I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a. Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 79/07., 114/11. i 115/18. - u daljnjem tekstu: Zakon o dodatku), kojim je uređen dodatak na mirovine korisnika čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. - u daljnjem tekstu: ZOMO). Zakon o dodatku  primjenjuje se od 1. listopada 2007., a svrha dodatka je ublažavanje razlika u visini mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999., koja se pojavila zbog postupnog širenja obračunskog razdoblja za izračun visine mirovine u razdoblju od 1999. do 2010. (u 1999. godini za izračun visine mirovine uračunavale su se plaće za deset uzastopnih godina te se to razdoblje postupno povećavalo za tri godine, tako da se od 2010. godine za izračun visine mirovine uračunavaju sve plaće ostvarene tijekom radnoga vijeka). Stoga je visina dodatka ovisila o godini ostvarivanja prava na mirovinu i određen je u visini od 4% za mirovine ostvarene u 1999. godini do 27% na mirovine ostvarene od 2010. godine nadalje.

Do 31. prosinca 2011. dodatak je isplaćivan zasebno, a od 1. siječnja 2012. sastavni je dio mirovine. Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema Zakonu o dodatku je svota mjesečne mirovine određene prema mirovinskom stažu i plaćama. Dodatak na mirovinu ne pripada korisnicima najniže i najviše mirovine, korisnicima mirovine ostvarene/određene prema posebnim propisima te korisnicima obiteljske mirovine koji pravo ostvaruju nakon smrti korisnika mirovine priznate do 31. prosinca 1998.

Također, do 31. prosinca 2018. dodatak se nije određivao niti korisnicima koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) i obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup), a u I. mirovinskome stupu ostvaruju osnovnu mirovinu. Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. uveden je dodatak i za korisnike osnovne mirovine. Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 115/18.) riješeno je pitanje dodatka na mirovinu i za korisnike osnovne mirovine na način da se na dio mirovine za mirovinski staž ostvaren do početka primjene II. mirovinskoga stupa (do 31. prosinca 2001.) određuje dodatak u jednakoj visini kao i korisniku mirovine koji pravo ostvaruje isključivo u I. mirovinskome stupu nakon 2010. godine (27%), a na dio mirovine koja mu pripada za mirovinski staž od dana uvođenja II. mirovinskoga stupa dodatak se korigira faktorom osnovne mirovine, odnosno dodatak iznosi 20,25%.

Tijekom 2022. godine primijećen je pad broja osiguranika koji odabiru mirovinu iz oba obvezna mirovinska stupa. Razlog tome je relativno kratko razdoblje kapitalizacije na osobnim računima članova u II. mirovinskome stupu, koje u kombinaciji s inflatornim pritiscima i globalnim poremećajima na tržištu kapitala, nije omogućilo postizanje očekivanih prinosa mirovinskih fondova. Iako se učinak kratkog razdoblja kapitalizacije neutralizirao kada je mirovinskom reformom iz 2019. godine omogućen izbor mirovine samo iz I. mirovinskog stupa, odnosno kombinirano iz I. i II. mirovinskoga stupa, nepredviđeni globalni poremećaji na tržištu utjecali su na visinu mirovina iz II. mirovinskoga stupa, ali i na visinu dodatka na mirovinu u odnosu na korisnike koji mirovinu ostvaruju samo iz I. mirovinskoga stupa. Naime, od 10.780 izjava o izboru mirovine, 7659 osiguranika odabralo je mirovinu samo iz I. mirovinskoga stupa, a 3121 mirovinu iz I. i II. mirovinskoga stupa, iz čega proizlazi da se više od 71% osiguranika vraća u I. mirovinski stup.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u kolovozu 2023. godine je evidentirano 15.263 korisnika osnovne mirovine, svega 1,25% od ukupnog broja umirovljenika (1.224.544), s prosječnom mirovinom 673,10 eura.

Slijedom navedenoga, reformsko m mjerom omogućavanja izbora povoljnije mirovine zaštićen je znatan broj osiguranika u razdobljima nepovoljnih ciklusa na financijskim tržištima, međutim kako bi se očuvao standard različitih generacija umirovljenika i osigurali uvjeti za smanjenje broja korisnika koji se vraćaju u I. mirovinski stup, a s ciljem jačanja kombiniranoga obveznoga mirovinskoga osiguranja, potrebno je stvoriti preduvjete kojim bi se povećao broj korisnika mirovine iz oba mirovinska stupa, između ostalog i izjednačavanjem  dodatka koji se određuje na osnovnu mirovinu.

b. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Ovim zakonskim prijedlogom omogućuje se korisnicima mirovina iz oba mirovinska stupa koji ostvaruju pravo na osnovnu mirovinu iz I. mirovinskoga stupa jedinstvena stopa dodatka od 27%, neovisno o tome kada je navršeni mirovinski staž (prije ili poslije uvođenja II. mirovinskoga stupa).

Naime, ti će korisnici ostvarivati pravo na dodatak od 27%  za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža do 31. prosinca 2001., kao i za dio mirovine koja se izračunava na temelju mirovinskoga staža nakon 1. siječnja 2002. nadalje (za koji dio staža prema važećem Zakonu o dodatku ostvaruju dodatak u visini od 20,25%.), čime će se osigurati jednakopravni materijalni i socijalni položaj svih korisnika mirovine iz I. mirovinskoga stupa.  

Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se kontinuirano povećanje broja korisnika koji će odabrati mirovinu iz oba mirovinska stupa, a ujedno će utjecati na poboljšanje materijalne i socijalne sigurnosti tih korisnika mirovina povećanjem njihovih mirovina.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona, prema izrađenim projekcijama troškova, bit će potrebno osigurati u državnom prora č unu Republike Hrvatske u 2024. godini ukupan iznos od 9,1 mil. eura, u 2025. godini ukupan iznos od 14,6 mil. eura, a u 2026. godini 21,6 mil. eura.  

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI   ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Članak 1.

U Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 79/07., 114/11. i 115/18.) u članku 2. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Korisniku mirovine kojemu je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina, osnovica za dodatak je mjesečna svota osnovne mirovine i određuje se u postotku od 27% od osnovne mirovine.“.

Stavak 9. briše se.

Dosadašnji stavak 10. koji postaje stavak 9.  mijenja se i glasi:

„(9) Korisniku iz stavka 8. ovoga članka kojemu svota osnovne mirovine s dodatkom iz stavka 8. ovoga članka iznosi manje od najniže osnovne mirovine određuje se najniža osnovna mirovina iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.“.

Dosadašnji stavak 11. koji postaje stavak 10.  mijenja se i glasi:

„(10) Svota osnovne mirovine iz stavka 8. ovoga članka, zajedno s dodatkom iz stavka  8. ovoga članka ne smije prijeći svotu najviše osnovne mirovine iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.“.

Stavak 12. briše se.

Dosadašnji stavak 13. postaje stavak 11.

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 2.

(1) Korisnicima mirovine kojima je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona određen dodatak na osnovnu mirovinu, s danom stupanja na snagu ovoga Zakona određuje se dodatak na osnovnu mirovinu pripadajuću od 1. siječnja 2024. godine prema članku 1. ovoga Zakona, ako je mirovina u isplati.

(2 ) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će, po službenoj dužnosti, korisnicima mirovine iz stavka 1. ovoga članka odrediti dodatak na osnovnu mirovinu prema članku 1. ovoga Zakona bez donošenja rješenja.

Članak 3.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovom odredbom određuje se jedinstveni postotak dodatka na osnovnu mirovinu od 27%, neovisno o tome jesu li korisnici mirovine navršili mirovinski staž prije uvođenja obveznoga mirovinskoga osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. mirovinski stup) ili ne, a osnovica za izračun dodatka je osnovna mirovina koju ostvaruju u obveznom osiguranju generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup).

Uz članak 2.

Ovom prijelaznom odredbom predlaže se određivanje dodatka korisnicima osnovne mirovine kojima je dodatak određen do stupanja na snagu ovoga Zakona, a radi osiguranja iste razine prava koja je predviđena za nove korisnike.

Uz članak 3.

Ovom se odredbom propisuje stupanje na snagu Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJANJU

Članak 2.

(1) Korisnicima mirovina iz članka 1. ovoga Zakona određuje se, zavisno od svote mirovine i godine ostvarivanja prava na mirovinu, dodatak na mirovinu, i to:

– na mirovine ostvarene u 1999. godini dodatak iznosi 4,0% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2000. godini dodatak iznosi 8,4% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2001. godini dodatak iznosi 12,6% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2002. godini dodatak iznosi 16,3% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2003. godini dodatak iznosi 19,0% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2004. godini dodatak iznosi 20,9% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2005. godini dodatak iznosi 22,6% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2006. godini dodatak iznosi 23,8% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2007. godini dodatak iznosi 24,9% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2008. godini dodatak iznosi 25,9% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2009. godini dodatak iznosi 26,4% od mirovine,

– na mirovine ostvarene u 2010. godini i sljedećim godinama dodatak iznosi 27,0% od mirovine.

(2) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema članku 1. ovoga Zakona jest svota mjesečne mirovine određena i usklađivana svake godine novom aktualnom vrijednosti mirovine prema članku 86. Zakona o mirovinskom osiguranju.

(3) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu prema članku 1. ovoga Zakona korisnicima mirovine ostvarene primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju jest mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja koja im pripada na temelju mirovinskog staža navršenog u hrvatskom mirovinskom osiguranju.

(4) Osnovica za određivanje dodatka na mirovinu korisnika obiteljske mirovine koja se određuje i isplaćuje u dijelovima jest ukupna svota obiteljske mirovine, a dodatak se određuje razmjerno dijelovima mirovine koji se isplaćuju pojedinim članovima obitelji – korisnicima tako određene mirovine.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, korisnicima obiteljske mirovine određene od mirovine koja je ostvarena od 1. siječnja 1999. dodatak se određuje prema postotku iz godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu od koje je određena obiteljska mirovina.

(6) Korisnicima najniže mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju dodatak se određuje na mirovinu koja im pripada na temelju njihovoga ukupnoga mirovinskog staža za određivanje mirovine i njihovih ostvarenih plaća odnosno osnovica osiguranja i isplaćuje se zajedno s tom mirovinom, ako svota mirovine zajedno s dodatkom prema stavku 1. ovoga članka prelazi svotu najniže mirovine.

(7) Svota mirovine, zajedno s dodatkom na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, ne može biti veća od najviše mirovine određene prema članku 1. Zakona o najvišoj mirovini.

(8) Korisniku mirovine iz članka 91. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, osiguranom i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje kojemu je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina, kao i korisniku osnovne invalidske mirovine dodatak na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje određuje se u postotku od 27%, a na dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž ostvaren od toga dana (1. siječnja 2002. godine) određuje se u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.

(9) Korisniku mirovine iz članka 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju osiguranom i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, kao i korisniku osnovne invalidske mirovine koji nije ostvario staž osiguranja u razdoblju do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, osnovica za dodatak je osnovna mirovina i određuje se u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.

(10) Korisniku iz stavaka 8. i 9. ovoga članka kojemu svota osnovne mirovine s dodatkom iz stavaka 8. i 9. ovoga članka iznosi manje od najniže osnovne mirovine određuje se najniža osnovna mirovina iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

(11) Svota osnovne mirovine iz stavaka 8. i 9. ovoga članka, zajedno s dodatkom iz stavaka 8. i 9. ovoga članka ne smije prijeći svotu najviše osnovne mirovine iz članka 93. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

(12) Odredbe stavaka 8. do 11. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji je osiguran i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti ostvari obiteljsku mirovinu u visini osnovne mirovine.

(13) Dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona sastavni je dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju