1.1. Predmet Programa

Programom ublažavanja posljedica klizišta u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu Program) se u skladu s Odlukom o kriterijima i načinima za stambeno zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj: 60/18 i 59/23), (u daljnjem tekstu Odluka o kriterijima i načinima za stambeno zbrinjavanje) utvrđuju kriteriji i načini stambenog zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene klizištima na području Republike Hrvatske na području županija od I do III stupnja razvijenosti, određuju kriteriji i načini uspostave kontinuiranog praćenja (u daljnjem tekstu monitoring) i ranog upozoravanja na pomake klizišta koji ugrožavaju građevine na klizištima u svrhu provedbe pravodobne evakuacije ugroženih stanovnika te rješavanja privremenog i trajnog smještaja stanovnika porušenih i/ili oštećenih zgrada.

1.2. Pojmovnik

U smislu ovog Programa definiraju se sljedeći pojmovi:

Klizište je pojava koja nastaje gibanjem materijala tla/stijena na padinama, a tip klizišta ovisi o mehanizmu gibanja (odronjavanje, prevrtanje, klizanje, tečenje i bočno razmicanje ili širenje) i o vrsti pokrenutog materijala.

Ministar je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Monitoring je postupak kontinuiranog ili povremenog praćenja pomaka klizišta i progresije oštećenja zgrada ugroženih klizištem ugradnjom odgovarajućih senzora (na ugrožene zgrade i u tlo) za kontinuirano i/ili povremeno praćenje.

Obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan.

Odluka o trajnom stambenom zbrinjavanju je odluka kojom ministar odlučuje o pravu na stambeno zbrinjavanje i/ili uspostavu monitoringa na lokaciji ugroženih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla.

Projekt monitoringa klizišta sadržava popis i specifikaciju opreme i senzora/uređaja za praćenje, mjesto i način ugradnje, način prijenosa podataka, način iskaza mjerenih podataka, vrijeme provedbe, kao i troškovnike robe, radova i usluga.

Stambeno zbrinjavanje prema ovom Programu obuhvaća provedbu postupaka i radnji kojima se korisniku Programa na temelju odluke ministra osigurava privremeni ili trajni smještaj u odgovarajućoj nekretnini koji osigurava Republika Hrvatska ili jedinice lokalne samouprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave.

Stručno povjerenstvo za procjenu opasnosti i rizika od klizišta i utvrđivanje mjera ublažavanja rizika (u daljnjem tekstu Stručno povjerenstvo) je tijelo koje imenuje ministar iz redova službenika Ministarstva te stručnih osoba sa specifičnim znanjima iz područja istraživanja, monitoringa i sanacije klizišta geološke, građevinske i srodnih struka tehničkog, prirodnog ili interdisciplinarnog područja znanosti.

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) je informacijski sustav implementiran na razini Republike Hrvatske s ciljem pravovremenog obavješćivanja građanstva o nastanku krizne situacije s mogućnošću dijeljenja uputa za postupanje u ugroženom području putem mobilnih telefona i drugih modernih tehnologija.

Sustav ranog upozoravanja na klizišta je skup postupaka prema Zakonu o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) o mogućoj opasnosti te diseminacija upozorenja kako bi se ugroženom stanovništvu, pojedincima, zajednicama i organizacijama kojima prijeti opasnost omogućila priprema i pravovremeno djelovanje u svrhu izbjegavanja ili umanjivanja posljedica potencijalno opasnih klizišta.

Uspješno izvedena stabilizacija zemljišta je izvedba radova na sanaciji klizišta izvedena prema projektu izrađenom od ovlaštene osobe i u skladu s propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju, koja se dokazuje praćenjem stanja saniranog klizišta u jednom hidrološkom ciklusu koji pretpostavlja razdoblje intenzivnih kiša te topljenje snijega na području klizišta, uz praćenje pomaka klizišta i progresije oštećenja na građevinama koje se nalaze na klizištu.

Uspostava monitoringa obuhvaća: (1) izradu projekta monitoringa; (2) nabavu i instalaciju senzora/uređaja i opreme za monitoring; (3) nabavu softvera za monitoring; (4) analizu podataka monitoringa unutar definiranog razdoblja provedbe monitoringa; (5) definiranje kriterija za rano upozoravanje .

Zgrada je obiteljska kuća ili druga stambena zgrada te sve gospodarske i druge zgrade koje su u funkciji osnovne zgrade izgrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta sukladno propisima o gradnji ili za koju je podnesen zahtjev za ozakonjenjem prema posebnom Zakonu do trenutka oštećenja.

Zgrada oštećena klizištem je zgrada kojoj su oštećeni konstruktivni i nekonstruktivni dijelovi, ali se obnovom koja je isplativa i moguća, postiže ispunjenje temeljnih zahtjeva za građevinu u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Zgrada uništena klizištem je zgrada koja je uništena ili oštećena do mjere da je izgubila temeljna svojstva za građevinu te njena obnova nije isplativa ili nije moguća.

2. PROVEDBA PROGRAMA

2.1. Područja na kojima se primjenjuje Program

Odlukom o kriterijima i načinima za stambeno zbrinjavanje određeno je da se Program primjenjuje na područjima županija koje su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (“Narodne novine“, broj: 132/17) razvrstane u skupine od I. do III. stupnja razvijenosti, a koje su obuhvaćene ovim Programom:

-Unutar I. skupine: Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Ličko-senjska županija, Sisačko-moslavačka županija, Virovitičko-podravska županija i Vukovarsko-srijemska županija.

-Unutar II. skupine: Karlovačka županija, Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija i Šibensko-kninska županija

-Unutar III. skupine: Međimurska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Varaždinska županija i Zadarska županija.

2.2. Korisnici Programa

Stanovnici porušenih ili oštećenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada (višestambenih zgrada) koje se nalaze na područjima na kojima se primjenjuje ovaj Program mogu postati korisnici Programa u skladu s točkom II Odluke o kriterijima i načinima za stambeno zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da na području Jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu JLS) na kojem se nalazi porušena ili oštećena obiteljska kuća ili JLS koja neposredno s njom graniči, nisu vlasnici druge useljive obiteljske kuće ili stana na dan nastanka klizišta, o čemu predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika ili javnopravnog tijela koje je predalo zahtjev prema odredbama iz javnog natječaja. Vlasništvo druge useljive kuće ili stana tumači se kao vlasništvo upisano u zemljišnim knjigama/knjizi položenih ugovora u cijelosti u korist vlasnika/suvlasnika klizištem uništene ili oštećene obiteljske kuće ili druge stambene zgrade. Vlasništvo ili suvlasništvo druge useljive kuće ili stana ne otklanja pravo vlasnika/suvlasnika klizištem uništene zgrade na stambeno zbrinjavanje u skladu s ovim Programom.

Status druge useljive obiteljske kuće ili stana utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica, koje osniva ministar, sastavljeno od tri člana od kojih je najmanje jedan član građevinske struke.

2.3. Načini provedbe Programa

Program se provodi na sljedeće načine:

2.3.1. Zbrinjavanjem korisnika Programa

Korisnici Programa ostvaruju pravo na privremeno i trajno zbrinjavanje:

2.3.1.1. Privremeno zbrinjavanje

Korisnici Programa zbrinjavaju se u trenutnom privremenom smještaju koji može trajati do stjecanja uvjeta za trajno stambeno zbrinjavanje ili stjecanja vlasništva druge useljive stambene jedinice. Trenutno zbrinjavanje ugroženih stanovnika provodi se u okviru djelovanja sustava Civilne zaštite i u organizaciji JLS i jedinici područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JP(R)S).

2.3.1.2.Trajno zbrinjavanje

Korisnici Programa biti će trajno stambeno zbrinuti na sljedeće načine:

1. U slučaju kada je zgrada oštećena klizištem na način da je obnova moguća i isplativa jer je zemljište na kojem se nalazi zgrada oštećena klizištem stabilizirano i da je stabilizacija zemljišta uspješno provedena:

a) isplatom novčane pomoći korisniku Programa u visini troškovničke procjene vrijednosti radova i materijala potrebnih za sanaciju oštećenja zgrade klizištem, ako korisnik Programa pisanim putem zatraži isplatu novčane pomoći

b) organiziranom obnovom zgrade koja se provodi ukoliko korisnik Programa pisanim putem zatraži obnovu klizištem oštećene zgrade.

2. U slučaju kada je zgrada uništena klizištem i potrebno ju je ukloniti, i/ili ako se nalazi na zemljištu koje nije stabilizirano:

a) Darovanjem vlasniku druge useljive zgrade, odnosno stana u vlasništvu Republike Hrvatske, JLS ili JP(R)S, na području JLS na kojoj se nalazi klizištem uništena zgrada ili na području JLS koja graniči s JLS na kojoj se nalazi uništena zgrada, ako korisnik Programa dostavi pisanu suglasnost ovjerenu kod javnog bilježnika da prihvaća to darovanje, u skladu s odredbama Odluke o stambenom zbrinjavanju.

b) Nabavom na tržištu i darovanjem postojeće kuće ili stana odgovarajuće veličine u skladu sa odredbama propisa koji uređuju područje stambenog zbrinjavanja kao posljedice prirodnih nepogoda ili katastrofa i na područjima od posebne državne skrbi koju provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (u daljnjem testu APN) na području JLS na kojoj se nalazi uništena zgrada ili na području jedinice lokalne samouprave koja graniči s JLS na kojoj se nalazi uništena zgrada, ako korisnik Programa da pisanu suglasnost ovjerenu kod javnog bilježnika da prihvaća to darovanje, u skladu s odredbama Odluke,

c) Izgradnjom i darovanjem zamjenske stambene zgrade na lokaciji uništene zgrade ako je klizište stabilizirano ili na zemljištu u vlasništvu korisnika Programa, ako ga posjeduje na području na kojem je prostornim planom predviđena gradnja zgrada stambene namjene u skladu s odredbama prostornog plana za to područje, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ili JL(R)S ili nabavom odgovarajućeg zemljišta odnosno  zemljišta u vlasništvu korisnika Programa ako ga posjeduje na području na kojem je prostornim planom predviđena moguća gradnja zgrada stambene namjene u skladu s odredbama ovog Programa. Odluka o načinu zbrinjavanja po ovoj točki donosi se u skladu s najpovoljnijim ekonomskim izračunom ukupnog troška stambenog zbrinjavanja.

d) Isplatom novčane pomoći korisniku Programa, ako to pisanim putem zatraži, za izgradnju ili kupnju zamjenske zgrade u visini procijenjene vrijednosti nekretnine na koju bi korisnik imao pravo prilikom nabave na tržištu na području JLS na kojoj se nalazi uništena zgrada, u skladu sa primjenjivom standardnom kalkulacijom odnosno procjenom vrijednosti nekretnine.

d.1.) Veličina darovane, nabavljene ili izgrađene zamjenske obiteljske kuće ovisi o broju osoba koje su stanovale u porušenoj obiteljskoj kući ili drugoj stambenoj zgradi u vrijeme nastanka nepogode klizišta. Ukupna korisna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi do 55,00 m ² za jednu ili dvije osobe, 70,00 m ² za tri ili četiri osobe te 85,00 m ² za pet i više osoba. U broj osoba koje su stanovale u uklonjenoj obiteljskoj kući ubrajaju se i djeca korisnika Programa rođena i posvojena nakon nastanka nepogode do donošenja Odluke iz ovog Programa.

d.2.) Veličina darovanog ili nabavljenog zamjenskog stana ovisi o broju osoba koje su stanovale u porušenoj obiteljskoj kući ili drugoj stambenoj zgradi odnosno stanu u vrijeme nastanka nepogode klizišta.

Odgovarajuća veličina stana koji se daje u najam ili u vlasništvo osobama koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje sukladno Odluci podrazumijeva stan veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2, ali ne veći od stana koji je korisnik Programa koristio prije pojave oštećenja. Pri određivanju odgovarajuće veličine stana utvrđuje se status svih korisnika Programa u trenutku donošenja odluke a ubrajaju se i djeca rođena i posvojena nakon pojave klizišta zbog kojega je stanar napustio oštećeni stan do donošenja Odluke. U broj osoba za izračun veličine zamjenske obiteljske kuće ili stana ne ubrajaju se osobe koje su preminule od trenutka nastanka nepogode klizišta do donošenja Odluke iz ovog Programa.

Ukoliko Republika Hrvatska ili JLS odnosno JP(R)S na području tih županija ne raspolažu stanovima odgovarajućih veličina, može se dati u najam stan veličine različite od propisane.

2.3.1.3. Zbrinjavanje stanovnika klizištem uništenih ili oštećenih zgrada koji nisu vlasnici tih zgrada:

-stanovnici klizištem oštećenih ili uništenih zgrada koji nisu vlasnici tih zgrada ili članovi kućanstva vlasnika te zgrade, a u toj zgradi stanuju na temelju ugovora o najmu, zbrinjavaju se pronalaženjem druge zgrade, odnosno stana u vlasništvu Republike Hrvatske ili druge osobe, za čije korištenje mogu sklopiti ugovor o najmu.

2.3.2. Način praćenja nastanka i razvoja oštećenja ugroženih zgrada uslijed pomaka klizišta

Korisnici programa stječu pravo na kontinuirano praćenje pomaka klizišta i progresije oštećenja na zgradama ukoliko je utvrđeno da su ona nastala uslijed klizišta, ali i da je rizik daljnjeg korištenja zgrade za ljude prihvatljiv, odnosno da će temeljem podataka praćenja klizišta i progresije oštećenja na zgradama biti moguće pravovremeno provesti njihovu evakuaciju u slučaju povećanog rizika uslijed povećane opasnosti od daljnjih pomaka klizišta. Praćenje nastanka i razvoja oštećenja ugroženih zgrada u izravnoj je vezi i s mogućnostima i isplativosti saniranja klizišta, koje, ako se provede uspješna sanacija klizišta, može stvoriti uvjete za popravak oštećenih dijelova ugrožene zgrade te time i za trajno stambeno zbrinjavanje.

Na evidentiranim klizištima na kojima se nalaze ugrožene zgrade nužno je uspostaviti sustav praćenja koji po potrebi i uključuje:

-uređaje/senzore za kontinuirano mjerenje pukotina na zgradama,

-uređaje/senzore za kontinuirano mjerenje pomaka klizišta koji uzrokuju oštećivanje zgrada,

-uređaje/senzore za kontinuirano mjerenje pomaka klizišta za koje se pretpostavlja da uzrokuju oštećivanja zgrada i

-po potrebi i druge senzore i uređaje za mjerenje drugih veličina za utvrđivanje aktivnosti klizišta.

Osim uređaja/senzora za kontinuirano mjerenje pukotina na zgradama, u sustavu praćenja po potrebi će se postaviti i fiksne geodetske točke za povremeno praćenje širine pukotina, senzori za kontinuirano praćenje pomaka klizišta te, po potrebi i uređaji za povremeno praćenje pomaka po dubini klizišta (tzv. inklinometri) koji se ugrađuju u bušotine, na klizištima na kojima je to nužno radi utvrđivanja njegove dubine, odnosno volumena klizišta. Po potrebi mogu se ugraditi i drugi senzori i uređaji za mjerenje drugih veličina povezanih za utvrđivanje aktivnosti klizišta ukoliko se na lokaciji utvrdi specifična potreba ugradnje takvih senzora.

Senzori i geodetske točke za praćenje oštećenja na zgradama postavit će se na zgradama u vlasništvu korisnika kontinuiranog praćenja za utvrđivanje mogućeg klizišta koje ugrožava zgradu, a na temelju izrađenog projekta monitoringa klizišta. Osim na ugroženim zgradama, uređaji/senzori i inklinometri za praćenje pomaka klizišta postavit će se i na klizištima koja ugrožavaju zgrade korisnika praćenja. Po potrebi i prema mogućnostima na lokacijama na kojima se nalazi više ugroženih zgrada praćenje istog klizišta, koristit će se za rano upozoravanje više korisnika praćenja te drugih stanovnika na i u blizini nadzirane lokacije radi utvrđivanja uzročno-posljedične povezanosti mogućih klizišta i oštećenja na zgradi

Podaci o ugroženim stanarima zgrada i obiteljskih kuća na području Republike Hrvatske u županijama od I do III stupnja razvijenosti utvrđuju se na temelju podnesenih zahtjeva za ostvarivanjem prava na stambeno zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su oštećene zbog klizanja tla na području Republike Hrvatske u županijama od I do III stupnja razvijenosti ili zaprimanjem predstavki i podnesaka koje dostavljaju Jedinice lokalne samouprave odnosno pojedini ugroženi stanovnici, a na temelju raspisanog javnog poziva.

2.3.2.1. Praćenje oštećenih zgrada i/ili klizišta u svrhu ranog upozoravanja (M1 tip praćenja)

U svrhu ranog upozoravanja na klizištima i oštećenim zgradama na kojima su se pojavila oštećenja, ali za koje je rizik daljnjeg korištenja zgrade za ljude prihvatljiv uvodi se sustav monitoringa M1 a koji uključuje kontinuirano mjerenje:

-promjene širine pukotina na zgradama pomoću uređaja za mjerenje promjene širine pukotine,

-pomaka klizišta pomoću ekstenzometara kratkog ili dugog raspona.

Podaci dobiveni sustavima praćenja M1 bit će dostupni u digitalnom obliku prikladnom za vizualizaciju podataka i informiranje korisnika programa (praćenja), a također i nadležnih službi u jedinicama lokalne samouprave i Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. Na temelju podataka praćenja sustavima M1 uspostavit će se sustav ranog upozoravanja od klizišta (SRUK) sa svrhom provođenja evakuacije korisnika praćenja, odnosno provođenja drugih mjera koje prethode evakuaciji i koje slijede nakon evakuacije.

Sustav ranog upozoravanja na klizišta podrazumijeva sedam podsustava definiranih međunarodnom ISO normom ISO 22327:2018 Sigurnost i otpornost — upravljanje u hitnim situacijama —  Smjernice za implementaciju ranog upozoravanja na klizišta u zajednici.

2.3.2.2. Praćenje oštećenih zgrada i/ili klizišta za procjenu rizika (M2 tip praćenja)

Sustav naziva M2 uključuje kontinuirano mjerenje:

-promjene širine pukotina na zgradama pomoću uređaja za mjerenje promjene širine pukotine,

-mjerenje pomaka klizišta pomoću ekstenzometara kratkog ili dugog raspona,

-postavu fiksnih geodetskih točaka za povremeno praćenje širine pukotina,

-postava uređaja za povremeno praćenje pomaka po dubini klizišta (tzv. inklinometri) koji se ugrađuju u bušotine na klizištima na kojima je to nužno radi utvrđivanja dubine odnosno volumena klizišta.

Podaci dobiveni sustavima praćenja M2 bit će dostupni u digitalnom obliku prikladnom za vizualizaciju podataka i informiranje korisnika praćenja, a također i nadležnih službi u jedinicama lokalne samouprave i Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. Na temelju podataka praćenja sustavima M2 izradit će se nalaz s rezultatima praćenja zgrada i klizišta kojim će se utvrditi koliko su zgrade korisnika ugrožene pomacima klizišta. Na osnovi mjerljivih pokazatelja da opasni pomaci klizišta uzrokuju oštećivanja zgrada korisnika, utvrdit će se potreba uvođenja sustava ranog upozoravanja ili primjena drugih mjera smanjenja rizika za korisnike.

2.3.2.3. Praćenje oštećenih zgrada i/ili klizišta za utvrđivanje rizika od klizišta (M3 tip praćenja )

Za zgrade za koje je potrebno prethodno utvrditi jesu li ugrožene pomacima klizišta, nužno je uspostaviti sustav praćenja koji uključuje:

-uređaje/senzore za kontinuirano mjerenje pukotina na zgradama,

-uređaje/senzore za utvrđivanje pomaka klizišta za koje se pretpostavlja da uzrokuju oštećivanja zgrada.

U ovom Programu ovakav sustav naziva se M3 sustav, a uključuje kontinuirano mjerenje:

-promjene širine pukotina na zgradama pomoću uređaja za mjerenje promjene širine pukotine,

-postavu fiksnih geodetskih točaka za povremeno praćenje širine pukotina,

-postava uređaja za povremeno praćenje pomaka po dubini klizišta (tzv. inklinometri) koji se ugrađuju u bušotine, sa svrhom da se potvrdi pomak po kliznoj plohi i time utvrdi postojanje klizišta.

Inklinometri za praćenje pomaka klizišta postavit će se na mjestima za koja se pretpostavlja da su klizišta koja ugrožavaju zgrade korisnika praćenja, a na temelju prijedloga Stručnog povjerenstva.

Podaci dobiveni sustavima praćenja M3 bit će dostupni u digitalnom obliku prikladnom za vizualizaciju podataka i informiranje korisnika praćenja, a također i nadležnih službi u jedinicama lokalne samouprave i Ravnateljstvu civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. Na temelju podataka praćenja sustavima M3 izradit će se nalaz s rezultatima praćenja kojim će se utvrditi jesu li zgrade korisnika ugrožene pomacima klizišta. Na osnovi mjerljivih pokazatelja da postoji klizište koje uzrokuje oštećivanje zgrada korisnika, utvrdit će se je li potrebno u sustav uvesti i senzore za kontinuirano praćenje pomaka klizišta i na temelju njih uvesti sustav ranog upozoravanja ili primijeniti druge mjere smanjenja rizika za korisnike.

2.4. Javni poziv za podnošenje zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem

Na osnovu javnog poziva Klasa: 371-05/18-02/19., Ur. Broj: 531-01-18-2, od 27. srpnja 2018. godine, zaprimljene su prijave građana putem stručnih službi JLS na obrascu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva, Prijave su sadržavale i preslike vlasničkog lista, potvrde Ministarstva unutarnjih poslova o prebivalištu/boravištu izdanu od nadležnog tijela ili potvrdu o stanovanju ovjerenu potpisom i pečatom čelnika JLS, preslike zapisnika o utvrđenoj šteti kao posljedici klizanja tla, informacija da li je predmetno zemljište stabilizirano (nakon pojave klizišta), preslike građevinske dozvole ili drugog akta kojim je odobrena gradnja ili predanog zahtjeva za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju te ovjerena preslika ugovora o najmu za najmoprimce koji su stanovali u oštećenoj ili porušenoj obiteljskoj kući ili stambenoj zgradi u trenutku pojave oštećenja klizanjem tla . Stručno povjerenstvo koje je osnovano u resornom Ministarstvu obavilo je preglede svih lokacija zaprimljenih u roku određenom javnim pozivom kao i naknadno zaprimljene zamolbe sve do pojave pandemije Covid 2019 kada je ograničena mogućnost putovanja te je prestalo s radom. S obzirom na protek vremena od trenutka obilaska ugroženih stanovnika u slučaju pojave novih oštećenja na zgradama nastalih nakon objavljenog poziva iz 2018. godine, a koja nisu evidentirana pregledom Stručnog povjerenstva, ili korisnik Programa želi koristiti mogućnosti korištenja novčane pomoći prema ovom Programu, potrebno je podnijeti novi zahtjev. Ministarstvo može od JLS zatražiti provjeru podataka o broju ugroženih stanovnika utvrđenih očevidima na ugroženim područjima nakon zaprimljenih prijava. Stanovnici zgrada ugroženih klizištima mogu podnijeti novi zahtjev za stambenim zbrinjavanjem.

Ministarstvo može, po potrebi, raspisati javni poziv za podnošenja novih zahtjeva za ostvarivanjem prava na stambeno zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Republike Hrvatske

U zahtjevu moraju biti ispunjeni sljedeći podatci:

1. podatci o podnositelju zahtjeva

1.1. ime i prezime vlasnika/suvlasnika, OIB, broj telefona ili mobitela, e-mail adresa, adresa dostave

1.2. status podnositelja zahtjeva: vlasnik/suvlasnik/srodnik vlasnika/zaštićeni najmoprimac

2. način stambenog zbrinjavanja: davanje stana u najam/vlasništvo

3. osnovni podaci o klizištem oštećenoj ili uništenoj zgradi:

3.1. dokaz da je oštećena ili uništena zgrada postojeća (preslike građevinske dozvole ili drugog akta kojim je odobrena gradnja) ili predanog zahtjeva za izdavanjem rješenja o izvedenom stanju

3.2.broj katastarske čestice (k.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada ili broj zemljišnoknjižne čestice (zk.č.br.) i katastarske općine (k.o.) na kojoj je uništena zgrada

3.3. točnu adresu uništene zgrade za koju se podnosi zahtjev (županija, grad/naselje, ulica i kućni broj)

3.4. vrstu uništene zgrade: višestambena zgrada/stambeno-poslovna zgrada/obiteljska kuća

3.5. površina kuće/stana

4. podatke o osobama koje su stanovale u oštećenoj, uništenoj odnosno uklonjenoj obiteljskoj kući ili stanu na dan nastanka oštećenja od klizišta.

5. ovjerena preslika ugovora o najmu za najmoprimce koji su stanovali u oštećenoj ili porušenoj obiteljskoj kući ili stambenoj zgradi u trenutku pojave oštećenja klizanjem tla ako zahtjev podnosi najmoprimac

a) Dodatna dokumentacija u slučaju isplate novčane pomoći za popravak zgrade sadrži:

- naznaku koja vrsta zahtjeva za novčanu pomoć se podnosi:

- novčana pomoć za obnovu

-novčana pomoć za gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće i novčana pomoć za troškove izrade projekta zgrade i postupak izdavanja građevinske dozvole

- IBAN na koji se uplaćuje odobreni iznos ukoliko se zahtjev podnosi za novčanu pomoć (za isplatu novčane pomoći prije (avansom) i nakon završetka izvođenja radova) obnove.

b) Dodatna dokumentacija ukoliko se zahtjev odnosi na isplatu novčanih pomoći za obnovu klizištem oštećene zgrade nakon završetka izvođenja radova sadrži:

-IBAN na koji se uplaćuje odobreni iznos ukoliko se zahtjev podnosi za novčanu pomoć (za isplatu novčane pomoći nakon završetka izvođenja radova),

-građevinsku dozvolu ako je potrebna, glavni projekt ili projekt obnove (ukoliko se zahtjev odnosi na obnovu klizištem oštećene zgrade),

-pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima,

-završno izvješće nadzornog inženjera,

-presliku uporabne dozvole,

-dokaz o opravdanom trošku.

c) Dodatna dokumentacija ukoliko se zahtjev odnosi na isplatu novčane pomoći za izgradnju zamjenske odnosno nove zgrade nakon završetka izvođenja radova sadrži:

-IBAN na koji se uplaćuje odobreni iznos ukoliko se zahtjev podnosi za novčanu pomoć (za isplatu novčane pomoći avansom i nakon završetka izvođenja radova),

-dokaz o broju osoba koje su stanovale u klizištem uništenoj zgradi (dokaz o prebivalištu odnosno boravištu),

-građevinsku dozvolu za zamjensku ili novu zgradu,

-pisanu izjava izvođača o izvedenim radovima,

-završno izvješće nadzornog inženjera,

-presliku uporabne dozvole,

-dokaz o opravdanom trošku.

2.5. Prihvatljive aktivnosti Programa su:

1.uklanjanje ostataka uništenih ili porušenih zgrada

2.izrada projektne i druge tehničke dokumentacije obnove/rušenja zgrade

3.pribavljanje potrebnih dozvola

4.izvođenje radova obnove/rušenja zgrade

5.nabava opreme i opremanje zgrade

6.nabava ili kupnja postojeće obiteljske kuće ili stambene zgrade ili stana

7.izgradnja nove ili zamjenske obiteljske kuće ili stambene zgrade

8.suradnja Ministarstva ili JLS kod ugovaranje najma obiteljske kuće ili stambene zgrade ili stana

9.kontinuirano praćenje (monitoring klizišta) (izrada projekta monitoringa, nabava opreme i uspostava monitoringa)

10.isplata novčanih sredstava za nadoknadu troškova

2.6. Uloge sudionika u provedbi Programa

U svrhu provedbe Odluke i Zaključka na ostvarenju ovoga Programa poslove iz svoje nadležnosti obavljaju Ministarstvo, APN, Stručno povjerenstvo, Jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite)

2.6.1. Poslovi koje obavlja Ministarstvo

Ministarstvo obavlja sljedeće poslove:

-objavljuje javni poziv i zaprima zamolbe za stambenim zbrinjavanjem preko JLS,

-provodi postupak za prikupljanje prijava za stambeno zbrinjavanje uslijed oštećenja odnosno uništenja zgrada nastalog klizištem,

-osniva Stručno povjerenstvo za procjenu opasnosti i rizika od klizišta i utvrđivanje mjera ublažavanja rizika,

-vodi poslove praćenja rada Stručnog povjerenstva i obavlja administrativne poslove,

pribavlja elaborat o postojećem stanju građevine s opisom oštećenja i mišljenjem o uporabivosti konstrukcije izrađen od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva sukladno Zakonu o gradnji,

-utvrđuje da li u vlasništvu Republike Hrvatske postoje nekretnine pogodne za stambeno zbrinjavanje korisnika klizištem uništenih ili oštećenih zgrada, te provodi postupak dodjele nekretnina u skladu s donesenim odlukama,

-donosi odluku kojom utvrđuje prava korisnika stambenog zbrinjavanja kojima su klizištem oštećene ili uništene zgrade,

-donosi odluku o uklanjanju uništene zgrade,

-donosi odluku o kontinuiranom praćenju oštećenih zgrada i/ili klizišta,

-nabavlja projekt za uspostavljanje kontinuiranog praćenja (monitoringa) s troškovnikom koji se sastoji od sljedećih dijelova: (1) troškovnika za dobavu i instalaciju opreme; (2) troškovnika za izradu softvera za vizualizaciju podataka praćenja i izdavanje upozorenja; (3) troškovnika za uspostavu monitoringa i izradu izvještaja praćenja svakog pojedinog klizišta,

-nabavlja opremu za kontinuirano praćenje (monitoring) oštećenih zgrada i klizišta, uslugu instalacije sustava za kontinuirano praćenje (monitoring) na zgradama i klizištima, kao i softvera za monitoring koji služi za arhiviranje i vizualizaciju podataka praćenja, te upozoravanje,

-nabavlja uslugu analize podataka (monitoringa) unutar definiranog razdoblja,

-nadzire provedbu uspostavljenog sustava monitoringa,

-koordinira suradnju između dionika sustava Programa ublažavanja posljedica klizišta,

-daje na korištenje i darovanje raspoložive stambene jedinice iz fonda kojim upravlja i gospodari,

-Stambene jedinice osiguravaju se u mjestu (naselju/općini/gradu) nastanka štete klizištem odnosno na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi uništena ili oštećena zgrada ili u jedinici lokalne samouprave koja neposredno graniči s jedinicom lokalne samouprave u kojoj se nalazi uništena ili oštećena zgrada, osim ako korisnik stambenog zbrinjavanja stambenu jedinicu u državnom vlasništvu koristi kao privremeni smještaj, u skladu s raspoloživim stambenim fondom kojim raspolaže Republika Hrvatska.

-Ovisno o raspoloživosti i građevnom stanju stambene jedinice mogu biti prazne-useljive ili prazne-neuseljive zbog potrebe uređenja i izvođenja građevinsko obrtničkih radova na uređenju i opremanju.

-Prazne i useljive stambene jedinice stavljaju se na raspolaganje ministarstvu za potrebe privremenog i trajnog stambenog zbrinjavanja vlasnika uništenih odnosno oštećenih stambenih jedinica.

2.6.2. Poslovi koje obavlja APN

APN obavlja sljedeće poslove:

-sukladno fondu kojim upravlja i gospodari, tj. Raspoloživim stambenim jedinicama na području nastanka štete klizištem odnosno na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi oštećena ili uništena zgrada ili u jedinici lokalne samouprave koja neposredno graniči s jedinicom lokalne samouprave, provodi zbrinjavanje korisnika u svrhu provedbe Programa,

-na tržištu nabavlja (kupuje) zgrade odnosno stanove u svrhu trajnog zbrinjavanja stanovnika (vlasnika) klizištem uništenih zgrada za koje se utvrdi da ih nije svrsi shodno odnosno isplativo obnavljati,

-pronalazi i druge zgrade odnosno stambene jedinice za stanovnike zgrada koji nisu vlasnici uništenih zgrada ili članovi kućanstva vlasnika te zgrade, a u uništenoj zgradi stanuju na temelju ugovora o najmu i moći će sklopiti ugovor o najmu s vlasnikom zgrade ili stana,

-postupa sukladno zaprimljenim odlukama ministra,

-pribavlja projekt uklanjanja uništenih zgrada,

-uklanja uništene zgrade

-pribavlja projekt obnove oštećenih zgrada,

-gradi zamjenske zgrade za korisnike zbrinjavanja koji ostvaruju pravo na gradnju temeljem odluke ministra,

-pribavlja suglasnost korisnika zbrinjavanja na prijedlog načina za trajno zbrinjavanje u slučaju izgradnje zamjenske zgrade u svrhu trajnog zbrinjavanja korisnika,

-pribavlja suglasnost korisnika zbrinjavanja za rušenje zgrade,

-provodi postupke javne nabave za:

1. Odabir tvrtke ili ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva za izradu elaborata o procjeni građevinskih oštećenja zgrada s pripadajućim prilozima,

2. Odabir izvođača radova za uklanjanje uništenih zgrada,

3. Odabir projektanta za izradu projektne dokumentacije za uklanjanje, obnovu/ ili izgradnju nove zgrade,

4. Odabir izvođača radova za izgradnju nove zgrade,

5. Odabir izvođača za izvođenje radova obnove zgrade,

5. Odabir stručnog nadzora,

-podnosi, u ime korisnika zbrinjavanja odnosno vlasnika zahtjev za izdavanjem akata za gradnju i uporabu građevine (lokacijska i/ili građevinska i uporabna dozvola),

-prema izvješću nadzornih inženjera prati ispunjenje Programa,

-financira izvođenje građevinskih radova i prati utrošak sredstava i izvršavanje ugovorenih rokova,

-vrši procjenu troškova samoobnove ili izgradnje zamjenske zgrade te vrši isplatu utvrđenih iznosa prema odluci  

-sastavlja i predaje izvješće ministarstvu o provedbi i učinku ovoga Programa,

-obavlja i druge poslove i poduzima druge radnje potrebne za provedbu ovoga Programa.

2.6.3. Poslovi koje obavlja Stručno povjerenstvo

Stručno povjerenstvo provjerava ispunjenje uvjeta za ostvarivanjem prava na zbrinjavanje korisnika Programa (stanovnika zgrada i uklanjanja ostataka porušenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizišta na području Republike Hrvatske), te po potrebi  obavlja pregled uništenih ili oštećenih zgrada u kojima su u vrijeme nastanka štete uslijed klizišta stanovali korisnici Programa (stanovnici koji su imali prijavljeno prebivalište ili boravište ili su u njima na dan pojave oštećenja stanovali), a za koje (korisnike Programa) je utvrđeno da ispunjavaju uvjete propisane Odlukom. Po potrebi, Stručno povjerenstvo može zatražiti izvođenje dodatnih ekspertiza odnosno pribaviti druga stručna mišljenja i istraživanja o stanju klizišta i sigurnosti izvođenja građevinskih i drugih radova na terenu.

Stručno povjerenstvo na osnovu dostavljene dokumentacije i utvrđenih činjenica nakon obilaska terena ocjenjuje je li zemljište na kojem se nalazi uništena ili oštećena zgrada stabilizirano na način da se zatečena zgrada može popraviti ili izgraditi zamjenska ili se radi o zemljištu koje nije stabilizirano te bi popravak zatečene ili izgradnja zamjenske zgrade bila neisplativa, odnosno nesigurna jer ne bi ispunila temeljne zahtjeve za građevinu.

Stručno povjerenstvo utvrđuje koje je uništene ili oštećene zgrade, zbog narušene stabilnosti i opasnosti po život i zdravlje ljudi, potrebno ukloniti, te određuje način postupanja s ostalim ugroženim zgradama za koje u trenutku pregleda ocijeni da ih nije potrebno odmah ukloniti.

Stručno povjerenstvo će odrediti za koje zgrade je potrebno provoditi praćenje oštećenja zgrada i klizišta, kao i svrhu praćenja, a koja može biti: (a) uspostava sustava ranog upozoravanja na temelju M1 tipa praćenja kako bi se omogućila pravovremena evakuacija korisnika; (b) procjena rizika od klizišta za zgrade korisnika na temelju M2 tipa praćenja kako bi se mogle odrediti daljnje mjere; (c) utvrđivanje ugroženosti zgrade korisnika od klizišta na temelju M3 tipa praćenja kako bi se mogao uspostaviti sustav praćenja M2, a nakon toga i daljnje mjere, na temelju kojih se izrađuju projekti monitoringa za određena klizišta.

Stručno povjerenstvo će pregledavati izvještaje s rezultatima praćenja, te na temelju njih odrediti trajanje primjene propisane mjere ili po potrebi, promjenu mjera.

2.6.4.Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica

Status druge useljive obiteljske kuće ili stana utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica sastavljeno od tri člana od kojih je najmanje jedan član građevinske struke.

Kao kriterij za utvrđivanje druge useljive kuće ili stana Povjerenstvo ocjenjuje useljivosti pojedine obiteljske kuće ili stana vezano za svojstvo kvalitete koje se utvrđuje u odnosu na konkretne okolnosti svakog pojedinog slučaja.

Kriteriji za utvrđivanje useljivosti kuće/stana su:

-posebna stambena cjelina sa osiguranim pristupom,

-odgovarajući krov,

-odgovarajuća vanjska i unutarnja stolarija,

- izveden vodovodni priključak na sustav javne vodoopskrbe ili odgovarajući alternativni sustav za opskrbu pitkom vodom (hidrofor i drugo ), izveden priključak na javni opskrbni sustav električne energije ili odgovarajući alternativni sustav (fotonaponski sustavi i drugo), izveden priključak na javni sustav odvodnje ili odgovarajući alternativni sustav (sabirne jame i drugo),

-mogućnost grijanja, izvedeni dimnjaci za loženje na kruta goriva, instalacije za grijanje na plin ili priključci za električnu energiju,

-kupaonica s wc-om ili posebna prostorija s wc-om,

-priključci za kuhinju i sl.

Ako se na obiteljskoj kući, odnosno stanu moraju izvesti manji radovi, kao i eventualni manji popravci, odnosno sanacija u svrhu ostvarenja gore naznačenih preduvjeta, smatra se da se radi o useljivoj obiteljskoj kući, odnosno stanu.

Eventualno oštećenje druge kuće ili stana uslijed djelovanja nepogode ili katastrofe utvrđuje se nalazom ovlaštenog građevinskog inženjera odnosno sudskog vještaka građevinske struke. Ukoliko iz nalaza proizlazi da se radi o kući koja je podobna za obnovu, isto ne predstavlja prepreku u smislu utvrđenja da se radi o useljivoj nekretnini na dan nastanka klizišta odnosno prirodne nepogode ili katastrofe.

Vlasnici odnosno suvlasnici, imaju mogućnost podnošenja zahtjeva za obnovu druge nekretnine, da bi se ta nekretnina nakon završene obnove dovela do stanja uporabljivosti.

Ukoliko se nalazom utvrdi da je zgrada uništena ili obnova nije moguća iz drugih razloga, smatra se da navedena okolnost isključuje mogućnost useljenja.

Veličina useljive obiteljske kuće, odnosno stana u slučajevima dokazivanja neadekvatnosti druge useljive obiteljske kuće ili stana određuje se sukladno opisu iz točka 5.2.1.ovog Programa.

Neovisno o stanju nekretnine, druga useljiva kuća ili stan ne smatra se useljivom za vlasnika/suvlasnika klizištem uništene zgrade ukoliko je u drugoj kući ili stanu na dan potresa stanovao srodnik vlasnika.

2.6.5. Poslovi koje obavljaju JLS

JLS na čijem području se nalaze zgrade uništene ili oštećene zbog klizišta, u Program su uključene obavljanjem sljedećih poslova:

-ograničavanju pristup uništenim i oštećenim kućama,

-sudjeluju u izvođenju pripremih radova za postavu uređaja za monitoring,

-osiguravaju prijenos podataka uspostavom bežične komunikacije i/ili instalacijom odgovarajuće infrastrukture za prijenos podataka, te snose troškove prijenosa podataka,

-putem komunalnih redara provode provjeru stanja postavljenih mjernih uređaja za monitoring i organiziraju servis opreme,

-sudjeluju u početnim fazama uspostavljanja sustava monitoringa,

-surađuje u razvoju sustava ranog upozoravanja.

2.6.6. Poslovi koje obavlja MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite

Poslovi koje obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite:

Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite nositelj je izrade Državnog plana djelovanja civilne zaštite koji uključuje provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite kojima, kao stručno, operativno i koordinativno tijelo, upravlja Stožer civilne zaštite RH. Kroz Državni plan djelovanja civilne zaštite propisuju se nositelji i korisnici aktivnosti ranog upozoravanja, nositelji, sudionici i postupci pripravnosti te nositelji, sudionici i postupci odgovora na velike nesreće, katastrofe i posebne okolnosti. državnim planom djelovanja civilne zaštite utvrđuju se mjere i aktivnosti civilne zaštite u postupku ranog upozoravanja. Ministarstvo unutarnjih poslova, ravnateljstvo civilne zaštite je nositelj Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama - SRUUK. SRUUK je informacijski sustav implementiran na razini Republike Hrvatske s ciljem pravovremenog obavješćivanja građanstva o nastanku krizne situacije s mogućnošću dijeljenja uputa za postupanje u ugroženom području putem mobilnih telefona i drugih modernih tehnologija. JLP(R)S mogu u slučaju prijetnje od klizišta, sukladno članku 9. Pravilnika o postupku ranog upozoravanja stanovništva, podnijeti zahtjev za provođenje ranog upozoravanja stanovništva upotrebom SRUUK-a, zajedno s tekstom poruke koji se dostavlja nadležnom županijskom centru 112., koji dalje postupa u skladu s člancima 13. i 14. navedenog Pravilnika. Poruke se šalju svim korisnicima mobilnih uređaja, građanima RH i stranim državljanima koji se trenutno nalaze na kriznom području, u svrhu zaštite i spašavanja.

3. OPERATIVNA PROVEDBA PROGRAMA I POPIS RADOVA

Na osnovu podataka iz zaprimljenih prijava Stručno povjerenstvo planira i provodi obilaske ugroženih lokacija ugroženih klizištima, utvrđuje činjenično stanje i daje procjene ugroženosti stanovnika. Nakon ocjene svih utvrđenih činjenica, Ministarstvo donosi odgovarajuću odluku o stambenom zbrinjavanju.

Ovisno radi li se o uništenoj ili oštećenoj zgradi utvrđuju se sljedeće:

A. zgrade koje su oštećene na:

A.1.na stabiliziranom klizištu (zemljištu)

A.2.na nestabiliziranom klizištu (zemljištu)

B. zgrade koje su uništene na:

B.1.stabiliziranom klizištu (zemljištu)

B.2.nestabiliziranom klizištu (zemljištu)

3.1. Odluke

Ovisno radi li se o stabiliziranom ili nestabilnom klizištu (zemljištu) odluke se donose sukladno:

-točki 2.3.1. ovisno o kojem modelu zbrinjavanja se radi,

-točki 2.3.2.ovisno o kojem modelu kontinuiranog praćenja se radi,

-te da li se radi o uklanjanju klizištem uništene zgrade.

3.1.1. Novčane pomoći

Pravo na novčanu pomoć korisnik zbrinjavanja ostvaruje za:

-obnovu oštećene zgrade,

-izgradnju zamjenske zgrade odnosno nove zgrade.

Novčana pomoć za obnovu klizištem oštećene zgrade i izgradnju zamjenske odnosno nove zgrade isplaćuje se u dvije faze.

1.Isplatom predujma (avansa),

2.Isplatom nakon završetka obnove oštećene zgrade odnosno izgradnje zgrade prema dostavljenim računima pojedinačno okončanih radova.

Nakon što Ministarstvo utvrdi da je uz zahtjev priložena sva potrebna dokumentacija odlukom će zatražiti od APN da putem ovlaštenog inženjera građevinarstva utvrdi opravdani trošak obnove oštećene zgrade odnosno građenja zamjenske zgrade na kakvu vlasnik/suvlasnik ima pravo.

Iznos novčane pomoći ne može biti veći od procijenjene građevinske vrijednosti zgrade na kakvu vlasnik ima pravo sukladno ovom Programu

Nakon što APN utvrdi najveću građevinsku vrijednost na kakvu vlasnik/suvlasnik ima pravo, Ministarstvo će po dostavljenoj dokumentaciji donijeti odluku o isplati novčane pomoći putem APN-a.

.

3.1.2. Popis radova za izgradnju zamjenskih ili novih zgrada, obnovu, te uklanjanje

Pripadne vrste radova za kategorije iz točke 3.1., a koje se odnose na izvođenje građevinskih radova za izgradnju zamjenskih zgrada, obnovu, te uklanjanje, a prema kategorijama su:

3.1.2.1. Popis radova koji se odnosi na uklanjanje uništenih zgrada koje je potrebno ukloniti i obuhvaća sljedeće radove:

-izrada geomehaničkog nalaza (pribavljanje dokaza, odnosno elaborata da je tlo stabilizirano po ovlaštenoj osobi, odnosno tvrtki),

-utvrđivanje činjeničnog stanja elaboratom o procijeni građevinskog oštećenja po ovlaštenoj osobi,

-izrada projektne dokumentacije za uklanjanje uništenih ili porušenih zgrada klizištem (sagledavanje potrebnog pristupa za mehanizaciju, uklanjanje zemlje, izvedba radova radi sprečavanja daljnjeg narušavanja stabilnosti postojećeg klizišta, odnosno sprečavanje daljnjeg klizišta),

-suglasnost vlasnika za uklanjanje uništene ili porušene zgrade,

-uklanjanje uništenih zgrada i dijelova klizišta sukladno projektu uklanjanja s oporabom i zbrinjavanjem građevinskog otpada, sukladno propisima koji uređuju postupanje s otpadom

-stručni nadzor uklanjanja zgrada i njihovih dijelova.

3.1.2.2. Popis radova koji se odnosi se izgradnju zamjenskih zgrada na zemljištu koje je stabilizirano, obuhvaća sljedeće radove:

-uništena zgrada mora biti uklonjena sukladno točki 3.1.2.1.

-izrada projekta zgrade (glavni i izvedbeni projekt propisani propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja),

-pribavljanje građevinske dozvole,

-izvođenje radova,

-stručni nadzor građenja,

-pribavljanje uporabne dozvole.

3.1.2.3. Popis radova koji se odnosi na obnovu oštećenih zgrada,  obuhvaća sljedeće radove:

-izradu geomehaničkog nalaza (pribavljanje dokaza, odnosno elaborata da je tlo stabilizirano po ovlaštenoj osobi, odnosno tvrtki),

-utvrđivanje činjeničnog stanja zapisnikom o procijeni građevinskog oštećenja po ovlaštenoj osobi, odnosno tvrtki (vještak građevinske struke),

-izrada projekta obnove zgrade koji po potrebi sadrži projekte propisane propisima iz područja gradnje i prostornog uređenja ,

-izvođenje radova,

-stručni nadzor građenja,

-pribavljanje uporabne dozvole.

3.1.2.4. Popis radova koji se odnosi se na gradnju novih zgrada, na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave obuhvaća sljedeće radove:

-utvrđivanje raspoloživog zemljišta i provjera prostorno planske dokumentacije za gradnju građevine stambene namjene,

-darovanje zemljišta od strane Republike Hrvatske ili JL®S ili kupnja zemljišta za račun Republike Hrvatske,

-izrada idejnog projekta ako je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu,

-pribavljanje lokacijske dozvole (ako je potrebno),

-izrada projekata (glavni i izvedbeni projekt propisani propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje),

-pribavljanje građevinske dozvole,

-izvođenje radova,

-stručni nadzor građenja,

-pribavljanje uporabne dozvole.

4. DOKUMENTACIJA ZA IZVOĐENJE RADOVA

U ovisnosti od utvrđenoj vrsti i obimu oštećenja te vrsti građevinskih radova koje je potrebno izvršiti u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika Programa ovlašteni projektant određuje da li je za izvedbu građevinskih radova na obnovi postojeće zgrade potrebno ishoditi građevinsku dozvolu ili pribaviti glavni projekt sukladno propisima koji uređuju područje gradnje i prostornoga uređenja.

Ako je potrebno izgraditi zamjensku zgradu na građevinskom zemljištu korisnika Programa zbrinjavanja koje je stabilizirano, ili novu u vlasništvu Republike Hrvatske ili JL(R)S, postupak se provodi sukladno propisima koji uređuju gradnju i prostorno uređenje.

Postupak pribavljanja potrebne dokumentacije provodi APN.

4.1. Dokumentacija za uklanjanje uništenih zgrada

Za uklanjanje uništenih zgrada propisuje se sljedeća potrebna dokumentacija:

1.Geotehničko mišljenje o stabilizaciji tla izrađeno od strane tvrtke ili ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva (pribavljanje dokaza, odnosno potvrde da je klizište prethodno stabilizirano odgovarajućom sanacijom)

2.Zapisnik o utvrđivanju činjeničnog stanja o procijeni građevinskog oštećenja po ovlaštenoj osobi, odnosno tvrtki (vještak građevinske struke),

3.Odluka o uklanjanju zgrade,

4.Suglasnost vlasnika zgrade za uklanjanje,

5.Projekt uklanja porušene ili uništene zgrade,

6.Ugovori s izvođačima i stručnim nadzorom,

7.Građevinski dnevnik,

8.Izvješća o provođenju radova uklanjanja.

4.2. Dokumentacija za obnovu oštećene zgrade

Za potrebe provedbe popravka zgrade propisuje se sljedeća potrebna dokumentacija:

1.Pribavljanje dokaza da je klizište stabilizirano prema projektu izrađenom od ovlaštenog projektanta, odnosno tvrtke,

2.Zapisnik o utvrđivanju činjeničnog stanja o procijeni građevinskog oštećenja po ovlaštenoj osobi, odnosno tvrtki (vještak građevinske struke) s pripadajućim prilozima:

-osnovni podaci o stambenoj zgradi,

-opis oštećenja s dokaznicom mjera i skicama,

-fotodokumentacija stambene zgrade izvana i iznutra (fotografije svih pročelja, svih prostorija i pozicije stambene zgrade i gospodarskih i pomoćnih zgrada koje su u funkciji stambene zgrade),

3. Projektna dokumentacija:

-glavni projekt zgrade (ako je potrebno),

-izvedbeni projekt zgrade (ako je potrebno),

-statičke proračune (ako je potrebno),

-troškovnik svih radova obnove,

4. Dokumenti u svrhu provjere prava korisnika obnove (Odluka nadležnog tijela),

5. Izjava suglasnosti vlasnika na Zapisnik i obim radova obnove,

6. Ugovori s izvođačima,

7. Ugovori sa stručnim nadzorom,

8. Građevinski dnevnik,

9. Izvješća o provođenju radova popravka,

10. Zapisnik o završetku radova obnove zgrade i primopredaji, uključivo izjavu izvođača o izvedenim radovima i završno izvješće nadzornog inženjera.

4.3. Dokumentacija za izgradnju zamjenske odnosno nove zgrade

Za izgradnju zamjenske odnosno nove zgrade propisuje se sljedeća potrebna dokumentacija:

1.Pribavljanje dokaza da je klizište stabilizirano prema projektu izrađenom od ovlaštenog projektanta, odnosno tvrtke,

2.Zapisnik o utvrđivanju činjeničnog stanja o procijeni građevinskog oštećenja po ovlaštenoj osobi, odnosno tvrtki (vještak građevinske struke),

3.Dokumenti u svrhu provjere prava korisnika obnove (Odluka),

4.Projektna dokumentacija za izgradnju nove zgrade,

5.Dozvole (lokacijska, građevinska, uporabna po dovršetku izgradnje),

6.Izjava suglasnosti vlasnika na projekt nove zgrade,

7.Ugovori s izvođačima,

8.Ugovori sa stručnim nadzorom,

9.Građevinski dnevnik,

10.Izvješća o provođenju radova izgradnje,

11.Zapisnik o završetku radova obnove zgrade i primopredaji, uključivo izjavu izvođača o izvedenim radovima i završno izvješće nadzornog inženjera.

5. NAČIN I OPSEG PROVEDBE MJERA I KRITERIJI ZA PROVEDBU

5.1. Obnova oštećenih zgrada

Za oštećene zgrade radovi obnove izvode se u opsegu i na način kako je zgrada bila izvedena neposredno prije pojave klizišta ili na način koji najbliže odgovara izvornom stanju, a prema standardnom troškovniku kojim je propisan jedinstveni standard opreme i završnih radova.

Svi dijelovi zgrade koji su izgubili svoju osnovnu funkciju se uklanjaju, te se pojedine vrste otpada predaju ovlaštenim osobama za gospodarenje pojedinom vrstom otpada, odnosno s otpadom se postupa sukladno odredbama važećih propisa o gospodarenju otpadom.

Svi konstruktivni dijelovi zgrade narušene stabilnosti, a koji nisu određeni za uklanjanje, popravljaju se materijalima koji najbliže odgovaraju izvornom stanju, u skladu s propisima koji uređuju područje gradnje.

Unutarnja žbuka i vanjska fasada koja se popravlja ili zamjenjuje, izvodi se u kvaliteti koja najbliže odgovara izvornom stanju.

Završna obrada unutarnjih zidova i vanjske fasade izvodi se ličenjem.

Konstrukcija krovišta koje se popravlja, izvodi se tako da najbliže odgovara izvornom stanju. Ako se izvodi kompletna zamjena konstrukcije krovišta, ista se radi drvena s pokrovom od glinenog utorenog crijepa, ili prema odredbi iz važećeg prostornog plana.

Niskonaponske električne instalacije te instalacije vodovoda i odvodnje se obnavljaju prema prijašnjem stanju. Ako se ispitivanjem instalacije vodovoda i odvodnje utvrdi da nisu oštećene djelovanjem klizišta, ne obnavljaju se.

Ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja a stambena zgrada ima septičku jamu, te ukoliko je moguć priključak odmah, neće se obnavljati septička jama već se izvode potrebni radovi na instalaciji odvodnje zaključno do mjernog okna.

Ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena vodovodna mreža, a stambena zgrada ima vlastiti zdenac, te ukoliko je moguć priključak odmah, neće se obnavljati zdenac već se izvode potrebni radovi na vodovodnoj instalaciji zaključno do mjernog okna.

Nadležna komunalna tvrtka će odmah ili najkasnije po završetku građevinskih radova izvesti priključak odvodnje i vodoopskrbe na trošak naručitelja, APN-a. Ukoliko u kući nije bio izgrađen prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom (kupaona i WC), a postoji mogućnost priključka na postojeću odvodnju ili septičku jamu, te ukoliko postoji odgovarajući prostor unutar kuće, izvodi se prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom najmanje korisne tlocrtne površine 5,00 m2.

Za pomoćne i gospodarske zgrade koje su u funkciji zgrade radovi obnove izvode se tako da najbliže odgovara izvornom stanju, a prema standardnom troškovniku kojim je propisan jedinstveni standard opreme i završnih radova.

5.2. Izgradnja zamjenske odnosno nove zgrade

U slučaju kad je Stručno povjerenstvo utvrdilo da je zgradu potrebno ukloniti, ukoliko je klizište uspješno sanirano, na istoj parceli će se izgraditi zamjenska zgrada ako je parcela u urednom stanju, odnosno u vlasništvu korisnika programa. Parcela na kojoj se gradi zamjenska građevina može biti u vlasništvu Republike Hrvatske ili JL(R)S. Za predmetnu zgradu izrađuje se projektna dokumentacija sukladno propisima koji uređuju područje prostornog uređenja i gradnje, tehničkim propisima i pravilima struke.

Za izgradnju nove zgradu potrebno je prije početka izvođenja radova, ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu.

Nakon što je zgrada izgrađena, potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu i upisati građevinu u katastar i zemljišne knjige.

5.2.1. Smjernice za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća

Izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća provodit će se primjenom izgradnje klasične zidane gradnje, suhe montažne gradnje i drvene montažne gradnje.

Uklanjanje i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na području na kojem je proglašena katastrofa provodi APN.

Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće iznosi od 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe, te 85,0 m2 za pet i više osoba. Dopušteno je odstupanje za +/ – 3 % ukupne korisne tlocrtne površine u odnosu na propisane veličine nove obiteljske kuće. Za potrebe provođenja postupaka javne nabave građevinska (bruto) površina zamjenske kuće izračunava se množenjem korisne tlocrtne površine zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće s faktorom 1,2. Prilikom projektiranja kuća nužno je voditi računa o tradicijskom oblikovanju u području u kojem se projektira nova zgrada.

5.2.1.1. Zamjenska obiteljska kuća od 55,0 m2

Zamjenska obiteljska kuća od 55,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.

Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:

– ulazni prostor

– dnevnu sobu

– stambenu kuhinju i blagovaonicu

– spavaću sobu

– spremište – izbu

– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom

– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.

5.2.1.2. Zamjenska obiteljska kuća od 70,0 m2

Zamjenska obiteljska kuća od 70,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.

Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:

– ulazni prostor

– dnevnu sobu

– stambenu kuhinju i blagovaonicu

– spavaću sobu

– spavaću sobu

– spremište – izbu

– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom

– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.

5.2.1.3. Zamjenska obiteljska kuća od 85,0 m2

Zamjenska obiteljska kuća od 85,0 m2 mora imati najmanje jednu spavaću sobu.

Zamjenska obiteljska kuća treba imati najmanje:

– ulazni prostor

– dnevnu sobu

– stambenu kuhinju i blagovaonicu

– spavaću sobu

– spavaću sobu

– spavaću sobu

– spremište – izbu

– prostor za održavanje osobne higijene s nužnikom

– ispred glavnog ulaza moguće je predvidjeti vjetrobran.

Ograde balkona, terasa, loggia mora biti najmanje visine 1,00 m, mjereno od završnog poda do gornjeg ruba ograde. Svjetla visina (od završnog poda do završnog stropa) zamjenske obiteljske kuće treba biti 2,60 m.

U korisnu tlocrtnu površinu zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće ne uračunava se površina unutarnjeg stubišta. U korisnu tlocrtnu površinu zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće ne uračunava se niti površina unutarnje prostorije predviđene za smještaj strojarske opreme za grijanje, pripremu potrošne tople vode i sl., korisne tlocrtne površine do 8,00 m2.

Za obiteljske kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).

Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do nepropusne sabirne jame ako je obiteljska kuća imala istu.

Vodovodna mreža izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.

Za kuće koje nisu imale izveden priključak na javni ili interni sustav vodoopskrbe predviđa se izvedba priključka na sustav javne vodoopskrbe ukoliko je isti izgrađen u naselju ili izvedba fiksne cisterne za vodu ukoliko se ne može osigurati spoj s postojećom vodovodnom mrežom ili ista ne postoji. Cisterna za vodu mora biti izvedena po svim pravilima struke i može biti tipska (kupljena) ili izvedena na licu mjesta. Na jednom području preporuča se koristiti ista tipska rješenja ukoliko je moguće. Odabir izvedbe ovisi o ekonomskoj isplativosti, što provjerava Ministarstvo.

Za kuće koje nisu imale izveden priključak na javni ili interni sustav sanitarne odvodnje, predviđa se izvedba priključka na sustav javne odvodnje ukoliko je isti izgrađen u naselju ili izvedba nepropusne sabirne jame ukoliko se ne može osigurati spoj s postojećom mrežom odvodnje ili ista ne postoji. Sabirna jama mora biti izvedena po svim pravilima struke i može biti tipska (kupljena) ili izvedena na licu mjesta. Na jednom području preporuča se koristiti ista tipska rješenja ukoliko je moguće. Odabir izvedbe ovisi o ekonomskoj isplativosti, o čemu odlučuje Ministarstvo.

Prilikom projektiranja odvodnje projektant treba uvažiti mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom na području na kojem se projektira zamjenska obiteljska kuća.

Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, između ostaloga, sadržava grafičke prikaze koje je potrebno imati na gradilištu kao i nacrte armature.

5.2.2. Smjernice za izvođenje završnih radova na zamjenskim obiteljskim kućama

Projektiranje i izvođenje završnih radova u slučaju građenja zamjenskih obiteljskih kuća mora biti tako da su završni radovi izvedeni prema pravilima struke odnosno sukladno normativima i standardima za tu vrstu radova u građevinarstvu tako da se zadovolji funkcija, postojanost, stabilnost, sigurnost, preciznost, trajnost, estetski izgled, racionalnost ekonomičnost, higijensko-tehnički uvjeti i kvaliteta.

Završna podna obloga u suhim prostorijama treba biti gotovi dvoslojni parket, a u ulaznom prostoru i u mokrim prostorima keramičke pločice. Keramičke pločice su kvalitete I klase, s tim da je visina obloga u kupaonici i nužniku do visine vrata, dok je u kuhinji visine 1,5 m od kote gotovog poda.

Vanjska stolarija izvodi se kao PVC s roletama ili žaluzinama i ostakljenjem dvostrukim izolirajućim staklom.

Konstrukcija krovišta radi se drvena s pokrovom.

Električne te instalacije vodovoda i odvodnje obnavljaju se prema pravilima struke za tu vrstu radova.

Za kuće koje nisu imale priključak na plinsku mrežu, predviđa se izvedba priključka do glavnog ventila prema uvjetima lokalnog distributera plina (ako je provedena plinofikacija).

Instalacija odvodnje izvodi se uključujući priključak ukoliko je u naselju obnovljena ili izvedena javna odvodnja, ili do septičke jame ako je kuća imala sabirnu jamu.

Vodovodna mreža izvodi se uključujući priključak ako postoji vodovodna mreža. U slučajevima kad je kuća imala vodu iz vlastitog zdenca onda se izvodi priključak na isti.

Sanitarije trebaju biti keramičke I. klase.

Dimnjake izvesti iz lagane konstrukcije.

5.2.3.. Smjernice za opremanje zamjenske obiteljske kuće

Opremanje zamjenske obiteljske kuće provodi APN (Ministarstvo) vlasnicima/suvlasnicima koji ostvaruju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće putem isplate novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće.

Korisnik prava na opremanje zamjenske obiteljske kuće dužan je sredstva utrošiti na opremanje obiteljske kuće s najnužnijim namještajem, kućanskim aparatima i opremom kao što su:

1. krevet s madracem

2. noćni ormarić

3. garderobni ormar

4. radni stolić i stolac za djecu do 18 godina

5. kuhinjski stol i stolice

6. kuhinjski element (donji)

7. viseći kuhinjski element

8. kuhinjski element sa sudoperom

9. štednjak

10. hladnjak

11. perilica rublja.

NAMJEŠTAJ

1. KUHINJA I BLAGOVAONICA

– kuhinjski element sa sudoperom i sifonom

– kuhinjski element s policom i vratima

– viseći kuhinjski element s ladicom i dvojim vratima

– kuhinjski stol i stolice

– stolica

BIJELA TEHNIKA

– hladnjak

– električni štednjak

– perilica rublja

2. SOBA ZA SPAVANJE

– krevet s podnicom

– madrac

– garderobni ormar

– noćni ormarić

3. DJEČJA SOBA

– dječji krevet s podnicom

– dječji madrac

– dječji garderobni ormar

– noćni ormarić

– radni stol

– dječja stolica

4. DNEVNI BORAVAK

– trosjed na razvlačenje

– stolić

– ormar za dnevni boravak: regal za TV

5. KUPAONICA I WC

– kupaonsko ogledalo s policom

– kupaonski ormarić

– držač za ručnike

– držač za wc papir, zidni, s poklopcem

– WC daska

6. HODNIK

– garderobni set za hodnik

5.2.4. Iznos novčane pomoći za opremanje zamjenske obiteljske kuće iznosi :

1. za 55 m2  6.901,59 eura

2. za 70 m2  8.626,98 eura

3. za 85 m2 9.423,32 eura.

Novčana pomoć za opremanje zamjenske obiteljske kuće isplaćuje se 30 dana prije ugovorenog roka završetka gradnje zamjenske obiteljske kuće. Korisnik novčane pomoći dužan je novčanu pomoć za opremanje zamjenske obiteljske kuće iskoristiti namjenski najkasnije u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje zamjenske obiteljske kuće. Ukoliko korisnik u roku od 30 dana od dana izvršene primopredaje ne iskoristi novčanu pomoć i ukoliko novčanu pomoć ne iskoristi namjenski sukladno smjernicama za opremanje zamjenske obiteljske kuće dužan je isplaćenu novčanu pomoć vratiti u državni proračun Republike Hrvatske.

5.3. Uklanjanje uništenih zgrada

U slučaju kada je zgrada Zapisnikom o utvrđenom činjeničnom stanju određena za uklanjanje, ista se uklanja sukladno projektu uklanjanja i odabiru najpovoljnijeg ponuditelja koji se odabire sukladno zakonu kojim se uređuje javna nabava.

Svi dijelovi zgrade koji su izgubili svoju osnovnu funkciju se uklanjaju, te se pojedine vrste otpada predaju ovlaštenim osobama za gospodarenje pojedinom vrstom otpada, odnosno s otpadom se postupa sukladno odredbama važećih propisa o gospodarenju otpadom.

5.4. Ostalo

U prikupljanju dokumentacije i komunikaciji između tijela koja sudjeluju u provedbi ovoga Programa elektronička komunikacija izjednačena je s dostavom redovite pošte.

Prikupljaju se samo oni osobni podaci stanovnika zgrada koji su neophodni za provedbu postupka stambenog zbrinjavanja stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su oštećene ili uništene zbog klizišta na području Republike Hrvatske u županijama od I do III stupnja razvijenosti, te će se isti koristiti samo u naznačenu svrhu.

6. POPIS OSNOVNIH RADOVA

Popis osnovnih radova koji su obuhvaćeni programom obnove stambenih jedinica:

1. Etapa - konstrukcijska sanacija

-Pripremni radovi, demontaže i rušenja

-Popravak postojećih konstruktivnih elemenata

-Zidarski radovi

-Tesarski radovi

-Armirački radovi

-Betonski i armiranobetonski radovi

2. Etapa - krovište i limarija

-Zidarski radovi

-Tesarski radovi

-Armirački radovi

-Betonski i armiranobetonski radovi

-Limarski radovi

-Krovopokrivački radovi

3.  Etapa  - zatvaranje  vanjskih  otvora

-Stolarski radovi - prozori i ulazna vrata (PVC)

4.  Etapa - unutarnje  uređenje

-Zidarski  radovi

-Izolaterski  radovi

-Stolarski radovi (unutarnja stolarija – sobna vrata)

-Vodovod  i  kanalizacija (unutarnji razvod)

-Elektroinstalacije

5. Etapa - dodatni završni radovi

-Zidarski radovi

-Keramičarski radovi

-Podopolagački radovi

-Bravarski radovi, drvene ograde

-Soboslikarsko ličilački radovi

-Instalacija vodovoda (vanjski razvod)+hidrofor

-Instalacija kanalizacije (vanjski razvod)

-Sabirna jama

-Sanitarna galanterija

-Fasaderski radovi

Sve stambene jedinice se saniraju, odnosno obnavljaju u postojećim gabaritima. Izvode se radovi konstruktivne sanacije, sanacija krovišta i limarije, zatvaranje vanjskih otvora stolarijom, unutarnje uređenje na ukupnoj površini stambene jedinice, te se izvode i dodatni završni radovi (izrada fasade, sabirne jame ili priključak na javnu kanalizaciju, podopolagački radovi, soboslikarski radovi, bravarski radovi i dr.)

7. OPREMANJE STAMBENIH JEDINICA

Nakon završetaka obnove stambenih jedinica, ukoliko je obitelji korisnika Programa prava na stambeno zbrinjavanje utvrđeno i pravo na opremanje obnovljenih, nabavljenih ili novoizgrađenih stambenih jedinica, stambene jedinice će se opremiti opremom i namještajem prema specifikaciji navedenoj u Smjernicama za opremanje zamjenske obiteljske kuće isplatom novčane pomoći.

8. PRIKAZ I PROCJENA POTREBNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA I IZVORI FINANCIRANJA

Na osnovu zahtjeva zaprimljenih na objavljeni javni poziv (Klasa: 371-05/18-02/19 od 27.07.2018. godine), Povjerenstvo je obavilo preglede porušenih i/ili oštećenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada, te je sačinjen prijedlog načina postupanja za sve pregledane lokacije. Pri tome su utvrđene lokacije na kojima su stanovnici napustili porušene ili teško oštećene zgrade te su privremeno smješteni na drugim lokacijama, te lokacije oštećenih zgrada ugroženih klizištima na kojima su uočena oštećenja na konstruktivnim i/ili nekonstruktivnim dijelovima zgrada

8.1. Financiranje obnove, nabave ili izgradnje obiteljskih kuća ili stanova

U svim slučajevima u kojima je utvrđena potreba za osiguranjem trajnih smještaja ugroženih obitelji biti će potrebno primijeniti mjeru darovanja postojećih stambenih jedinica, nabavom na tržištu ili izgradnjom zamjenskih kuća, izvršena je analiza smještajnih kapaciteta s kojima raspolaže Republika Hrvatska te analiza cijene gradnje odnosno nabave na tržištu odgovarajućih potrebnih smještajnih kapaciteta. Pri tome je ocijenjeno da, nakon što se iskoriste smještajni kapaciteti kojima raspolaže Republika Hrvatska, a iz razloga što gradnja na lokacijama na kojima se nalaze oštećene i/ili urušene zbog neprovedene sanacije klizišta nije prihvatljiva, da je najprihvatljiviji i najjeftiniji način rješavanja trajnog smještaja ugroženih stanovnika zgrade nabava odgovarajući nekretnina odnosno kuća ili stanova kupnjom na tržištu nekretnina.

Sredstva za nabavu (gradnju ili kupnju) zamjenskih stambenih jedinica osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru limita kojima raspolaže APN na aktivnosti K551030 - stambeno zbrinjavanje na klizištima u Republici Hrvatskoj u iznosu od 398.168,00 eura u proračunu za 2023. godinu, te u planu za 2024. godinu u iznosu od 398.168 eura kao i planu za 2025. godinu u iznosu od 398.168 eura. Po potrebi, dodatna sredstava za radove izgradnje ili nabave zamjenskih obiteljskih kuća ili stanova rebalansom će se prilagoditi situaciji s cijenama na tržištu u narednim godinama, a u skladu s iskazanim potrebama.

8.2. Financiranje uspostave monitoringa

Sredstva za provođenje monitoringa klizišta prema ovom programu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske okviru limita kojima raspolaže Ministarstvo na aktivnosti A538086 - monitoring klizišta u Republici Hrvatskoj, u iznosu od 200.411 eura za 2023. godinu, te 350.000,00 eura u planu za 2024. godinu i 350.000,00 eura za 2025. godinu. Pri tome su planirani troškovi izrade projekta monitoringa te nabava i instalacija senzora/uređaja i opreme za monitoring, nabava softvera za monitoring, analiza podataka monitoringa unutar definiranog razdoblja provedbe monitoringa i definiranje kriterija za rano upozoravanje, a sve u skladu s odabranom vrstom monitoringa, tako da se prvo nabave i postave uređaji za M1 monitoring, te zatim za M2 i M3 vrstu monitoringa, a prema raspoloživim financijskim sredstvima.