Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
1.3.
Datum:
27. srpnja 2023.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za mirovinski sustav
Sektor za mirovinski sustav
Snježana Zdjelar
(01/3696-463; snjezana.zdjelar@mrosp.hr)
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 79/7., 114/11. i 115/18. – u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku) uređen je dodatak na mirovine korisnika čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13., 115/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. - u daljnjem tekstu: ZOMO). Zakon o dodatku primjenjuje se od 1. listopada 2007., a svrha dodatka je ublažavanje razlika u visini mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999., koja se pojavila zbog postupnog širenja obračunskog razdoblja za izračun visine mirovine u razdoblju od 1999. do 2010. (u 1999. godini za izračun visine mirovine uračunavale su se plaće za deset uzastopnih godina te se to razdoblje postupno povećavalo za tri godine, tako da se od 2010. godine za izračun visine mirovine uračunavaju sve plaće ostvarene tijekom radnog vijeka). Stoga je visina dodatka ovisila o godini ostvarivanja prava na mirovinu i određen je u visini od 4% za mirovine ostvarene u 1999. godini do 27% na mirovine ostvarene od 2010. godine nadalje.
Do 31. prosinca 2011. dodatak je isplaćivan zasebno, a od 1. siječnja 2012. sastavni je dio mirovine. Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema Zakonu o dodatku je svota mjesečne mirovine određene prema mirovinskom stažu i plaćama. Dodatak na mirovinu ne pripada korisnicima najniže i najviše mirovine, korisnicima mirovine ostvarene/određene prema posebnim propisima te korisnicima obiteljske mirovine koji pravo ostvaruju nakon smrti korisnika mirovine priznate do 31. prosinca 1998.
Do 31. prosinca 2018. dodatak se nije određivao niti na osnovnu mirovinu (mirovina koja se ostvaruju iz oba obvezna mirovinska stupa). Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. uveden je dodatak i za korisnike osnovne mirovine. Dodatak se utvrđuje na način da se na dio mirovine za mirovinski staž ostvaren do početka uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup), odnosno do 31. prosinca 2001. dodatak određuje u visini od 27%, a na dio mirovine za mirovinski staž od 1. siječnja 2002. (dana uvođenja II. mirovinskoga stupa) dodatak određen u visini od 27% korigira se s faktorom osnovne mirovine i iznosi 20,25%.
Tijekom 2022. godine poremećaji na tržištu kapitala, kao i kratko razdoblje kapitalizacije doveli su do smanjenja prinosa obveznih mirovinskih fondova, a posljedično i mirovina iz II. stupa uslijed čega je primijećeno i smanjenje broja osiguranika koji se odlučuju za korištenje mirovine iz I. i II. mirovinskoga stupa. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2023. godine je evidentirano 14.832 korisnika osnovne mirovine, svega 1,21% od ukupnog broja umirovljenika (1.225.280). Stoga je potrebno izmjenama Zakona o dodatku osigurati preduvjete za daljnje povećanje osnovne mirovine te time i veći broj korisnika mirovine koji će se odlučiti za korištenje mirovine iz oba mirovinska stupa.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedeni cilj može se postići isključivo izmjenom važećeg propisa.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Od 1. siječnja 2019. omogućen je izbor povoljnije mirovine (I. mirovinski stup ili mirovina iz I. i II. mirovinskoga stupa) u postupku ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, o čemu Središnji registar osiguranika (REGOS) vodi evidenciju.
Prema podacima REGOS-a:
- u 2019. godini ukupno je zaprimljeno 4410 izjava o izboru mirovine, od čega je 2525 (57,26%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 1885 (42,74%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa
- u 2020. godini ukupno je zaprimljeno 8398 izjava o izboru mirovine, od čega je 5304 (63,16%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3094 (36,84%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa
- u 2021. godini ukupno je zaprimljeno 9213 izjava o izboru mirovine, od čega je 5688 (61,74%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3525 (38,26%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa
-u 2022. godini ukupno je zaprimljeno 10.780 izjava o izboru mirovine, od čega je 7695 (71,05%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3121 (28,95%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa.
Navedeni podaci u 2022. godini ukazuju na osjetan pad broja osiguranika koji odabiru mirovinu iz oba obvezna mirovinska stupa. Razlog tome su inflatorni pritisci i globalni poremećaji na tržištu kapitala, koji imaju negativan utjecaj na prinose obveznih mirovinskih fondova, a samim time i na visinu mirovina iz II. mirovinskoga stupa, ali i niži dodatak na osnovnu mirovinu u odnosu na korisnike koji mirovinu ostvaruju samo iz I. mirovinskoga stupa. Slijedom navedenoga, a kako bi se doprinijelo smanjenju broja osiguranika koji se vraćaju u I. stup, predlaže se jedinstvena stopa dodataka na osnovnu mirovinu od 27% svim korisnicima osnovne mirovine iz I. mirovinskoga stupa. Procjenjuje se da će to rezultirati povećanjem broja korisnika koji će odabrati mirovinu iz oba mirovinska stupa te povećanjem njihovih mirovina.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Ovim Prijedlogom zakona osigurat će se preduvjeti za daljnje jačanje kombiniranog mirovinskoga sustava i smanjenjem broja korisnika koji biraju mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa. Izjednačavanje dodatka na mirovinu sa sadašnjih 20,25% na 27% pozitivno će utjecati na visinu ukupnog mirovinskog primanja korisnika mirovine iz I. i II. mirovinskoga stupa.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Planirana zakonska izmjena doprinijet će povećanju broja korisnika osnovne mirovine u I. mirovinskom stupu te povećanju niskog udjela u ukupnom broju umirovljenika. Također, korisnicima koji koriste mirovinu iz oba mirovinskog stupa povećat će se mirovina koja im se isplaćuje iz I. mirovinskoga stupa što će pozitivno utjecati i na povećanje razine adekvatnosti njihovih mirovina.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. kvartal 2024.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Jedino moguće normativno rješenje je donošenje Zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
Obrazloženje:
Ostvarenje navedenog cilja može se postići isključivo izmjenama važećeg propisa.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nenormativna rješenja nisu moguća.
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima nije moguće postići zadani cilj, njegovo ostvarenje postići će se jedino izmjenama važećeg propisa.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je neznatan ili mali broj adresata.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Da
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Da
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Da
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Da
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Uzimajući u obzir broj korisnika osnovnih mirovina, u odnosu na ukupne troškove mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, utvrđen je mali učinak u dijelu dugoročne održivosti mirovinskog sustava zbog povećanja rashoda za mirovine i smanjenja prihoda od transfera sredstava na računima mirovinskih fondova u državni proračun za korisnike koji su se odlučili na isplatu mirovine samo iz I. mirovinskoga stupa. Također, utvrđen je i mali učinak na ostvarivanje prava na mirovinu za one korisnike koji će pravo na mirovinu ostvarivati iz I. i II. mirovinskoga stupa, a koji trenutno participiraju s 1,21% u ukupnom borju umirovljenika.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Utvrđen je mali utjecaj na umirovljenike jer se predložene izmjene odnose samo na one umirovljenike koji koriste mirovinu iz I. i II. stupa, odnosno na korisnike osnovne mirovine kojih je u lipnju 2023. godine bilo svega 14.832.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Da
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić
Datum: 27.srpnja 2023.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
1.3.
Datum:
27. srpnja 2023.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za mirovinski sustav
Sektor za mirovinski sustav
Snježana Zdjelar
(01/3696-463; snjezana.zdjelar@mrosp.hr)
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 79/7., 114/11. i 115/18. – u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku) uređen je dodatak na mirovine korisnika čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13., 115/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. - u daljnjem tekstu: ZOMO). Zakon o dodatku primjenjuje se od 1. listopada 2007., a svrha dodatka je ublažavanje razlika u visini mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999., koja se pojavila zbog postupnog širenja obračunskog razdoblja za izračun visine mirovine u razdoblju od 1999. do 2010. (u 1999. godini za izračun visine mirovine uračunavale su se plaće za deset uzastopnih godina te se to razdoblje postupno povećavalo za tri godine, tako da se od 2010. godine za izračun visine mirovine uračunavaju sve plaće ostvarene tijekom radnog vijeka). Stoga je visina dodatka ovisila o godini ostvarivanja prava na mirovinu i određen je u visini od 4% za mirovine ostvarene u 1999. godini do 27% na mirovine ostvarene od 2010. godine nadalje.
Do 31. prosinca 2011. dodatak je isplaćivan zasebno, a od 1. siječnja 2012. sastavni je dio mirovine. Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema Zakonu o dodatku je svota mjesečne mirovine određene prema mirovinskom stažu i plaćama. Dodatak na mirovinu ne pripada korisnicima najniže i najviše mirovine, korisnicima mirovine ostvarene/određene prema posebnim propisima te korisnicima obiteljske mirovine koji pravo ostvaruju nakon smrti korisnika mirovine priznate do 31. prosinca 1998.
Do 31. prosinca 2018. dodatak se nije određivao niti na osnovnu mirovinu (mirovina koja se ostvaruju iz oba obvezna mirovinska stupa). Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. uveden je dodatak i za korisnike osnovne mirovine. Dodatak se utvrđuje na način da se na dio mirovine za mirovinski staž ostvaren do početka uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup), odnosno do 31. prosinca 2001. dodatak određuje u visini od 27%, a na dio mirovine za mirovinski staž od 1. siječnja 2002. (dana uvođenja II. mirovinskoga stupa) dodatak određen u visini od 27% korigira se s faktorom osnovne mirovine i iznosi 20,25%.
Tijekom 2022. godine poremećaji na tržištu kapitala, kao i kratko razdoblje kapitalizacije doveli su do smanjenja prinosa obveznih mirovinskih fondova, a posljedično i mirovina iz II. stupa uslijed čega je primijećeno i smanjenje broja osiguranika koji se odlučuju za korištenje mirovine iz I. i II. mirovinskoga stupa. Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2023. godine je evidentirano 14.832 korisnika osnovne mirovine, svega 1,21% od ukupnog broja umirovljenika (1.225.280). Stoga je potrebno izmjenama Zakona o dodatku osigurati preduvjete za daljnje povećanje osnovne mirovine te time i veći broj korisnika mirovine koji će se odlučiti za korištenje mirovine iz oba mirovinska stupa.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedeni cilj može se postići isključivo izmjenom važećeg propisa.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Od 1. siječnja 2019. omogućen je izbor povoljnije mirovine (I. mirovinski stup ili mirovina iz I. i II. mirovinskoga stupa) u postupku ostvarivanja prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, o čemu Središnji registar osiguranika (REGOS) vodi evidenciju.
Prema podacima REGOS-a:
- u 2019. godini ukupno je zaprimljeno 4410 izjava o izboru mirovine, od čega je 2525 (57,26%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 1885 (42,74%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa
- u 2020. godini ukupno je zaprimljeno 8398 izjava o izboru mirovine, od čega je 5304 (63,16%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3094 (36,84%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa
- u 2021. godini ukupno je zaprimljeno 9213 izjava o izboru mirovine, od čega je 5688 (61,74%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3525 (38,26%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa
- u 2022. godini ukupno je zaprimljeno 10.780 izjava o izboru mirovine, od čega je 7695 (71,05%) osiguranika odabralo mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3121 (28,95%) osiguranika je odabralo mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa.
Navedeni podaci u 2022. godini ukazuju na osjetan pad broja osiguranika koji odabiru mirovinu iz oba obvezna mirovinska stupa. Razlog tome su inflatorni pritisci i globalni poremećaji na tržištu kapitala, koji imaju negativan utjecaj na prinose obveznih mirovinskih fondova, a samim time i na visinu mirovina iz II. mirovinskoga stupa, ali i niži dodatak na osnovnu mirovinu u odnosu na korisnike koji mirovinu ostvaruju samo iz I. mirovinskoga stupa. Slijedom navedenoga, a kako bi se doprinijelo smanjenju broja osiguranika koji se vraćaju u I. stup, predlaže se jedinstvena stopa dodataka na osnovnu mirovinu od 27% svim korisnicima osnovne mirovine iz I. mirovinskoga stupa. Procjenjuje se da će to rezultirati povećanjem broja korisnika koji će odabrati mirovinu iz oba mirovinska stupa te povećanjem njihovih mirovina.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Ovim Prijedlogom zakona osigurat će se preduvjeti za daljnje jačanje kombiniranog mirovinskoga sustava i smanjenjem broja korisnika koji biraju mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa. Izjednačavanje dodatka na mirovinu sa sadašnjih 20,25% na 27% pozitivno će utjecati na visinu ukupnog mirovinskog primanja korisnika mirovine iz I. i II. mirovinskoga stupa.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Planirana zakonska izmjena doprinijet će povećanju broja korisnika osnovne mirovine u I. mirovinskom stupu te povećanju niskog udjela u ukupnom broju umirovljenika. Također, korisnicima koji koriste mirovinu iz oba mirovinskog stupa povećat će se mirovina koja im se isplaćuje iz I. mirovinskoga stupa što će pozitivno utjecati i na povećanje razine adekvatnosti njihovih mirovina.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
I. kvartal 2024.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Jedino moguće normativno rješenje je donošenje Zakona o izmjeni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
Obrazloženje:
Ostvarenje navedenog cilja može se postići isključivo izmjenama važećeg propisa.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nenormativna rješenja nisu moguća.
Obrazloženje:
Nenormativnim rješenjima nije moguće postići zadani cilj, njegovo ostvarenje postići će se jedino izmjenama važećeg propisa.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Da
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Da
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Utvrđen je neznatan ili mali broj adresata.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Da
Ne
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Da
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Da
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Da
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Da
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Da
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Da
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Da
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Da
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Da
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Uzimajući u obzir broj korisnika osnovnih mirovina, u odnosu na ukupne troškove mirovinskog sustava generacijske solidarnosti, utvrđen je mali učinak u dijelu dugoročne održivosti mirovinskog sustava zbog povećanja rashoda za mirovine i smanjenja prihoda od transfera sredstava na računima mirovinskih fondova u državni proračun za korisnike koji su se odlučili na isplatu mirovine samo iz I. mirovinskoga stupa. Također, utvrđen je i mali učinak na ostvarivanje prava na mirovinu za one korisnike koji će pravo na mirovinu ostvarivati iz I. i II. mirovinskoga stupa, a koji trenutno participiraju s 1,21% u ukupnom borju umirovljenika.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Utvrđen je mali utjecaj na umirovljenike jer se predložene izmjene odnose samo na one umirovljenike koji koriste mirovinu iz I. i II. stupa, odnosno na korisnike osnovne mirovine kojih je u lipnju 2023. godine bilo svega 14.832.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Da
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Da
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Da
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Da
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Da
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Da
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Da
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Da
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Da
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Da
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Da
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Da
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Da
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Da
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Da
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić
Datum: 27.srpnja 2023.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike