PRIJEDLOG ZAKONA O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Jedan od značajnijih poslova državne uprave je izrada prijedloga zakona i drugih propisa. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), putem politike boljih propisa, ima za cilj unaprjeđivati institucionalni pristup izradi propisa kroz instrumente politike boljih propisa od planiranja zakonodavnih aktivnosti, savjetovanja s javnošću do procjene učinaka i vrednovanja propisa.
Kada je riječ o procjeni učinaka propisa, ovaj instrument politike boljih propisa uveden je u pravni sustav Republike Hrvatske 2012. stupanjem na snagu Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11; u daljnjem tekstu: Zakon iz 2012.). Zakonodavni okvir procjene učinaka propisa, uz Zakon iz 2012., činila je Uredba o postupku procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12) te Strategija i Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015.
Na temelju analize provedbe Zakona iz 2012., pristupilo se promjeni zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa te je novi Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17; u daljnjem tekstu: Zakon iz 2017.) stupio na snagu 2017. Uz Zakon iz 2017., na snagu je stupila Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17) te Strategija procjene učinaka propisa za razdoblje od 2018. do 2023. („Narodne novine“, broj 129/17).
Na temelju godišnjih izvješća o provedbi planova zakonodavnih aktivnosti u razdoblju od 2013. do 2022., provedena je analiza primjene zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa s aspekta provedbe Planova zakonodavnih aktivnosti i broja postupaka procjene učinaka propisa. U tom razdoblju trend provedbe planova zakonodavnih aktivnosti rastao je u rasponu od najnižih 18% (2016.) do 62% (2022.), što je najveći zabilježen postotak provedbe planova zakonodavnih aktivnosti. U istom razdoblju, broj provedenih planiranih postupaka (ex-ante) procjene učinaka propisa kretao se u rasponu od najnižih 12% (2020.) do 55% (2018.).
Postupak razvoja i normiranja procesa savjetovanja s javnošću započeo je 2009. kada je Vlada donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09; u daljnjem tekstu: Kodeks). Zajedno s Kodeksom, izrađene su Smjernice za primjenu Kodeksa.
Drugi važan korak u unaprjeđenju zakonodavnog okvira za savjetovanje s javnošću ostvaren je donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13). Ovaj Zakon je, između ostalog, donio određenom broju tijela javne vlasti obvezu uključivanja javnosti u proces donošenja odluka u okviru savjetovanja s javnošću. Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 85/15) jasnije su definirane obveze tijela javne vlasti u pogledu savjetovanja s javnošću, uređen je sadržaj savjetovanja, odnosno dokumenti koji se moraju objaviti prilikom otvaranja i po završetku savjetovanja, kao i način provedbe savjetovanja.
Uspostavom središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: portal e-Savjetovanja) 2015., postupanja tijela javne vlasti tehnički su pojednostavljena i poboljšana. To je omogućilo cjelokupnoj javnosti pravovremenu obaviještenost, lakši pristup savjetovanju i sudjelovanje u savjetovanjima. Trendovi iz godišnjih izvješća o provedbi savjetovanja pokazuju da je u postupcima savjetovanja s javnošću do sada sudjelovalo preko 8.000 pravnih i fizičkih osoba, a broj korisnika kontinuirano raste i trenutno je registrirano preko 50.000 korisnika na portalu e-Savjetovanja.
U okviru godišnje analize Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD), u odnosu na pokazatelje za ex-ante i ex-post procjenu učinaka propisa za prijedloge zakona te provođenja savjetovanja s javnošću za prijedloge zakona i druge propise, objavljene u dokumentu "Prakse boljih propisa u Europskoj uniji za 2022. godinu", Republika Hrvatska je iznad prosjeka zemalja EU27 i OECD-a. Međutim, prostor za napredak OECD vidi u razvoju cjelovite politike boljih propisa, obuhvatom ove politike putem strateškog ili nekog drugog provedbenog akta, proširenjem primjene procjene učinaka propisa na druge propise te unapređenju ex-post evaluacije za zakone na snazi (vrednovanje propisa).
Daljnje pozicioniranje politike boljih propisa, a time i njenih instrumenata, ostvareno je Odlukom o donošenju Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) i Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine („Narodne novine“, broj 38/22). Vlada je Nacionalnim planom dala smjer politici boljih propisa, a koji podrazumijeva oblikovanje javnih politika tako da postižu svoje ciljeve kroz primjenu zakona i drugih propisa uz minimalne troškove. Politika boljih propisa obuhvaća cjelovitost ciklusa oblikovanja i provedbe javnih politika - od oblikovanja prijedloga zakona, drugih propisa i akata, do njihove provedbe, vrednovanja i ponovnog predlaganja mjera za njihovo unaprjeđenje.
U tom postupku, uz tijela državne uprave, kao stručne nositelje koji izrađuju nacrte prijedloga zakona, sudjeluje Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade, koji svojim djelovanjem aktivno doprinosi provedbi politike boljih propisa. Na temelju svoje nadležnosti iz Zakona iz 2017. i Uredbe o Uredu za zakonodavstvo („Narodne novine“, broj 63/19) Ured u okviru svoga djelokruga razmatra ustavnopravnu utemeljenost i usklađenost zakona i drugih propisa s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa, koordinira izradu i izrađuje Plan zakonodavnih aktivnosti, nadzire i prati provedbu Plana zakonodavnih aktivnosti, koordinira sustavom procjene učinaka propisa i koordinira, kontrolira te nadzire rad tijela državne uprave u području savjetovanja s javnošću.
Ured, od 2021., provodi projekt „Jačanje kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa“ (u daljnjem tekstu: TSI projekt), financiran sredstvima iz Instrumenta tehničke podrške Europske komisije i njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime. U okviru projekta, analizirana je dosadašnja praksa provedbe naknadne (ex-post) procjene učinaka propisa, dane su preporuke za unapređenje ove dobre praske na način da se uspostavi instrument vrednovanja propisa kao institucionalnu nadogradnju na već uspostavljenu praksu. Ovim Prijedlogom zakona, a temeljem preporuka iz TSI projekta, ispunjava se mjera 151. iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO)
Ured također, od 2021., aktivno sudjeluje kao partner na projektu "e-Savjetovanja - središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću-proširenja i nadgradnje", financiran sredstvima iz fondova Europske unije, a kojeg vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Ovaj projekt usmjeren je na tehnološko, procesno i funkcionalno unaprjeđenje te proširenje IT sustava portala e-Savjetovanja, jačanje kapaciteta službenika u državnim tijelima i zaposlenika u tijelima javne vlasti, uz aktivnije uključivanje svih drugih dionika u portal e-Savjetovanja.
2. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Osnovni cilj Prijedloga zakona je unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi učinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa, kako bi se osiguralo poštivanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, razmjernosti, ekonomičnosti, jednostavnosti i jasnoće korištenjem instrumenata politike boljih propisa.
Pored navedenoga, cilj Prijedloga zakona je unaprijediti i objediniti na jednom mjestu osnovne instrumenta politike boljih propisa, a to su:
-planiranje zakonodavnih aktivnosti
-procjena učinaka i vrednovanje propisa i
-savjetovanje s javnošću.
Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade jednogodišnji je planski akt kojim se utvrđuju prijedlozi zakona koji se planiraju uputiti Vladi na utvrđenje tijekom jedne godine. Desetogodišnje iskustvo provedbe planova zakonodavnih aktivnosti pokazalo je da nije moguće, prvo, u potpunosti planirati sve zakonodavne aktivnosti na godišnjoj razini i, drugo, da iznenadne prirodne, gospodarske, socijalne i globalne situacije često zahtijevaju intervenciju Vlade u zakonodavstvo. Prijedlogom zakona omogućuje se daljnja fleksibilnost, dinamičnost i jasnoća postupanja Vlade u tim okolnostima. Pojednostavljuje se i skraćuje planiranje zakonodavnih aktivnosti tijela državne uprave i izrada plana zakonodavnih aktivnosti Vlade.
Pojednostavljuje se postupak procjene učinaka propisa, na način da se stručni nositelj, umjesto na prethodnu procjenu učinaka propisa, usmjeri na samu izradu nacrta prijedloga zakona i posljedica koje će proisteći donošenjem tog nacrta prijedloga zakona čime postupak postaje fleksibilniji i dinamičniji.
Procjena učinaka propisa postaje obvezna za svaki prijedlog zakona kojeg Vlada predlaže Hrvatskome saboru na donošenje, uz određene propisane izuzetke od ovoga postupka, a provodit će se uz izradu nacrta prijedloga zakona i neće dodatno vremenski utjecati na dinamiku njegove izrade. Analiza prijedloga zakona usmjerava se na razmatranje problema, svrhe i cilja propisa putem analize učinaka propisa i njegovih posljedica te će se na ovakav način više doprinijeti stabilnosti zakonodavstva i smanjivanju učestale prakse promjene zakona i drugih propisa.
U okviru TSI projekta analizirana je dosadašnja praksa primjene naknadne (ex-post) procjene učinaka propisa, koja je pokazala da se ovaj institut koristi metodologijom koja se, u bitnome, ne razlikuje od metodologije (ex-ante) procjene učinaka propisa. Naime, fokus naknadne (ex-post) procjene učinaka propisa sada je usmjeren na opis posljedica primjene zakona na snazi, a ne na utvrđivanju uzroka i problema u provedbi toga zakona pa sama svrha njene provedbe ne postiže svoj cilj. Stoga se uspostavlja instrument vrednovanja propisa za zakone na snazi. Pokazuje se potrebnim da se instrumentom vrednovanja propisa, tijela državne uprave koriste u okviru redovitog praćenja stanja u upravnom području. Sagledat će se mogući uzroci i problemi u praksi, kao i neposredno ostvareni rezultati, a radi utvrđivanja potrebe izmjene odnosno dopune tog zakona. Uz navedeno, istovremeno se omogućuje bolje pozicioniranje Republike Hrvatske među zemljama EU27 i OECD-a prema kriteriju provedbe vrednovanja propisa, čime se daje doprinos za ulazak Republike Hrvatske u članstvo u OECD-u.
Nadalje, Prijedlogom zakona dodatno se jačaju dosegnuti standardi u postupku savjetovanja s javnošću. Detaljnije se razrađuje postupak savjetovanja s javnošću, koji provode tijela državne uprave te drugi obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, prilikom izrade zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti.
Također, Prijedlogom zakona daje se osnova za određivanje kompetencija osoba koje sudjeluju u postupku procjene učinaka propisa i postupku savjetovanja s javnošću kao i obveza kontinuiranog stručnog usavršavanja s ciljem jačanja kompetencija. Time se jačaju kompetencije državnih službenika i dopunjava katalog kompetencija državnih službenika radi daljnje profesionalizacije državne službe. Na ovaj način ispunjava se mjera iz NPOO-a za koju je zadužen Ured, čime se daje doprinos cjelovitom ispunjavanju mjera i ulaganja iz NPOO-a.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA
DIO PRVI
UVODNE ODREDBE
Predmet zakona
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se instrumenti politike boljih propisa i postupak njihove primjene, nadležno tijelo koje osigurava primjenu tih instrumenata te druga pitanja u vezi provedbe politike boljih propisa.
Primjena zakona
Članak 2.
Ovaj se Zakon primjenjuje u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa te praćenju njihove provedbe kako je to određeno ovim Zakonom.
Cilj Zakona
Članak 3.
Cilj ovoga Zakona je instrumentima politike boljih propisa unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi njihovih učinaka te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa.
Rodno značenje
Članak 4.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Politika boljih propisa
Članak 5.
Politika boljih propisa je skup aktivnosti kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva javnih politika kroz primjenu instrumenata politike boljih propisa.
Instrumenti politike boljih propisa
Članak 6.
(1)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa u smislu ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeći instrumenti politike boljih propisa:
-planiranje zakonodavnih aktivnosti
-procjena učinaka i vrednovanje propisa i
-savjetovanje s javnošću.
(2)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa primjenjuju se i drugi instrumenti politike boljih propisa, u skladu s posebnim propisima.
Ured za zakonodavstvo
Članak 7.
(a)Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), koordinira i osigurava primjenu instrumenata politike boljih propisa.
(b)U planiranju zakonodavnih aktivnosti, Ured koordinira postupak izrade i izrađuje plan zakonodavnih aktivnosti Vlade te prati njegovu provedbu, o čemu redovito izvještava Vladu.
(c)U provedbi procjene učinaka i vrednovanja propisa, Ured koordinira provedbu postupaka te osigurava ujednačenu kvalitetu akata tijela državne uprave.
(d)U provedbi postupka savjetovanja s javnošću, Ured koordinira postupak objave akata radi savjetovanja s javnošću te razvija i unaprjeđuje središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću.
(e)U postupku izrade nacrta prijedloga zakona, drugih propisa i akata iz djelokruga Vlade, Ured razmatra njihovu ustavnopravnu utemeljenost, usklađenost s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa.
(f)Ured priprema objavu i brine o pravodobnoj objavi zakona, drugih propisa i akata dostavljenih radi objave u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: „Narodne novine“) te daje ispravke tiskarskih pogrešaka.
POGLAVLJE II.
PLANIRANJE ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
Planiranje zakonodavnih aktivnosti
Članak 8.
Planiranje zakonodavnih aktivnosti je skup aktivnosti kojimaVlada, na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u pojedinim upravnim područjima, planira zakonodavne aktivnosti radi usmjeravanja i usklađivanja provedbe politika u obavljanju izvršne vlasti.
Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade
Članak 9.
(1)Vlada zaključkom donosi Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) na prijedlog Ureda do kraja tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu.
(2)Plan sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi.
(3)Plan sadrži i prijedloge zakona iz prijedloga programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije.
(4)Plan se objavljuje na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.
Postupak izrade i donošenja Plana
Članak 10.
(1)Tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) u čijem je djelokrugu izrada nacrta prijedloga zakona izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, koji sadrži nazive nacrta prijedloge zakona iz svoga djelokruga za iduću kalendarsku godinu te obrazloženje razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona.
(2)Za Obrazac zakonodavnih aktivnosti provodi se savjetovanje u razdoblju od 1. do 30. rujna, u trajanju od najmanje 15 dana.
(3)Stručni nositelj dostavlja Obrazac zakonodavnih aktivnosti Uredu najkasnije do 15. studenoga tekuće godine.
(4)Ured razmatra obrasce zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja te može zatražiti njihovu doradu.
(5)Na temelju obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja, Ured kao stručni predlagatelj priprema Prijedlog Plana.
(6)Sadržaj Obrasca Plana, sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti i metodološke korake njihove izrade propisuje Vlada uredbom.
Zakoni izvan Plana
Članak 11.
(1)Iznimno od članka 9. ovoga Zakona, ako je potrebno tijekom godine donijeti zakon koji nije sadržan u Planu, stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona i dostaviti ga Uredu uz detaljno obrazloženje razloga predlaganja nacrta prijedloga zakona izvan Plana.
(2)Za Obrazac zakonodavnih aktivnosti provodi se savjetovanje u trajanju od najmanje 15 dana.
(3)Ured razmatra Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i može zatražiti njegovu doradu.
(4)Ured uvrštava nacrt prijedloga zakona iz stavka 1. ovoga članka u Popis zakona izvan Plana (u daljnjem tekstu: Popis).
(5)Ured vodi Popis i redovito ga objavljuje na mrežnim stranicama Ureda.
(6)Sadržaj Obrasca Popisa propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
Izvješće o provedbi Plana
Članak 12.
(1)Vlada, na prijedlog Ureda, zaključkom usvaja Izvješće o provedbi Plana u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.
(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.
POGLAVLJE III.
PROCJENA UČINAKA PROPISA
Procjena učinaka propisa
Članak 13.
Procjena učinaka propisa je metoda kojom se, u postupku izrade propisa, razmatra utvrđeni problem i posebni cilj propisa uz analizu učinaka tog propisa u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava u odnosu na adresate propisa s ciljem odabira odgovarajućeg rješenja kojim se ostvaruje svrha tog propisa.
Područja i adresati procjene učinaka
Članak 14.
(1) Učinci propisa se analiziraju u područjima:
-gospodarstva koje uključuje procjenu učinaka na makroekonomsko okruženje, konkurentnost gospodarstva, funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje, tržište rada i mirovinski sustav, istraživanje i razvoj te zaštitu potrošača
-održivog razvoja koji uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja
-socijalne skrbi koji uključuje procjenu učinaka na sustav socijalne skrbi, usluge socijalne skrbi, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama te demografski razvitak
-zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava i
-drugim područjima utvrđenim od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(2) Učinci propisa se analiziraju prema sljedećim adresatima:
- građanima
- poslovnim subjektima
- tijelima javne vlasti
- drugim adresatima utvrđenim od strane stručnog nositelja ili Ureda.
Primjena procjene učinaka propisa
Članak 15.
(1)Procjena učinaka propisa provodi se za nacrt prijedloga zakona.
(2)Procjena učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi:
-potvrđivanja međunarodnih ugovora
-provedbi uredbi i drugih obvezujućih pravnih akata Europske unije koji se izravno primjenjuju na području Republike Hrvatske
-davanja ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora
-planiranja, izrade, donošenja i izvršenja proračuna Republike Hrvatske
-izvršenja državnog proračuna Republike Hrvatske za pojedinu godinu
-osnivanja i ukidanja pravnih osoba s javnim ovlastima
-uređenja ustrojstva i djelokruga tijela državne uprave
-horizontalnog usklađivanja zakonodavstva ili
-posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
(3)Hrvatski sabor može zaključkom zadužiti Vladu za provedbu procjene učinaka propisa za prijedloge zakona iz stavka 2. ovoga članka koje je Vlada predložila Hrvatskome saboru na donošenje.
(4)Procjenu učinaka propisa iz stavka 3. ovoga članka provodi stručni nositelj u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Provedba procjene učinaka propisa za uredbe
Članak 16.
(1)Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje procjena učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju na uredbe.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka procjena učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje uredbi radi:
-osiguravanja provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije
-osnivanja i ukidanja pravnih osoba s javnim ovlastima
-uređivanja unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave
-uređivanja pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora na temelju zakonske ovlasti ili
-posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Postupak procjene učinaka propisa
Članak 17.
(1)Stručni nositelj uz nacrt prijedloga zakona izrađuje Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Obrazac iskaza).
(2)Za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza čelnik tijela stručnog nositelja može odlukom osnovati radnu skupinu, pri čemu je obvezan uzeti u obzir adresate i predmet uređenja nacrta prijedloga zakona te odluku objaviti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(3)Za Obrazac iskaza i nacrt prijedloga zakona istovremeno se provodi savjetovanje s javnošću.
(4)Za vrijeme trajanja savjetovanja s javnošću stručni nositelj dostavlja Obrazac iskaza na mišljenje Uredu.
(5)Ured može, radi davanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka:
-provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca iskaza
-zatražiti očitovanje drugog nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca iskaza.
(6)Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, stručni nositelj po potrebi dorađuje te dostavlja Obrazac iskaza uz nacrt prijedloga zakona na mišljenje Uredu i drugim tijelima u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske.
(7)Sadržaj Obrasca iskaza, metodološke korake i postupak analize učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
Upućivanje Obrasca iskaza u Hrvatski sabor
Članak 18.
(1)Uz prijedlog zakona koji Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru dostavlja se Obrazac iskaza.
(2)Ured objavljuje Obrazac iskaza na mrežnim stranicama Ureda po utvrđivanju prijedloga zakona na sjednici Vlade.
POGLAVLJE IV.
VREDNOVANJE PROPISA
Vrednovanje propisa
Članak 19.
(1)Vrednovanje propisa je metoda kojom se vrednuje provedba, rezultat i/ili učinak propisa na snazi putem analize njegove provedbe, ostvarenih rezultata, svrhe i cilja propisa u određenom vremenskom razdoblju, radi donošenja odluke o potrebi izmjene odnosno dopune tog propisa.
(2)Vrednovanje propisa se može provesti na zakon u cjelini ili na dio zakona uključujući podzakonske propise donesene na temelju toga zakona.
Provedba vrednovanja propisa na temelju odluke tijela državne uprave
Članak 20.
(a)Stručni nositelj može provesti vrednovanje propisa za zakon koji je na snazi iz svoga djelokruga.
(b)O provedbi vrednovanja propisa iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela donosi odluku i određuje rok za provedbu vrednovanja propisa.
Provedba vrednovanja propisa na temelju zaključka Vlade
Članak 21.
Vlada može, na prijedlog Ureda, zaključkom zadužiti stručnog nositelja za provedbu vrednovanja propisa za zakone koji su na snazi i odrediti rok za provedbu vrednovanja propisa.
Provedba vrednovanja propisa na temelju zaključka Hrvatskoga sabora
Članak 22.
(1) Hrvatski sabor može zaključkom zadužiti Vladu za provedbu vrednovanja propisa za zakone koje je Vlada predložila Hrvatskome saboru na donošenjei odrediti rok za provedbu vrednovanja propisa.
(2) Vrednovanje propisa iz stavka 1. ovoga članka provodi stručni nositelj u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Obvezna provedba vrednovanja propisa
Članak 23.
Vrednovanje propisa provodi se za zakone iz članka 15. stavka 2. podstavka 9. ovoga Zakona, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu zakona.
Iznimna provedba vrednovanja propisa
Članak 24.
Ured može u postupku izrade zakona, a na temelju rezultata analize učinaka i adresata iz članka 14. ovoga Zakona sadržanih u Obrascu iskaza, zatražiti stručnog nositelja provedbu vrednovanja propisa i predložiti rok za provedbu vrednovanja propisa.
Propisivanje obveze i roka vrednovanja propisa
Članak 25.
Obveza i rok vrednovanja propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama zakona za koji se provodi vrednovanje propisa.
Postupak vrednovanja propisa
Članak 26.
(1)Stručni nositelj izrađuje Obrazac vrednovanja propisa i dostavlja ga na mišljenje Uredu prije provođenja savjetovanja s javnošću.
(2)Ured može, radi davanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka:
-provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca vrednovanja propisa
-zatražiti očitovanje drugog nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca vrednovanja propisa.
(3)Za Obrazac vrednovanja propisa provodi se savjetovanje s javnošću.
(4)Nakon provođenja savjetovanja s javnošću stručni nositelj dostavlja Obrazac vrednovanja propisa na mišljenje Uredu.
(5)Obrazac vrednovanja propisa objavljuje se na mrežnim stranicama Ureda.
(6)Sadržaj Obrasca vrednovanja propisa, metodološke korake i postupak vrednovanja propisa propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
POGLAVLJE V.
SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU
Savjetovanje s javnošću
Članak 27.
Savjetovanje s javnošću je dvosmjerni proces u kojem stručni nositelji traže i primaju povratne informacije od građana odnosno javnosti u postupku izrade i vrednovanja zakona i drugih propisa.
Postupak savjetovanja s javnošću
Članak 28.
(1)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa stručni nositelj obvezno provodi savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanja u trajanju u pravilu od 30 dana.
(2)Uz provedbu savjetovanja putem portala e – Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću.
(3)Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću.
(4)Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću iz stavka 3. ovoga članka sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanje stručnog nositelja o razlozima neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedbi.
(5)Metodologiju provedbe postupka savjetovanja s javnošću propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovog Zakona.
Iznimke od provedbe postupka savjetovanja s javnošću
Članak 29.
(1)Iznimno od članka 28. stavka 1. ovoga Zakona, stručni nositelj nije obvezan provesti postupak savjetovanja s javnošću ako zakon i drugi propis nema utjecaja na prava i obveze adresata propisa, a osobito ako se odnosi na:
-potvrđivanje međunarodnih ugovora
-davanje ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora
-izvršenje državnog proračuna Republike Hrvatske za pojedinu godinu
-osnivanje i ukidanje pravnih osoba s javnim ovlastima
-uređenje unutarnjeg ustrojstva i djelokruga tijela državne uprave ili
-horizontalno usklađivanje zakonodavstva.
(2)Savjetovanje s javnošću može trajati kraće od 30 dana kada se zakon ili drugi propis donosi u posebnim okolnostima koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj detaljno obrazlaže razloge za skraćeno trajanje savjetovanja s javnošću te ih objavljuje putem portala e - Savjetovanja.
Središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću
Članak 30.
(1)Portal e-Savjetovanja je središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću putem kojeg se provodi savjetovanje s javnošću u postupcima pripreme i izrade zakona i drugih propisa, kao i pri donošenju općih akata odnosno drugih akata strateškog planiranja kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.
(2)Na portalu e-Savjetovanja objavljuju se i drugi akti u svrhu informiranja javnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću
Članak 31.
(1)Vlada, na prijedlog Ureda, zaključkom usvaja Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa (dalje u tekstu: Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja) u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.
(2)Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja objavljuje se na mrežnim stranicama Vlade i na mrežnoj stranici e-Savjetovanja.
(3)Sadržaj i način izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja, propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
DIO TREĆI
OBJAVA AKATA U „NARODNIM NOVINAMA“
Objava akata u „Narodnim novinama“
Članak 32.
Zakoni i drugi propisi prije nego što stupe na snagu objavljuju se u „Narodnim novinama“ .
Pravila objave akata
Članak 33.
(1)Glavni urednik „Narodnih novina“ je ravnatelj Ureda.
(2)Glavni urednik „Narodnih novina“ donosi pravila objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“ koja se primjenjuju radi pripreme i osiguranja pravodobne objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“.
(3)Pravila objave zakona, drugih propisa i akata iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na mrežnim stanicama Ureda i na mrežnim stranicama „Narodnih novina“.
DIO ČETVRTI
ADMINISTRATIVNI KAPACITETI, STRUČNO USAVRŠAVANJE I NADZOR
Administrativni kapaciteti
Članak 34.
(1)Čelnik stručnog nositelja imenuje koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: koordinator) koji može imati zamjenike za područje procjene učinaka i vrednovanje propisa te za područje savjetovanja s javnošću.
(2)Vlada uredbom, na prijedlog stručnog nositelja, može ustrojiti posebnu ustrojstvenu jedinicu za primjenu instrumenata politike boljih propisa iz članka 6. ovoga Zakona.
(3)Čelnik stručnog nositelja imenuje jednog ili više administratora za provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: administrator).
(4)Opis poslova i kompetencije koordinatora, zamjenika koordinatora, administratora i državnih službenika koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa, Vlada propisuje uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika
Članak 35.
(1)Stručno osposobljavanje i usavršavanje u području primjene instrumenata politike boljih propisa i izrade propisa provodi Ured.
(2)Koordinatori, administratori i državni službenici koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa trajno se stručno osposobljavaju i usavršavaju u području primjene instrumenata politike boljih propisa.
Nadzor
Članak 36.
(1)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ured.
(2)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbu postupka savjetovanja s javnošću provodi povjerenik za informiranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
DIO PETI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
(a)Vlada će donijeti uredbu iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(b)Vlada će uskladiti Uredbu o Uredu za zakonodavstvo („Narodne novine“, broj: 63/19) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
(3)Ravnatelj Ureda će donijeti Pravila objave akata u „Narodnim novinama“ iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 38.
(1)Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 52/17).
(2)Do donošenja pravila iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona primjenjuju se Pravila o procesu rada na poslovima objave propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“, Službenom listu Republike Hrvatske (KLASA: 035-01/15-01/02, URBROJ: 50501-1-15-02 od 15. prosinca 2015.).
(3)Plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. donesen po odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17), primjenjuje se do kraja godine za koju je donesen.
Članak 39.
(1)Stručni nositelji su dužni imenovati koordinatore i administratore, u skladu s člankom 34. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Do imenovanja koordinatora i administratora iz stavka 1. ovoga članka, poslove koordinatora i administratora, nastavljaju obavljati osobe imenovane u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (,,Narodne novine“", broj: 140/09).
Članak 40.
Postupci procjene učinaka propisa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).
PRIJEDLOG ZAKONA O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
1. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Jedan od značajnijih poslova državne uprave je izrada prijedloga zakona i drugih propisa. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), putem politike boljih propisa, ima za cilj unaprjeđivati institucionalni pristup izradi propisa kroz instrumente politike boljih propisa od planiranja zakonodavnih aktivnosti, savjetovanja s javnošću do procjene učinaka i vrednovanja propisa.
Kada je riječ o procjeni učinaka propisa, ovaj instrument politike boljih propisa uveden je u pravni sustav Republike Hrvatske 2012. stupanjem na snagu Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11; u daljnjem tekstu: Zakon iz 2012.). Zakonodavni okvir procjene učinaka propisa, uz Zakon iz 2012., činila je Uredba o postupku procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12) te Strategija i Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015.
Na temelju analize provedbe Zakona iz 2012., pristupilo se promjeni zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa te je novi Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17; u daljnjem tekstu: Zakon iz 2017.) stupio na snagu 2017. Uz Zakon iz 2017., na snagu je stupila Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17) te Strategija procjene učinaka propisa za razdoblje od 2018. do 2023. („Narodne novine“, broj 129/17).
Na temelju godišnjih izvješća o provedbi planova zakonodavnih aktivnosti u razdoblju od 2013. do 2022., provedena je analiza primjene zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa s aspekta provedbe Planova zakonodavnih aktivnosti i broja postupaka procjene učinaka propisa. U tom razdoblju trend provedbe planova zakonodavnih aktivnosti rastao je u rasponu od najnižih 18% (2016.) do 62% (2022.), što je najveći zabilježen postotak provedbe planova zakonodavnih aktivnosti. U istom razdoblju, broj provedenih planiranih postupaka ( ex-ante ) procjene učinaka propisa kretao se u rasponu od najnižih 12% (2020.) do 55% (2018.).
Postupak razvoja i normiranja procesa savjetovanja s javnošću započeo je 2009. kada je Vlada donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09; u daljnjem tekstu: Kodeks). Zajedno s Kodeksom, izrađene su Smjernice za primjenu Kodeksa.
Drugi važan korak u unaprjeđenju zakonodavnog okvira za savjetovanje s javnošću ostvaren je donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13). Ovaj Zakon je, između ostalog, donio određenom broju tijela javne vlasti obvezu uključivanja javnosti u proces donošenja odluka u okviru savjetovanja s javnošću. Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 85/15) jasnije su definirane obveze tijela javne vlasti u pogledu savjetovanja s javnošću, uređen je sadržaj savjetovanja, odnosno dokumenti koji se moraju objaviti prilikom otvaranja i po završetku savjetovanja, kao i način provedbe savjetovanja.
Uspostavom središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: portal e-Savjetovanja) 2015., postupanja tijela javne vlasti tehnički su pojednostavljena i poboljšana. To je omogućilo cjelokupnoj javnosti pravovremenu obaviještenost, lakši pristup savjetovanju i sudjelovanje u savjetovanjima. Trendovi iz godišnjih izvješća o provedbi savjetovanja pokazuju da je u postupcima savjetovanja s javnošću do sada sudjelovalo preko 8.000 pravnih i fizičkih osoba, a broj korisnika kontinuirano raste i trenutno je registrirano preko 50.000 korisnika na portalu e-Savjetovanja.
U okviru godišnje analize Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD), u odnosu na pokazatelje za ex-ante i ex-post procjenu učinaka propisa za prijedloge zakona te provođenja savjetovanja s javnošću za prijedloge zakona i druge propise, objavljene u dokumentu "Prakse boljih propisa u Europskoj uniji za 2022. godinu", Republika Hrvatska je iznad prosjeka zemalja EU27 i OECD-a. Međutim, prostor za napredak OECD vidi u razvoju cjelovite politike boljih propisa, obuhvatom ove politike putem strateškog ili nekog drugog provedbenog akta, proširenjem primjene procjene učinaka propisa na druge propise te unapređenju ex-post evaluacije za zakone na snazi (vrednovanje propisa).
Daljnje pozicioniranje politike boljih propisa, a time i njenih instrumenata, ostvareno je Odlukom o donošenju Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) i Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine („Narodne novine“, broj 38/22). Vlada je Nacionalnim planom dala smjer politici boljih propisa, a koji podrazumijeva oblikovanje javnih politika tako da postižu svoje ciljeve kroz primjenu zakona i drugih propisa uz minimalne troškove. Politika boljih propisa obuhvaća cjelovitost ciklusa oblikovanja i provedbe javnih politika - od oblikovanja prijedloga zakona, drugih propisa i akata, do njihove provedbe, vrednovanja i ponovnog predlaganja mjera za njihovo unaprjeđenje.
U tom postupku, uz tijela državne uprave, kao stručne nositelje koji izrađuju nacrte prijedloga zakona, sudjeluje Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade, koji svojim djelovanjem aktivno doprinosi provedbi politike boljih propisa. Na temelju svoje nadležnosti iz Zakona iz 2017. i Uredbe o Uredu za zakonodavstvo („Narodne novine“, broj 63/19) Ured u okviru svoga djelokruga razmatra ustavnopravnu utemeljenost i usklađenost zakona i drugih propisa s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa, koordinira izradu i izrađuje Plan zakonodavnih aktivnosti, nadzire i prati provedbu Plana zakonodavnih aktivnosti, koordinira sustavom procjene učinaka propisa i koordinira, kontrolira te nadzire rad tijela državne uprave u području savjetovanja s javnošću.
Ured, od 2021., provodi projekt „Jačanje kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa“ (u daljnjem tekstu: TSI projekt), financiran sredstvima iz Instrumenta tehničke podrške Europske komisije i njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime. U okviru projekta, analizirana je dosadašnja praksa provedbe naknadne ( ex-post ) procjene učinaka propisa, dane su preporuke za unapređenje ove dobre praske na način da se uspostavi instrument vrednovanja propisa kao institucionalnu nadogradnju na već uspostavljenu praksu. Ovim Prijedlogom zakona, a temeljem preporuka iz TSI projekta, ispunjava se mjera 151. iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO)
Ured također, od 2021., aktivno sudjeluje kao partner na projektu "e-Savjetovanja - središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću-proširenja i nadgradnje", financiran sredstvima iz fondova Europske unije, a kojeg vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Ovaj projekt usmjeren je na tehnološko, procesno i funkcionalno unaprjeđenje te proširenje IT sustava portala e-Savjetovanja, jačanje kapaciteta službenika u državnim tijelima i zaposlenika u tijelima javne vlasti, uz aktivnije uključivanje svih drugih dionika u portal e-Savjetovanja.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
2. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Osnovni cilj Prijedloga zakona je unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi učinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa, kako bi se osiguralo poštivanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, razmjernosti, ekonomičnosti, jednostavnosti i jasnoće korištenjem instrumenata politike boljih propisa.
Pored navedenoga, cilj Prijedloga zakona je unaprijediti i objediniti na jednom mjestu osnovne instrumenta politike boljih propisa, a to su:
- planiranje zakonodavnih aktivnosti
- procjena učinaka i vrednovanje propisa i
- savjetovanje s javnošću.
Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade jednogodišnji je planski akt kojim se utvrđuju prijedlozi zakona koji se planiraju uputiti Vladi na utvrđenje tijekom jedne godine. Desetogodišnje iskustvo provedbe planova zakonodavnih aktivnosti pokazalo je da nije moguće, prvo, u potpunosti planirati sve zakonodavne aktivnosti na godišnjoj razini i, drugo, da iznenadne prirodne, gospodarske, socijalne i globalne situacije često zahtijevaju intervenciju Vlade u zakonodavstvo. Prijedlogom zakona omogućuje se daljnja fleksibilnost, dinamičnost i jasnoća postupanja Vlade u tim okolnostima. Pojednostavljuje se i skraćuje planiranje zakonodavnih aktivnosti tijela državne uprave i izrada plana zakonodavnih aktivnosti Vlade.
Pojednostavljuje se postupak procjene učinaka propisa, na način da se stručni nositelj, umjesto na prethodnu procjenu učinaka propisa, usmjeri na samu izradu nacrta prijedloga zakona i posljedica koje će proisteći donošenjem tog nacrta prijedloga zakona čime postupak postaje fleksibilniji i dinamičniji.
Procjena učinaka propisa postaje obvezna za svaki prijedlog zakona kojeg Vlada predlaže Hrvatskome saboru na donošenje, uz određene propisane izuzetke od ovoga postupka, a provodit će se uz izradu nacrta prijedloga zakona i neće dodatno vremenski utjecati na dinamiku njegove izrade. Analiza prijedloga zakona usmjerava se na razmatranje problema, svrhe i cilja propisa putem analize učinaka propisa i njegovih posljedica te će se na ovakav način više doprinijeti stabilnosti zakonodavstva i smanjivanju učestale prakse promjene zakona i drugih propisa.
U okviru TSI projekta analizirana je dosadašnja praksa primjene naknadne ( ex-post ) procjene učinaka propisa, koja je pokazala da se ovaj institut koristi metodologijom koja se, u bitnome, ne razlikuje od metodologije ( ex-ante ) procjene učinaka propisa. Naime, fokus naknadne ( ex-post ) procjene učinaka propisa sada je usmjeren na opis posljedica primjene zakona na snazi, a ne na utvrđivanju uzroka i problema u provedbi toga zakona pa sama svrha njene provedbe ne postiže svoj cilj. Stoga se uspostavlja instrument vrednovanja propisa za zakone na snazi. Pokazuje se potrebnim da se instrumentom vrednovanja propisa, tijela državne uprave koriste u okviru redovitog praćenja stanja u upravnom području. Sagledat će se mogući uzroci i problemi u praksi, kao i neposredno ostvareni rezultati, a radi utvrđivanja potrebe izmjene odnosno dopune tog zakona. Uz navedeno, istovremeno se omogućuje bolje pozicioniranje Republike Hrvatske među zemljama EU27 i OECD-a prema kriteriju provedbe vrednovanja propisa, čime se daje doprinos za ulazak Republike Hrvatske u članstvo u OECD-u.
Nadalje, Prijedlogom zakona dodatno se jačaju dosegnuti standardi u postupku savjetovanja s javnošću. Detaljnije se razrađuje postupak savjetovanja s javnošću, koji provode tijela državne uprave te drugi obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, prilikom izrade zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti.
Također, Prijedlogom zakona daje se osnova za određivanje kompetencija osoba koje sudjeluju u postupku procjene učinaka propisa i postupku savjetovanja s javnošću kao i obveza kontinuiranog stručnog usavršavanja s ciljem jačanja kompetencija. Time se jačaju kompetencije državnih službenika i dopunjava katalog kompetencija državnih službenika radi daljnje profesionalizacije državne službe. Na ovaj način ispunjava se mjera iz NPOO-a za koju je zadužen Ured, čime se daje doprinos cjelovitom ispunjavanju mjera i ulaganja iz NPOO-a.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRIJEDLOG ZAKONA O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA
DIO PRVI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
UVODNE ODREDBE
Predmet zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuju se instrumenti politike boljih propisa i postupak njihove primjene, nadležno tijelo koje osigurava primjenu tih instrumenata te druga pitanja u vezi provedbe politike boljih propisa.
Primjena zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 2.
Ovaj se Zakon primjenjuje u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa te praćenju njihove provedbe kako je to određeno ovim Zakonom.
Cilj Zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 3.
Cilj ovoga Zakona je instrumentima politike boljih propisa unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi njihovih učinaka te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa.
Rodno značenje
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 4.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA
POGLAVLJE I.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OPĆE ODREDBE
Politika boljih propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 5.
Politika boljih propisa je skup aktivnosti kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva javnih politika kroz primjenu instrumenata politike boljih propisa.
Instrumenti politike boljih propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 6.
(1)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa u smislu ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeći instrumenti politike boljih propisa:
- planiranje zakonodavnih aktivnosti
- procjena učinaka i vrednovanje propisa i
- savjetovanje s javnošću.
(2)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa primjenjuju se i drugi instrumenti politike boljih propisa, u skladu s posebnim propisima.
Ured za zakonodavstvo
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 7.
(a) Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), koordinira i osigurava primjenu instrumenata politike boljih propisa.
(b) U planiranju zakonodavnih aktivnosti, Ured koordinira postupak izrade i izrađuje plan zakonodavnih aktivnosti Vlade te prati njegovu provedbu, o čemu redovito izvještava Vladu.
(c) U provedbi procjene učinaka i vrednovanja propisa, Ured koordinira provedbu postupaka te osigurava ujednačenu kvalitetu akata tijela državne uprave.
(d) U provedbi postupka savjetovanja s javnošću, Ured koordinira postupak objave akata radi savjetovanja s javnošću te razvija i unaprjeđuje središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću.
(e) U postupku izrade nacrta prijedloga zakona, drugih propisa i akata iz djelokruga Vlade, Ured razmatra njihovu ustavnopravnu utemeljenost, usklađenost s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa.
(f) Ured priprema objavu i brine o pravodobnoj objavi zakona, drugih propisa i akata dostavljenih radi objave u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: „Narodne novine“) te daje ispravke tiskarskih pogrešaka.
POGLAVLJE II.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PLANIRANJE ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
Planiranje zakonodavnih aktivnosti
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 8.
Planiranje zakonodavnih aktivnosti je skup aktivnosti kojima Vlada, na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u pojedinim upravnim područjima, planira zakonodavne aktivnosti radi usmjeravanja i usklađivanja provedbe politika u obavljanju izvršne vlasti.
Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 9.
(1)Vlada zaključkom donosi Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) na prijedlog Ureda do kraja tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu.
(2)Plan sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi.
(3)Plan sadrži i prijedloge zakona iz prijedloga programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije.
(4)Plan se objavljuje na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.
Postupak izrade i donošenja Plana
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 10.
(1)Tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) u čijem je djelokrugu izrada nacrta prijedloga zakona izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, koji sadrži nazive nacrta prijedloge zakona iz svoga djelokruga za iduću kalendarsku godinu te obrazloženje razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona.
(2)Za Obrazac zakonodavnih aktivnosti provodi se savjetovanje u razdoblju od 1. do 30. rujna, u trajanju od najmanje 15 dana.
(3)Stručni nositelj dostavlja Obrazac zakonodavnih aktivnosti Uredu najkasnije do 15. studenoga tekuće godine.
(4)Ured razmatra obrasce zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja te može zatražiti njihovu doradu.
(5)Na temelju obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja, Ured kao stručni predlagatelj priprema Prijedlog Plana.
(6)Sadržaj Obrasca Plana, sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti i metodološke korake njihove izrade propisuje Vlada uredbom.
Zakoni izvan Plana
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 11.
(1)Iznimno od članka 9. ovoga Zakona, ako je potrebno tijekom godine donijeti zakon koji nije sadržan u Planu, stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona i dostaviti ga Uredu uz detaljno obrazloženje razloga predlaganja nacrta prijedloga zakona izvan Plana.
(2)Za Obrazac zakonodavnih aktivnosti provodi se savjetovanje u trajanju od najmanje 15 dana.
(3)Ured razmatra Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i može zatražiti njegovu doradu.
(4)Ured uvrštava nacrt prijedloga zakona iz stavka 1. ovoga članka u Popis zakona izvan Plana (u daljnjem tekstu: Popis).
(5)Ured vodi Popis i redovito ga objavljuje na mrežnim stranicama Ureda.
(6)Sadržaj Obrasca Popisa propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
Izvješće o provedbi Plana
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 12.
(1)Vlada, na prijedlog Ureda, zaključkom usvaja Izvješće o provedbi Plana u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.
(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.
POGLAVLJE III.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PROCJENA UČINAKA PROPISA
Procjena učinaka propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 13.
Procjena učinaka propisa je metoda kojom se, u postupku izrade propisa, razmatra utvrđeni problem i posebni cilj propisa uz analizu učinaka tog propisa u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava u odnosu na adresate propisa s ciljem odabira odgovarajućeg rješenja kojim se ostvaruje svrha tog propisa.
Područja i adresati procjene učinaka
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 14.
(1) Učinci propisa se analiziraju u područjima:
- gospodarstva koje uključuje procjenu učinaka na makroekonomsko okruženje, konkurentnost gospodarstva, funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje, tržište rada i mirovinski sustav, istraživanje i razvoj te zaštitu potrošača
- održivog razvoja koji uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja
- socijalne skrbi koji uključuje procjenu učinaka na sustav socijalne skrbi, usluge socijalne skrbi, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama te demografski razvitak
- zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava i
- drugim područjima utvrđenim od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(2) Učinci propisa se analiziraju prema sljedećim adresatima:
- građanima
- poslovnim subjektima
- tijelima javne vlasti
- drugim adresatima utvrđenim od strane stručnog nositelja ili Ureda.
Primjena procjene učinaka propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 15.
(1)Procjena učinaka propisa provodi se za nacrt prijedloga zakona.
(2)Procjena učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi:
- potvrđivanja međunarodnih ugovora
- provedbi uredbi i drugih obvezujućih pravnih akata Europske unije koji se izravno primjenjuju na području Republike Hrvatske
- davanja ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora
- planiranja, izrade, donošenja i izvršenja proračuna Republike Hrvatske
- izvršenja državnog proračuna Republike Hrvatske za pojedinu godinu
- osnivanja i ukidanja pravnih osoba s javnim ovlastima
- uređenja ustrojstva i djelokruga tijela državne uprave
- horizontalnog usklađivanja zakonodavstva ili
- posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
(3)Hrvatski sabor može zaključkom zadužiti Vladu za provedbu procjene učinaka propisa za prijedloge zakona iz stavka 2. ovoga članka koje je Vlada predložila Hrvatskome saboru na donošenje.
(4)Procjenu učinaka propisa iz stavka 3. ovoga članka provodi stručni nositelj u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Provedba procjene učinaka propisa za uredbe
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 16.
(1)Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje procjena učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju na uredbe.
(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka procjena učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje uredbi radi:
- osiguravanja provedbe pravno obvezujućih akata Europske unije
- osnivanja i ukidanja pravnih osoba s javnim ovlastima
- uređivanja unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave
- uređivanja pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora na temelju zakonske ovlasti ili
- posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Postupak procjene učinaka propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 17.
(1)Stručni nositelj uz nacrt prijedloga zakona izrađuje Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Obrazac iskaza).
(2)Za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza čelnik tijela stručnog nositelja može odlukom osnovati radnu skupinu, pri čemu je obvezan uzeti u obzir adresate i predmet uređenja nacrta prijedloga zakona te odluku objaviti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
(3)Za Obrazac iskaza i nacrt prijedloga zakona istovremeno se provodi savjetovanje s javnošću.
(4)Za vrijeme trajanja savjetovanja s javnošću stručni nositelj dostavlja Obrazac iskaza na mišljenje Uredu.
(5)Ured može, radi davanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka:
- provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca iskaza
- zatražiti očitovanje drugog nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca iskaza.
(6)Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, stručni nositelj po potrebi dorađuje te dostavlja Obrazac iskaza uz nacrt prijedloga zakona na mišljenje Uredu i drugim tijelima u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske.
(7)Sadržaj Obrasca iskaza, metodološke korake i postupak analize učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
Upućivanje Obrasca iskaza u Hrvatski sabor
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 18.
(1)Uz prijedlog zakona koji Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru dostavlja se Obrazac iskaza.
(2)Ured objavljuje Obrazac iskaza na mrežnim stranicama Ureda po utvrđivanju prijedloga zakona na sjednici Vlade.
POGLAVLJE IV.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
VREDNOVANJE PROPISA
Vrednovanje propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 19.
(1)Vrednovanje propisa je metoda kojom se vrednuje provedba, rezultat i/ili učinak propisa na snazi putem analize njegove provedbe, ostvarenih rezultata, svrhe i cilja propisa u određenom vremenskom razdoblju, radi donošenja odluke o potrebi izmjene odnosno dopune tog propisa.
(2)Vrednovanje propisa se može provesti na zakon u cjelini ili na dio zakona uključujući podzakonske propise donesene na temelju toga zakona.
Provedba vrednovanja propisa na temelju odluke tijela državne uprave
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 20.
(a) Stručni nositelj može provesti vrednovanje propisa za zakon koji je na snazi iz svoga djelokruga.
(b) O provedbi vrednovanja propisa iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela donosi odluku i određuje rok za provedbu vrednovanja propisa.
Provedba vrednovanja propisa na temelju zaključka Vlade
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 21.
Vlada može, na prijedlog Ureda, zaključkom zadužiti stručnog nositelja za provedbu vrednovanja propisa za zakone koji su na snazi i odrediti rok za provedbu vrednovanja propisa.
Provedba vrednovanja propisa na temelju zaključka Hrvatskoga sabora
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 22.
(1) Hrvatski sabor može zaključkom zadužiti Vladu za provedbu vrednovanja propisa za zakone koje je Vlada predložila Hrvatskome saboru na donošenje i odrediti rok za provedbu vrednovanja propisa.
(2) Vrednovanje propisa iz stavka 1. ovoga članka provodi stručni nositelj u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Obvezna provedba vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 23.
Vrednovanje propisa provodi se za zakone iz članka 15. stavka 2. podstavka 9. ovoga Zakona, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu zakona.
Iznimna provedba vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 24.
Ured može u postupku izrade zakona, a na temelju rezultata analize učinaka i adresata iz članka 14. ovoga Zakona sadržanih u Obrascu iskaza, zatražiti stručnog nositelja provedbu vrednovanja propisa i predložiti rok za provedbu vrednovanja propisa.
Propisivanje obveze i roka vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 25.
Obveza i rok vrednovanja propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama zakona za koji se provodi vrednovanje propisa.
Postupak vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 26.
(1)Stručni nositelj izrađuje Obrazac vrednovanja propisa i dostavlja ga na mišljenje Uredu prije provođenja savjetovanja s javnošću.
(2)Ured može, radi davanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka:
- provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca vrednovanja propisa
- zatražiti očitovanje drugog nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca vrednovanja propisa.
(3)Za Obrazac vrednovanja propisa provodi se savjetovanje s javnošću.
(4)Nakon provođenja savjetovanja s javnošću stručni nositelj dostavlja Obrazac vrednovanja propisa na mišljenje Uredu.
(5)Obrazac vrednovanja propisa objavljuje se na mrežnim stranicama Ureda.
(6)Sadržaj Obrasca vrednovanja propisa, metodološke korake i postupak vrednovanja propisa propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
POGLAVLJE V.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU
Savjetovanje s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 27.
Savjetovanje s javnošću je dvosmjerni proces u kojem stručni nositelji traže i primaju povratne informacije od građana odnosno javnosti u postupku izrade i vrednovanja zakona i drugih propisa.
Postupak savjetovanja s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 28.
(1)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa stručni nositelj obvezno provodi savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanja u trajanju u pravilu od 30 dana.
(2)Uz provedbu savjetovanja putem portala e – Savjetovanja stručni nositelj može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću.
(3)Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću.
(4)Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću iz stavka 3. ovoga članka sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanje stručnog nositelja o razlozima neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedbi.
(5)Metodologiju provedbe postupka savjetovanja s javnošću propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovog Zakona.
Iznimke od provedbe postupka savjetovanja s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 29.
(1)Iznimno od članka 28. stavka 1. ovoga Zakona, stručni nositelj nije obvezan provesti postupak savjetovanja s javnošću ako zakon i drugi propis nema utjecaja na prava i obveze adresata propisa, a osobito ako se odnosi na:
- potvrđivanje međunarodnih ugovora
- davanje ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora
- izvršenje državnog proračuna Republike Hrvatske za pojedinu godinu
- osnivanje i ukidanje pravnih osoba s javnim ovlastima
- uređenje unutarnjeg ustrojstva i djelokruga tijela državne uprave ili
- horizontalno usklađivanje zakonodavstva.
(2)Savjetovanje s javnošću može trajati kraće od 30 dana kada se zakon ili drugi propis donosi u posebnim okolnostima koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj detaljno obrazlaže razloge za skraćeno trajanje savjetovanja s javnošću te ih objavljuje putem portala e - Savjetovanja.
Središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 30.
(1)Portal e-Savjetovanja je središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću putem kojeg se provodi savjetovanje s javnošću u postupcima pripreme i izrade zakona i drugih propisa, kao i pri donošenju općih akata odnosno drugih akata strateškog planiranja kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.
(2)Na portalu e-Savjetovanja objavljuju se i drugi akti u svrhu informiranja javnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 31.
(1)Vlada, na prijedlog Ureda, zaključkom usvaja Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa (dalje u tekstu: Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja) u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.
(2)Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja objavljuje se na mrežnim stranicama Vlade i na mrežnoj stranici e-Savjetovanja.
(3)Sadržaj i način izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja, propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
DIO TREĆI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBJAVA AKATA U „NARODNIM NOVINAMA“
Objava akata u „Narodnim novinama“
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 32.
Zakoni i drugi propisi prije nego što stupe na snagu objavljuju se u „Narodnim novinama“ .
Pravila objave akata
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 33.
(1)Glavni urednik „Narodnih novina“ je ravnatelj Ureda.
(2)Glavni urednik „Narodnih novina“ donosi pravila objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“ koja se primjenjuju radi pripreme i osiguranja pravodobne objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“.
(3)Pravila objave zakona, drugih propisa i akata iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na mrežnim stanicama Ureda i na mrežnim stranicama „Narodnih novina“.
DIO ČETVRTI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
ADMINISTRATIVNI KAPACITETI, STRUČNO USAVRŠAVANJE I NADZOR
Administrativni kapaciteti
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 34.
(1)Čelnik stručnog nositelja imenuje koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: koordinator) koji može imati zamjenike za područje procjene učinaka i vrednovanje propisa te za područje savjetovanja s javnošću.
(2)Vlada uredbom, na prijedlog stručnog nositelja, može ustrojiti posebnu ustrojstvenu jedinicu za primjenu instrumenata politike boljih propisa iz članka 6. ovoga Zakona.
(3)Čelnik stručnog nositelja imenuje jednog ili više administratora za provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: administrator).
(4)Opis poslova i kompetencije koordinatora, zamjenika koordinatora, administratora i državnih službenika koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa, Vlada propisuje uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.
Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 35.
(1)Stručno osposobljavanje i usavršavanje u području primjene instrumenata politike boljih propisa i izrade propisa provodi Ured.
(2)Koordinatori, administratori i državni službenici koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa trajno se stručno osposobljavaju i usavršavaju u području primjene instrumenata politike boljih propisa.
Nadzor
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 36.
(1)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ured.
(2)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbu postupka savjetovanja s javnošću provodi povjerenik za informiranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.
DIO PETI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 37.
(a) Vlada će donijeti uredbu iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(b) Vlada će uskladiti Uredbu o Uredu za zakonodavstvo ( „Narodne novine“, broj: 63/19) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
(3)Ravnatelj Ureda će donijeti Pravila objave akata u „Narodnim novinama“ iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 38.
(1)Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 52/17).
(2)Do donošenja pravila iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona primjenjuju se Pravila o procesu rada na poslovima objave propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“, Službenom listu Republike Hrvatske (KLASA: 035-01/15-01/02, URBROJ: 50501-1-15-02 od 15. prosinca 2015.).
(3)Plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. donesen po odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17), primjenjuje se do kraja godine za koju je donesen.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 39.
(1)Stručni nositelji su dužni imenovati koordinatore i administratore, u skladu s člankom 34. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2)Do imenovanja koordinatora i administratora iz stavka 1. ovoga članka, poslove koordinatora i administratora, nastavljaju obavljati osobe imenovane u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (,,Narodne novine“", broj: 140/09).
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 40.
Postupci procjene učinaka propisa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).