I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Slobodne zone su dio teritorija Republike Hrvatske, posebno ograđene i označene i u njima se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete, a mogu se osnovati na području morske ili zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojemu postoje uvjeti za rad slobodne zone.

Prema „Izvješću o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu“ u Republici Hrvatskoj je u 2021. godini bilo evidentirano 11 slobodnih zona, od kojih su četiri slobodne zone bile osnovane na lučkim područjima temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju suglasnosti za osnivanje tih slobodnih zona, dok je sedam slobodnih zona bilo osnovano na kopnenom području temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju koncesija za osnivanje tih slobodnih zona.

Tijekom 2021. godine, sve četiri slobodne zone na lučkim područjima su bile aktivne, a od ukupno sedam slobodnih zona na kopnenom području, aktivne su bile također četiri slobodne zone i to Podunavska slobodna zona Vukovar, Slobodna zona Osijek, Slobodna zona Luka Rijeka – Škrljevo te Slobodna zona Zagreb. Slobodna zona Kukuljanovo je već duži niz godina neaktivna, a Krapinsko-zagorska slobodna zona i Slobodna zona Splitsko-dalmatinska su tijekom 2021. godine bile u postupku likvidacije.

Slijedom navedenog, u 2021. godini je bilo aktivno osam slobodnih zona, smanjen je broj korisnika i zaposlenih unutar slobodnih zona, a drugi pokazatelji poslovanja zabilježili su rast u odnosu na prethodno razdoblje.

Iz zbirnih podataka o poslovanju slobodnih zona u 2021. godini proizlazi:

da su poslovala ukupno 63 korisnika što je 15% manje nego u 2020. godini (74 korisnika),

da je kod korisnika slobodnih zona bilo zaposleno 2.424 radnika ili za oko 8% manje nego 2020. godine (2.638 radnika).

Glavni financijski pokazatelji korisnika slobodnih zona u 2021. godini su sljedeći:

korisnici su ostvarili ukupno 1,68 mlrd. kuna prihoda (cca. 223 mil. eura), odnosno za 4% više nego 2020. (1,55 mlrd. kuna, odnosno cca. 206 mil. eura),

na razini svih slobodnih zona ostvarena je dobit od 183,16 milijuna kuna (cca. 24.31 mil. eura) što je za čak 66,7% više nego 2020. (109,9 mil. kuna, odnosno 14,59 mil. eura),  

udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika svih slobodnih zona iznosio je 57,5% i u odnosu na 2020. godinu povećan je za 6,3%,

kod lučkih slobodnih zona udio izvoza u ukupnom prihodu iznosi 74,7%, a kod kopnenih 26%,

izvoz (uključujući i isporuku dobara na tržište EU) iz slobodnih zona iznosio je 964,33 mil. kuna (cca. 128 mil. eura) što je povećanje za 21,3% u odnosu na prethodno razdoblje (795,14 mil kuna, odnosno 105,53 mil. eura).

Tijekom 2022. godine došlo je značajnih izmjena u broju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj, s obzirom da je sustav slobodnih zona došao u fazu kada je prvim odobrenim koncesijama za osnivanje slobodnih zona istekao rok (nakon 25 godina). Kao posljedica toga, ali i zbog promjena u gospodarskom okruženju od njihovog osnivanja do danas, tijekom 2022. godine smanjen je broj slobodnih zona kako slijedi:

Podunavska slobodna zona Vukovar prestala je s radom u režimu slobodne zone 1. siječnja 2022. na vlastiti zahtjev;

koncesija za Krapinsko-zagorsku slobodu zonu istekla je u svibnju 2022. godine, a korisnik koncesije već je tijekom 2018. godine pokrenuo postupak likvidacije;

koncesija za Slobodnu zonu Osijek istekla je u lipnju 2022. godine, a za produženje koncesije nije bilo interesa od strane tvrtki koje su poslovale unutar zone;

koncesija za Slobodnu zonu Kukuljanovo istekla je u lipnju 2022. godine, a kako je zona bila neaktivna od 2010. godine, nisu bili niti ispunjeni uvjeti za produženje koncesije;

koncesija za osnivanje Splitsko - dalmatinske slobodne zone prestala je važiti okončanjem postupka likvidacije tvrtke - korisnice koncesije Splitsko-dalmatinska zona d.o.o. krajem kolovoza 2022. godine.

Dodatno, koncesija za osnivanje Slobodne zone Zagreb istekla je u listopadu 2022. godine, a na zahtjev korisnika koncesije u gospodarskom interesu tvrtki – korisnica slobodne zone produžena je za 12 godina, odnosno do listopada 2034. godine.

Slijedom navedenog, danas u Republici Hrvatskoj posluje 6 slobodnih zona (u Zagrebu, Škrljevu, Puli, Rijeci, Splitu i Pločama).

Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96., 78/99., 127/00., 92/05., 85/08., 143/13. i 58/20.) na snazi je od 1996. godine i neovisno o njegovim izmjenama i dopunama tijekom godina, kao cjelina nije usklađen s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15.). Također, u važećem Zakonu iznosi navedeni u dijelu prekršajnih odredbi iskazani su u kunama.

Imajući u vidu sve iznesene činjenice, a posebno smanjenje broja slobodnih zona u Republici Hrvatskoj (14 u 2013. godini i šest u 2022. godini) kao izravnu posljedicu članstva u Europskoj uniji te uslijed značajnih promjena u gospodarskom okruženju, utvrđena je potreba unapređenja zakonodavnog okvira kroz izradu novog zakona koji će sustav slobodnih zona regulirati u skladu s potrebama i izazovima današnjice.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Prijedlog zakona usklađen je s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a novčani iznosi u prekršajnim odredbama, slijedom stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22. i 88/22.), iskazani su u eurima.  

Nastavno na odredbe Carinskog zakonika Unije o slobodnim zonama (UREDBA (EU) br. 952/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije), posebice u dijelu koji propisuje da slobodne zone trebaju biti ograđene i pod izravnim carinskim nadzorom, u ovom Prijedlogu zakona područja slobodnih zona definirana su na kopnenom području i iskazuju se oznakama katastarskih čestica.

Obzirom da je zadnjim izmjenama Zakona (Narodne novine, broj 58/20.) ukinuta obveza plaćanja naknade za koncesiju za osnivanje slobodnih zona, ovim Prijedlogom zakona se uvodi promjena termina „korisnik koncesije“ s terminom „nositelj suglasnosti“ koji se do sada primjenjivao samo za slobodne zone na lučkom području, a nakon stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona, isti termin bi se primjenjivao i za kopnene i za lučke slobodne zone. Slijedom ove izmjene, na sustav slobodnih zona više se ne bi primjenjivale odredbe Zakona o koncesijama (Narodne novine, br. 69/17. i 107/20.).

Nastavno na smanjenje broja slobodnih zona u 2022. godini odnosno do prestanka rada u režimu slobodne zone za određeni broj dotadašnjih slobodnih zona, uvodi se odredba kojom se regulira dopuštenost korištenja naziva „slobodna zona“ za pravne osobe koje su nositelji suglasnosti za osnivanje slobodnih zona temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske i označavanja oznakom „slobodna zona“ područja na kojima su temeljem navedenih odluka Vlade Republike Hrvatske iste osnovane i posluju u režimu slobodnih zona. Prestankom rada u režimu slobodne zone, pravna osoba dotadašnji korisnik koncesije / nositelj suglasnosti za osnivanje slobodne zone dužna je prestati s korištenjem naziva i oznaka „slobodna zona“.

Zaključno, promjenom gospodarskog okruženja, posebno od trenutka ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, atraktivnost sustava slobodnih zona značajno je izmijenjena te su se slobodne zone profilirale u specifični instrument gospodarske politike koji ima značaj za međunarodnu konkurentnost Republike Hrvatske, povećanje ulaganja, izvoz i internacionalizaciju gospodarstva i koji iako nije široko zastupljen, na određenim lokacijama i za određenu skupinu tvrtki – korisnica slobodnih zona ostaje nezamjenjiv.

Posljedice koje se očekuju donošenjem ovoga Prijedloga zakona su očuvanje i porast gospodarskih aktivnosti tvrtki – korisnica slobodnih zona te također i očuvanje i otvaranje novih radnih mjesta unutar sustava slobodnih zona u Republici Hrvatskoj.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, ustrojstvo i upravljanje slobodnim zonama te uvjeti za obavljanje gospodarskih djelatnosti u slobodnim zonama (u daljnjem tekstu: zona).

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

Zona je dio područja Republike Hrvatske koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete.

Članak 3.

(1) Zona se može osnovati na području morske ili zračne luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojem postoje uvjeti za rad zone, a u skladu s prostornim planovima.

(2) Zona se može sastojati od više odvojenih dijelova, ako su ispunjeni uvjeti koje određuje ovaj Zakon.

Članak 4.

(1) U zonu se može slobodno unositi roba.

(2) Roba koja se unosi u zonu mora udovoljavati zdravstvenim, veterinarskim i fitopatološkim uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj.

II. OSNIVANJE ZONE

Članak 5.

(1) Zona se osniva na temelju odluke o davanju suglasnosti za osnivanje zone (u daljnjem tekstu: suglasnost).

(2) Davatelj suglasnost iz stavka 1. ovoga članka je Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), a stručne poslove u ime davatelja suglasnosti obavlja ministarstvo nadležno za gospodarstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo).

(3) Vlada daje suglasnost jednoj ili više pravnih osoba osnovanih u Republici Hrvatskoj koje time stječu status „nositelja suglasnosti za osnivanje slobodne zone“ (u daljnjem tekstu: nositelj suglasnosti).

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, na području morske luke ili riječnog pristaništa, status nositelja suglasnosti može imati samo lučka uprava nadležna za to područje.

(5) Dobivena suglasnost daje nositelju suglasnosti pravo osnivanja zone pod uvjetima utvrđenim odlukom o davanju suglasnosti.

(6) Suglasnost se ne može prenijeti na drugu pravnu osobu.

Članak 6.

(1) Suglasnost se daje na temelju javnog natječaja ili javnog prikupljanja ponuda.

(2) Vlada svojom odlukom o raspisivanju natječaja ili javnog prikupljanja ponuda iz stavka 1. ovoga članka određuje područje zone, djelatnosti koje će se obavljati u zoni, uvjete za davanje suglasnosti i rok za donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg prijavitelja.

(3) Vlada može odlukom iz stavka 2. ovoga članka propisati i druge obveze i/ili uvjete koje smatra bitnim za osnivanje zone.

Članak 7.

(1) Iznimno od članka 6. ovoga Zakona, Vlada može dati suglasnost na temelju zahtjeva pravne osobe osnovane u Republici Hrvatskoj koja dokaže gospodarsku opravdanost za osnivanje zone na određenom području.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se ministarstvu.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba dostavlja:

- osnovne podatke o podnositelju zahtjeva, s dokazom poslovne sposobnosti za upravljanje zonom,

- područje zone definirano katastarskim česticama, s dokazom suglasnosti vlasnika,

- studiju o gospodarskoj opravdanosti osnivanja zone, s procjenom očekivane dobiti od poslovanja zone i naznakom djelatnosti koje će se obavljati u zoni,

- dokaze u postojanju prostornih, infrastrukturnih i komunalnih uvjeta za rad zone.

Članak 8.

Ministarstvo je dužno zatražiti mišljenje o javnom natječaju ili javnom prikupljanju ponuda odnosno o zahtjevu za osnivanje zone od jedinice lokalne samouprave na čijem području se zona planira osnovati, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode te ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.

Članak 9.

(1) Odluka o davanju suglasnosti sadrži: naziv, prava i obveze nositelja suglasnosti, područje zone definirano katastarskim česticama, uvjete korištenja suglasnosti te rok na koji se daje suglasnost.

(2) Vlada odlukom iz stavka 1. ovoga članka može propisati i druge elemente, obveze i/ili uvjete koje smatra bitnim za osnivanje zone.

(3) Nakon dobivanja suglasnosti, ministarstvo sklapa ugovor o poslovanju zone s nositeljem suglasnosti kojim se uređuju međusobna prava i obveze davatelja i nositelja suglasnosti.

Članak 10.

(1) Produženje suglasnosti moguće je na zahtjev nositelja suglasnosti temeljem gospodarskog interesa kada je iz skupnih pokazatelja poslovanja korisnika u toj zoni vidljivo da su u tri godine koje prethode godini u kojoj se podnosi zahtjev za produženjem suglasnosti ostvarili minimalno 33 % ukupnih prihoda iz poslovanja izvan područja Republike Hrvatske.

(2) Zahtjev za produženjem suglasnosti podnosi se ministarstvu.

(3) Ministarstvo je dužno zatražiti mišljenje o zahtjevu za produženjem suglasnosti od jedinice lokalne samouprave na čijem području se zona nalazi, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode te ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo.

(4) Suglasnost se produžuje izmjenom i/ili dopunom odluke iz članka 5. stavak 1. ovoga Zakona.

Članak 11.

(1) Suglasnost prestaje:

- istekom vremena za koje je dana,

- odreknućem nositelja suglasnosti tijekom vremena određenog u odluci o davanju suglasnosti za cijelo područje zone ili za određeni dio područja zone,

- prestankom pravne osobe nositelja suglasnosti.

(2) Odluku o prestanku suglasnosti u slučaju navedenom u stavku 1., podstavak 2. ovoga članka donosi davatelj suglasnosti.

(3) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka određuje se rok za prestanak poslovanja zone.

Članak 12.

(1) Suglasnost može prestati oduzimanjem od strane davatelja suglasnosti.

(2) Suglasnost se može oduzeti ako:

- nositelj suglasnosti u roku predviđenom u ugovoru o poslovanju zone ne osigura uvjete za rad zone,

- nositelj suglasnosti ne koristi zonu na način predviđen ugovorom o poslovanju zone i odredbama ovoga Zakona.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka prije oduzimanja suglasnosti pozvat će se nositelj suglasnosti da u određenom roku otkloni razloge radi kojih mu se namjerava oduzeti suglasnost.

(4) Ako nositelj suglasnosti u određenom roku ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, suglasnost će se oduzeti odlukom o prestanku suglasnosti.

(5) Odlukom iz stavka 4. ovoga članka određuje se rok za prestanak poslovanja zone.

(6) Kada suglasnost prestane sukladno odredbama ovoga članka, nositelj suglasnosti nema pravo na odštetu.

Članak 13.

(1) Ako Vlada utvrdi poseban gospodarski interes za osnivanje zone na određenom području Republike Hrvatske, može donijeti odluku o osnivanju zone.

(2) Zona se smatra osnovanom danom stupanja na snagu odluke o osnivanju zone iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za potrebe upravljanja zonom iz stavka 2. ovoga članka, Vlada osniva trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje time stječe status nositelja suglasnosti za osnivanje zone.

(4) Nakon osnivanja trgovačkog društva iz stavka 3. ovoga članka, ministarstvo sklapa ugovor o poslovanju zone s nositeljem suglasnosti kojim se uređuju njihova međusobna prava i obveze.

(5) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Vlada je dužna pribaviti prethodno mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se zona planira.

(6) Mišljenje iz stavka 5. ovoga članka ne obvezuje Vladu.

Članak 14.

(1) Odluka iz članka 13. ovoga Zakona sadrži: područje zone definirano katastarskim česticama, oblik trgovačkog društva koje će upravljati zonom, temeljni kapital kojim se osniva trgovačko društvo za upravljanje zonom, način i ovlasti upravljanja zonom, djelatnosti koje se mogu obavljati u zoni i uvjete za izgradnju objekata u zoni, a u skladu s prostornim planovima i posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Vlada može odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisati i druga prava, obveze i/ili uvjete koje smatra bitnim za osnivanje i poslovanje zone.

Članak 15.

Nositelj suglasnosti osigurava sredstva za osnivanje i početak rada zone te donosi akt o osnivanju zone, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dobivanja suglasnosti.

(2) Akt o osnivanju zone sadrži:

- naziv nositelja suglasnosti,

- naziv zone,

- područje zone definirano katastarskim česticama,

- djelatnosti koje će se obavljati u zoni.

(3) Nositelj suglasnosti aktom iz stavka 1. ovoga članka može propisati i druge elemente, obveze i/ili uvjete koje smatra bitnim za osnivanje zone.

Članak 16.

Na izmjenu područja zone ili osnivanje odvojenog dijela zone odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osnivanju zone.

III. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE ZONOM  

Ustrojstvo zone

Članak 17.

(1) Zona ili njezin dio, ako se zona sastoji od više dijelova, mora biti:

- ograđena, a ograda, ulazi i izlazi moraju biti primjereno uređeni, osigurani i noću osvijetljeni,

- vidljivo obilježena i označena kao slobodna zona, na ulazima u zonu i izlazima iz zone i s morske, odnosno riječne strane,

- uređena tako da se promet robe i osoba u zonu ili iz nje može odvijati samo kroz određene ulaze u zonu ili izlaze iz zone.

(2) Nositelj suglasnosti mora na ulazu u zonu i izlazu iz zone osigurati prostorije za rad carinske službe.

(3) Izraz „slobodna zona“ u nazivu pravne osobe i pri označavanju područja zone ili njenog dijela može koristiti samo nositelj suglasnosti tijekom vremena važenja suglasnosti propisanog u odluci iz članka 9., stavak 1. ili u odluci iz članka 13., stavak 2. ovoga Zakona.

Upravljanje zonom

Članak 18.

(1) Zonom upravlja nositelj suglasnosti sukladno odluci o davanju suglasnosti za osnivanje zone, ugovorom o poslovanju zone i odredbama ovoga Zakona.

(2) Nositelj suglasnosti ne može pravo i/ili obvezu upravljanja zonom ili njenim dijelom prenijeti na drugu pravnu osobu bez odobrenja ministarstva.

(3) Nositelj suglasnosti dužan je donijeti pravilnik o ustrojstvu zone u roku od 60 dana od dana donošenja akta o osnivanju zone.

(4) Pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka uređuje se radno vrijeme zone, kretanje osoba i vozila u zoni, promet robe u zoni, obveze nositelja suglasnosti glede osiguranja prostornih, tehničkih i organizacijskih uvjeta korištenja zone, mjere zaštite na radu u zoni i mjere zaštite okoliša te prava i obveze korisnika zone u odnosu na nositelja suglasnosti.

(5) Nositelj suglasnosti može pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka propisati i druga prava, obveze i/ili uvjete koje smatra bitnim za obavljanje djelatnosti u zoni.

(6) Pravilnik iz stavka 3. ovoga članka nositelj suglasnosti dužan je dostaviti ministarstvu u roku od 15 dana od dana njegova donošenja.

Početak rada zone

Članak 19.

(1) Zona ili njezin dio može započeti s radom kada se donese rješenje da su ispunjeni uvjeti za početak rada, a najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od dana dobivanja suglasnosti za osnivanje zone.

(2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za gospodarstvo.

(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čine predstavnici ministarstva nadležnog za gospodarstvo, ministarstva nadležnog za financije - Carinske uprave, ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo, ministarstva nadležnog za more, promet i infrastrukturu, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode, jedinice lokalne samouprave na čijem području se zona nalazi te nositelja suglasnosti.

(4) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka provjerava jesu li ispunjeni ustrojstveni i prostorni uvjeti za rad zone, te uvjeti za rad carinske službe i provođenje mjera carinskog nadzora u skladu sa carinskim propisima, bilo da se radi o pravnoj stečevini Europske unije ili nacionalnim propisima Republike Hrvatske.

(5) Rješenje o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za gospodarstvo u roku od 15 dana od dana utvrđivanja činjenice da su ispunjeni uvjeti za početak rada zone.

(6) Ako nositelj suglasnosti ne započne s radom zone u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu rješenja iz stavka 1. ovoga članka, gubi sva prava određena tim rješenjem.

Izvješćivanje o poslovanju zone

Članak 20.

(1) Ministarstvo dostavlja nositelju suglasnosti popis podataka koji trebaju biti sadržani u izvješću o poslovanju zone u protekloj godini u travnju tekuće godine.

(2) Nositelj suglasnosti dužan je dostaviti ministarstvu izvješće o poslovanju zone u protekloj godini u svibnju tekuće godine.

(3) Ministarstvo podnosi Vladi izvješće o poslovanju svih zona u Republici Hrvatskoj u protekloj godini u studenom tekuće godine.

IV. OBAVLJANJE DJELATNOSTI U ZONI

Korisnici zone

Članak 21.

(1) Korisnik zone je fizička ili pravna osoba koja u zoni obavlja gospodarsku djelatnost.

(2) Korisnici zone mogu biti nositelj suglasnosti te druge fizičke i pravne osobe (u daljnjem tekstu: korisnici).

(3) Fizičke i pravne osobe mogu obavljati gospodarsku djelatnost u zoni ako su registrirane u Republici Hrvatskoj za obavljanje te djelatnosti te ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

(4) Korisnici obavljaju gospodarsku djelatnost u zoni na temelju ugovora sklopljenog s nositeljem suglasnosti.

(5) Korisnici su dužni voditi knjigovodstvo za poslovanje u zoni, ili odvojeno knjigovodstvo za dio svog poslovanja koje obavljaju u zoni.

(6) Korisnici su dužni na zahtjev nositelja suglasnosti dostaviti podatke o poslovanju u zoni.

Obavljanje djelatnosti u zoni

Članak 22.

(1) U zoni se može obavljati: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladištenje robe, aktivnosti poslovne podrške te pružanje usluga, osim bankarskih i drugih novčanih poslova i usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.

(2) U zoni se mogu obavljati svi oblici trgovine i posredovanja u trgovini, osim trgovine na malo.

(3) Trgovina s trećim zemljama obavlja se sukladno Zajedničkoj trgovinskoj politici Europske unije.

(4) Obavljanjem djelatnosti u zoni ne smije se ugrožavati prirodni i radni okoliš.

Članak 23.

(1) Iznimno od odredbe članka 27., stavak 2. ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba može obavljati djelatnost trgovine na malo putem automata prodajom napitaka, snekova, te jednostavnih jela u originalnom pakiranju u poslovnom prostoru korisnika zone njegovim zaposlenicima.

(2) Način obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između nositelja suglasnosti i korisnika zone iz stavka 1. ovoga članka koji predstavlja uvjet za primjenu ovoga članka.

(3) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga Zakona, ne može na temelju obavljanja te djelatnosti ostvarivati pogodnosti propisane odredbama ovoga Zakona.

(4) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga Zakona, dužna je na zahtjev nositelja suglasnosti i/ili nadležne carinarnice dostaviti podatke o poslovanju u zoni te je podložna carinskom nadzoru pri unosu robe u zonu odnosno pri iznošenju robe iz zone.

Članak 24.

Unos, smještaj i postupanje s robom u zoni te iznošenje robe iz zone odvijaju se u skladu sa carinskim propisima, bilo da se radi o pravnoj stečevini Europske unije ili nacionalnim propisima Republike Hrvatske.

Članak 25.

Isporuka robe u zonu, isporuka robe unutar zone i isporuka robe između zona oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

V. NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA

Članak 26.

Nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, osim nadležne carinarnice i ministarstva, provode inspekcije u okviru svoje nadležnosti.

VI. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 27.

(1) Novčanom kaznom od 2.650,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj nositelj suglasnosti koji se ne pridržava odluke o davanju suglasnosti za osnivanje zone (članak 9., stavci 1. i 2. i članak 13., stavci 1. i 2.) i ugovora o poslovanju zone (članak 9., stavak 3. i članak 13., stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba nositelja suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 2.650,00 eura.

Članak 28.

(1) Novčanom kaznom od 1.990,00 do 9.950,00 eura kaznit će se za prekršaj nositelj suglasnosti ako:

- u propisanom roku ne donese pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti u zoni (članak 18., stavak 3.),

- započne s radom prije izdavanja rješenja o udovoljavanju uvjeta za početak rada (članak 19., stavak 1.),

- u propisanom roku pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti u zoni ne dostavi ministarstvu (članak 18., stavak 6.),

- koristi naziv i oznaku „slobodna zona“ suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 17., stavak 3.),

- u propisanom roku ne dostavi izvješće o poslovanju zone (članak 20. stavak 2.),

- dozvoli obavljanje djelatnosti u zoni kojom se ugrožava prirodni i radni okoliš (članak 22., stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba nositelja suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura.

Članak 29.

(1) Novčanom kaznom od 1.320,00 do 5.970,00 eura kaznit će se za prekršaj korisnik zone:

- ako u zonu unosi robu koja zdravstveno, veterinarski ili fitopatološki ne udovoljava uvjetima propisanim u Republici Hrvatskoj (članak 4.),

- ako ne vodi odvojeno knjigovodstvo za poslovanje u zoni (članak 21. stavak 4.),

- ako na zahtjev nositelja suglasnosti ne dostavi podatke o poslovanju u zoni (članak 21. stavak 5.),

- ako obavljanjem djelatnosti u zoni ugrožava prirodni i radni okoliš (članak 22,, stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba korisnika zone novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.990,00 eura.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

(1) U roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, donijet će se Odluka o davanju suglasnosti za osnivanje Slobodne zone Zagreb i Odluka o davanju suglasnosti za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka – Škrljevo sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Danom stupanja na snagu odluka iz stavka 1. ovoga članka, prestaju važiti Odluka o davanju koncesije za osnivanje Slobodne zone Zagreb (Narodne novine, br. 101/97., 114/12., 14/14., 91/18., 83/20. i 113/22.) i Odluka o davanju koncesije za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka - Škrljevo (Narodne novine, br. 90/13. i 83/20.).

(3) U roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Odluka o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Rijeka za osnivanje Slobodne zone luke Rijeka (Narodne novine, br. 63/97., 62/02., 83/03., 67/09., 78/13., 90/13., 20/14. i 40/15.), Odluka o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Split za osnivanje Slobodne zone luke Split (Narodne novine, br. 160/98. i 92/05.), Odluka o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Pula za osnivanje Slobodne zone luke Pula (Narodne novine, broj 25/99.) i Odluka o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Ploče za osnivanje Slobodne zone luke Ploče (Narodne novine, broj 137/99.) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona.

(4) U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu odluka iz stavka 1. ovoga članka odnosno od završetka postupka usklađivanja odluka iz stavka 3. ovoga članka, ministarstvo će sklopiti ugovore o poslovanju zone s nositeljima suglasnosti sukladno članku 9. ovoga Zakona.

Članak 31.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96., 78/99., 127/00., 92/05., 85/08., 143/13. i 58/20.), a nedovršeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96., 78/99., 127/00., 92/05., 85/08., 143/13. i 58/20.).

Članak 32.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96., 78/99., 127/00., 92/05., 85/08., 143/13. i 58/20.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o načinu izračuna izvršenih ulaganja i iskorištenih potpora za ulaganja i o načinu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne novine, br. 122/08., 33/10. i 52/10.).

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o korištenju automata za prodaju toplih i hladnih napitaka, snekova, te jednostavnih jela u originalnom pakiranju za potrebe zaposlenika kod korisnika zone koji obavlja gospodarsku djelatnost u slobodnoj zoni (Narodne novine, broj 134/11.).

Članak 33.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom uređuje se predmet zakona i rodna neutralnost izraza koji se koriste, a imaju rodno značenje.

Uz članak 2.

Ovim člankom definira se područje slobodne zone.

Uz članak 3.

Ovim člankom definiraju se moguća mjesta osnivanja slobodne zone i da se ista sastoji od više dijelova.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisuje se slobodan unos robe u slobodnu zonu i obveza zdravstvene, veterinarske i fitopatološke ispravnosti te robe.

Uz članak 5.

Ovim člankom propisuje se postupak osnivanja slobodne zone na temelju suglasnosti koju daje Vlada RH jednoj ili više pravnih osoba, osim u morskoj luci ili riječnom pristaništu gdje se suglasnost može dati samo nadležnoj lučkoj upravi. Nadalje, propisuje se zabrana prijenosa suglasnosti na drugu pravnu osobu.

Uz članak 6.

Ovim člankom propisuje se davanje suglasnosti za osnivanje slobodne zone putem javnog natječaja i javnog prikupljanja ponuda koje odlukom raspisuje Vlada RH te elementi te odluke.

Uz članak 7.

Ovim člankom propisuje se postupak davanja suglasnosti za osnivanje slobodne zone na zahtjev pravne osobe koji se podnosi nadležnom ministarstvu te što se sve treba dostaviti uz zahtjev.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se obveza ministarstva da zatraži mišljenja jedinice lokalne samouprave i ministarstava nadležnih za zaštitu okoliša i prirode te prostornoga uređenja i graditeljstva u vezi javnog natječaja, javnog prikupljanja ponuda ili zahtjeva pravne osobe za osnivanje slobodne zone.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se sadržaj odluke o davanju suglasnosti za osnivanje slobodne zone te obveza sklapanja ugovora o poslovanju slobodne zone između ministarstva i nositelja suglasnosti.

Uz članak 10.

Ovim člankom propisuje se način i postupak produženja suglasnosti za osnivanje slobodne zone.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se prestanak suglasnosti za osnivanje slobodne zone, donošenje odluke o prestanku suglasnosti te rok za prestanak poslovanja slobodne zone.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se oduzimanje suglasnosti za osnivanje slobodne zone od strane davatelje suglasnosti, postupak oduzimanja suglasnosti, donošenje odluke o prestanku suglasnosti te rok za prestanak poslovanja slobodne zone.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuje se mogućnost da Vlada RH osnuje slobodnu zonu ukoliko utvrdi poseban gospodarski interes te osnivanje trgovačkog društva za upravljanje tom zonom.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuju se elementi odluke kojom Vlada RH osniva slobodnu zonu sukladno članku 13. ovoga Zakona.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisuje se obveza nositelja suglasnosti da osigura sredstava za osnivanje i početak rada slobodne zone te donošenje akta o osnivanju slobodne zone najkasnije u roku od šest mjeseci od dobivanja suglasnosti.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se primjena odredbi Zakona o osnivanju slobodne zone u slučajevima izmjene područja ili osnivanja odvojenog dijela slobodne zone.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisuje se ustrojstvo slobodne zone na način da ista treba biti primjereno uređena, ograđena, označena i noću osvjetljenja, da treba imati određene ulaze i izlaze te osiguran prostor za rad carinske službe. Nadalje, propisano je pravo korištenja naziva i oznake „slobodna zona“ samo za nositelje suglasnosti i to tijekom vremena važenja suglasnosti.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuje se način upravljanja slobodnom zonom, obveze nositelja suglasnosti, uključujući i obvezu donošenja pravilnika o ustrojstvu zone. Nadalje, propisuje se zabrana prijenosa prava i/ili obveze upravljanja slobodnom zonom na drugu pravnu osobu bez odobrenja ministarstva.

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuju se uvjeti koji trebaju biti ispunjeni za početak rada slobodne zone ili njezinog dijela, osnivanje i sastav povjerenstva koje utvrđuje ispunjenje uvjeta za početak rada te rok za donošenje rješenja za utvrđivanje uvjeta za početak rada slobodne zone.

Uz članak 20.

Ovim člankom propisuje se obveze ministarstva i nositelja suglasnosti u postupku godišnjeg izvješćivanja Vlade RH o poslovanju slobodnih zona.