1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

1.2.

Broj "Narodnih novina"

84/21

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Da

Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024.

Opis mjere:

1.2. ODRŽIV ZDRAVSTVENI I MIROVINSKI SUSTAV

Nastavak mirovinske reforme

Proširit će se krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice radnog vremena i poticat će se dulji ostanak u svijetu rada i nakon 65. godine života kako bi se rad omogućio onima koji to žele.

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (dalje u tekstu: Zakon) od 1. kolovoza 2021. dodatno je proširen krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine na korisnike obiteljske mirovine. Također, omogućeno je da se korisnicima najniže mirovine ista nastavi isplaćivati za vrijeme rada do polovice punog radnog vremena.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) na dan 31. srpnja 2021. bilo je ukupno 15.665 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (dalje u tekstu: ZOMO) koji rade do polovice punog radnog vremena i istovremeno primaju mirovinu. Za usporedbu, u srpnju  2022. godine mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine koristilo je ukupno 23.775 korisnika, a na dan 30. lipnja 2023. njih ukupno 27.761. Prema tome, broj korisnika mirovine koji rade uz isplatu mirovine kontinuirano je u porastu, što je, između ostaloga, posljedica izmjena zakonodavnog okvira kojima je u nekoliko navrata proširen obuhvat korisnika prema vrsti mirovine, tako da sada gotovo svi, osim korisnika mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu.

Kada se gleda struktura zaposlenih umirovljenika prema vrsti mirovine, u prosincu 2021. godine, mjesecu kada se počelo statistički pratiti broj korisnika obiteljske mirovine prema ZOMO-u koji rade do polovice punog radnog vremena i istovremeno primaju mirovinu, radila su 373 korisnika mirovine, dok je u prosincu 2022. godine taj broj porastao na 808, a u lipnju 2023. godine na 1172. Također uočava se trend kako u ljetnim mjesecima dolazi do povećanja broja korisnika mirovine koji rade što je posljedica povećane potrebe za radnicima za vrijeme turističke sezone.

Isto tako, analizirajući podatke prema spolu kategorija korisnika koji rade do polovice punog radnog vremena na dan 30. lipnja 2023. i dalje većim dijelom participiraju muškarci koji  čine nešto manje od 65%, odnosno 18.026 od ukupno 27.761 korisnika, dok su žene zastupljene s više od 35%, odnosno 9735.

Uzimajući u obzir djelatnosti, prema podacima na dan 30. lipnja 2023., i dalje je najveći broj umirovljenika koji rade do polovice punog radnog vremena zaposleno u djelatnosti trgovine (4649), zatim prerađivačkoj industriji (3558), stručnim znanstvenim i tehničkim djelatnostima (3536), dok je taj broj znatno manji u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (58), rudarstvu i vađenju (64) te javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju (96).

Nadalje, HZMO je od 1. siječnja 2022. omogućio i statističko praćenje podataka o korisnicima najniže mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena i kojima se od 1. kolovoza 2021. ne obustavlja isplata najniže mirovine u razdoblju zaposlenja. Statistički podaci o kretanju broja zaposlenih korisnika najniže mirovine ukazuju na kontinuirani rast, tako je u siječnju 2022. godine 3833 korisnika najniže mirovine radilo do polovice punog radnog vremena, u lipnju 2022. godine njih 4946, a u lipnju 2023. godine 6555 korisnika.  

Stoga, primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju rezultirala je kontinuiranim porastom broja korisnika mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena, a isplatom najniže mirovine u razdoblju zaposlenja do polovice radnog vremena, dodatno se štite umirovljenicima s nižim mirovinskim primanjima.      

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nije imala gospodarskih učinaka.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona nije imala izravnih socijalnih učinaka, međutim ovakva intervencija u mirovinskom sustavu gdje je omogućeno korištenje najniže mirovine umirovljenicima i za vrijeme zaposlenja s polovicom punog radnog vremena ima pozitivan socijalni učinak. Naime, najniža mirovina je jedna vrsta socijalno-zaštitnog instrumenta u okviru mirovinskoga sustava koji se temelji na načelu solidarnosti te se korisnicima tih mirovina umjesto iznosa mirovine određenog prema plaćama i mirovinskom stažu koji je niži od najniže mirovine, isplaćuje najniža mirovina. Stoga je zakonskim izmjenama i ovim korisnicima omogućen rad do polovice punog radnog vremena bez da im se u tom razdoblju smanjuje iznos mirovine, čime se ostvaruje posebna zaštita najosjetljivijih kategorija umirovljenika.        

Udovice kao korisnice obiteljskih mirovina nakon smrti supružnika u više od 27% slučajeva su potencijalno izložene riziku od siromaštva. Ovime im se omogućuje da, u slučaju kada dođe do značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji, uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihodi u starosti radi poboljšanja socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva, a čime se postiže i njihova veća socijalna uključenost u zajednicu.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

U nepovoljnim demografskim uvjetima kada smo suočeni sa starenjem stanovništva vrlo je važno kroz zakonodavni okvir omogućiti veću uključenost osoba starije životne dobi, pa tako i umirovljenika na tržište rada. Republika Hrvatska iseljavanjem građana gubi dio mlađih osoba radne dobi, mladih obitelji i visokokvalificiranih radnika koji imaju važnu ulogu u gospodarskom razvoju države. Broj stanovnika radno aktivne dobi smanjuje se uslijed procesa prirodnog starenja stanovništva i iseljavanja. Ne samo da se ovim izmjenama Zakona omogućilo umirovljenicima ostvarivanje dodatnog prihoda, nego se ujedno osigurala dodatna radna snaga i prijenos stečenih znanja na mlađe radnike, što se svakako pozitivno odražava na tržište rada.

Isto tako, u kratkom razdoblju primjene Zakona nisu uočene negativne posljedice u mirovinskom sustavu. Omogućavanje rada do polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu mirovine korisnicima obiteljske mirovine nije rezultiralo rastom broja korisnika. Naime, prema statističkim podacima HZMO-a prije stupanja na snagu Zakona, odnosno u srpnju 2021. godine bilo je 215.187 korisnika obiteljske mirovine, dok je prije uvođenja redefiniranog modela obiteljske mirovine, odnosno u prosincu 2022. godine bilo njih 211.079.

Stoga primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala značajnim porastom broja korisnika mirovine, a unatoč nepovoljnim demografskim trendovima, kretanja broja osiguranika i korisnika mirovine u zadnjih nekoliko godina ukazuju na pozitivan trend.            Također, primjena Zakona nije rezultirala negativnim učincima u pogledu održivosti mirovinskoga sustava, odnosno u 2020. godini udio rashoda za mirovine u BDP-u iznosio je 11,1%, u 2021. godini 9,9%, dok je u 2022. godini udio iznosio 9,3% BDP-a.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona nije imala učinaka na zaštitu ljudskih prava.

4.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

5.

PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU

Razdoblje primjene Zakona ne ukazuje na negativne posljedice u stanju mirovinskog sustava.  

Podaci o broju umirovljenika koji rade s polovicom punog radnog vremena i istovremeno primaju mirovinu kontinuirano raste, a kontinuirano rastu i potrebe tržišta rada za radnicima.

Slijedom navedenog, optimalno normativno rješenje je da se nastavi primjena Zakona.

6.

PRILOZI

7.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

MINISTAR

Marin Piletić

Datum: 14. srpnja 2023.