojedinih usluge servisiranja kredita i drugo. Također, dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o namjeri pružanja usluga servisiranja kredita u trećoj državi.
Uz članak 48.
Članak propisuje da rješenja koja donosi Hrvatska narodna banka moraju biti u pisanom obliku i obrazložena. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor.
Uz članak 49.
U upravnom postupku koji vodi Hrvatska narodna banka nije moguće zahtijevati povrat u prijašnje stanje, a što je propisano ovim člankom.
Uz članak 50.
Osim što se ovim Zakonom u hrvatski pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2014/2167, dodatno se proširuje opseg Zakona te se Zakonom uređuje i pitanje kupoprodaje potraživanja iz drugih ugovora koji mogu biti predmet ugovora o ustupu tražbine (cesiji). U ovom članku definirani su pojmovi koji se odnose na takva potraživanja.
Uz članak 51.
Obveznici primjene ovoga dijela Zakona propisani su ovim člankom i odnose na vjerovnika, kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja kada su jedna od strana u ugovoru o kupoprodaji potraživanja odnosno ugovoru o servisiranju drugog potraživanja. Ovim člankom propisano je i na koga se ne odnosi ovaj Zakon, a to su potraživanja države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja bi bila prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili prihod izvanproračunskih korisnika.
Uz članak 52.
Propisuje obveze vjerovnika vezano za dostavu obavijesti o namjeri kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju pa je tako vjerovnik dužan dostaviti dužniku obavijest o namjeri kupoprodaje ugovora o potraživanju 30 dana prije kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju navodeći pri tome namjeravani dan kupoprodaje, a koji ne može biti kraći od 30 dana od dana slanja obavijesti.
Uz članak 53.
Zastupnik kupca drugog potraživanja iz treće države uređen je ovim člankom. Kada Financijski inspektorat obavlja nadzor, može uz kupca drugog potraživanja, kontaktirati i imenovanog zastupnika ili se obratiti samo tom zastupniku. Zastupnik je odgovoran za ispunjavanje obveza koje su propisane obveze kupca drugog potraživanja.
Uz članak 54.
Vjerovnik koji kupcu drugog potraživanja prodao ugovor o potraživanju dužan je dva puta godišnje Financijskom inspektoratu dostaviti OIB kupca drugog potraživanja. Također dostavlja i druge podatke kao što su ukupni nepodmireni iznos iz ugovora o potraživanju, sva prava koja pripadaju vjerovniku iz ugovora o potraživanju te broj prenesenih ugovora o drugom potraživanju kao i informaciju uključuje li prodaja ugovora o drugom potraživanju sklopljenih s potrošačima založna prava kojim su osigurani ugovori o potraživanju.
Uz članak 55.
Ovim člankom propisano je da kupac drugog potraživanja može na dan kupoprodaje ugovora o drugom potraživanju imenovati pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja. Pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja može povjeriti obavljanje pojedine aktivnosti usluge servisiranja drugog potraživanja trećoj osobi.
Uz članak 56.
Postupanje kupca drugog potraživanja i pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja s dužnicima propisani su ovim člankom. Nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji potraživanja, a uvijek prije prve naplate duga, ali i kad god to dužnik zatraži, kupac drugog potraživanja je dužan dužniku dostaviti obavijest čiji je sadržaj propisan ovim člankom. Ta obavijest mora biti sastavljana razumljivim riječima i u jednostavnom obliku, na hrvatskom jeziku i latiničnim pismu te dostavljena ugovorenim putem komunikacije između vjerovnika i dužnika.
Uz članak 57.
Propisuje da se dužniku ne naplaćuju nikakvi troškovi povezani sa slanjem obavijesti niti ikakve naknade izvan strukture duga .
Uz članak 58.
Detaljnije se opisuje način komunikacije s dužnikom. Komunikacija se odvija pisanim putem i to putem pošte, elektroničke pošte ili kratkih tekstnih poruka (SMS poruke), a obavlja se isključivo radnim danima u razdoblju od 8:00 do 20:00 sati. Dužnika se ne smije kontaktirati više od jednom mjesečno za isti kredit, uz određene iznimke. Dužniku se mora omogućiti da se izjasni o kontaktiranju na radnom mjestu. Zabranjeno je kontaktiranje dužnikova poslodavca, a dužnika se ne smije posjećivati u njegovom domu.
Uz članak 59.
Postupak rješavanja prigovora dužnika kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja uređeni su ovim člankom. Kupac drugog potraživanja ili njegov zastupnik imenovan u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelj usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelj usluge servisiranja drugog potraživanja dužni su uspostaviti učinkovit mehanizam za postupak rješavanja prigovora dužnika. To uključuje podnošenje pisanog prigovora kao i obradu odnosno odgovor na prigovor dužnika. Pružatelji usluge servisiranja drugog potraživanja prigovore obrađuju besplatno te vode evidenciju o prigovorima kao i mjerama koje su poduzete radi njihova rješavanja.
Uz članak 60.
Osim prigovora koji može podnijeti kupcu drugog potraživanja ili njegovom zastupniku imenovanom u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelju usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelju usluge servisiranja drugog potraživanja , dužnik može podnijeti pritužbu Financijskom inspektoratu. Financijski inspektorat pozvat će kupca drugog potraživanja ili njegovog zastupnika imenovanog u skladu s člankom 53. ovoga Zakona, pružatelja usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditelja usluge servisiraranja drugog potraživanja da dostavi svoje očitovanje i dokaze na koje se poziva. Ako povodom pritužbe Financijski inspektorat utvrdi da postoji osnovana sumnja da je počinjen prekršaj, pokrenut će prekršajni postupak podnošenjem optužnog prijedloga.
Uz članak 61.
Nadzor nad kupcem drugog potraživanja, pružateljem usluge servisiranja drugog potraživanja i izvoditeljem usluge servisiranja drugog potraživanja obavlja Financijski inspektorat. Financijski inspektorat obavlja nadzor u skladu s propisom kojim se uređuju djelokrug, nadležnost i ovlasti Financijskog inspektorata.
Uz članak 62.
Kada Financijski inspektorat u obavljanju nadzora, pregledom dokumentacije ili na drugi način utvrdi povrede odredaba Zakona i/ili nepravilnosti, ovlašten je poduzeti mjere i radnje propisane ovim člankom. Tako Financijski inspektora može dati pisano upozorenje ako utvrdi manje nepravilnosti i nedostatke, naložiti mjeru za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u radu tog subjekta nadzora u roku koji odredi i drugo.
Uz članak 63.
Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat, osobe koje rade ili su radile za Hrvatsku narodnu banku i Financijski inspektorat te revizor i druga stručna osoba kojoj je Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat povjerio obavljanje poslova dužni su čuvati tajnost svih podataka koje su saznali izvršavajući svoje ovlasti i dužnosti na temelju ovoga Zakona te ih ne smiju otkriti drugim osobama i tijelima. Ovim člankom propisane su i iznimke od obveze čuvanja tajnosti podataka.
Uz članak 64.
Propisuje međusobnu suradnju Hrvatske narodne banke i Financijskog inspektorata. Suradnja obuhvaća međusobno pružanje pomoći te razmjenu podataka. Oba tijela razmjenjuju informacije i s drugim tijelima u Republici Hrvatskoj. Razmjena podataka u okviru takve suradnje ne predstavlja povredu obveze povjerljivih podataka.
Uz članke 65.
Članak propisuje suradnju nadzornih tijela država članica. Hrvatska narodna banka surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica kad god je to potrebno za obavljanje njihovih funkcija i dužnosti. Hrvatska narodna banka određena je kao jedinstvena točka komunikacije u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela država članica.
Uz članak 66.-83.
Ovim člancima propisane su prekršajne odredbe i visine novčanih kazni za pojedine prekršaje propisane ovim Zakonom.
Uz članak 84.
Članak propisuje rokove za usklađenje s ovim Zakonom. Postojećim kupcima kredita i pružateljima usluge servisiranja kredita omogućeno je da nastave obavljanje aktivnosti servisiranja kredita u razdoblju od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, a u tom razdoblju dužni su se prilagoditi odredbama ovoga Zakona što znači da će nakon isteka šestomjesečnog roka na tržištu biti dopušteno poslovati samo pružateljima usluge servisiranja kredita koji su dobili odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom. S tim u vezi, p ravna osoba koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža usluge servisiranja kredita i koja želi nastaviti s pružanjem tih usluga dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 85.
Propisuju se rokovi za izradu podzakonskih propisa.
Uz članak 86.
Ovim člankom propisuje se da će Zakon stupiti na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 16. stavaka 1. do 11. i članka 59. stavaka 1. do 9. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija