I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje zakona o inkluzivnom dodatku sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. OCJENA STANJA

Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda, Europske unije i Vijeća Europe u skladu sa suvremenim standardima na području ljudskih prava, aktivno promiče i štiti ljudska prava osoba s invaliditetom. Republika Hrvatska je svoje djelovanje potvrdila potpisivanjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i njezinom ratifikacijom, te se obvezala i prema nizu drugih međunarodnih instrumenata koji promiču pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici na ravnopravnoj osnovi s drugim građanima, čiji je sadržaj uključen u nacionalne politike, strategije i programe s ciljem izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.

Prema Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska obvezuje se priznavati jednako pravo svim osobama s invaliditetom na život u zajednici, s pravom izbora jednakim kao i za druge osobe, te se obvezuje poduzeti djelotvorne i odgovarajuće mjere kako bi olakšala osobama s invaliditetom puno uživanje ovoga prava i punog uključenja i sudjelovanja u zajednici. Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osobama s invaliditetom na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, uključujući odgovarajuću prehranu, odijevanje, stanovanje, kao i na stalno unaprjeđenje životnih uvjeta te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta. Republika Hrvatska obvezuje se priznavati pravo osoba s invaliditetom na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta, te se obvezuje poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitila i promicala ostvarenje ovog prava.

Zakon o socijalnoj skrbi od 17. svibnja 2011. godine (Narodne novine, broj 57/11) propisivao je pravo na inkluzivni dodatak kao jedno od prava u sustavu socijalne skrbi. Prema navedenom Zakonu, inkluzivni dodatak propisan je kao novčana potpora namijenjena osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti za njihovo uključivanje u svakodnevni život. Pravo na inkluzivni dodatak u istovjetnoj definiciji zadržano je i u Zakonu o socijalnoj skrbi od 16. ožujka 2012. godine (Narodne novine, broj 33/12). No, od 1. siječnja 2014. godine, odnosno od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 157/13), prestao je važiti Zakon o socijalnoj skrbi od 16. ožujka 2012. godine (Narodne novine, br. 33/12, 46/13 i 49/13). Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku bio je izrađen 2013. godine, ali u tom trenutku predstavnici udruga osoba s invaliditetom protivili su se dohodovnom i imovinskom cenzusu kao jednom od kriterija za ostvarivanje ovoga prava, te raspoloživa sredstva nisu bila dostatna za drugačije kriterije i postizanje cilja kojeg je trebalo postići donošenjem ovog zakona te je zaključeno da se donošenje zakona odgodi. Nadalje, u Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine bila je definirana mjera: Uspostaviti zakonodavni i institucionalni okvir za unaprjeđenje prava osoba s invaliditetom u sustavima obiteljske i socijalne zaštite u skladu sa specifičnim zahtjevima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom UN-a, u okviru koje je planirana Aktivnost 1. Izraditi analizu postojećih prava, usluga, potpora i olakšica u različitim sustavima koja se ostvaruju temeljem invaliditeta u svrhu izrade prijedloga prava na inkluzivni dodatak i 2. Izraditi Nacrt prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku i osiguranje preduvjeta za uvođenje novog prava na inkluzivni dodatak. Unatoč činjenici da pravo na inkluzivni dodatak trenutno nije propisano kao jedno od prava koje korisnici mogu ostvariti u sustavu socijalne skrbi, prava koja osobe s invaliditetom ostvaruju u sustavu socijalne skrbi su se kroz godine kontinuirano unaprjeđivala.

Zakonom o inkluzivnom dodatku objedinit će se pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu koja se ostvaruju sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23), pravo na doplatak za djecu u uvećanom iznosu koje se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta sukladno Zakonu o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) i pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom koje se ostvaruje temeljem Zakona o tržištu rada ( Narodne novine br. 118/18, 32/20 i 18/22). Od 17. veljače 2022. godine, odnosno stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada (Narodne novine, broj 18/22), prijašnje pravo na naknadu do zaposlenja iz sustava socijalne skrbi definira se kao novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, a rješavanje o navedenom pravu u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nadalje, Zakon o doplatku za djecu propisuje pravo na doplatak za dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom, a za priznavanje istog nadležan je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Za svako od navedenih prava provodi se zasebni postupak, a za provođenje postupaka priznavanja prethodno navedenih prava koja se korisnicima priznaju na temelju invaliditeta nadležna su različita tijela. Pored toga, osobe s invaliditetom sukladno važećim propisima mogu u sustavu socijalne skrbi ostvarivati prava temeljem invaliditeta pod jednakim uvjetima, međutim njihove specifične potrebe u okviru određenog stupnja i vrste oštećenja mogu se značajno razlikovati. Stoga je cilj zakona o inkluzivnom dodatku objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine hijerarhijski je najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj. Na temelju iste donesen je Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. i pripadajući Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2024. godine u kojem se kroz posebni cilj 4. Deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije osoba s invaliditetom, u okviru mjere 3. Unaprjeđenje zakonodavnog okvira za osobe s invaliditetom, planira donošenje zakona o inkluzivnom dodatku. Pored toga, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji je usklađen s Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024., i Posebnim preporukama Vijeća EU-a (Country-specific recommendations – CSR) u okviru Europskog semestra za 2019. i 2020. također se predviđa donošenje zakona o inkluzivnom dodatku u okviru reformske mjere socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite. Ujedno se i Nacionalnim programom reformi 2023. Vlade Republike Hrvatske, a koji se temelji na reformama i povezanim investicijama koje su u skladu s prioritetima ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra i oslovljavaju Posebne preporuke koje je Republika Hrvatska dobila u prošlogodišnjem ciklusu Europskog semestra, predviđa se donošenje zakona o inkluzivnom dodatku.

2. OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM

Donošenjem zakona o inkluzivnom dodatku definirali bi se uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom . Pravo na inkluzivni dodatak objedinilo bi sljedeća prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Inkluzivni dodatak predstavljao bi novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23), a koje imaju status osobe s invaliditetom sukladno Zakonu o Registru osoba s invaliditetom ( Narodne novine, broj 63/22), dok bi pravo na inkluzivni dodatak četvrte i pete razine potpore mogle ostvariti odrasle osobe neovisno o statusu osobe s invaliditetom. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojoj je utvrđen II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23) neovisno o tome imaju li status osobe s invaliditetom.

3. POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Zakon o inkluzivnom dodatku pridonio bi primjerenijem životnom standardu i boljoj socijalnoj zaštiti te prevladavanju različitih prepreka koje mogu sprječavati puno i učinkovito sudjelovanje osobe s invaliditetom u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. U jednom pravu osigurala bi se potrebna novčana naknada za osobe s invaliditetom čime bi se znatno pridonijelo pravednijoj raspodjeli sredstava namijenjenih osobama s invaliditetom, a istovremeno bi se osigurala i ekonomičnost postupaka. Zakon o inkluzivnom dodatku definirao bi pet razina postotka osnovice inkluzivnog dodatka. Razina se određuje na temelju vrste i stupnja invaliditeta te preostalih funkcionalnih sposobnosti koje se utvrđuju sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23). Iznos inkluzivnog dodatka ovisio bi o utvrđenoj razini inkluzivnog dodatka, pri čemu bi osobe s invaliditetom u prvoj razini ostvarile najviši iznos, a u petoj razini najniži iznos inkluzivnog dodatka.

Zakonom o inkluzivnom dodatku unaprijedila bi se kvaliteta života osoba s invaliditetom te stupanj njihove samostalnosti u pogledu sudjelovanja u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a proširio bi se i krug korisnika koji bi temeljem invaliditeta ostvarivali pravo u sustavu socijalne skrbi. Naime, zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava, dok Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) prihodovni cenzus propisuje kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu. S obzirom da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će i smanjenju administrativnog opterećenja. Zakonom o inkluzivnom dodatku propisat će se prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Također, stupanjem na snagu ovoga Zakona utvrdit će se prestanak važenja odredbi Zakona o tržištu rada (Narodne novine, br. 118/18, 32/20 i 18/22) u dijelu koji se odnosi na pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te prestanak važenja odredbi Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18) u dijelu koji se odnosi na dijete s težim ili teškim invaliditetom ili oštećenjem zdravlja. Drugim riječima, stupanjem na snagu ovoga Zakona invaliditet više neće biti propisan kao uvjet za ostvarivanje prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe, a oštećenje zdravlja ili teži i teški invaliditet djeteta više neće biti propisan kao uvjet za ostvarivanje doplatka za dijete u uvećanom iznosu. Prijelaznim i završnim odredbama ovog Zakona definiran je način ostvarivanja prava koja se objedinjavaju i rokovi za daljnje ostvarivanje tih prava nakon stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku.

Zakon o inkluzivnom dodatku propisat će da pravo na inkluzivni dodatak neće moći ostvariti osobe koje ostvaruju pravo na doplatak za pomoć i njegu temeljem posebnih propisa. Također Zakon će propisati iznimku prema kojoj će korisnici prava na pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22), moći ostvariti pravo na inkluzivni dodatak u iznosu umanjenom za iznos koji se ostvaruje na temelju prethodno navedenog prava na pomoć i njegu.

III.  OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Pored sredstava planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu, za provedbu zakona o inkluzivnom dodatku potrebno je u državnom proračunu osigurati dodatna sredstva u iznosu od 263.194.311 € u 2024. godini, 264.122.959 € u 2025. godini te 263.025.433 € u 2026. godini (podrazumijevajući da u 2026. godini u Državnom proračunu već postoje osigurana sredstva u istom iznosu kao i u 2025. godini). Procijenjeno je da bi za provedbu zakona o inkluzivnom do datku na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati ukupno 506.566.080 €. Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđeno je da osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, a procjena fiskalnog učinka izrađena je na temelju prijedloga osnovice u iznosu od 120 eura.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU

DIO PRVI

UVODNE ODREDBE

Predmet uređenja

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom .

Načela inkluzivnog dodatka

Članak 2.

U provedbi ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i načela propisana zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.

Definicije pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

a. Korisnik je osoba koja ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak propisano ovim Zakonom

b. Samac je osoba koja živi sama

c. Kućanstvo je zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života

d. Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima

e. Dijete je osoba do navršenih 18 godina života

f. Odrasla osoba je osoba koja je navršila 18 godina života

g. Imovina su sve pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, darovi, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli, stambena štednja, životno osiguranje i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu.

h. Prihod su novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu umanjen za iznos uplaćenog poreza i prireza.

Rodno značenje pojmova

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Inkluzivni dodatak

Članak 5.

(1) Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

(2) Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.

Osnovica za izračun naknade

Članak 6.

Osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske.

Izvori sredstava

Članak 7.

Sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka osiguravaju se u državnom proračunu.

DIO DRUGI

PRAVO NA INKLUZIVNI DODATAK

POGLAVLJE I.

UVJETI ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA INKLUZIVNI DODATAK

Državljanstvo, prebivalište i boravak kao uvjet

Članak 8.

(1) Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu države članice Europskog gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni boravak u Republici Hrvatskoj te državljaninu treće zemlje s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj.

(2) Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak

Članak 9.

(1) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona priznaje se:

- odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom

- djetetu kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem drugog, trećeg ili četvrtog stupnja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

Zapreke za priznavanje prava na inkluzivni dodatak

Članak 10.

(1) Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:

a. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima

b. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima

c. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona

(2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točke 4. i 5. ovoga Zakona ne priznaje se osobi:

a. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima

b. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti

c. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima

POGLAVLJE II.

IZNOS INKLUZIVNOG DODATKA I RAZINE POTPORE

Iznos inkluzivnog dodatka

Članak 11.

(1) Inkluzivni dodatak utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:

1. 600% osnovice za prvu razinu potpore

2. 400% osnovice za drugu razinu potpore

3. 360% osnovice za treću razinu potpore

4. 135% osnovice za četvrtu razinu potpore

5. 115% osnovice za petu razinu potpore.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, korisnicima prava na pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998., pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u iznosu propisanom stavkom 1. ovoga članka umanjenom za iznos ostvarenog prava na pomoć i njegu.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djetetu s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju članka 12. Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18; u daljnjem tekstu: Zakon o doplatku za djecu) ili na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine broj 82/15) i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak kojeg Zavod provodi po službenoj dužnosti, pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u iznosu propisanom stavkom 1. ovoga članka umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.

Utvrđivanje razine potpore

Članak 12.

Razinu potpore iz članka 11. ovoga Zakona utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

Razine potpore

Članak 13.

Potpora iz članka 11. ovoga Zakona razvrstava se u pet razina temeljem Liste težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti (u daljnjem tekstu: Lista oštećenja) na sljedeći način:

a. Prvu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 1. mogu ostvariti:

) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20

) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 0-20

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-60 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja

) djeca s IV. stupnjem oštećenja vida s dodatnim teškoćama

) djeca s IV. stupnjem oštećenja sluha s dodatnim teškoćama

) djeca s IV. stupnjem gluhosljepoće

) osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja s komorbiditetom

) osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja i intelektualnim ili mentalnim oštećenjem (psihičkom bolesti)

) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja

2. Drugu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 2. mogu ostvariti:

) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35

) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthel indeksom 21-35

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90 i intelektualnim teškoćama III. ili IV. stupnja

) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatnih teškoća

) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnim oštećenjima

) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatnih teškoća

) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnim teškoćama

) djeca s III. stupnjem gluhosljepoće

) odrasle osobe s IV. stupnjem gluhosljepoće

) osobe s težim, teškim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja bez komorbiditeta

) osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja

) osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja

3. Treću razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 3. mogu ostvariti:

) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-45

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 36-45

) djeca s oštećenjem vida III. stupnja

) odrasle osobe s oštećenjem vida III i IV. stupnja bez dodatnih teškoća

) djeca s oštećenjem sluha III. stupnja

) odrasle osobe s oštećenjem sluha III i IV. stupnja bez dodatnih teškoća

) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja

) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja

) osobe s lakim intelektualnim teškoćama IV. stupnja

) osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja

) osobe s psihičkom bolesti III. stupnja

) osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja

) odrasle osobe s kroničnim bolestima IV. stupnja

) djeca s kroničnim bolestima III. stupnja

4. Četvrtu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 4. mogu ostvariti:

) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 46-60

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthel indeksom 46-60

) djeca s oštećenjem vida II. stupnja

) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja kojoj je potrebna stalna komunikacijska podrška

) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja

) osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja

) osobe s psihičkom bolesti II. stupnja

) osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja

) odrasle osobe s kroničnim bolestima III. stupnja

) djeca s kroničnim bolestima II. stupnja

5. Petu razinu potpore iz članka 11. stavka 1. točke 5. mogu ostvariti:

) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90

) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthel indeksom 61-90

) odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja

) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja

) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja

) osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja

) osobe s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja

) odrasli samci s kroničnim bolestima II. stupnja

DIO TREĆI

NADLEŽNOST I POSTUPAK

POGLAVLJE I.

NADLEŽNOST

Stvarna nadležnost

Članak 14.

O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Zavod.

Mjesna nadležnost

Članak 15.

(1) Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu stranke.

(2) Mjesna nadležnost ne mijenja se priznavanjem prava na uslugu smještaja i organiziranog stanovanja izvan mjesta prebivališta stranke.

Određivanje mjesne nadležnosti za djecu

Članak 16.

(1) Mjesna nadležnost za djecu određuje se prema prebivalištu roditelja, a ako nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema njihovom boravištu, osim ako je drugačije propisano  zakonom kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(2) Za dijete čiji roditelji žive odvojeno mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja s kojim dijete stanuje prema odluci suda, a ako roditelj s kojim dijete stanuje nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.

(3) Do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka mjesna nadležnost određuje se prema mjestu prebivališta roditelja kod kojega dijete pretežno boravi, a ako roditelj s kojim dijete pretežno boravi nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.

(4) U stvarima koje se odnose na javne ovlasti vezane za djecu čiji roditelji žive odvojeno, a svakodnevna skrb o djetetu povjerena je drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu roditelja koji sam ili u većoj mjeri ostvaruje roditeljsku skrb, a ako nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesna nadležnost određuje se prema boravištu tog roditelja u Republici Hrvatskoj.

(5) Mjesna nadležnost za dijete ne mijenja se ako je roditelj lišen prava na roditeljsku skrb, osim u slučaju posvojenja.

Mjesna nadležnost u posebnim slučajevima

Članak 17.

(1) Mjesna nadležnost za osobu koja se zbog elementarnih nepogoda ili sličnih razloga našla izvan mjesta svog prebivališta, određuje se prema mjestu u kojemu se zatekla, dok se ne ostvare uvjeti za njezin povratak.

(2) Za dijete koje se zatekne bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe izvan mjesta svog prebivališta, kao i za druge osobe koje nisu u stanju štititi svoja prava i interese, a zateknu se izvan mjesta svog prebivališta, mjesno je nadležan Područni ured Zavoda na čijem se području zateknu.

POGLAVLJE II.

POSTUPAK

Pokretanje postupka

Članak 18.

(1) Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak pokreće se na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pokreće se na temelju obavijesti članova obitelji, građana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te državnih i drugih tijela, kao i na temelju činjenica koje su u drugim postupcima utvrdili stručni radnici Zavoda.

Rok za donošenje rješenja

Članak 19.

(1) Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak je žuran.

(2) Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

(3) Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Dan priznavanja prava

Članak 20.

Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

Dužnost davanja istinitih podataka

Članak 21.

(1) Za točnost podataka navedenih u zahtjevu za priznavanje prava na inkluzivni dodatak i podataka danih u postupku preispitivanja uvjeta za daljnje ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak podnositelj zahtjeva odnosno korisnik prava na inkluzivni dodatak odgovara materijalno i kazneno.

(2) Sudovi, financijske institucije i druga tijela dužni su, sukladno nadležnosti, na zahtjev Zavoda, bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana, dostaviti podatke o prihodima ili imovini podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva.

Vještačenje

Članak 22.

(1) Ako je za odlučivanje o pravu na inkluzivni dodatak potrebno utvrđivanje činjenice invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti , Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

(2) Ako se žalbom pobija prvostupanjsko rješenje o pravu na inkluzivni dodatak u vezi s nalazom i mišljenjem tijela vještačenja u prvom stupnju, ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) može, prije donošenja rješenja o žalbi, pribaviti nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Isplata za nepuni mjesec

Članak 23.

Za mjesec u kojem je priznato pravo na inkluzivni dodatak korisniku se novčani iznos isplaćuje razmjerno broju dana od dana priznavanja prava do posljednjeg dana u tom mjesecu, a za mjesec u kojem prestaje pravo, korisniku se novčani iznos po priznatom pravu isplaćuje razmjerno broju dana, do dana prestanka prava.

Obavijest o promijenjenim okolnostima

Članak 24.

(1) Korisnik prava na inkluzivni dodatak dužan je obavijestiti Zavod o svakoj promjeni koja utječe na daljnje korištenje prava ili na visinu priznatog iznosa, najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka promjene.

(2) Na osnovi obavijesti korisnika ili na osnovi podataka pribavljenih po službenoj dužnosti Zavod će donijeti novo rješenje samo ako su se promijenile okolnosti o kojima ovisi priznavanje prava i visina priznatog iznosa.

Pravo u izmijenjenom iznosu, prestanak prava

Članak 25.

(1) Ako korisnik nakon promijenjenih okolnosti i nadalje ispunjava uvjete za korištenje prava na inkluzivni dodatak u manjem ili većem iznosu od već priznatog prava, pravo u izmijenjenom iznosu priznaje se danom nastanka promijenjenih okolnosti.

(2) Ako zbog promijenjenih okolnosti korisnik prava na inkluzivni dodatak ne ispunjava uvjete za daljnje korištenje prava, pravo prestaje s danom nastanka promijenjenih okolnosti.

(3) U slučajevima iz ovoga članka donosi se rješenje o ukidanju rješenja kojim je pravo priznato i utvrđuje priznavanje prava u izmijenjenom iznosu odnosno prestanak prava.

Promjene u slučaju smrti korisnika

Članak 26.

(1) U slučaju smrti korisnika prava na inkluzivni dodatak, pravo prestaje s danom smrti.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi se rješenje o ukidanju rješenja kojim je pravo priznato i utvrđuje se prestanak prava.

Pravo na komunikacijskog posrednika

Članak 27.

Radi prevladavanja komunikacijskih teškoća, u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak, gluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo na pomoć komunikacijskog posrednika, osim u slučaju kada im je priznato pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik temeljem zakona kojim se uređuje osobna asistencija.

Mirovanje prava na inkluzivni dodatak

Članak 28.

(1) Korisniku prava na inkluzivni dodatak koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na inkluzivni dodatak miruje.

(2) Rješenjem o mirovanju prava iz stavka 1. ovoga članka obustavlja se isplata inkluzivnog dodatka.

(3) Rješenje o mirovanju prava iz stavka 1. ovoga članka donosi Zavod po službenoj dužnosti.

(4) Rješenjem o prestanku mirovanja prava na inkluzivni dodatak odlučuje se i o nastavku isplate inkluzivnog dodatka koja počinje s danom prestanka okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Žalba

Članak 29.

(1) Protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda dopuštena je žalba.

(2) O žalbi protiv rješenja Zavoda odlučuje Ministarstvo.

(3) Protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Odgodni učinak žalbe

Članak 30.

Žalba izjavljena protiv rješenja Zavoda donesenog temeljem ovoga Zakona ne odgađa izvršenje rješenja.

Troškovi postupka

Članak 31.

Troškovi postupka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak osiguravaju se u državnom proračunu.

Evidencija i dokumentacija

Članak 32.

(1) Zavod je dužan voditi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima prava na inkluzivni dodatak i drugim pitanjima važnim za rad sukladno pravilniku iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Zavod je dužan Ministarstvu za statističke svrhe dostavljati godišnje statističko izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Upute i način popunjavanja obrasca godišnjeg statističkog izvješća za prethodnu godinu objavljuje se 1. ožujka tekuće godine na mrežnim stranicama Ministarstva.

(4) Sadržaj i način vođenja evidencije i dokumentacije propisuje ministar nadležan za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi te sadržaju obrazaca za izradu godišnjeg statističkog izvješća sustava socijalne skrbi.

Upravni nadzor

Članak 33.

Upravni nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u postupcima ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak provodi Ministarstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi te zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave.

DIO ČETVRTI

NAKNADA ŠTETE

Razlozi za naknadu štete

Članak 34.

Korisnik koji je ostvario pravo na inkluzivni dodatak ili kojemu je isplaćen inkluzivni dodatak na koji nije imao pravo dužan je nadoknaditi štetu za ostvareno ne pripadajuće pravo odnosno vratiti primljene iznose ako:

– je na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti odnosno netočni ili je na drugi način neosnovano ostvario pravo na inkluzivni dodatak na koje nije imao pravo ili ga je ostvario u većem opsegu nego što mu pripada,

– je ostvario pravo na inkluzivni dodatak zbog toga što nije prijavio promjenu koja utječe na prestanak ili opseg prava, a znao je ili je morao znati za tu promjenu.

Supsidijarna primjena posebnog propisa

Članak 35.

Pri utvrđivanju prava na naknadu štete primjenjuje se zakon kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Poziv na naknadu štete, podnošenje tužbe

Članak 36.

(1) Kada utvrdi da je nastala šteta iz članka 34. ovoga Zakona, Zavod poziva korisnika da u određenom roku nadoknadi nastalu štetu.

(2) Ako šteta ne bude nadoknađena u određenom roku, Republika Hrvatska ovlaštena je podnijeti tužbu radi naknade štete putem nadležnog državnog odvjetništva na temelju dokumentacije koju dostavlja Zavod.

Nagodba

Članak 37.

(1) Zavod može s obveznikom naknade štete odnosno s obveznikom povrata isplaćenog iznosa sklopiti nagodbu o načinu i vremenu naknade štete, uvažavajući njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj, uz mogućnost odgode plaćanja duga i/ili obročne otplate duga za razdoblje do najduže pet godina.

(2) Ako se sklapa nagodba o obročnoj otplati duga, u nagodbi se utvrđuje ukupan broj i iznos obroka i rokovi plaćanja.

(3) Nagodba iz stavka 1. ovoga članka ima snagu ovršne isprave.

(4) Ako obveznik naknade štete odnosno obveznik povrata isplaćenog iznosa ne plati uzastopno tri obroka sukladno sklopljenoj nagodbi, potraživanje će se naplatiti u cijelosti.

(5) Obveznik naknade štete odnosno obveznik povrata isplaćenog iznosa dužan je Zavodu dostavljati dokaze o izvršenim uplatama u skladu s nagodbom iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Zavod je dužan voditi evidenciju o sklopljenim nagodbama s podacima o imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu duga, vremenu i načinu povrata te o tome do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.

Otpis duga

Članak 38.

(1) Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se njegov dug po osnovi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa djelomično ili u cijelosti otpiše ako utvrdi da podnositelj prijedloga nije u mogućnosti izvršiti povrat isplaćenih iznosa odnosno naknaditi štetu bez ugrožavanja podmirenja osnovnih stambenih i drugih osnovnih životnih potreba, uzimajući u obzir njegove prihode, imovinsko stanje i socijalni položaj.

(2) Ako podnositelj prijedloga za otpis duga živi u kućanstvu, prilikom odlučivanja o podnesenom prijedlogu u obzir se uzimaju i prihodi, imovinsko stanje i socijalni položaj članova njegovog kućanstva.

(3) Prijedlog za otpis duga može se podnijeti najkasnije do dana podnošenja tužbe radi naknade štete odnosno povrata isplaćenog iznosa sudu putem nadležnog državnog odvjetništva.

(4) Ako dug obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa koji se otpisuje iznosi 1.320,00 eura ili više, Zavod može na prijedlog obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa odlučiti da se dug djelomično ili u cijelosti otpiše, samo uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) Zavod je dužan voditi evidenciju o otpisu tražbine obveznicima naknade štete odnosno obveznicima povrata isplaćenog iznosa s podacima o imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju obveznika naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa, iznosu ukupnog duga i iznosu duga koji se otpisuje te o tome do 15. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavljati izvješće Ministarstvu.

(6) Zavod će po službenoj dužnosti otpisati potraživanje prema obvezniku naknade štete odnosno obveznika povrata isplaćenog iznosa ako nastupi zastara naplate potraživanja prema zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi.

(7) Ispunjenost uvjeta za otpis duga utvrđuje se u skladu s pravilnikom kojim se uređuje otpis duga u sustavu socijalne skrbi kojeg donosi ministar.

DIO PETI

PREKRŠAJNE ODREDBE

Nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije

Članak 39.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 3.980,00 eura kaznit će se za prekršaj Zavod ako:

1. ne vodi evidenciju i dokumentaciju o korisnicima prava na inkluzivni dodatak i drugim pitanjima važnim za rad sukladno članku 32. stavku 1. ovoga Zakona

2. evidenciju i dokumentaciju o korisnicima prava na inkluzivni dodatak i drugim pitanjima važnim za rad ne vodi na način i sa sadržajem propisanim pravilnikom iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona

3. Ministarstvu za statističke svrhe ne dostavi godišnje statističko izvješće do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu sukladno članku 32. stavku 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u Zavodu novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura.

DIO ŠESTI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu

Članak 40.

(1) Postupci priznavanja prava na osobnu invalidninu započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23; u daljnjem tekstu : Zakon o socijalnoj skrbi) .

(2) Postupci priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20 i 138/20) odnosno Zakona o socijalnoj skrbi, ovisno o tome koji je bio na snazi u trenutku pokretanja postupka.

(3) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na osobnu invalidninu donesenog prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na osobnu invalidninu donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o socijalnoj skrbi.

(4) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak na pomoć i njegu donesenog prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi  prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak na pomoć i njegu donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem stavka 2. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20 i 138/20) odnosno Zakona o socijalnoj skrbi, ovisno o tome koji je bio na snazi u trenutku podnošenja žalbe.

(5) Korisnik prava na osobnu invalidninu i prava na doplatak za pomoć i njegu priznatog na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu.

(6) Za korisnike prava iz stavka 5. ovoga članka Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024.

(7) Ako Zavod tijekom postupka iz stavka 6. ovoga članka utvrdi da korisnik iz stavka 5. ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se korisniku od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Za korisnika prava iz stavka 5. ovoga članka kojem nakon provedenog postupka iz stavka 6. ovoga članka nije priznato pravo na inkluzivni dodatak, Zavod će donijeti rješenje o prestanku prava na osobnu invlalidninu odnosno prava na doplatak za pomoć i njegu s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda doneseno u postupku propisanom stavkom 6. ovoga članka postalo izvršno.

(9) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 5. ovoga članka isplaćena osobna invalidnina odnosno doplatak za pomoć i njegu, a priznato mu je i pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos osobne invalidnine odnosno doplatka za pomoć i njegu.

Pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom

Članak 41.

(1) Postupci priznavanja prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o tržištu rada (Narodne novine, br. 118/18, 32/20 i 18/22; u daljnjem tekstu: Zakon o tržištu rada).

(2) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom donesenog prema odredbama Zakona o tržištu rada prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o tržištu rada .

(3) Korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom priznatog na temelju Zakona o tržištu rada , ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, ali najduže do 31. prosinca 2024., osim ako prije toga ne nastupe okolnosti iz članka 17. Zakona o tržištu rada.

(4) Za korisnike prava iz stavka 3. ovoga članka Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024.

(5) Ako Zavod tijekom postupka iz stavka 4. ovoga članka utvrdi da korisnik prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se korisniku od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Za korisnika prava iz stavka 3. ovoga članka kojem je pravo na inkluzivni dodatak priznato sukladno stavku 5. ovoga članka, Hrvatski zavod za zapošljavanje donijet će rješenje o prestanku prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda o priznavanju prava na inkluzivni dodatak postalo izvršno.

(7) Za korisnika prava iz stavka 3. ovoga članka kojem nakon provedenog postupka iz stavka 4. ovoga članka nije priznato pravo na inkluzivni dodatak, Hrvatski zavod za zapošljavanje donijet će rješenje o prestanku prava na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom sa 31. prosinca 2024.

(8) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 3. ovoga članka isplaćena novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom , a priznato mu je i pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom.

(9) Zavod je dužan izvršno rješenje doneseno u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak korisniku iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana dostaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

(10) Hrvatski zavod za zapošljavanje je dužan izvršno rješenje doneseno u postupku provedenom na temelju stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana dostaviti Zavodu, te je dužan Zavodu dostaviti podatke o svim korisnicima iz stavka 3. ovoga članka koji su pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom ostvarivali na dan 31. prosinca 2023., a za potrebe provođenja postupka propisanog stavkom 4. ovoga članka.

Pravo na doplatak za djecu

Članak 42.

(1) Postupci priznavanja prava na doplatak za djecu koje se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta, a koji su započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o doplatku za djecu.

(2) U postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak za djecu koje se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta donesenog prema odredbama Zakona o doplatku za djecu prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i u postupku povodom žalbe izjavljene protiv rješenja o priznavanju prava na doplatak za djecu koje se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta donesenog nakon stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem stavka 1. ovoga članka, primijenit će se odredbe Zakona o doplatku za djecu .

(3) Korisnik prava na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom, koji je pravo na doplatak za djecu ostvario prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu do 31. prosinca 2023., ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu , osim ako prije toga ne nastupe razlozi za prestanak prava na doplatak za djecu propisani člankom 28. odnosno 29. Zakona o doplatku za djecu .

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, korisnik iz stavka 3. ovoga članka ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i u slučaju da Zavod nakon provedenog postupka iz stavka 6. ovoga članka rješenjem utvrdi da dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, a u slučaju da je teži ili teški invaliditet nastao prije osamnaeste godine života ili za vrijeme redovitog školovanja sukladno članku 12. Zakona o doplatku za djecu ili pravo na doplatak za djecu ostvaruje i nakon navršene 27 godine života sukladno članku 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine broj 82/15), a ostvaruje ga dok god su ispunjeni uvjeti za priznavanje prava propisani člankom 12. Zakona o doplatku za djecu odnosno člankom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine broj 82/15).

(5) Korisnik prava na doplatak za djecu za dijete s oštećenjem zdravlja, koji je pravo na doplatak za djecu ostvario prema članku 21. stavku 1. Zakona o doplatku za djecu do 31. prosinca 2023., ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona dok Zavod rješenjem ne utvrdi ispunjava li dijete s oštećenjem zdravlja za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak po ovom Zakonu, a najkasnije do 29. veljače 2024., osim ako prije toga ne nastupe razlozi za prestanak prava na doplatak za djecu propisani člankom 28. odnosno 29. Zakona o doplatku za djecu .

(6) Za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom za koju korisnici iz stavka 3. i 5. ovoga članka ostvaruju pravo na doplatak za djecu, Zavod je dužan po službenoj dužnosti provesti postupak radi utvrđivanja ispunjavaju li uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona najkasnije do 31. prosinca 2024.

(7) Ako Zavod tijekom postupka iz stavka 6. ovoga članka utvrdi da dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu ispunjava uvjete za priznavanje prava na inkluzivni dodatak na temelju ovoga Zakona, pravo na inkluzivni dodatak priznat će se od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(8) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će za korisnika prava iz stavka 3. i 5. ovoga članka donijeti rješenje o prestanku prava na doplatak za djecu s prvim danom idućeg mjeseca od mjeseca u kojem je rješenje Zavoda doneseno u postupku propisanom stavkom 6. ovoga članka postalo izvršno.

(9) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 3. ovoga članka isplaćen doplatak za djecu , a u kojem je djetetu za koje ostvaruje pravo na doplatak za djecu priznato pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos doplatka za djecu .

(10) Za svaki mjesec za koji je korisniku iz stavka 5. ovoga članka isplaćen doplatak za djecu , a u kojem je djetetu za koje ostvaruje pravo na doplatak za djecu priznato pravo na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka umanjit će se za iznos uvećanja doplatka za djecu ostvarenog temeljem oštećenja zdravlja djeteta sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o doplatku za djecu .

(11) Zavod je dužan izvršno rješenje doneseno u postupku priznavanja prava na inkluzivni dodatak djetetu, a za koje korisnik iz stavka 3. i 5. ovoga članka ostvaruje pravo na doplatak za djecu, u roku od osam dana dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

(12) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je dužan izvršno rješenje doneseno u postupku provedenom na temelju stavka 1. ovoga članka u roku od osam dana dostaviti Zavodu, te je dužan Zavodu dostaviti podatke o djeci za koju su korisnici iz stavka 3. i 5. ovoga članka doplatak za djecu ostvarivali na dan 31. prosinca 2023., a za potrebe provođenja postupka propisanog stavkom 6. ovoga članka.

Rok za donošenje pravilnika

Članak 43.

Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 32. stavka 4. i članka 38. stavka 7. ovoga Zakona.

Rok za donošenje Odluke

Članak 44.

Odluku iz članka 6. ovoga Zakona o utvrđivanju osnovice na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka za 2024. Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prestanak važenja odredbi drugih propisa

Članak 45.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 50. do 60. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 1. stavka 1. Zakona o tržištu rada (Narodne novine, br. 118/18, 32/20 i 18/22) u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom, te članka 7. točke 5., članka 70.a i članka 72. stavaka 2. i 3. u dijelu koji se odnosi na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti članak 12. Zakona o doplatku za djecu ( Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18 ) , članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta.

Stupanje na snagu

Članak 46.

Ovaj Zakon objavit će se u “Narodnim novinama”, a stupa na snagu 1. siječnja 2024.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Ovim člankom određuje se predmet Zakona (uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, iznos inkluzivnog dodatka, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s inkluzivnim dodatkom).

Uz članak 2.

Ovim člankom se propisuje da se u provedbi ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju načela UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i načela propisana zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.

Uz članak 3.

Ovim člankom objašnjava se značenje pojedinih pojmova radi preciznosti zakonskog teksta.

Uz članak 4.

Ovim člankom propisuje se da se izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod.

Uz članak 5.

Ovim člankom propisano je pravo na inkluzivni dodatak, korisnici i svrha prava.

Uz članak 6.

Ovim člankom se propisuje način određivanja osnovice na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka.

Uz članak 7.

Ovim člankom propisuju se izvori sredstava za financiranje inkluzivnog dodatka.

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se da se pravo na inkluzivni dodatak može priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, strancu pod privremenom zaštitom i osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu države članice Europskog gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni boravak u Republici Hrvatskoj te državljaninu treće zemlje s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj. Pored toga, propisuje se da stranac pod supsidijarnom zaštitom, stranac pod privremenom zaštitom i azilant te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i posebnim propisom.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuju se uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.

Uz članak 10.