Predmet Pravilnika

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuje namjena radiofrekvencijskog spektra u Republici Hrvatskoj.

(2) Ovim se Pravilnikom utvrđuje i namjena radiofrekvencijskih pojasa u svrhu vojne uporabe, osobito radi usklađivanja s odgovarajućim međunarodnim ugovorima, sporazumima i konvencijama koje obvezuju Republiku Hrvatsku.

(3) Ovaj Pravilnik omogućuje usklađenu uporabu radiofrekvencijskog spektra te primjenu i razvoj suvremenih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, uz uvažavanje načela zaštite javnog interesa, načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije u upravljanju i uporabi radiofrekvencijskog spektra, te uvažavanje odgovarajućih gospodarskih, sigurnosnih, tehničkih, zdravstvenih, kulturnih i znanstvenih zahtjeva.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći propisi Europske unije:

- Direktiva Vijeća 87/372/EEZ od 25. lipnja 1987. o frekvencijskim pojasevima rezerviranima za usklađeno uvođenje javnih paneuropskih celularnih digitalnih kopnenih pokretnih komunikacija unutar Zajednice (SL L 196, 17. 7. 1987.)

- Direktiva Vijeća 91/287/EEZ od 3. lipnja 1991. o frekvencijskom pojasu određenom za usklađeno uvođenje digitalnih europskih bežičnih telekomunikacija (DECT) u Zajednicu (SL L 144, 8. 6. 1991.)

- Direktiva 2009/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o izmjeni Direktive Vijeća 87/372/EEZ o frekvencijskim pojasevima rezerviranima za usklađeno uvođenje javnih paneuropskih celularnih digitalnih kopnenih pokretnih komunikacija unutar Zajednice (SL L 274, 20. 10. 2009.)

- Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru politike radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (SL L 108, 24. 4. 2002.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/784 оd 14. svibnja 2019. o usklađivanju frekvencijskog pojasa 24,25 – 27,5 GHz za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija u Uniji (SL L 127, 16. 5. 2019.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/1345 оd 2. kolovoza 2019. o izmjeni Odluke 2006/771/EZ i ažuriranju usklađenih tehničkih uvjeta u području uporabe radijskog spektra za uređaje malog dometa (SL L 212, 13. 8. 2019.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1426 оd 7. listopada 2020. o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskom pojasu 5 875 – 5 935 MHz za sigurnosne aplikacije inteligentnih prometnih sustava (ITS) i stavljanju izvan snage Odluke 2008/671/EZ (SL L 328, 9. 10. 2020.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1067 оd 17. lipnja 2021. o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskom pojasu 5 945 – 6 425 MHz za uvođenje sustava bežičnog pristupa, uključujući radijske lokalne mreže (WAS/RLAN) (SL L 232, 30. 6. 2021.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2021/1730 оd 28. rujna 2021. o usklađenoj uporabi uparenih frekvencijskih pojaseva 874,4 – 880,0 MHz i 919,4 – 925,0 MHz i neuparenog frekvencijskog pojasa 1 900 – 1 910 MHz za željezničke pokretne radijske komunikacije (SL L 346, 30. 9. 2021.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/172 od 7. veljače 2022. o dopuni Odluke 2018/1538/EU o usklađivanju frekvencijskih pojaseva 874 – 876 i 915 – 921 MHz za potrebe uređaja malog dometa (SL L 28, 9. 2. 2022.)

- Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/180 od 8. veljače 2022. o izmjeni Odluke 2006/771/EZ i ažuriranju usklađenih tehničkih uvjeta u području uporabe radijskog spektra za uređaje malog dometa (SL L 29, 10. 2. 2022.).

Mjerodavni međunarodni propisi

Članak 3.

(1) Namjena radiofrekvencijskog spektra te dodjela i uporaba radijskih frekvencija, koja je utvrđena ovim Pravilnikom, temelji se na propisima iz članka 2. ovoga Pravilnika i na sljedećim mjerodavnim međunarodnim propisima:

1. Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (engl. ITU Radio Regulations )

2. Europskoj tablici zajedničke namjene (engl. ECAT – European Common Allocation Table )

3. Odluci ECC/DEC/(03)05 o objavljivanju nacionalnih tablica namjene i uporabe radijskih frekvencija

4. odgovarajućim preporukama Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) te drugim odlukama i preporukama Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT).

(2) Radiofrekvencijski pojasi namijenjeni za vojne komunikacijske mreže i sustave usklađeni su vojni radiofrekvencijski pojasi na europskoj razini, u skladu s NATO-ovim Sporazumom o zajedničkoj civilnoj/vojnoj uporabi radijskih frekvencija (engl. NJFA – NATO Joint Civil/Military Frequency Agreement ).

Sastavni dijelovi Pravilnika

Članak 4.

(1) Pojmovi u vezi s namjenom radiofrekvencijskog spektra te dodjelom i uporabom radijskih frekvencija utvrđeni su u Pojmovniku navedenom u Dodatku 1. ovoga Pravilnika.

(2) Namjena radiofrekvencijskih pojasa u Republici Hrvatskoj utvrđena je u Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra, u frekvencijskom rasponu od 8,3 kHz do 3000 GHz, koja je zajedno s opisom navedena u Dodatku 2. ovoga Pravilnika.

(3) Međunarodne napomene iz Radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (engl. ITU Radio Regulations ), koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, navedene su u Dodatku 3. ovoga Pravilnika.

(4) Popis radiokomunikacijskih služba naveden je u Dodatku 4. ovoga Pravilnika.

(5) Kratice najčešće uporabljenih pojmova navedene su u Dodatku 5. ovoga Pravilnika.

(6) Dodatak 1., Dodatak 2., Dodatak 3., Dodatak 4. i Dodatak 5. tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Prestanak važenja propisa

Članak 5.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra ("Narodne novine", br. 107/13., 94/15., 32/17., 19/20., 121/20. i 40/22.).

Stupanje na snagu Pravilnika

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim  novinama".

KLASA:

URBROJ:

Zagreb, __. _______ 2023.

MINISTAR

             Oleg Butković

DODATAK 1.

POJMOVNIK
( ITU Radio Regulations, Volume 1, Chapter I, Article 1 )

Uvod

1.1. U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi, koji su usklađeni s Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (engl. ITU Radio Regulations ), imaju sljedeće značenje:

Odjeljak I.
Opći pojmovi

1.2. uprava: svako državno tijelo ili služba nadležna za provedbu obveza preuzetih na temelju Statuta i Konvencije Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) te Administrativnih propisa.

1.3. telekomunikacije: svaki prijenos, odašiljanje ili prijam znakova, signala, teksta, slike i zvuka ili priopćenja bilo koje prirode žičnim, radijskim, svjetlovodnim ili drugim elektromagnetskim sustavima.

1.4. radio: opći izraz koji se primjenjuje na uporabu radijskih valova.

1.5. radijski valovi ili Hertzovi valovi: elektromagnetski valovi radijskih frekvencija proizvoljno nižih od 3000 GHz, koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja.

1.6. radijske komunikacije: elektroničke komunikacije (telekomunikacije) putem radijskih valova.

1.7. zemaljske radijske komunikacije: svaka vrsta radijskih komunikacija osim svemirskih radijskih komunikacija i radioastronomije.

1.8. svemirske radijske komunikacije: svaka vrsta radijskih komunikacija uz uporabu jedne ili više svemirskih postaja, ili jednoga ili više reflektirajućih satelita, ili drugih objekata u svemiru.

1.9. radiodeterminacija: određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajka nekog objekta, ili dobivanje podataka o tim značajkama primjenom svojstava širenja radijskih valova.

1.10. radionavigacija: radiodeterminacija u svrhu navigacije, što obuhvaća i upozoravanje na prepreke.

1.11. radiolokacija: radiodeterminacija koja ne obuhvaća radionavigaciju.

1.12. radiogoniometrija: radiodeterminacija putem prijma radijskih valova u svrhu određivanja smjera neke radijske postaje ili objekta.

1.13. radioastronomija: astronomija koja se temelji na prijmu radijskih valova iz svemira.

1.14. usklađeno svjetsko vrijeme (UTC): vremenska podjela utemeljena na sekundi (SI), kao što je određeno u Rezoluciji 655 (WRC-15).

1.15. industrijske, znanstvene i medicinske primjene radijskih frekvencija (ISM): rad opreme ili naprava projektiranih za proizvodnju i lokalnu uporabu radijskih frekvencija u industrijske, znanstvene, medicinske, kućanske ili slične svrhe, osim primjena u području elektroničkih komunikacija (telekomunikacija).

Odjeljak II.
Posebni pojmovi u vezi s upravljanjem radiofrekvencijskim spektrom

1.16. namjena (radiofrekvencijskog pojasa): unos određenoga radiofrekvencijskog pojasa u Tablicu namjene radiofrekvencijskog spektra, u svrhu njegove uporabe u jednoj ili više zemaljskih ili svemirskih radiokomunikacijskih služba, ili u radioastronomskoj službi, uz utvrđene uvjete. Ovaj se izraz primjenjuje i na odgovarajući radiofrekvencijski pojas.

1.17. raspodjela (radijske frekvencije ili radiofrekvencijskog kanala): unos označenoga radiofrekvencijskog kanala u usklađeni plan koji je usvojila mjerodavna radiokomunikacijska konferencija, u svrhu uporabe od strane jedne ili više Uprava za potrebe zemaljske ili svemirske radiokomunikacijske službe, u jednoj ili više država ili zemljopisnih područja, te uz utvrđene uvjete.

1.18. dodjela (radijske frekvencije ili radiofrekvencijskog kanala): izdavanje dozvole (odobrenja) nadležne Uprave, kojom se određenoj radijskoj postaji dodjeljuje na uporabu određena radijska frekvencija ili radiofrekvencijski kanal, uz utvrđene uvjete.

Odjeljak III.
Radiokomunikacijske službe

1.19. radiokomunikacijska služba: služba utvrđena u ovom odjeljku Pojmovnika, koja obuhvaća prijenos, odašiljanje i/ili prijam radijskih valova za posebne telekomunikacijske svrhe. U ovom se Pravilniku, ako nije navedeno drukčije, svaka radiokomunikacijska služba odnosi na zemaljske radijske komunikacije.

1.20. nepokretna služba: radiokomunikacijska služba između određenih nepokretnih točaka.

1.21. nepokretna satelitska služba: radiokomunikacijska služba između postaja na Zemlji na danim položajima, koja upotrebljava jedan ili više satelita. Dani položaj može biti određena nepokretna točka ili bilo koja nepokretna točka unutar određenih područja. U određenim slučajevima ova služba obuhvaća linkove satelit-satelit koji mogu raditi i u međusatelitskoj službi. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove (feeder links) za druge svemirske radiokomunikacijske službe.

1.22. međusatelitska služba: radiokomunikacijska služba koja osigurava linkove između umjetnih satelita.

1.23. služba djelovanja u svemiru: radiokomunikacijska služba koja služi isključivo za rad svemirskih plovila, a osobito za praćenje svemirske staze, daljinska mjerenja u svemiru i daljinsko upravljanje u svemiru. Te djelatnosti redovito se odvijaju unutar službe u kojoj radi svemirska postaja.

1.24. pokretna služba: radiokomunikacijska služba između pokretnih i nepokretnih radijskih postaja, ili između pokretnih radijskih postaja.

1.25. pokretna satelitska služba: radiokomunikacijska služba:

- između pokretnih postaja na Zemlji i jedne ili više svemirskih postaja, ili između svemirskih postaja ove službe ili

- između pokretnih postaja na Zemlji putem jedne ili više svemirskih postaja.

Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove koji su joj potrebni za rad.

1.26. kopnena pokretna služba: pokretna služba između osnovnih (baznih) postaja i kopnenih pokretnih postaja, ili između kopnenih pokretnih postaja.

1.27. kopnena pokretna satelitska služba: pokretna satelitska služba u kojoj se pokretne postaje na Zemlji nalaze na kopnu.

1.28. pomorska pokretna služba: pokretna služba između obalnih postaja i postaja na plovilima, ili između postaja na plovilima, ili između pridruženih palubnih komunikacijskih postaja. U ovoj službi također mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje i radiofarovi za označivanje položaja u nuždi.

1.29. pomorska pokretna satelitska služba: pokretna satelitska služba u kojoj se pokretne postaje na Zemlji nalaze na brodu. U ovoj službi također mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje i radiofarovi za označivanje položaja u nuždi.

1.30. lučka služba: pomorska pokretna služba unutar ili u blizini luke, između obalnih postaja i postaja na plovilima, ili između postaja na plovilima, u kojoj su poruke ograničene na upravljanje lučkim djelatnostima, na upravljanje i sigurnost plovila te, u slučaju nužde, na poruke namijenjene sigurnosti osoba. Ova služba ne smije obuhvaćati poruke namijenjene javnoj komunikaciji.

1.31. služba upravljanja plovilom: sigurnosna služba unutar pomorske pokretne službe, uz lučku službu, između obalnih postaja i postaja na plovilima, ili između postaja na plovilima, u kojoj su poruke ograničene isključivo na upravljanje plovilima. Ova služba ne smije obuhvaćati poruke namijenjene javnoj komunikaciji.

1.32. zrakoplovna pokretna služba: pokretna služba između postaja zračne plovidbe i postaja na zrakoplovima, ili između postaja na zrakoplovima, u kojoj mogu sudjelovati i postaje na plovilima za spašavanje, kao i radiofarovi za označivanje položaja u nuždi na radijskim frekvencijama određenima za opasnost i nuždu.

1 .33. zrakoplovna pokretna (R) služba: zrakoplovna pokretna služba namijenjena komunikacijama koje se odnose na sigurnost i pravilnost leta, i to prvenstveno na nacionalnim ili međunarodnim civilnim zračnim koridorima.

1.34. zrakoplovna pokretna (OR) služba: zrakoplovna pokretna služba namijenjena komunikacijama, uključujući i komunikacije za potrebe usklađivanja leta, i to prvenstveno izvan nacionalnih ili međunarodnih civilnih zračnih koridora.

1.35. zrakoplovna pokretna satelitska služba: pokretna satelitska služba u kojoj se pokretne postaje na Zemlji nalaze na zrakoplovima. U ovoj službi također mogu sudjelovati postaje na plovilima za spašavanje i radiofarovi za označivanje položaja u nuždi.

1.36. zrakoplovna pokretna satelitska (R) služba: zrakoplovna pokretna satelitska služba namijenjena komunikacijama koje se odnose na sigurnost i pravilnost leta, i to prvenstveno na nacionalnim ili međunarodnim civilnim zračnim koridorima.

1.37. zrakoplovna pokretna satelitska (OR) služba: zrakoplovna pokretna satelitska služba namijenjena komunikacijama, uključujući i komunikacije za potrebe usklađivanja leta, i to prvenstveno izvan nacionalnih ili međunarodnih civilnih zračnih koridora.

1.38. radiodifuzijska služba: radiokomunikacijska služba u kojoj je prijenos signala namijenjen općem izravnom prijmu u javnosti. Ova služba može obuhvaćati prijenos zvuka, televizijski prijenos ili druge vrste prijenosa.

1.39. radiodifuzijska satelitska služba: radiokomunikacijska služba u kojoj su signali, preneseni izravno ili putem svemirskih postaja, namijenjeni općem izravnom prijmu u javnosti. U ovoj službi izraz "izravni prijam" obuhvaća pojedinačni prijam i prijam zajedničkim antenskim sustavom.

1.40. radiodeterminacijska služba: radiokomunikacijska služba u svrhu radiodeterminacije.

1.41. radiodeterminacijska satelitska služba: radiokomunikacijska služba u svrhu radiodeterminacije uz uporabu jedne ili više svemirskih postaja. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove potrebne za njezin rad.

1.42. radionavigacijska služba: radiodeterminacijska služba u svrhu radionavigacije.

1.43. radionavigacijska satelitska služba: radiodeterminacijska-satelitska služba u svrhu radio-navigacije. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove potrebne za njezin rad.

1.44. pomorska radionavigacijska služba: radionavigacijska služba namijenjena potpori i sigurnosti pomorske plovidbe.

1.45. pomorska radionavigacijska satelitska služba: radionavigacijska satelitska služba u kojoj su postaje na Zemlji smještene na brodovima.

1.46. zrakoplovna radionavigacijska služba: radionavigacijska služba namijenjena potpori i sigurnosti plovidbe zrakoplova.

1.47. zrakoplovna radionavigacijska satelitska služba: radionavigacijska satelitska služba u kojoj se postaje na Zemlji nalaze na zrakoplovima.

1.48. radiolokacijska služba: radiodeterminacijska služba u svrhu radiolokacije.

1.49. radiolokacijska satelitska služba: radiodeterminacijska satelitska služba u svrhu radiolokacije. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove potrebne za njezin rad.

1.50. služba meteorološke pomoći: radiokomunikacijska služba za meteorološka i hidrološka promatranja i istraživanja.

1.51. satelitska služba istraživanja Zemlje: radiokomunikacijska služba između postaja na Zemlji i jedne ili više svemirskih postaja, koja može obuhvaćati i linkove između svemirskih postaja, i u kojoj se:

- podaci o značajkama Zemlje i njezinim prirodnim pojavama, kao i podaci o stanju okoliša prikupljaju putem aktivnih senzora ili pasivnih senzora na zemaljskim satelitima

- slični podaci prikupljaju sa zračnih platforma ili platforma na Zemlji

- takvi podaci mogu distribuirati zemaljskim postajama unutar istoga radijskog sustava

- može nalaziti i link između platforma.

Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove potrebne za njezin rad.

1.52. meteorološka satelitska služba: satelitska služba istraživanja Zemlje u meteorološke svrhe.

1.53. služba frekvencijske norme i vremenskog signala: radiokomunikacijska služba za znanstvene, tehničke i druge svrhe, koja osigurava prijenos određenih radijskih frekvencija i/ili vremenskih signala utvrđene visoke točnosti, namijenjenih za opći prijam.

1.54. satelitska služba frekvencijske norme i vremenskog signala: služba frekvencijske norme i vremenskog signala koja se koristi svemirskim postajama na zemaljskim satelitima. Ova služba može obuhvaćati i napojne linkove potrebne za njezin rad.

1.55. služba istraživanja svemira: radiokomunikacijska služba u kojoj se svemirska plovila ili drugi objekti u svemiru upotrebljavaju u svrhu znanstvenih ili tehničkih istraživanja.

1.56. amaterska služba: radiokomunikacijska služba namijenjena za samostalnu izobrazbu, međusobnu komunikaciju i tehnička ispitivanja koja obavljaju amateri – propisno ovlaštene osobe zainteresirane za radijsku tehniku isključivo iz osobnih razloga i bez novčane naknade.

1.57. amaterska satelitska služba: amaterska služba koja se koristi svemirskim postajama na zemaljskim satelitima.

1.58. radioastronomska služba: radiokomunikacijska služba koja obuhvaća radioastronomiju.

1.59. sigurnosna služba: svaka radiokomunikacijska služba namijenjena stalnoj ili povremenoj zaštiti ljudskih života i imovine.

1.60. posebna služba: radiokomunikacijska služba koja nije posebno utvrđena u ovom odjeljku Pojmovnika, a koja radi isključivo u posebne svrhe od opće koristi te nije otvorena za javnu komunikaciju.

Odjeljak IV.
Radijske postaje i sustavi

1.61. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu koja je potrebna na jednom mjestu za obavljanje radiokomunikacijske službe. Svaka radijska postaja razvrstana je prema radiokomunikacijskoj službi u kojoj trajno ili povremeno radi.

1.62. zemaljska postaja: radijska postaja kojom se obavljaju zemaljske radijske komunikacije. U ovom se Pravilniku, ako nije navedeno drukčije, svaka radijska postaja smatra zemaljskom postajom.

1.63. postaja na Zemlji: radijska postaja smještena na površini Zemlje ili unutar većeg dijela Zemljine atmosfere, koja je namijenjena za komunikaciju:

- s jednom ili više svemirskih postaja ili

- s jednom ili više istovrsnih radijskih postaja, uz uporabu jednog ili više reflektirajućih satelita ili drugih objekata u svemiru.

1.64. svemirska postaja: radijska postaja smještena na bilo kojem objektu koji se nalazi izvan, ranije je bio izvan ili se namjerava slati izvan većeg dijela Zemljine atmosfere.

1.65. postaja na plovilu za spašavanje: pokretna radijska postaja u pomorskoj pokretnoj službi ili zrakoplovnoj pokretnoj službi, koja je namijenjena isključivo u svrhe spašavanja, a smještena je na bilo kojem plovilu za spašavanje, splavi za spašavanje ili drugoj spasilačkoj opremi.

1.66. nepokretna postaja: radijska postaja u nepokretnoj službi.

1.66.A postaja na platformi na velikoj visini: radijska postaja smještena na nekom objektu na visini od 20 do 50 km, i to na određenoj nepomičnoj točki u odnosu na Zemlju.

1.67. pokretna postaja: radijska postaja u pokretnoj službi namijenjena uporabi u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.68. pokretna zemaljska postaja: zemaljska postaja u pokretnoj satelitskoj službi namijenjena uporabi u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.69. kopnena postaja: radijska postaja u pokretnoj službi koja nije namijenjena uporabi u pokretu.

1.70. kopnena postaja na Zemlji: postaja na Zemlji u nepokretnoj satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u pokretnoj satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki ili unutar određenog područja na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za pokretnu satelitsku službu.

1.71. osnovna (bazna) postaja: kopnena postaja u kopnenoj pokretnoj službi.

1.72. osnovna (bazna) postaja na Zemlji: postaja na Zemlji u nepokretnoj satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u kopnenoj pokretnoj satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki ili unutar određenog područja na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za kopnenu pokretnu satelitsku službu.

1.73. kopnena pokretna postaja: pokretna postaja u kopnenoj pokretnoj službi s mogućnosti promjene položaja unutar zemljopisnih granica pojedine države ili kontinenta.

1.74. kopnena pokretna postaja na Zemlji: pokretna postaja na Zemlji u kopnenoj pokretnoj satelitskoj službi s mogućnosti promjene položaja unutar zemljopisnih granica pojedine države ili kontinenta.

1.75. obalna postaja: kopnena postaja u pomorskoj pokretnoj službi.

1.76. obalna postaja na Zemlji: postaja na Zemlji u nepokretnoj satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u pomorskoj pokretnoj satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za pomorsku pokretnu satelitsku službu.

1.77. postaja na plovilu: pokretna postaja u pomorskoj pokretnoj službi, smještena na plovilu koje nije trajno usidreno, a nije postaja na plovilu za spašavanje.

1.78. brodska postaja na Zemlji: pokretna postaja na Zemlji u pomorskoj pokretnoj satelitskoj službi, koja je smještena na brodu.

1.79. palubna komunikacijska postaja: pokretna postaja male snage u pomorskoj pokretnoj službi namijenjena za komunikaciju unutar broda, ili između broda i njegovih plovila i splavi za spašavanje tijekom vježbe ili plovidbe, ili za komunikaciju unutar skupine plovila pri tegljenju ili guranju, kao i za davanje uputa pri vezivanju i sidrenju.

1.80. lučka postaja: obalna postaja u lučkoj službi.

1.81. zrakoplovna postaja: kopnena postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi. U posebnim slučajevima, zrakoplovna postaja može biti smještena npr. na brodu ili na nekoj platformi na moru.

1.82. zrakoplovna postaja na Zemlji: postaja na Zemlji u pokretnoj satelitskoj službi ili, u određenim slučajevima, u zrakoplovnoj pokretnoj satelitskoj službi, koja je smještena na određenoj nepokretnoj točki na kopnu, u svrhu osiguravanja napojnog linka za zrakoplovnu pokretnu satelitsku službu.

1.83. postaja na zrakoplovu: pokretna postaja u zrakoplovnoj pokretnoj službi, smještena na zrakoplovu, a nije postaja na plovilu za spašavanje.

1.84. postaja na Zemlji smještena na zrakoplovu: pokretna postaja na Zemlji u zrakoplovnoj pokretnoj satelitskoj službi, koja je smještena na zrakoplovu.

1.85. radiodifuzna postaja: radijska postaja u radiodifuzijskoj službi.

1.86. radiodeterminacijska postaja: radijska postaja u radiodeterminacijskoj službi.

1.87. radionavigacijska pokretna postaja: radijska postaja u radionavigacijskoj službi namijenjena za uporabu u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.88. radionavigacijska kopnena postaja: radijska postaja u radionavigacijskoj službi koja se ne upotrebljava u pokretu.

1.89. radiolokacijska pokretna postaja: radijska postaja u radiolokacijskoj službi namijenjena za uporabu u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.90. radiolokacijska kopnena postaja: radijska postaja u radiolokacijskoj službi koja se ne upotrebljava u pokretu.

1.91. radiogoniometrijska postaja (radiokompas): radiodeterminacijska postaja koja upotrebljava radijsku goniometriju (za radijsko određivanje smjera).

1.92. radiofar: radijska postaja u radionavigacijskoj službi koja svojim odašiljanjem omogućuje pokretnoj postaji određivanje njezina položaja ili smjera u odnosu na sam radiofar.

1.93. radiofar za označivanje položaja u nuždi: radijska postaja u pokretnoj službi koja svojim odašiljanjem pripomaže djelatnostima potrage i spašavanja.

1.94. satelitski radiofar za označivanje položaja u nuždi: zemaljska postaja u pokretnoj satelitskoj službi koja svojim odašiljanjem pripomaže djelatnostima potrage i spašavanja.

1.95. postaja frekvencijske norme i vremenskog signala: radijska postaja u službi frekvencijske norme i vremenskog signala.

1.96. amaterska postaja: radijska postaja u amaterskoj službi.

1.97. radioastronomska postaja: radijska postaja u radioastronomskoj službi.

1.98. pokusna postaja: radijska postaja koja upotrebljava radijske valove za pokuse u svrhu znanstvenog ili tehničkog razvoja. Ovaj pojam ne obuhvaća amaterske postaje.

1.99. brodski odašiljač za nuždu: odašiljač na brodu koji se upotrebljava isključivo na radijskoj frekvenciji za nuždu u slučaju nesreće, te u druge hitne ili sigurnosne svrhe.

1.100. radar: radiodeterminacijski sustav utemeljen na usporedbi referentnih signala s radijskim signalima koji su odbijeni ili ponovno odaslani s položaja što se određuje.

1.101. primarni radar: radiodeterminacijski sustav utemeljen na usporedbi referentnih signala s radijskim signalima koji su odbijeni s položaja što se određuje.

1.102. sekundarni radar: radiodeterminacijski sustav utemeljen na usporedbi referentnih signala s radijskim signalima koji su ponovno odaslani s položaja što se određuje.

1.103. radarski far (racon): odašiljač-prijamnik s pripadajućom nepokretnom navigacijskom oznakom koji, kada je radarski pobuđen, automatski odašilje jasno razlučiv signal koji na zaslonu pobudnog radara može prikazati podatke o udaljenosti, smjeru i oznaci prepoznavanja.

1.104. sustav za instrumentalno slijetanje (ILS): radionavigacijski sustav koji zrakoplovu daje podatke za vodoravno i okomito navođenje neposredno prije i tijekom slijetanja, te na određenim nepokretnim točkama pokazuje udaljenost od referentne slijetne točke.

1.105. odašiljač slijetnog pravca (localizer) sustava za instrumentalno slijetanje: sustav vodoravnog navođenja, kao dio sustava za instrumentalno slijetanje, koji pokazuje vodoravno odstupanje zrakoplova od njegove optimalne kosine poniranja uzduž osi slijetne staze.

1.106. odašiljač kosine slijetanja (glide path) sustava za instrumentalno slijetanje: sustav okomitog navođenja, kao dio sustava za instrumentalno slijetanje, koji pokazuje okomito odstupanje zrakoplova od njegove optimalne kosine poniranja.

1.107. marker radiofar: odašiljač u zrakoplovnoj radionavigacijskoj službi koji odašilje okomito jasno razlučiv snop za određivanje položaja zrakoplova.

1.108. radiovisinomjer: radionavigacijska oprema na zrakoplovu ili na svemirskom plovilu koja služi za određivanje visine zrakoplova ili svemirskog plovila iznad Zemljine površine ili koje druge površine.

1.108.A kopnena postaja meteorološke pomoći: radijska postaja u službi meteorološke pomoći koja nije namijenjena za uporabu u pokretu.

1.108.B pokretna postaja meteorološke pomoći: radijska postaja u službi meteorološke pomoći namijenjena za uporabu u pokretu ili pri zadržavanju na neodređenim točkama.

1.109. radiosonda: automatski radijski odašiljač u službi meteorološke pomoći koji obično nosi zrakoplov, balon, zmaj ili padobran, i koji odašilje meteorološke podatke.

1.109.A prilagodljiv (adaptivni) sustav: radiokomunikacijski sustav koji mijenja svoje radijske značajke u skladu s kakvoćom radiofrekvencijskog kanala.

1.110. svemirski sustav: svaka skupina postaja na Zemlji i/ili svemirskih postaja koje se zajednički koriste svemirskim radijskim komunikacijama u posebne svrhe.

1.111. satelitski sustav: svemirski sustav s jednim ili više umjetnih zemaljskih satelita.

1.112. satelitska mreža: satelitski sustav ili dio satelitskog sustava koji se sastoji od samo jednog satelita i postaja na Zemlji koje zajednički rade.

1.113. satelitski link: radijski link između odašiljačke postaje na Zemlji i prijamne postaje na Zemlji putem jednog satelita. Satelitski link sastoji se od jednog uzlaznog linka (up-link) i jednog silaznog linka (down-link).

1.114. višesatelitski link: radijski link između odašiljačke postaje na Zemlji i prijamne postaje na Zemlji putem dvaju ili više satelita, bez ijedne posredničke postaje na Zemlji. Višesatelitski link sastoji se od jednog uzlaznog linka (up-link), jednog ili više linkova satelit-satelit te jednog silaznog linka (down-link).

1.115. napojni link (feeder link): radijski link od postaje na Zemlji utvrđenog položaja prema svemirskoj postaji, ili obrnuto, kojim se prenose podaci za svemirsku radiokomunikacijsku službu koja nije nepokretna satelitska služba. Utvrđeni položaj može biti na određenoj nepokretnoj točki ili na bilo kojoj nepokretnoj točki unutar određenih zemljopisnih područja.

Odjeljak V.
Pojmovi u vezi s načinom rada

1.116. javna komunikacija: svaka vrsta elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) koju moraju preuzeti za prijenos nadležna tijela i radijske postaje, budući da su na raspolaganju javnosti.

1.117. telegrafija: vrsta elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) koja je namijenjena zapisivanju prenesenih podataka na prijamnoj strani u grafičkom obliku, pri čemu preneseni podaci mogu katkad biti predstavljeni i u kojem drugom obliku, ili se mogu pohraniti za daljnju uporabu.

1.118. brzojav (telegram): pisani sadržaj namijenjen telegrafskom prijenosu do naslovnika (primatelja). Ako nije drukčije određeno, ovaj pojam obuhvaća i radiobrzojav.

1.119. radiobrzojav (radiotelegram): brzojav koji izvorno potječe od pokretne postaje ili pokretne postaje na Zemlji, ili je namijenjen tim postajama, a prenosi se u cijelosti ili jednim svojim dijelom radiokomunikacijskim kanalima pokretne službe ili pokretne satelitske službe.

1.120. radioteleksni poziv: teleksni poziv koji izvorno potječe od pokretne postaje ili pokretne postaje na Zemlji, ili je namijenjen tim postajama, a prenosi se u cijelosti ili jednim svojim dijelom radiokomunikacijskim kanalima pokretne službe ili pokretne satelitske službe.

1.121. telegrafija s frekvencijskim pomakom: telegrafija s frekvencijskom modulacijom, u kojoj telegrafski signal pomiče frekvenciju signala nositelja između unaprijed određenih vrijednosti.

1.122. faksimil: oblik telegrafskog prijenosa nepokretnih slika, s polutonovima ili bez njih, u vidu preslika trajnog oblika.

1.123. telefonija: vrsta elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) prvenstveno namijenjena razmjeni informacija u obliku govora.

1.124. radiotelefonski poziv: telefonski poziv koji izvorno potječe od pokretne postaje ili pokretne postaje na Zemlji, ili je namijenjen tim postajama, a prenosi se u cijelosti ili jednim svojim dijelom radiokomunikacijskim kanalima pokretne službe ili pokretne satelitske službe.

1.125. simpleksni rad: način rada u kojem se prijenos odvija izmjenično u svakom smjeru telekomunikacijskog kanala, npr. putem ručnog upravljanja, a zahtijeva uporabu jedne ili dviju radijskih frekvencija.

1.126. dupleksni rad: način rada u kojem se prijenos odvija istodobno u oba smjera telekomunikacijskog kanala, a zahtijeva uporabu dviju radijskih frekvencija.

1.127. poludupleksni rad: način rada u kojem se odvija simpleksni rad na jednom kraju, a dupleksni rad na drugom kraju telekomunikacijske veze, te zahtijeva uporabu dviju radijskih frekvencija.

1.128. televizija: vrsta elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) za prijenos promjenjivih slika pokretnih ili nepokretnih predmeta.

1.129. pojedinačni prijam (u radiodifuzijskoj satelitskoj službi): prijam emisija od svemirske postaje u radiodifuzijskoj satelitskoj službi uz pomoć jednostavne kućne opreme, i to osobito opreme s malim antenama.

1.130. zajednički prijam (u radiodifuzijskoj satelitskoj službi): prijam emisija od svemirske postaje u radiodifuzijskoj satelitskoj službi uz pomoć prijamne opreme koja u određenim slučajevima može biti složena, s antenama većim od onih za pojedinačni prijam, a namijenjen je:

- javnom prijmu za skupinu stanovnika na jednoj lokaciji ili

- prijmu putem distribucijskog sustava koji pokriva ograničeno područje.

1.131. telemetrija (daljinsko mjerenje): uporaba elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) u svrhu automatskog prikazivanja ili bilježenja rezultata mjerenja na udaljenosti od mjernog uređaja.

1.132. radiotelemetrija: daljinsko mjerenje putem radijskih valova.

1.133. svemirska telemetrija: uporaba daljinskog mjerenja na način da se iz svemirske postaje prenose rezultati mjerenja koja se obavljaju na svemirskom plovilu, uključujući i mjerenja što se odnose na djelovanje samog svemirskog plovila.

1.134. daljinsko upravljanje: uporaba elektroničkih komunikacija (telekomunikacija) za prijenos signala uz pomoć kojih se uključuju, mijenjaju ili isključuju funkcije opreme na određenoj udaljenosti.

1.135. daljinsko upravljanje u svemiru: uporaba radijskih komunikacija za prijenos signala prema svemirskoj postaji, uz pomoć kojih se uključuju, mijenjaju ili isključuju funkcije opreme na pripadajućem svemirskom objektu, kao i na svemirskoj postaji.

1.136. svemirsko praćenje staze: određivanje orbite, brzine ili trenutnog položaja nekog tijela u svemiru uporabom radiodeterminacije, bez primarnog radara, u svrhu praćenja gibanja tog tijela.

Odjeljak VI.
Značajke emisije i radijske opreme

1.137. zračenje: tok energije iz bilo kojeg izvora u obliku radijskih valova.

1.138. emisija: zračenje koje proizvodi odašiljačka radijska postaja (npr. energija, koju zrači lokalni oscilator bilo kojeg radijskog prijamnika, nije emisija, nego zračenje).

1.139. razred emisije: skup značajka pojedine emisije koje su označene normiranim oznakama, kao što su: vrsta modulacije glavnog nositelja, modulacijski signal, vrsta podataka koji se prenose i, prema potrebi, bilo koja dodatna značajka signala.

1.140. emisija jednog bočnog pojasa: amplitudno modulirana emisija samo s jednim bočnim pojasom.

1.141. emisija jednog bočnog pojasa s punim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa bez umanjivanja nositelja.

1.142. emisija jednog bočnog pojasa s umanjenim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa pri kojoj stupanj potiskivanja nositelja omogućuje obnavljanje nositelja i njegovu uporabu za demodulaciju.

1.143. emisija jednog bočnog pojasa s potisnutim nositeljem: emisija jednog bočnog pojasa pri kojoj je nositelj prividno potisnut te nije namijenjen za demodulaciju.

1.144. izvanpojasna emisija*: emisija na radijskoj frekvenciji ili frekvencijama neposredno izvan potrebne širine radiofrekvencijskog pojasa, kao posljedica modulacijskog postupka, ali bez sporednih emisija.

1.145. sporedna emisija*: emisija na radijskoj frekvenciji ili frekvencijama koje su izvan potrebnoga radiofrekvencijskog pojasa, a kojoj se razina može smanjiti bez utjecaja na odgovarajući prijenos podataka. Sporedne emisije obuhvaćaju harmonijske emisije, parazitne emisije, intermodulacijske proizvode i proizvode frekvencijske pretvorbe, ali ne obuhvaćaju izvanpojasne emisije.

1.146. neželjena emisija*: emisija koja obuhvaća izvanpojasne emisije i sporedne emisije.

*Pojmovi navedeni u točkama 1.144., 1.145. i 1.146. ovoga Pojmovnika dani su u donjoj tablici:

1.146.bis područje izvanpojasnih emisija: radiofrekvencijski pojas neposredno izvan potrebne širine pojasa, koji ne uključuje područje sporednih emisija, a u kojem uglavnom prevladavaju izvanpojasne emisije. Izvanpojasne emisije, određene ovisno o svojem izvoru, javljaju se u izvanpojasnom području, a u manjoj mjeri i u području sporednih emisija. Sporedne emisije također se mogu pojaviti u izvanpojasnom području, kao i u području sporednih emisija.

1.146.ter područje sporednih emisija: radiofrekvencijski pojas izvan područja izvanpojasnih emisija, u kojem uglavnom prevladavaju sporedne emisije.

1.147. dodijeljeni radiofrekvencijski pojas: radiofrekvencijski pojas unutar kojeg je dopuštena emisija određene radijske postaje. Širina pojasa jednaka je potrebnoj širini radiofrekvencijskog pojasa uvećanoj za dvostruku apsolutnu vrijednost frekvencijske tolerancije. U slučaju svemirskih postaja dodijeljeni radiofrekvencijski pojas sadrži dvostruki maksimalni Dopplerov pomak, koji se može pojaviti u odnosu na bilo koju točku Zemljine površine.

1.148. dodijeljena radijska frekvencija: središnja radijska frekvencija radiofrekvencijskog pojasa dodijeljenog određenoj radijskoj postaji.

1.149. znakovita radijska frekvencija: radijska frekvencija koja se može jednostavno prepoznati i mjeriti u određenoj emisiji (npr. frekvencija nositelja može biti označena kao znakovita radijska frekvencija).

1.150. referentna radijska frekvencija: radijska frekvencija koja ima nepromjenjiv i točno utvrđen položaj u odnosu na dodijeljenu radijsku frekvenciju. Odstupanje referentne radijske frekvencije u odnosu na dodijeljenu radijsku frekvenciju ima istu apsolutnu vrijednost i predznak kao i odstupanje znakovite radijske frekvencije u odnosu na središnju radijsku frekvenciju radiofrekvencijskog pojasa zauzetog emisijom.

1.151. frekvencijska tolerancija: najveće dopušteno odstupanje središnje radijske frekvencije emisijom zauzetog radiofrekvencijskog pojasa od dodijeljene radijske frekvencije, ili odstupanje znakovite radijske frekvencije određene emisije od referentne radijske frekvencije. Frekvencijska tolerancija izražava se u dijelovima milijuna (ppm) ili u hercima (Hz).

1.152. potrebna širina pojasa: širina radiofrekvencijskog pojasa za određeni razred emisije, koja je upravo dostatna da osigura prijenos podataka traženom brzinom i kakvoćom, uz utvrđene uvjete.

1.153. zauzeta širina pojasa: širina radiofrekvencijskog pojasa pri kojoj su ispod donje i iznad gornje frekvencijske granice srednje emitirane snage jednake utvrđenom postotku β/2 od ukupne srednje snage dane emisije. Ako u ITU-R preporukama nije drukčije određeno, za vrijednost β/2 za odgovarajući razred emisije uzima se 0,5%.

1.154. desno (u smjeru kazaljke na satu) polarizirani val: eliptično ili kružno polarizirani val u kojem se vektor električnog polja, promatran u bilo kojoj nepokretnoj ravnini okomitoj na pravac širenja, gledajući u smjeru širenja vala, vrti tijekom vremena udesno ili u smjeru kazaljke na satu.

1.155. lijevo (suprotno smjeru kazaljke na satu) polarizirani val: eliptično ili kružno polarizirani val u kojem se vektor električnog polja, promatran u bilo kojoj nepokretnoj ravnini okomitoj na pravac širenja, gledajući u smjeru širenja vala, vrti tijekom vremena ulijevo ili suprotno smjeru kazaljke na satu.

1.156. snaga: snaga radijskog odašiljača uvijek se izražava u jednom od sljedećih oblika, u skladu s razredom emisije, i uz uporabu dogovorenih oznaka kao što su:

- vršna snaga ovojnice (PX ili pX)

- srednja snaga (PY ili pY)

- snaga nositelja (PZ ili pZ).

Za različite razrede emisije odnosi između vršne snage ovojnice, srednje snage i snage nositelja, uz redovite radne uvjete i bez modulacije, utvrđeni su u ITU-R preporukama koje mogu poslužiti kao naputak. Za uporabu u matematičkim izrazima oznaka "p" označuje snagu izraženu u vatima, a oznaka "P" označuje snagu izraženu u decibelima u odnosu na referentnu razinu.

1.157. vršna snaga ovojnice (radijskog odašiljača): srednja snaga koju odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom jedne frekvencijske periode i pri najvišoj amplitudi modulacijske ovojnice, uz redovite radne uvjete.

1.158. srednja snaga (radijskog odašiljača): srednja snaga koju odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom dostatno dugog razdoblja u odnosu na periodu najniže modulacijske frekvencije, uz redovite radne uvjete.

1.159. snaga vala nositelja (radijskog odašiljača): srednja snaga koju odašiljač privodi antenskom napojnom vodu tijekom jedne frekvencijske periode, u uvjetima bez modulacije.

1.160. dobitak antene: odnos snage, obično izražen u decibelima, koja je potrebna na ulazu referentne antene bez gubitaka, prema snazi privedenoj na ulaz promatrane antene, pri čemu obje antene u danom smjeru na jednakoj udaljenosti proizvode polje jednake jakosti ili jednake gustoće toka snage. Ako nije drukčije određeno, dobitak se odnosi na smjer najvećeg zračenja. Dobitak se može odnositi na određenu polarizaciju.

Ovisno o izboru referentne antene razlikuju se:

- apsolutni ili izotropni dobitak (Gi) – kada je referentna antena izotropna antena izdvojena u prostoru

- dobitak u odnosu na poluvalni dipol (Gd) – kada je referentna antena poluvalni dipol izdvojen u prostoru, kojemu ekvatorijalna ravnina sadrži dani smjer

- dobitak u odnosu na kratku okomitu (štap) antenu (Gv) – kada je referentna antena linijski vodič koji je znatno kraći od jedne četvrtine valne duljine i okomit je na površinu savršeno vodljive ravnine u kojoj se nalazi dani smjer.

1.161. ekvivalentna izotropno izračena snaga (e.i.r.p.): umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u danom smjeru, u odnosu na izotropnu antenu (apsolutni ili izotropni dobitak).

1.162. efektivna izračena snaga (e.r.p.)(u danom smjeru): umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u odnosu na poluvalni dipol, u danom smjeru.

1.163. efektivna jednopolno izračena snaga (e.m.r.p.)(u danom smjeru): umnožak snage privedene anteni i dobitka antene u odnosu na kratku okomitu (štap) antenu, u danom smjeru.

1.164. troposferno raspršenje: širenje radijskih valova raspršenjem zbog nepravilnosti ili nestalnosti fizikalnih svojstava troposfere.

1.165. ionosferno raspršenje: širenje radijskih valova raspršenjem zbog nepravilnosti ili nestalnosti u ionizaciji ionosfere.

Odjeljak VII.
Zajednička uporaba radijskih frekvencija

1.166. smetnja (interferencija): djelovanje neželjene energije, uzrokovano emisijom, zračenjem ili indukcijom, ili njihovim kombinacijama, na prijam u radiokomunikacijskom sustavu, koje se očituje narušavanjem bilo kojeg njegova svojstva, pogrješnim prikazom ili gubitkom podataka koji bi se mogli sačuvati u slučaju izostanka takve neželjene energije.

1.167. dopuštena smetnja: opažena ili predviđena smetnja koja je u skladu s mjerilima prema kojima se određuje iznos smetnje i zajednička uporaba radijske frekvencije, a utvrđena su u Radijskim propisima ITU-a, u ITU-R preporukama ili u posebnim sporazumima koji su navedeni u Radijskim propisima ITU-a. Ovaj pojam upotrebljava se u usklađivanju dodjele radijskih frekvencija na međunarodnoj razini.

1.168. prihvatljiva smetnja: smetnja više razine od smetnje koja je utvrđena kao dopuštena smetnja, a o kojoj su se sporazumjele Uprave dviju ili više država, ali ne na štetu drugih država. Ovaj pojam upotrebljava se u usklađivanju dodjele radijskih frekvencija na međunarodnoj razini.

1.169. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih sigurnosnih služba, ili ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s Radijskim propisima ITU-a.

1.170. zaštitni omjer (R.F.): najmanja vrijednost omjera željenog prema neželjenom signalu na ulazu prijamnika, obično izražena u decibelima, te određena uz utvrđene uvjete na način da se na izlazu prijamnika dobije željeni signal određene kakvoće.

1.171. zona usklađivanja: u postupku utvrđivanja potrebe za usklađivanjem, zona oko postaje na Zemlji koja dijeli isti radiofrekvencijski pojas sa zemaljskim postajama, odnosno zona oko odašiljačke postaje na Zemlji koja dijeli isti dvosmjerno dodijeljeni radiofrekvencijski pojas s prijamnim postajama na Zemlji, a izvan koje neće biti premašena razina dopuštene smetnje, pa stoga nije potrebno usklađivanje.

1.172. kontura usklađivanja: krivulja koja omeđuje zonu usklađivanja.

1.173. udaljenost usklađivanja: u postupku utvrđivanja potrebe za usklađivanjem, udaljenost na danom azimutu od postaje na Zemlji koja dijeli isti radiofrekvencijski pojas sa zemaljskim postajama, odnosno udaljenost od odašiljačke postaje na Zemlji koja dijeli isti dvosmjerno dodijeljeni radiofrekvencijski pojas s prijamnim postajama na Zemlji, a izvan koje neće biti premašena razina dopuštene smetnje, pa stoga nije potrebno usklađivanje.

1.174. ekvivalentna temperatura šuma satelitskog linka: temperatura šuma na izlazu prijamne antene postaje na Zemlji, koja odgovara snazi radiofrekvencijskog šuma što proizvodi ukupni opaženi šum na izlazu satelitskog linka, osim šuma koji stvara smetnja iz satelitskih linkova drugih satelita te iz zemaljskih sustava.

1.175. područje efektivne središnje točke zračenja (upravljivog satelitskog snopa): područje na površini Zemlje na koje se namjerava usmjeriti središnja točka zračenja upravljivog satelitskog snopa. Može postojati više međusobno nepovezanih područja efektivne središnje točke zračenja na koja se namjerava usmjeriti jedan jedini upravljivi satelitski snop.

1.176. efektivna kontura dobitka antene (upravljivog satelitskog snopa): ovojnica kontura dobitka antene koja se dobije gibanjem središnje točke zračenja upravljivog satelitskog snopa uzduž granica područja efektivne središnje točke zračenja.

Odjeljak VIII.
Tehnički pojmovi u vezi sa svemirom

1.177. duboki svemir: svemir na udaljenostima od Zemlje koje su jednake ili veće od 2 × 106 km.

1.178. svemirsko plovilo: vozilo koje je izradio čovjek, a namijenjeno je letovima izvan većeg dijela Zemljine atmosfere.

1.179. satelit: tijelo koje se okreće oko drugoga tijela znatno veće mase, a kojemu je gibanje prvenstveno i trajno određeno privlačnom silom toga drugoga tijela.

1.180. aktivni satelit: satelit koji nosi radijsku postaju namijenjenu za odašiljanje ili ponovno odašiljanje radiokomunikacijskih signala.

1.181. reflektirajući satelit: satelit namijenjen za odbijanje (reflektiranje) radiokomunikacijskih signala.

1.182. aktivni senzor: mjerni uređaj u satelitskoj službi istraživanja Zemlje ili u službi istraživanja svemira, koji daje podatke odašiljanjem i prijmom radijskih valova.

1.183. pasivni senzor: mjerni uređaj u satelitskoj službi istraživanja Zemlje ili u službi istraživanja svemira, koji daje podatke prijmom radijskih valova prirodnog podrijetla.

1.184. orbita (putanja): staza određena odgovarajućim odrednicama i opisana središtem mase satelita ili kojega drugog tijela u svemiru, podložnog prvenstveno prirodnim silama, i to uglavnom gravitacijskoj sili.

1.185. nagib orbite (zemaljskog satelita): kut određen ravninom u kojoj je orbita i ravninom Zemljina ekvatora, koji se mjeri u stupnjevima između 0° i 180°, te u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, od Zemljine ekvatorijalne ravnine pri uzlaznom čvoru orbite.

1.186. perioda (satelita): vrijeme koje protekne između dva uzastopna prolaska satelita kroz znakovitu točku na njegovoj orbiti.

1.187. visina apogeja ili perigeja: visina apogeja ili perigeja iznad određene referentne površine koja predstavlja Zemljinu površinu.

1.188. geosinkroni satelit: zemaljski satelit kojemu je ophodna perioda jednaka periodi okretanja Zemlje oko svoje osi.

1.189. geostacionarni satelit: geosinkroni satelit kojemu kružna i izravna orbita leži u ravnini Zemljina ekvatora i koji stoga ostaje nepomičan u odnosu na Zemlju. U širem značenju, to je geosinkroni satelit koji ostaje približno nepomičan u odnosu na Zemlju.

1.190. orbita geostacionarnog satelita: orbita geosinkronog satelita kojemu kružna i izravna orbita leži u ravnini Zemljina ekvatora.

1.191. upravljivi satelitski snop: snop zračenja satelitske antene koji se može preusmjeravati.

DODATAK 2.

NAMJENA RADIOFREKVENCIJSKIH POJASA

Izvadak iz Radijskih propisa ITU-a

( ITU Radio Regulations, Volume 1, Chapter II, Article 5 )

5.1. U svim dokumentima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) izrazi namjena, raspodjela i dodjela imaju značenje navedeno u točkama 1.16., 1.17. i 1.18. Pojmovnika iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika. Ti izrazi dani su u donjoj tablici:

5.2. U svrhu namjene radiofrekvencijskih pojasa svijet je podijeljen na tri regije: Regiju 1, Regiju 2 i Regiju 3. Republika Hrvatska nalazi se u Regiji 1. Podjela svijeta na tri regije prikazana je na donjem zemljovidu: