Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Program Vlade RH za mandat 2020. do 2024.
Opis mjere:
Jačanje socijalne politike i društvene solidarnosti prema najugroženijima
Za kvalitetnije uključivanje osoba s invaliditetom u život zajednice, donijet će se novi strateški dokument usmjeren izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom i uvesti pravo na inkluzivni dodatak čime će se objediniti sva prava osoba s invaliditetom.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
b.ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe, te stranka svih ključnih međunarodnih instrumenata na području ljudskih prava i država koja uključuje najviše standarde u području socijalne i gospodarske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog sudjelovanja u građanskim, političkim, gospodarskim, društvenim i kulturnim područjima života. Potreba zaštite prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj istaknuta je člankom 58. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske, gdje je propisano da posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život.
Republika Hrvatska kao država stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom obvezala se usvojiti odgovarajuće zakonodavne, upravne i druge mjere za provedbu prava priznatih ovom Konvencijom.
Republika Hrvatska obvezala se pružiti djelotvorne individualizirane mjere potpore u skladu s ciljem potpunog uključivanja osoba s invaliditetom, te im priznati pravo na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, te pravo na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta.
U Republici Hrvatskoj, prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Registru osoba s invaliditetom na dan 1. rujna 2022. godine registrirano je 624.019 osoba s invaliditetom.
Zakonom se objedinjavaju četiri različita prava u pravo na inkluzivni dodatak, a to su: pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koja se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada (Narodne novine br. 118/18, 32/20 i 18/22).
Objedinjavanje navedenih prava u jedno pravo (pravo na inkluzivni dodatak) pridonosi ekonomičnosti postupaka uz istovremeno osiguravanje pravednije raspodjele sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom.
Prema trenutnim podacima na dan 31. svibnja 2023. godine je evidentirano 49 410 korisnika osobne invalidnine i 90 426 korisnika doplatka za pomoć i njegu. Nadalje, prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete u uvećanom iznosu (25% proračunske osnovice) sukladno članku 22. Zakona o doplatku za djecu u razdoblju od 1. siječnja 2023 do 30. lipnja 2023. godine je 29 664, a prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete u iznosu uvećanom za 25% sukladno članku 21. stavak 1. Zakona o doplatku za djecu u dijelu koji se odnosi na djecu s oštećenjem zdravlja sukladno posebnim propisima u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine je 3196. Dok je u prvoj polovici 2023. godine 7694 korisnika ostvarivalo pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Sukladno podacima iz Registra osoba s invaliditetom i uvjetima koji su propisani Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku procijenjeno je da bi pravo na inkluzivni dodatak moglo ostvariti 147 752 osobe s invaliditetom.
c.ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će primjerenijem životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti te prevladavanju različitih prepreka koje mogu sprječavati puno i učinkovito sudjelovanje osobe s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Objedinjavanje četiri prava: osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, u jedno pravo, znatno će pridonijeti ekonomičnosti postupaka, a istovremeno osigurava pravedniju raspodjelu sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom.
Trenutni broj naknada koje se objedinjavaju, a koriste ih korisnici iz različitih sustava je 180 390. Detaljnom analizom naknada i korisnika utvrđeno je da većina korisnika ostvaruje pravo na dvije ili više od navedenih naknada te je utvrđeno da je trenutni broj korisnika ovih prava 147 752.
Sukladno podacima iz SocSkrb aplikacije, na dan 31. svibnja 2023. godine bilo je evidentirano 49 410 korisnika prava na osobnu invalidninu i 90 426 korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu, a koja se ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi.
Prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete sukladno članku 22. Zakona o doplatku za djecu u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine je 29 664(od kojih su 16 389 ujedno i korisnici prava na osobnu invalidninu, a 9 971 korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu). Prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete sukladno članku 21. stavak 1. Zakona o doplatku za djecu u dijelu koji se odnosi na djecu s oštećenjem zdravlja sukladno posebnim propisimau razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine je 3196(od kojih su njih 614 korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu, a njih 12 korisnici prava na osobnu invalidninu).
Broj korisnika prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada, u prvoj polovici 2023. godini ostvarivalo je 7694 korisnika od kojih 3274 korisnika ima utvrđen 2., 3. ili 4. stupanj funkcionalnog oštećenja što im osigurava i mogućnost korištenja prava na inkluzivni dodatak, a ostali korisnici nisu vještačeni ili imaju 1. stupanj funkcionalnog oštećenja.
Inkluzivni dodatak predstavlja novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Zakonom o inkluzivnom dodatku definira se pet razina inkluzivnog dodatka različitog iznosa ovisno o razini potrebne potpore koja se određuje na temelju vrste i stupnja invaliditeta te preostalih funkcionalnih sposobnosti utvrđenih sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22). Najviši iznos inkluzivnog dodatka definiran je u prvoj razini, a najniži u petoj razini.
Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22), a koje imaju status osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o Registru osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 63/22), dok bi pravo na inkluzivni dodatak četvrte i pete razine potpore mogle ostvariti odrasle osobe neovisno o statusu osobe s invaliditetom. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojoj je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22) neovisno o tome imaju li status osobe s invaliditetom.
Sukladno podacima iz Registra osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 184 690 osoba s invaliditetom moglo bi ispuniti uvjete vezane uz stupanj oštećenja i funkcionalnu sposobnost (II., III. i IV. stupanj prema metodologiji vještačenja) u svrhu ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak sukladno Nacrtu prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku.
Nadalje, uzimajući u obzir da su Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđene zapreke za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak broj korisnika umanjen je za 20%, jer se procjenjuje da se zapreke za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak odnose na 20% osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete temeljem invaliditeta te je procijenjeno da bi pravo na inkluzivni dodatak moglo ostvariti 147 752 osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvijete propisane ovim nacrtom prijedloga zakona i to: inkluzivni dodatak prve razine moglo bi ostvariti 10 453 korisnika, druge razine 13 000 korisnika, treće razine 34 226 korisnika, četvrte razine 51 338 korisnika i pete razine 38 734 korisnika.
Donošenjem zakona o inkluzivnom dodatku definirat će se uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Inkluzivni dodatak osigurat će primjereniji životni standard, bolju socijalnu zaštitu, te izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom za veće sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice. Time se pridonosi ostvarivanju Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava osoba s invaliditetom i obveza države preuzetih ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda za osobe s invaliditetom.
Odredbama predmetnog Nacrta prijedloga zakona poštuju se ravnopravnost te jednaka mogućnost i jednaki tretman u ostvarivanju prava.
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa bit će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelimai Uredu za zakonodavstvo.
g.OPTIMALNO RJEŠENJE
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci, mali izravni učinci na zaštitu ljudskih prava. Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje zakona o inkluzivnom dodatku kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju poboljšanja zaštite prava i kvalitetnijeg života osoba s invaliditetom.
h.VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon o inkluzivnom dodatku stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja zakona na snagu.
i.PRILOZI
9.
PRILOZI
j.POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 9. listopada 2023.
k.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
a. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Program Vlade RH za mandat 2020. do 2024.
Opis mjere:
Jačanje socijalne politike i društvene solidarnosti prema najugroženijima
Za kvalitetnije uključivanje osoba s invaliditetom u život zajednice, donijet će se novi strateški dokument usmjeren izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom i uvesti pravo na inkluzivni dodatak čime će se objediniti sva prava osoba s invaliditetom.
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
b. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe, te stranka svih ključnih međunarodnih instrumenata na području ljudskih prava i država koja uključuje najviše standarde u području socijalne i gospodarske sigurnosti građana, preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom u svrhu ravnopravnog sudjelovanja u građanskim, političkim, gospodarskim, društvenim i kulturnim područjima života. Potreba zaštite prava i interesa osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj istaknuta je člankom 58. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske, gdje je propisano da posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život.
Republika Hrvatska kao država stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom obvezala se usvojiti odgovarajuće zakonodavne, upravne i druge mjere za provedbu prava priznatih ovom Konvencijom.
Republika Hrvatska obvezala se pružiti djelotvorne individualizirane mjere potpore u skladu s ciljem potpunog uključivanja osoba s invaliditetom, te im priznati pravo na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, te pravo na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta.
U Republici Hrvatskoj, prema Izvješću o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Registru osoba s invaliditetom na dan 1. rujna 2022. godine registrirano je 624.019 osoba s invaliditetom.
Zakonom se objedinjavaju četiri različita prava u pravo na inkluzivni dodatak, a to su: pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koja se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada (Narodne novine br. 118/18, 32/20 i 18/22).
Objedinjavanje navedenih prava u jedno pravo (pravo na inkluzivni dodatak) pridonosi ekonomičnosti postupaka uz istovremeno osiguravanje pravednije raspodjele sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom.
Prema trenutnim podacima na dan 31. svibnja 2023. godine je evidentirano 49 410 korisnika osobne invalidnine i 90 426 korisnika doplatka za pomoć i njegu. Nadalje, prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete u uvećanom iznosu (25% proračunske osnovice) sukladno članku 22. Zakona o doplatku za djecu u razdoblju od 1. siječnja 2023 do 30. lipnja 2023. godine je 29 664, a prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete u iznosu uvećanom za 25% sukladno članku 21. stavak 1. Zakona o doplatku za djecu u dijelu koji se odnosi na djecu s oštećenjem zdravlja sukladno posebnim propisima u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine je 3196. Dok je u prvoj polovici 2023. godine 7694 korisnika ostvarivalo pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
Sukladno podacima iz Registra osoba s invaliditetom i uvjetima koji su propisani Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku p rocijenjeno je da bi pravo na inkluzivni dodatak moglo ostvariti 147 752 osobe s invaliditetom.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
c. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će primjerenijem životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti te prevladavanju različitih prepreka koje mogu sprječavati puno i učinkovito sudjelovanje osobe s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Objedinjavanje četiri prava: osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, u jedno pravo, znatno će pridonijeti ekonomičnosti postupaka, a istovremeno osigurava pravedniju raspodjelu sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom.
Trenutni broj naknada koje se objedinjavaju, a koriste ih korisnici iz različitih sustava je 180 390. Detaljnom analizom naknada i korisnika utvrđeno je da većina korisnika ostvaruje pravo na dvije ili više od navedenih naknada te je utvrđeno da je trenutni broj korisnika ovih prava 147 752.
Sukladno podacima iz SocSkrb aplikacije, na dan 31. svibnja 2023. godine bilo je evidentirano 49 410 korisnika prava na osobnu invalidninu i 90 426 korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu, a koja se ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi.
Prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete sukladno članku 22. Zakona o doplatku za djecu u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine je 29 664 (od kojih su 16 389 ujedno i korisnici prava na osobnu invalidninu, a 9 971 korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu) . Prosječan broj djece za koju korisnici ostvaruju pravo na doplatak za dijete sukladno članku 21. stavak 1. Zakona o doplatku za djecu u dijelu koji se odnosi na djecu s oštećenjem zdravlja sukladno posebnim propisima u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. godine je 3196 (od kojih su njih 614 korisnici prava na doplatak za pomoć i njegu, a njih 12 korisnici prava na osobnu invalidninu).
Broj korisnika prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada, u prvoj polovici 2023. godini ostvarivalo je 7694 korisnika od kojih 3274 korisnika ima utvrđen 2., 3. ili 4. stupanj funkcionalnog oštećenja što im osigurava i mogućnost korištenja prava na inkluzivni dodatak, a ostali korisnici nisu vještačeni ili imaju 1. stupanj funkcionalnog oštećenja.
Inkluzivni dodatak predstavlja novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Zakonom o inkluzivnom dodatku definira se pet razina inkluzivnog dodatka različitog iznosa ovisno o razini potrebne potpore koja se određuje na temelju vrste i stupnja invaliditeta te preostalih funkcionalnih sposobnosti utvrđenih sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22). Najviši iznos inkluzivnog dodatka definiran je u prvoj razini, a najniži u petoj razini.
Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22), a koje imaju status osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o Registru osoba s invaliditetom (Narodne novine, broj 63/22), dok bi pravo na inkluzivni dodatak četvrte i pete razine potpore mogle ostvariti odrasle osobe neovisno o statusu osobe s invaliditetom. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojoj je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17, 56/18, 16/22) neovisno o tome imaju li status osobe s invaliditetom.
Sukladno podacima iz Registra osoba s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 184 690 osoba s invaliditetom moglo bi ispuniti uvjete vezane uz stupanj oštećenja i funkcionalnu sposobnost (II., III. i IV. stupanj prema metodologiji vještačenja) u svrhu ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak sukladno Nacrtu prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku.
Nadalje, uzimajući u obzir da su Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđene zapreke za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak broj korisnika umanjen je za 20%, jer se procjenjuje da se zapreke za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak odnose na 20% osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete temeljem invaliditeta te je procijenjeno da bi pravo na inkluzivni dodatak moglo ostvariti 147 752 osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvijete propisane ovim nacrtom prijedloga zakona i to: inkluzivni dodatak prve razine moglo bi ostvariti 10 453 korisnika, druge razine 13 000 korisnika, treće razine 34 226 korisnika, četvrte razine 51 338 korisnika i pete razine 38 734 korisnika.
Donošenjem zakona o inkluzivnom dodatku definirat će se uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Inkluzivni dodatak osigurat će primjereniji životni standard, bolju socijalnu zaštitu, te izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom za veće sudjelovanje u svakodnevnom životu zajednice. Time se pridonosi ostvarivanju Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava osoba s invaliditetom i obveza države preuzetih ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda za osobe s invaliditetom.
Odredbama predmetnog Nacrta prijedloga zakona poštuju se ravnopravnost te jednaka mogućnost i jednaki tretman u ostvarivanju prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
d. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
/
4.1.
Moguće opcije javnih politika
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost B«
4.2.
Ocjena i opcije
Opcija 1.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 2.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 3.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 4.
Koristi:
Troškovi:
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
e. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
/
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
f. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa bit će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
g. OPTIMALNO RJEŠENJE
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci, mali izravni učinci na zaštitu ljudskih prava. Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje zakona o inkluzivnom dodatku kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju poboljšanja zaštite prava i kvalitetnijeg života osoba s invaliditetom.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
h. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon o inkluzivnom dodatku stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja zakona na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
i. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
j. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Marin Piletić, ministar
Datum: 9. listopada 2023.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
k. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
/
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike