I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Jedan od značajnijih poslova državne uprave je izrada prijedloga zakona i drugih propisa. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), putem politike boljih propisa, ima za cilj unaprjeđivati institucionalni pristup izradi propisa kroz instrumente politike boljih propisa od planiranja zakonodavnih aktivnosti, savjetovanja s javnošću do procjene učinaka i vrednovanja propisa.

Kada je riječ o procjeni učinaka propisa, ovaj instrument politike boljih propisa uveden je u pravni sustav Republike Hrvatske 2012. stupanjem na snagu Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11; u daljnjem tekstu: Zakon iz 2012.). Zakonodavni okvir procjene učinaka propisa, uz Zakon iz 2012., činila je Uredba o postupku procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 66/12) te Strategija i Akcijski plan procjene učinaka propisa za razdoblje od 2013. do 2015.

Na temelju analize provedbe Zakona iz 2012., pristupilo se promjeni zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa te je novi Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17; u daljnjem tekstu: Zakon iz 2017.) stupio na snagu 2017. Uz Zakon iz 2017., na snagu je stupila Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17) te Strategija procjene učinaka propisa za razdoblje od 2018. do 2023. („Narodne novine“, broj 129/17).

Na temelju godišnjih izvješća o provedbi planova zakonodavnih aktivnosti u razdoblju od 2013. do 2022., provedena je analiza primjene zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa s aspekta provedbe Planova zakonodavnih  aktivnosti i broja postupaka procjene učinaka propisa. U tom razdoblju trend provedbe planova zakonodavnih aktivnosti rastao je u rasponu od najnižih 18% (2016.) do 62% (2022.), što je najveći zabilježen postotak provedbe planova zakonodavnih aktivnosti. U istom razdoblju, broj provedenih planiranih postupaka ( ex-ante ) procjene učinaka propisa kretao se u rasponu od najnižih 12% (2020.) do 55% (2018.).

Postupak razvoja i normiranja procesa savjetovanja s javnošću započeo je 2009. kada je Vlada donijela Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“, broj 140/09; u daljnjem tekstu: Kodeks). Zajedno s Kodeksom, izrađene su Smjernice za primjenu Kodeksa.

Drugi važan korak u unaprjeđenju zakonodavnog okvira za savjetovanje s javnošću ostvaren je donošenjem Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13). Ovaj Zakon je, između ostalog, donio određenom broju tijela javne vlasti obvezu uključivanja javnosti u proces donošenja odluka u okviru savjetovanja s javnošću. Izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 85/15) jasnije su definirane obveze tijela javne vlasti u pogledu savjetovanja s javnošću, uređen je sadržaj savjetovanja, odnosno dokumenti koji se moraju objaviti prilikom otvaranja i po završetku savjetovanja, kao i način provedbe savjetovanja.

Uspostavom središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: portal e-Savjetovanja) 2015., postupanja tijela javne vlasti tehnički su pojednostavljena i poboljšana. To je omogućilo cjelokupnoj javnosti pravovremenu obaviještenost, lakši pristup savjetovanju i sudjelovanje u savjetovanjima. Trendovi iz godišnjih izvješća o provedbi savjetovanja pokazuju da je u postupcima savjetovanja s javnošću do sada sudjelovalo preko 8.000 pravnih i fizičkih osoba, a broj korisnika kontinuirano raste i trenutno je registrirano preko 50.000 korisnika na portalu e-Savjetovanja.

U okviru godišnje analize Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD), u odnosu na pokazatelje za ex-ante i ex-post procjenu učinaka propisa za prijedloge zakona te provođenja savjetovanja s javnošću za prijedloge zakona i druge propise, objavljene u dokumentu "Prakse boljih propisa u Europskoj uniji za 2022. godinu", Republika Hrvatska je iznad prosjeka zemalja EU27 i OECD-a. Međutim, prostor za napredak OECD vidi u razvoju cjelovite politike boljih propisa, obuhvatom ove politike putem strateškog ili nekog drugog provedbenog akta, proširenjem primjene procjene učinaka propisa na druge propise te unapređenju ex-post evaluacije za zakone na snazi (vrednovanje propisa).

Daljnje pozicioniranje politike boljih propisa, a time i njenih instrumenata, ostvareno je Odlukom o donošenju Nacionalnog plana razvoja javne uprave za razdoblje od 2022. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) i Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine („Narodne novine“, broj 38/22). Vlada je Nacionalnim planom dala smjer politici boljih propisa, a koji podrazumijeva oblikovanje javnih politika tako da postižu svoje ciljeve kroz primjenu zakona i drugih propisa uz minimalne troškove. Politika boljih propisa obuhvaća cjelovitost ciklusa oblikovanja i provedbe javnih politika - od oblikovanja prijedloga zakona, drugih propisa i akata, do njihove provedbe, vrednovanja i ponovnog predlaganja mjera za njihovo unaprjeđenje.

U tom postupku, uz tijela državne uprave, kao stručne nositelje koji izrađuju nacrte prijedloga zakona, sudjeluje Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade, koji svojim djelovanjem aktivno doprinosi provedbi politike boljih propisa. Na temelju svoje nadležnosti iz Zakona iz 2017. i Uredbe o Uredu za zakonodavstvo („Narodne novine“, broj 63/19) Ured u okviru svoga djelokruga razmatra ustavnopravnu utemeljenost i usklađenost zakona i drugih propisa s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa, koordinira izradu i izrađuje Plan zakonodavnih aktivnosti, nadzire i prati provedbu Plana zakonodavnih aktivnosti, koordinira sustavom procjene učinaka propisa i koordinira, kontrolira te nadzire rad tijela državne uprave u području savjetovanja s javnošću.

Ured, od 2021., provodi projekt „Jačanje kapaciteta za provedbu procjene učinaka propisa“ (u daljnjem tekstu: TSI projekt), financiran sredstvima iz Instrumenta tehničke podrške Europske komisije i njemačkog Saveznog ministarstva gospodarstva i zaštite klime. U okviru projekta, analizirana je dosadašnja praksa provedbe naknadne ( ex-post ) procjene učinaka propisa, dane su preporuke za unapređenje ove dobre praske na način da se uspostavi instrument vrednovanja propisa kao institucionalnu nadogradnju na već uspostavljenu praksu. Ovim Prijedlogom zakona, a temeljem preporuka iz TSI projekta, ispunjava se mjera 151. iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO)

Ured također, od 2021., aktivno sudjeluje kao partner na projektu "e-Savjetovanja - središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću-proširenja i nadgradnje", financiran sredstvima iz fondova Europske unije, a kojeg vodi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Ovaj projekt usmjeren je na tehnološko, procesno i funkcionalno unaprjeđenje te proširenje IT sustava portala e-Savjetovanja, jačanje kapaciteta službenika u državnim tijelima i zaposlenika u tijelima javne vlasti, uz aktivnije uključivanje svih drugih dionika u portal e-Savjetovanja.

2. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Osnovni cilj Prijedloga zakona je unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi učinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa, kako bi se osiguralo poštivanje načela vladavine prava, pravne sigurnosti, razmjernosti, ekonomičnosti, jednostavnosti i jasnoće korištenjem instrumenata politike boljih propisa.

Pored navedenoga, cilj Prijedloga zakona je unaprijediti i objediniti na jednom mjestu osnovne instrumenta politike boljih propisa, a to su:

- planiranje zakonodavnih aktivnosti

- procjena učinaka i vrednovanje propisa i

- savjetovanje s javnošću.

Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade jednogodišnji je planski akt kojim se utvrđuju prijedlozi zakona koji se planiraju uputiti Vladi na utvrđenje tijekom jedne godine. Desetogodišnje iskustvo provedbe planova zakonodavnih aktivnosti pokazalo je da nije moguće, prvo, u potpunosti planirati sve zakonodavne aktivnosti na godišnjoj razini i, drugo, da iznenadne prirodne, gospodarske, socijalne i globalne situacije često zahtijevaju intervenciju Vlade u zakonodavstvo. Prijedlogom zakona omogućuje se daljnja fleksibilnost, dinamičnost i jasnoća postupanja Vlade u tim okolnostima. Pojednostavljuje se i skraćuje planiranje zakonodavnih aktivnosti tijela državne uprave i izrada plana zakonodavnih aktivnosti Vlade.

Pojednostavljuje se postupak procjene učinaka propisa, na način da se stručni nositelj, umjesto na prethodnu procjenu učinaka propisa, usmjeri na samu izradu nacrta prijedloga zakona i posljedica koje će proisteći donošenjem tog nacrta prijedloga zakona čime postupak postaje fleksibilniji i dinamičniji.

Procjena učinaka propisa postaje obvezna za svaki prijedlog zakona kojeg Vlada predlaže Hrvatskome saboru na donošenje, uz određene propisane izuzetke od ovoga postupka, a provodit će se uz izradu nacrta prijedloga zakona i neće dodatno vremenski utjecati na dinamiku njegove izrade. Analiza prijedloga zakona usmjerava se na razmatranje  problema, svrhe i cilja propisa putem analize učinaka propisa i njegovih posljedica te će se na ovakav način više doprinijeti stabilnosti zakonodavstva i smanjivanju učestale prakse promjene zakona i drugih propisa.

U okviru TSI projekta analizirana je dosadašnja praksa primjene naknadne ( ex-post ) procjene učinaka propisa, koja je pokazala da se ovaj institut koristi metodologijom koja se, u bitnome, ne razlikuje od metodologije ( ex-ante ) procjene učinaka propisa. Naime, fokus naknadne ( ex-post ) procjene učinaka propisa sada je usmjeren na opis posljedica primjene zakona na snazi, a ne na utvrđivanju uzroka i problema u provedbi toga zakona pa sama svrha njene provedbe ne postiže svoj cilj. Stoga se uspostavlja instrument vrednovanja propisa za zakone na snazi. Pokazuje se potrebnim da se instrumentom vrednovanja propisa, tijela državne uprave koriste u okviru redovitog praćenja stanja u upravnom području. Sagledat će se mogući uzroci i problemi u praksi, kao i neposredno ostvareni rezultati, a radi utvrđivanja potrebe izmjene odnosno dopune tog zakona. Uz navedeno, istovremeno se omogućuje bolje pozicioniranje Republike Hrvatske među zemljama EU27 i OECD-a prema kriteriju provedbe vrednovanja propisa, čime se daje doprinos za ulazak Republike Hrvatske u članstvo u OECD-u.

Nadalje, Prijedlogom zakona dodatno se jačaju dosegnuti standardi u postupku savjetovanja s javnošću. Detaljnije se razrađuje postupak savjetovanja s javnošću, koji provode tijela državne uprave te drugi obveznici provedbe savjetovanja s javnošću, prilikom izrade zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti.

Također, Prijedlogom zakona daje se osnova za određivanje kompetencija osoba koje sudjeluju u postupku procjene učinaka propisa i postupku savjetovanja s javnošću kao i obveza kontinuiranog stručnog usavršavanja s ciljem jačanja kompetencija. Time se jačaju kompetencije državnih službenika i dopunjava katalog kompetencija državnih službenika radi daljnje profesionalizacije državne službe. Na ovaj način ispunjava se mjera iz NPOO-a za koju je zadužen Ured, čime se daje doprinos cjelovitom ispunjavanju mjera i ulaganja iz NPOO-a.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O INSTRUMENTIMA POLITIKE BOLJIH PROPISA

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuju se instrumenti politike boljih propisa i postupak njihove primjene, nadležno tijelo koje osigurava primjenu tih instrumenata te druga pitanja u vezi provedbe politike boljih propisa.

Primjena zakona

Članak 2.

Ovaj se Zakon primjenjuje u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa te praćenju njihove provedbe kako je to određeno ovim Zakonom.

Cilj Zakona

Članak 3.

Cilj ovoga Zakona je instrumentima politike boljih propisa unaprijediti kvalitetu zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi njihovih učinaka te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa.

Rodno značenje

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

DIO DRUGI

INSTRUMENTI POLITIKE BOLJIH PROPISA

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Politika boljih propisa

Članak 5.

Politika boljih propisa je skup aktivnosti kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva javnih politika kroz primjenu instrumenata politike boljih propisa.

Instrumenti politike boljih propisa

Članak 6.

(1)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa u smislu ovoga Zakona, primjenjuju se sljedeći instrumenti politike boljih propisa:

- planiranje zakonodavnih aktivnosti

- procjena učinaka i vrednovanje propisa i

- savjetovanje s javnošću.

(2)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa primjenjuju se i drugi instrumenti politike boljih propisa, u skladu s posebnim propisima.

Ured za zakonodavstvo

Članak 7.

(a) Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), koordinira i osigurava primjenu instrumenata politike boljih propisa.

(b) U planiranju zakonodavnih aktivnosti, Ured koordinira postupak izrade i izrađuje plan zakonodavnih aktivnosti Vlade te prati njegovu provedbu, o čemu redovito izvještava Vladu.

(c) U provedbi procjene učinaka i vrednovanja propisa, Ured koordinira provedbu postupaka te osigurava ujednačenu kvalitetu akata tijela državne uprave.

(d) U provedbi postupka savjetovanja s javnošću, Ured koordinira postupak objave akata radi savjetovanja s javnošću te razvija i unaprjeđuje središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću.

(e) U postupku izrade nacrta prijedloga zakona, drugih propisa i akata iz djelokruga Vlade, Ured razmatra njihovu ustavnopravnu utemeljenost, usklađenost s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa.

(f) Ured priprema objavu i brine o pravodobnoj objavi zakona, drugih propisa i akata dostavljenih radi objave u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: „Narodne novine“) te daje ispravke tiskarskih pogrešaka.

POGLAVLJE II.

PLANIRANJE ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI

Planiranje zakonodavnih aktivnosti

Članak 8.

Planiranje zakonodavnih aktivnosti je skup aktivnosti kojima Vlada, na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u pojedinim upravnim područjima, planira zakonodavne aktivnosti radi usmjeravanja i usklađivanja provedbe politika u obavljanju izvršne vlasti.

Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade

Članak 9.

(1)Vlada zaključkom donosi Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) na prijedlog Ureda do kraja tekuće kalendarske godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(2)Plan sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi.

(3)Plan sadrži i prijedloge zakona iz prijedloga programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije.

(4)Plan se objavljuje na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.

Postupak izrade i donošenja Plana

Članak 10.

(1)Tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) u čijem je djelokrugu izrada nacrta prijedloga zakona izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, koji sadrži nazive nacrta prijedloge zakona iz svoga djelokruga za iduću kalendarsku godinu te obrazloženje razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona.  

(2)Za Obrazac zakonodavnih aktivnosti  provodi se savjetovanje u razdoblju od 1. do 30. rujna, u trajanju od najmanje 15 dana.

(3)Stručni nositelj dostavlja Obrazac zakonodavnih aktivnosti Uredu najkasnije do 15. studenoga tekuće godine.

(4)Ured razmatra obrasce zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja te može zatražiti njihovu doradu.

(5)Na temelju obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja, Ured kao stručni predlagatelj priprema Prijedlog Plana.

(6)Sadržaj Obrasca Plana, sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti i metodološke korake njihove izrade propisuje Vlada uredbom.

Zakoni izvan Plana

Članak 11.

(1)Iznimno od članka 9. ovoga Zakona, ako je potrebno tijekom godine donijeti zakon koji nije sadržan u Planu, stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona i dostaviti ga Uredu uz detaljno obrazloženje razloga predlaganja nacrta prijedloga zakona izvan Plana.

(2)Za Obrazac zakonodavnih aktivnosti  provodi se savjetovanje u trajanju od najmanje 15 dana.

(3)Ured razmatra Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka i može zatražiti njegovu doradu.

(4)Ured uvrštava nacrt prijedloga zakona iz stavka 1. ovoga članka u Popis zakona izvan Plana (u daljnjem tekstu: Popis).

(5)Ured vodi Popis i redovito ga objavljuje na mrežnim stranicama Ureda.

(6)Sadržaj Obrasca Popisa propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.

Izvješće o provedbi Plana

Članak 12.

(1)Vlada, na prijedlog Ureda, zaključkom usvaja Izvješće o provedbi Plana u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.

(2)Izvješće iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.

POGLAVLJE III.

PROCJENA UČINAKA PROPISA

Procjena učinaka propisa

Članak 13.

Procjena učinaka propisa je metoda kojom se, u postupku izrade propisa, razmatra utvrđeni problem i posebni cilj propisa uz analizu učinaka tog propisa u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava u odnosu na adresate propisa s ciljem odabira odgovarajućeg rješenja kojim se ostvaruje svrha tog propisa.

Područja i adresati procjene učinaka

Članak 14.

(1) Učinci propisa se analiziraju u područjima:

- gospodarstva koje uključuje procjenu učinaka na makroekonomsko okruženje,  konkurentnost gospodarstva, funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje, tržište rada i mirovinski sustav, istraživanje i razvoj te zaštitu potrošača

- održivog razvoja koji uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja

- socijalne skrbi koji uključuje procjenu učinaka na sustav socijalne skrbi, usluge socijalne skrbi, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama te demografski razvitak

- zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava i

- drugim područjima utvrđenim od strane stručnog nositelja ili Ureda.

(2) Učinci propisa se analiziraju prema sljedećim adresatima:

- građanima

- poslovnim subjektima

- tijelima javne vlasti

- drugim adresatima utvrđenim od strane stručnog nositelja ili Ureda.

Primjena procjene učinaka propisa

Članak 15.

(1)Procjena učinaka propisa provodi se za nacrt prijedloga zakona.

(2)Procjena učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje zakona radi:

- posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

(3)Hrvatski sabor može zaključkom zadužiti Vladu za provedbu procjene učinaka propisa za prijedloge zakona iz stavka 2. ovoga članka koje je Vlada predložila Hrvatskome saboru na donošenje.

(4)Procjenu učinaka propisa iz stavka 3. ovoga članka provodi stručni nositelj u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Provedba procjene učinaka propisa za uredbe

Članak 16.

(1)Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje procjena učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju na uredbe.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka procjena učinaka propisa ne provodi se kada se predlaže donošenje uredbi radi:

- osnivanja i ukidanja pravnih osoba s javnim ovlastima

- posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Postupak procjene učinaka propisa

Članak 17.

(1)Stručni nositelj uz nacrt prijedloga zakona izrađuje Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Obrazac iskaza).

(2)Za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza čelnik tijela stručnog nositelja može odlukom osnovati radnu skupinu, pri čemu je obvezan uzeti u obzir adresate i predmet uređenja nacrta prijedloga zakona te odluku objaviti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

(3)Za Obrazac iskaza i nacrt prijedloga zakona istovremeno se provodi savjetovanje s javnošću.

(4)Za vrijeme trajanja savjetovanja s javnošću stručni nositelj dostavlja Obrazac iskaza na mišljenje Uredu.

(5)Ured može, radi davanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka:

- provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca iskaza

- zatražiti očitovanje drugog nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca iskaza.

(6)Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, stručni nositelj po potrebi dorađuje te dostavlja Obrazac iskaza uz nacrt prijedloga zakona na mišljenje Uredu i drugim tijelima u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske.

(7)Sadržaj Obrasca iskaza, metodološke korake i postupak analize učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6.  ovoga Zakona.

Upućivanje Obrasca iskaza u Hrvatski sabor

Članak 18.

(1)Uz prijedlog zakona koji Vlada predlaže na donošenje Hrvatskome saboru dostavlja se Obrazac iskaza.

(2)Ured objavljuje Obrazac iskaza na mrežnim stranicama Ureda po utvrđivanju prijedloga zakona na sjednici Vlade.

POGLAVLJE IV.

VREDNOVANJE PROPISA

Vrednovanje propisa

Članak 19.

Provedba vrednovanja propisa na temelju odluke tijela državne uprave

Članak 20.

(a) Stručni nositelj može provesti vrednovanje propisa za zakon koji je na snazi iz svoga djelokruga.

(b) O provedbi vrednovanja propisa iz stavka 1. ovoga članka čelnik tijela donosi odluku i određuje rok za provedbu vrednovanja propisa.

Provedba vrednovanja propisa na temelju zaključka Vlade

Članak 21.

Vlada može, na prijedlog Ureda, zaključkom zadužiti stručnog nositelja za provedbu vrednovanja propisa za zakone koji su na snazi i odrediti rok za provedbu vrednovanja propisa.

Provedba vrednovanja propisa na temelju zaključka Hrvatskoga sabora

Članak 22.

(1) Hrvatski sabor može zaključkom zadužiti Vladu za provedbu vrednovanja propisa za zakone koje je Vlada predložila Hrvatskome saboru na donošenje i odrediti rok za provedbu vrednovanja propisa.

(2) Vrednovanje propisa iz stavka 1. ovoga članka provodi stručni nositelj u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Obvezna provedba vrednovanja propisa

Članak 23.

Vrednovanje propisa provodi se za zakone iz članka 15. stavka 2. podstavka 9. ovoga Zakona, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu zakona.

Iznimna provedba vrednovanja propisa

Članak 24.

Ured može u postupku izrade zakona, a na temelju rezultata analize učinaka i adresata iz članka 14. ovoga Zakona sadržanih u Obrascu iskaza, zatražiti stručnog nositelja provedbu vrednovanja propisa i predložiti rok za provedbu vrednovanja propisa.

Propisivanje obveze i roka vrednovanja propisa

Članak 25.

Obveza i rok vrednovanja propisa utvrđuje se u prijelaznim odredbama zakona za koji se provodi vrednovanje propisa.

Postupak vrednovanja propisa

Članak 26.

(1)Stručni nositelj izrađuje Obrazac vrednovanja propisa i dostavlja ga na mišljenje Uredu prije provođenja savjetovanja s javnošću.

(2)Ured može, radi davanja mišljenja iz stavka 1. ovoga članka:

- provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca vrednovanja propisa

- zatražiti očitovanje drugog nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca vrednovanja propisa.

(3)Za Obrazac vrednovanja propisa provodi se savjetovanje s javnošću.

(4)Nakon provođenja savjetovanja s javnošću stručni nositelj dostavlja Obrazac vrednovanja propisa na mišljenje Uredu.

(5)Obrazac vrednovanja propisa objavljuje se na mrežnim stranicama Ureda.

(6)Sadržaj Obrasca vrednovanja propisa, metodološke korake i postupak vrednovanja propisa propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.

POGLAVLJE V.

SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU

Savjetovanje s javnošću

Članak 27.

Savjetovanje s javnošću je dvosmjerni proces u kojem stručni nositelji traže i primaju povratne informacije od građana odnosno javnosti u postupku izrade i vrednovanja zakona i drugih propisa.

Postupak savjetovanja s javnošću

Članak 28.

(1)U postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa stručni nositelj obvezno provodi savjetovanje s javnošću putem portala e-Savjetovanja u trajanju u pravilu od 30 dana.

(2)Uz provedbu savjetovanja putem portala e – Savjetovanja stručni nositelj  može provesti savjetovanje s javnošću putem javnog predstavljanja, anketa i fokus skupina ili korištenja drugih metoda savjetovanja s javnošću.

(3)Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, a prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa  u proceduru u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske stručni nositelj izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću.

(4)Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću iz stavka 3. ovoga članka sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanje stručnog nositelja o razlozima neprihvaćanja pojedinih prijedloga i primjedbi.

(5)Metodologiju provedbe postupka savjetovanja s javnošću propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovog Zakona.

Iznimke od provedbe postupka savjetovanja s javnošću

Članak 29.

(1)Iznimno od članka 28. stavka 1. ovoga Zakona, stručni nositelj nije obvezan provesti postupak savjetovanja s javnošću ako zakon i drugi propis nema utjecaja na prava i obveze adresata propisa, a osobito ako se odnosi na:

- potvrđivanje međunarodnih ugovora

- davanje ovlaštenja Vladi da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

- izvršenje državnog proračuna Republike Hrvatske za pojedinu godinu

- osnivanje i ukidanje pravnih osoba s javnim ovlastima

- uređenje unutarnjeg ustrojstva i djelokruga tijela državne uprave ili

- horizontalno usklađivanje zakonodavstva.

(2)Savjetovanje s javnošću može trajati kraće od 30 dana kada se zakon ili drugi propis donosi u posebnim okolnostima koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

(3)U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj detaljno obrazlaže razloge za skraćeno trajanje savjetovanja s javnošću te ih objavljuje putem portala e - Savjetovanja.

Središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću

Članak 30.

(1)Portal e-Savjetovanja je središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću putem kojeg  se provodi savjetovanje s javnošću u postupcima pripreme i izrade zakona i drugih propisa, kao i pri donošenju općih akata odnosno drugih akata strateškog planiranja kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

(2)Na portalu e-Savjetovanja objavljuju se i drugi akti u svrhu informiranja javnosti u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću

Članak 31.

(1)Vlada, na prijedlog Ureda, zaključkom usvaja Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa (dalje u tekstu: Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja) u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu.

(2)Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja objavljuje se na mrežnim stranicama Vlade i na mrežnoj stranici e-Savjetovanja.

(3)Sadržaj i način izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja, propisuje Vlada uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.

DIO TREĆI

OBJAVA AKATA U „NARODNIM NOVINAMA“

Objava akata u „Narodnim novinama“

Članak 32.

Zakoni i drugi propisi prije nego što stupe na snagu objavljuju se u „Narodnim novinama“ .

Pravila objave akata

Članak 33.

(1)Glavni urednik „Narodnih novina“ je ravnatelj Ureda.

(2)Glavni urednik „Narodnih novina“ donosi pravila objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“ koja se primjenjuju radi pripreme i osiguranja pravodobne objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“.

DIO ČETVRTI

ADMINISTRATIVNI KAPACITETI, STRUČNO USAVRŠAVANJE I NADZOR

Administrativni kapaciteti

Članak 34.

(1)Čelnik stručnog nositelja imenuje koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: koordinator) koji može imati zamjenike za područje procjene učinaka i vrednovanje propisa te za područje savjetovanja s javnošću.  

(2)Vlada uredbom, na prijedlog stručnog nositelja, može ustrojiti posebnu ustrojstvenu jedinicu za primjenu instrumenata politike boljih propisa iz članka 6. ovoga Zakona.

(3)Čelnik stručnog nositelja imenuje jednog ili više administratora za provedbu savjetovanja putem portala e-Savjetovanja (u daljnjem tekstu: administrator).

(4)Opis poslova i kompetencije koordinatora, zamjenika koordinatora, administratora i državnih službenika koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa, Vlada propisuje uredbom iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona.

Stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika

Članak 35.

(1)Stručno osposobljavanje i usavršavanje u području primjene instrumenata politike boljih propisa i izrade propisa provodi Ured.

(2)Koordinatori, administratori i državni službenici koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa trajno se stručno osposobljavaju i usavršavaju u području primjene instrumenata politike boljih propisa.

Nadzor

Članak 36.

(1)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ured.

(2)Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbu postupka savjetovanja s javnošću provodi povjerenik za informiranje u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

DIO PETI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(a) Vlada će donijeti uredbu iz članka 10. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(b) Vlada će uskladiti Uredbu o Uredu za zakonodavstvo ( „Narodne novine“, broj: 63/19) s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

(3)Ravnatelj Ureda će donijeti Pravila objave akata u „Narodnim novinama“ iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 38.

(1)Do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 52/17).

(2)Do donošenja pravila iz članka 37. stavka 3. ovoga Zakona primjenjuju se Pravila o procesu rada na poslovima objave propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“, Službenom listu Republike Hrvatske (KLASA: 035-01/15-01/02, URBROJ: 50501-1-15-02 od 15. prosinca 2015.).

(3)Plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. donesen po odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17), primjenjuje se do kraja godine za koju je donesen.

Članak 39.

(1)Stručni nositelji su dužni imenovati koordinatore i administratore, u skladu s člankom 34. ovoga Zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2)Do imenovanja koordinatora i administratora iz stavka 1. ovoga članka, poslove koordinatora i administratora, nastavljaju obavljati osobe imenovane u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (,,Narodne novine“", broj: 140/09).

Članak 40.

Postupci procjene učinaka propisa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).

Članak 41.

(1)Vlada će, radi usklađivanja s odredbama ovoga Zakona, predložiti izmjenu Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, broj: 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16), u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2)Do dana stupanja na snagu zakona iz stavka 1. ovoga članka, procjena učinaka propisa na malo gospodarstvo na nacrte prijedloga zakona koji nisu sadržani u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024., provodi se na temelju članka 9.c stavka 2. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, broj: 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16).

Članak 42.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).

Članak 43.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim odredbe članka 16. ovoga Zakona koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

OBRAZLOŽENJE ČLANAKA

Članak 1.

Ovim člankom se propisuje predmet uređenja Prijedloga zakona. Predmet njegova uređenja su instrumenti politike boljih propisa čijom primjenom se unapređuje kvaliteta zakona i drugih propisa. Određuje se i tijelo koje će biti nadležno za osiguranje jedinstvene primjene tih instrumenata, kao i druga pitanja koja su bitna za provedbu politike boljih propisa.

Članak 2.

Ovim člankom se propisuje obuhvat primjene Prijedloga zakona. On se primjenjuje na postupak pripreme i izrade prijedloga zakona i drugih propisa te praćenje njihove provedbe.

Članak 3.

Ovim člankom se propisuje cilj koji se želi postići donošenjem Prijedloga zakona, a to je unaprjeđenje kvalitete zakona i drugih propisa, primjenjujući jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade koji se temelji na analizi njihovih učinaka te na ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa.

Članak 4.

Ovim se člankom propisuje da izrazi koji se koriste u Prijedlogu zakona, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 5.

Ovim člankom se definira politika boljih propisa kao skup aktivnosti kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva javnih politika kroz primjenu instrumenata politike boljih propisa. Instrumentima predviđenim ovim Zakonom se osigurava da su Vlada i tijela državne uprave, usmjereni na ostvarivanje ciljeva javnih politika donošenjem propisa utemeljenih na dokazima. Prilikom odlučivanja o mjerama koje Vlada poduzima donošenjem uredbi ili predlaganjem zakona, osigurava se uključivanje adresata pravnih normi, a sve uz pojednostavljenje propisa i smanjivanje opterećenja za adresate.

Članak 6.

Ovim se člankom propisuju instrumenti politike boljih propisa u smislu ovoga Zakona, koji se koriste u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa. Kao instrumenti politike boljih propisa uređuju se: planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa te savjetovanje s javnošću. Međutim, u zakonodavnom postupku koriste se i drugi instrumenti politike boljih propisa čija je primjena uređena posebnim propisima te se u tom slučaju ne primjenjuju odredbe ovog Prijedloga zakona. Tako se u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa procjenjuje fiskalni učinak tog akta na državni proračun u skladu sa Zakonom o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21) i primjenom Uredbe o postupku davanja Iskaza o procjeni fiskalnog učinka („Narodne novine“, broj 101/22). Nadalje, kada je to propisano Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, broj  29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16) provodi se postupak procjene učinaka zakona i drugih propisa na malo gospodarstvo, uz primjenu Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (test malog i srednjeg poduzetništva) („Narodne novine“, broj 43/17). Uz navedene, u zakonodavnom postupku se primjenjuju i drugi instrumenti u uvjetima i na način propisan posebnim propisima.

Članak 7.

Ovim člankom se propisuje da je Ured za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), nadležan za koordinaciju i osiguravanje primjene instrumenata politike boljih propisa. Slijedom toga, određuje se da Ured koordinira postupak izrade i izrađuje plan zakonodavnih aktivnosti Vlade te prati njegovu provedbu, uz redovito izvještavanje Vlade. Nadalje, koordinira provedbu procjenu učinaka i vrednovanja propisa pri čemu osigurava ujednačenu kvalitetu akata tijela državne uprave. Isto tako, propisuje se nadležnost Ureda u postupku savjetovanja s javnošću. Osim osiguranja primjene instrumenata politike boljih propisa, Ured također, u postupku izrade nacrta prijedloga zakona, propisa i akata iz djelokruga Vlade, razmatra njihovu ustavnopravnu utemeljenost, usklađenost s pravnim poretkom Republike Hrvatske te pravilnu primjenu metodoloških načela i standarda tehnike izrade propisa. Uz navedeno, uređuju se i ovlasti Ureda vezane uz objavu zakona i drugih propisa  u „Narodnim novinama“ – službenom listu Republike Hrvatske.

Članak 8.

Planiranje zakonodavnih aktivnosti je jedan od instrumenata politike boljih propisa kojim Vlada usmjerava i usklađuje provedbu politika kroz izradu plana zakonodavnih aktivnosti. Podloga za ovaj instrument je analiza ukupnog društvenog i gospodarskog stanja te odluka izvršne vlasti da je potrebna zakonodavna aktivnost kao odgovor na uočene probleme. Isto tako, podloga za ovaj instrument je ocjena učinkovitosti važećih zakona i posljedično odluka o potrebi izmjene postojećeg ili donošenja novog zakona u nekom upravnom području s ciljem postizanja, u najvećoj mjeri, svrhe i cilja zakona što će dovesti do daljnjeg unapređenja u tom upravnom području.

Članak 9.

Rezultat planiranja zakonodavnih aktivnosti je Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade koji je jednogodišnji planski dokument sastavljen od popisa prijedloga zakona koje Vlada planira utvrditi u sljedećoj kalendarskoj godini. Kako bi se jednim planskim dokumentom obuhvatila ukupna zakonodavna aktivnost Vlade, posebno se naglašava da Plan ujedno sadrži i zakonske prijedloge iz Prijedloga programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije.

Ovako definirani Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade predstavlja akt poslovanja kojim Vlada usmjerava svoju zakonodavnu aktivnost stoga ne proizvodi izravne učinke za pravne i fizičke osobe. Slijedom te pravne prirode Plana, upoznavanje javnosti je osigurano kroz objavljivanje Plana na mrežnim stranicama Vlade i Ureda.

Članak 10.

Ovim člankom se uređuje postupak izrade i donošenja Plana koji započinje izradom Obrasca zakonodavnih aktivnosti od strane stručnog nositelja, odnosno tijela državne uprave u čijem je djelokrugu izrada nacrta prijedloga zakona  u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.  

Stručni nositelj u Obrazac zakonodavnih aktivnosti navodi nazive nacrta prijedloga zakona iz svoga djelokruga koje namjerava uputiti u zakonodavnu proceduru u narednoj kalendarskoj godini te uz svaki nacrt prijedloga zakona obrazlaže razloge i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona. Obzirom da ovakav Obrazac zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja predstavlja prvu informaciju o namjeravanoj zakonodavnoj aktivnosti stručnog nositelja, koja je usmjerena na određeni problem i ima informaciju o očekivanom ishodu, stručni nositelj provodi savjetovanje u razdoblju od 1. do 30. rujna, u trajanju od najmanje 15 dana. Po provedenom savjetovanju, stručni nositelj po potrebi dorađuje Obrazac temeljem rezultata savjetovanja te ga dostavlja Uredu najkasnije do 15. studenoga tekuće godine radi daljnje pripreme Prijedloga Plana. Ured razmatra zaprimljene obrasce zakonodavnih aktivnosti i na iste ne daje mišljenje osim  ako obrasci nemaju propisani i metodološki utemeljen sadržaj, u kojem slučaju, Ured može zatražiti doradu.    

Na temelju usuglašenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja, Ured kao stručni predlagatelj priprema Prijedlog Plana i upućuje ga u proceduru sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.

Ovim člankom se ujedno daje ovlast Vladi da uredbom propiše sadržaj obrasca Plana i Obrasca zakonodavnih aktivnosti te metodološke korake njihove izrade.

Članak 11.

Za prijedloge zakona za koje se pojavi potreba donošenja tijekom godine, a koji nisu sadržani u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade, provodi se postupak propisan ovim člankom. Stručni nositelj izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti sadržajno istovjetan obrascu koji se izrađuje u postupku izrade Plana, odnosno obrazac koji uz naziv nacrta prijedloga zakona sadrži razloge i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona. Obzirom da ovakav Obrazac zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja predstavlja prvu informaciju o namjeravanoj zakonodavnoj aktivnosti stručnog nositelja, koja je usmjerena na određeni problem i ima informaciju o očekivanom ishodu, stručni nositelj provodi savjetovanje u trajanju od najmanje 15 dana. Po provedenom savjetovanju, stručni nositelj po potrebi dorađuje Obrazac temeljem rezultata savjetovanja te ga dostavlja Uredu uz detaljno obrazloženje razloga predlaganja prijedloga zakona izvan redovnog postupka izrade i donošenja Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade. Ured razmatra zaprimljeni Obrazac zakonodavnih aktivnosti i na isti ne daje mišljenje osim  ako nema propisani i metodološki utemeljen sadržaj, u kojem slučaju, Ured može zatražiti doradu.    

Svi prijedlozi zakona izvan Plana, objavljuju se u Popisu zakona izvan Plana, a kojeg Ured redovito vodi i objavljuje na mrežnim stranicama Ureda.

Članak 12.

U svrhu praćenja provedbe Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade, Ured je zadužen za izradu Izvješća o provedbi Plana koje podnosi Vladi na usvajanje u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu godinu. Ovo izvješće se ujedno objavljuje na mrežnim stranicama Vlade i Ureda. Predmetno izvješće izrađuje se na temelju podataka kojima raspolaže Ured u okviru svoje nadležnosti, a donosi se sukladno Poslovniku Vlade Republike Hrvatske.

Članak 13.

Procjena učinaka propisa je ovim Zakonom određena kao jedan od instrumenata politike boljih propisa, a ovim člankom se definira kao metoda kojom se prije stupanja na snagu propisa, u postupku njegove izrade, razmatra utvrđeni problem, koji predstavlja stanje u upravnom području koje se uređuje zakonom i razloge zašto je potrebna zakonodavna inicijativa kako bi riješio utvrđeni problem. Na toj osnovi, kroz ovaj postupak razmatra se posebni cilj zakona, koji predstavlja željeno stanje u upravnom području koje se želi postići provedbom zakona. Ovo razmatranje se provodi analiziranjem učinaka nacrta prijedloga zakona u područjima gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava prema adresatima tog nacrta prijedloga zakona. Rezultat analize učinaka je odabir odgovarajućeg rješenja kojim se ostvaruje svrha tog zakona uz što manje neželjenih učinaka u naprijed navedenim područjima .

Članak 14.

Procjenom učinaka propisa se prethodno analiziraju oni učinci nacrta prijedloga zakona koji su utvrđeni u područjima gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava. Svako od navedenih područja se određuje kroz navođenje užih područja koje obuhvaća. Pored područja primjene, ovim člankom se određuju i adresati u odnosu na koje se analiziraju učinci, a to su građani, poslovni subjekti, tijela javne vlasti pri čemu će se način utvrđivanja adresata i analiza učinaka detaljnije opisati uredbom u okviru uređivanja metodologije procjene učinaka propisa. Isto tako, ovim člankom se daje mogućnost stručnom nositelju da analizira učinke propisa i u odnosu na područja i adresate koji nisu navedeni u ovome članku, ako je ta potreba uočena kroz praćenje stanja u pojedinom upravnom području ili je ta područja i adresate utvrdio Ured na temelju dostupnih podataka.

Članak 15.

Ovim člankom je određeno da se procjena učinaka propisa provodi za sve nacrte prijedloga zakona, dakle za sve prijedloge zakona koje izrađuju tijela državne uprave kao stručni nositelji u prvom čitanju i hitnom postupku. Uz ovo opće pravilo, stavkom 2., podstavcima 1. do 8. ovoga članka propisano je kada se ne provodi procjena učinaka propisa na način da su sadržajno opisani prijedlozi zakona za koje se ne provodi procjena učinaka propisa, budući da se tim nacrtima prijedloga zakona uređuju okolnosti koje zbog svoje pravne prirode nemaju učinke na adresate. U odnosu na ove nacrte prijedloga zakona, procjena učinaka propisa može se provesti temeljem zaključka Hrvatskoga sabora.

Pored navedenih iznimki, stavkom 2. podstavkom 9. ovoga članka, propisana je dodatna iznimka od provođenja procjene učinaka propisa koja se odnosi na nacrte prijedloga zakona koji se predlažu radi posebnih okolnosti. Ovi zakoni se izuzimaju od obveze procjene učinaka propisa kako bi se omogućilo žurno postupanje stručnih nositelja pri izradi tih nacrta prijedloga zakona i obvezno se provodi vrednovanje propisa na temelju članka 23. ovoga Prijedloga zakona.

Članak 16.

Ovim člankom je određena primjena procjene učinaka propisa na uredbe koje donosi Vlada. Iznimke od provođenja procjene se odnose na uredbe kojima se (kao i onim nacrtima prijedloga zakona za koje se ne provodi postupak procjene), uređuju okolnosti koje zbog svoje pravne prirode nemaju učinke na adresate. Uredbe kojima se uređuju posebne okolnosti se navode kao dodatna iznimka iz istoga razloga zbog kojeg je od procjene izuzeta i ta skupina zakona, a to je omogućavanje žurnog i hitnog postupanja stručnih nositelja prilikom izrade tih uredbi. Stupanje na snagu ovoga članka Zakona vezano je završnom odredbom za dan pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Članak 17.

Procjena učinaka propisa predstavlja analitičku podlogu nacrtu prijedloga zakona stoga je propisano da se Obrazac iskaza izrađuje uz izradu nacrta prijedloga zakona i prilaže se nacrtu prijedloga zakona u svim stadijima njegove izrade što uključuje i savjetovanje s javnošću. Za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza, a uzimajući u obzir adresate i predmet uređenja zakona, čelnik tijela stručnog nositelja može odlukom osnovati radnu skupinu. Takvu odluku potrebno je objaviti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Po završetku izrade, a tijekom provođenja savjetovanja s javnošću, Obrazac iskaza se dostavlja Uredu na mišljenje. Kako bi se razjasnili pojedini elementi Obrasca iskaza, Ured može provesti konzultacije sa stručnim nositeljem te zatražiti očitovanje nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca iskaza.

Isto tako, propisana je mogućnost stručnom nositelju da uz savjetovanje poduzme i druge metode kojima se osigurava upoznavanje zainteresirane javnosti s nacrtom prijedloga zakona i Obrascem iskaza kao što su javno predstavljanje, anketa i fokus skupine ili korištenje druge odgovarajuće metode savjetovanja s javnošću . Nakon što stručni nositelj doradi Obrazac iskaza u skladu s mišljenjem Ureda i stavovima, prijedlozima i interesima zaprimljenim u postupku savjetovanja, dostavlja ga zajedno s nacrtom prijedloga zakona na mišljenje Uredu i drugim tijelima u skladu s Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske. Stavkom 6. ovoga članka, dana je ovlast Vladi da uredbom uredi sadržaj Obrasca iskaza, metodološke korake i postupak analize učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona.

Članak 18.

Ovim člankom se propisuje obveza dostave pripadajućeg Obrasca iskaza Hrvatskome saboru uz utvrđeni prijedlog zakona te obveza Uredu da objavi Obrazac iskaza na mrežnim stranicama Ureda po utvrđivanju prijedloga zakona na sjednici Vlade.

Članak 19.

Vrednovanje propisa je instrument politike boljih propisa kojim se stvara analitička podloga za razmatranje potrebe za izmjenom, dopunom ili prestankom važenja zakona. Ovim instrumentom politike boljih propisa, stručni nositelj ima na raspolaganju alat za praćenje rezultata i/ili učinka tog zakona u upravnom području iz svog djelokruga, kako bi dobio saznanja o stvarnoj provedbi zakona, postignutim rezultatima i posljedično, učincima zakona na upravno područje i njegove adresate. Isto tako, ovim instrumentom se daje Vladi dodatna mogućnost za praćenje mjere u kojoj su određeni zakoni doprinijeli ostvarivanju ciljeva javnih politika u pojedinom upravnom području. Ovaj instrument predstavlja zaseban alat u okviru politike boljih propisa, različit od procjene učinaka propisa, budući se provodi u slučajevima propisanim Prijedlogom zakona, a ne samo kao iznimka od procjene učinaka propisa kako je to bilo propisano za naknadnu procjenu učinaka propisa Zakonom o procjeni učinaka propisa (''Narodne novine'', broj: 44/17).

Članak 20.

Članak 21.

Ovom odredbom uređuje se mogućnost provođenja vrednovanja propisa za zakone na snazi kroz davanje ovlaštenja Vladi da zaduži stručnog nositelja za provedbu vrednovanja propisa na prijedlog Ureda. Ova ovlast Vlade i Ureda odnosi se na sve slučajeve kada se temeljem provedbe zakona i stanja u nekom upravnom području pokaže potreba za provedbom vrednovanja propisa iako nije riječ o zakonu za koji se obavezno provodi vrednovanje propisa u skladu s člankom 15. stavku 2. podstavku 9. ovoga Prijedloga zakona. Zaključkom o provedbi vrednovanja propisa ujedno će se odrediti rok za provođenje vrednovanja.

Članak 25.

Ovim člankom se obveza i rok vrednovanja propisa utvrđuje u prijelaznim odredbama zakona za koji se provodi vrednovanje propisa. Rok vrednovanja propisa može biti drugačiji ovisno o slučajevima obveze provedbe vrednovanja propisa (članci 20. do 24. ovoga Prijedloga zakona).

Dobra praksa provedbe vrednovanja propisa (ex-post evaluacije) zemalja članica Europske unije i OECD-a ukazuje da je uobičajeni rok provedbe tri do pet godina od stupanja na snagu obveze provedbe vrednovanja propisa, stoga se kao primjereni rok može odrediti drugačiji vremenski rok. Institut vrednovanja propisa uključuje analizu provedbe propisa, njegovih ostvarenih rezultata, svrhe i cilja propisa u određenom vremenskom razdoblju, stoga se u svakom pojedinačnom slučaju može odrediti rok koji je primjeren za taj konkretni slučaj.

Članak 26.

Ovim člankom uređuje se postupak vrednovanja propisa. Postupak započinje izradom  Obrasca vrednovanja propisa od strane stručnog nositelja i dostavom na mišljenje Uredu prije provođenja savjetovanja s javnošću. U ovom dijelu postupka, prilikom izrade mišljenja, Ured može provesti konzultacije sa stručnim nositeljem o sadržaju Obrasca vrednovanja propisa te zatražiti očitovanje nadležnog tijela u čiji djelokrug ulazi sadržaj Obrasca vrednovanja propisa. Po dobivanju mišljenja Ureda, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću na Obrazac vrednovanja propisa u trajanju u pravilu od 30 dana, a za vrijeme trajanja savjetovanja stručni nositelj može provesti javnu raspravu, javno predstavljanje, anketu i fokus skupinu i koristiti druge odgovarajuće metode savjetovanja s javnošću. Nakon provedenog postupka savjetovanja s javnošću, stručni nositelj dorađuje Obrazac vrednovanja propisa u skladu sa zaprimljenim prijedlozima i primjedbama te ga ponovno dostavlja Uredu na mišljenje. Ovako usuglašeni Obrazac vrednovanja propisa objavit će se na mrežnim stranicama Ureda radi otvorenosti i transparentnosti postupka kao i zbog razvoja i dostupnosti dobre prakse u području vrednovanja propisa. Sadržaj Obrasca vrednovanja propisa, metodološke korake i postupak vrednovanja propisa propisati će Vlada uredbom.

Članak 27.

Ovim se člankom definira proces savjetovanja s javnošću gdje se u postupku izrade propisa uključuje javnost radi davanja svojih stavova i povratnih informacija.

Članak 28.

Ovim člankom se propisuje obveza provođenja savjetovanja s javnošću putem portala e-Savjetovanja i to u trajanju u pravilu od 30 dana, u postupcima izrade zakona i drugih propisa. Provođenjem postupka savjetovanja s javnošću osigurava se transparentnost, prikupljaju se informacije o stavovima, prijedlozima i interesima građana vezanim uz određenu javnu politiku, čime se ujedno podiže razina razumijevanja i prihvaćanja ciljeva politike. Uz savjetovanje s javnošću mogu se koristiti i druge metode poput javne rasprave, javno predstavljanje, ankete i fokus skupine te druge metode savjetovanja s javnošću. Također, propisano je da stručni nositelj prije upućivanja nacrta prijedloga zakona i drugih propisa u proceduru izrađuje i objavljuje na portalu e - Savjetovanja izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću. Izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanje za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi.

Članak 29.  

Ovim člankom se propisuju iznimke od obveze provođenja postupka savjetovanja s javnošću putem portala e –Savjetovanja i to kod donošenja određenih vrsta propisa, na koje se  zbog svoje prirode ili razloga za donošenja ne može utjecati. Također, propisuje se iznimka na način da je moguće provesti savjetovanje u trajanju kraćem od 30 dana, u točno propisanim slučajevima kada to zahtjeva nastanak posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. U slučajevima kada stručni nositelj odnosno stručni predlagatelj ispunjava uvjete za provedu savjetovanja u trajanju kraćem od 30 dana, isti je dužan to detaljno obrazložiti.

Članak 30.  

Ovim člankom se definira portal e – Savjetovanja kao središnji državni portal za savjetovanje s javnošću putem kojeg se provodi savjetovanje s javnošću u postupcima pripreme i izrade zakona i drugih propisa, kao i pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

Članak 31.

Ured za zakonodavstvo izrađuje Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa, u suradnji sa stručnim nositeljima i drugim tijelima koja provode savjetovanje s javnošću, koje Vlada usvaja zaključkom. Detaljniji sadržaj i način izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja, propisat će Vlada Uredbom.

Članak 32.

Ovim člankom se, u skladu s člankom 90. Ustava Republike Hrvatske, propisuje obveza objave zakona i drugih propisa u „Narodnim novinama“, prije stupanja na snagu.  

Članak 33.

Prema ovom članku, ravnatelj Ureda je glavni urednik „Narodnih novina“, koji donosi  pravila objave zakona, drugih propisa i akata u „Narodnim novinama“. Donesena pravila objavljuju se na mrežnim stanicama Ureda  i na mrežnim stranicama „Narodnih novina“.

Članak 34.

Koordinator za provedbu instrumenata politike boljih propisa temeljni je uvjet osiguranja administrativnih kapaciteta tijela državne uprave po pitanju provedbe instrumenata politike boljih propisa. Obzirom na tu svrhu, ovim člankom se uređuje obveza tijela državne uprave da imenuju koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa. Radi bolje provedbe instrumenata politike boljih propisa, koordinator  može imati zamjenika i to za područje procjene učinaka i vrednovanje propisa te za područje savjetovanja s javnošću. Obzirom na unutarnje ustrojstvo i opseg poslova, tijelo državne uprave može osigurati odgovarajuće administrativne kapacitete putem organizacije poslova unutar postojećih ustrojstvenih jedinica i/ili ustrojavanja odgovarajućih ustrojstvenih jedinica za tu namjenu. Svrha osiguranja administrativnih kapaciteta je dati savjetodavnu, usmjerujuću i stručnu podršku radu drugim ustrojstvenim jedinicama i državnim službenicima koji izrađuju nacrte prijedloga zakona, kao i povezati poslove strateškog planiranja u dijelu koji se odnosi na osiguranje stručne analitičke podloge prilikom izrade nacrta prijedloga zakona. Posebno se izdvaja obveza tijela državne uprave za imenovanje jednog ili više administratora za provedbu savjetovanja. U svrhu jasnog određivanja opisa poslova i kompetencija koordinatora, zamjenika koordinatora, administratora i državnih službenika koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa, daje se ovlast Vladi za donošenje uredbe kojom će se urediti ovo područje.

Članak 35.

Kako bi koordinator za provedbu instrumenata politike boljih propisa i zamjenici koordinatora bili na razini znanja da pružaju savjetodavnu, usmjerujuću i stručnu podršku radu drugim ustrojstvenim jedinicama i državnim službenicima koji izrađuju nacrte prijedloga zakona daje se nadležnost Uredu da provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje u primjeni instrumenata politike boljih propisa.

U cilju kontinuiranog stručnog osposobljavanja koordinatora, zamjenika koordinatora, administratora i svih državnih službenika koji primjenjuju instrumente politike boljih propisa, ovim člankom se propisuje obveza trajnog osposobljavanja u području primjene instrumenata politike boljih propisa kroz programe osposobljavanja i usavršavanja u nadležnosti Ureda. Na ovaj način osigurat će se standardi usavršavanja i učenja iz područja provedbe politike boljih propisa što doprinosi podizanju profesionalnosti i kvalitete državne službe.

Članak 36.

Ured se određuje kao tijelo koje provodi nadzor nad provedbom ovoga Zakona, a povjerenik za informiranje provodi n adzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na provedbu postupka savjetovanja s javnošću, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Članak 37.

Ovim člankom propisani su rokovi za donošenje podzakonskih propisa i akata iz ovoga Zakona, kao i rokovi za usklađenje drugih propisa na čiji sadržaj se utječe stupanjem na snagu ovoga Zakona.

Članak 38.

Ovim člankom propisano je da do donošenja uredbe iz ovoga Zakona, ostaje na snazi Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 52/17). Također, propisano je da se do donošenja pravila iz ovoga Zakona primjenjuju Pravila o procesu rada na poslovima objave propisa i drugih akata u „Narodnim novinama“, Službenom listu Republike Hrvatske (KLASA: 035-01/15-01/02, URBROJ: 50501-1-15-02 od 15. prosinca 2015.) te se propisuje primjena Plana zakonodavnih aktivnosti za 2024., donesenog na temelju Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17), u 2024. godini, dakle do kraja godine za koju je donesen.

Članak 39.

Ovim člankom propisan je rok u kojem su tijela državne uprave dužna imenovati koordinatore za provedbu instrumenata politike boljih propisa i administratore za tehničke poslove vezane uz portal e-Savjetovanja. Isto tako, do imenovanja istih te poslove nastavljaju obavljati osobe imenovane u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17) i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (,,Narodne novine", broj: 140/09).

Članak 40.

Ovim člankom propisano je da će se postupci procjene učinaka propisa započeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17). Postupak procjene učinaka propisa smatra se započetim izradom obrasca prethodne procjene u prethodnom postupku procjene učinaka propisa bez obzira je li rezultat prethodne procjene učinaka propisa daljnja provedba procjene učinaka propisa. U provedbi procjene učinaka propisa izrađuje se Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa uz izradu nacrta prijedloga zakona. Od postupka procjene učinaka propisa, nacrt prijedloga zakona može se izuzeti, ako se radi o slučaju iz članka 17. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine", broj: 44/17). U tim slučajevima, provodi se naknadna procjena učinaka propisa u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu zakona za koji je ta obveza utvrđena. Prijedlozi zakona planirani u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu, smatraju se započetim postupcima procjene učinaka propisa, stoga će se završiti prema odredbama Zakona o procjeni učinaka propis a („Narodne novine", broj: 44/17).  Ako se obveza provođenja naknadne procjene učinaka propisa utvrdi za zakone sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024., također se dovršavaju po odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).

Članak 41.

Ovim člankom se Vlada obvezuje predložiti izmjenu Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, broj: 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16) radi usklađivanja s odredbama ovoga Zakona. Do dana stupanja na snagu novela Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, test na malo gospodarstvo na nacrte prijedloga zakona koje je potrebno donijeti tijekom 2024. godine, a nisu sadržani u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024., primjenjivat će se postupanje testa na malo gospodarstvo koje je propisano za provedbene propise. Postupak testa na malo gospodarstvo u potpunosti je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“, broj: 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16).

Članak 42.

Ovim člankom propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj: 44/17).

Članak 43.

Ovim člankom propisano je da ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2024., osim odredbe članka 16. ovoga Zakona koja stupa  na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Naime, navedenim člankom propisana je obveza provedbe procjene učinaka propisa i na uredbe kao podzakonske propise.