NACRT
PROVEDBENI PROGRAM RAZVOJA DJEČJE I ADOLESCENTNE PSIHIJATRIJE U BOLNIČKOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE 2023.-2024.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
2. PREDGOVOR
Provedbeni program razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj skrbi je kratkoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja, koji definira mjere za provedbu ciljeva definiranih u Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje do 2027. godine i Strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine.
Načela na kojima se temelje mjere Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. su:
a) teritorijalna, vremenska i ekonomska pristupačnost
b) pravednost i jednakost pri korištenju zdravstvenim uslugama
c) promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja na području rada i obrazovanja
d) učinkovitost sustava zdravstva i socijalne skrbi
e) poboljšanje kvalitete medicinskog rada
f) sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika
g) solidarnost.
Strateški cilj Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine je SC 5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život dok su posebni ciljevi:
I. Očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja
II. Prevencija i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja
III. Povećanje dostupnosti učinkovitih psihosocijalnih intervencija uz poštivanje ljudskih prava
IV. Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici.
Provedba mjera ovog Provedbenog programa doprinijeti će ispunjenju cilja Očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja i to za dobno specifičnu ranjivu populaciju kao što su djeca i adolescenti.
Ovim Provedbenim programom, Ministarstvo zdravstva želi potaknuti daljnji razvoj dječje i adolescentne psihijatrije i osigurati uravnoteženu mrežu bolničke zdravstvene zaštite kroz koju bi se djeci i mladima pružila ravnomjerno dostupna bolnička skrb pružena u primjerenim uvjetima.
Cilj ovog Provedbenog programa je osiguravanje učinkovitijeg modela bolničke zdravstvene skrbi u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj.
3.UVOD
Ministarstvo zdravstva je u svom mandatu 2020.-2024. godine definiralo svoj/u:
a) Djelokrug
Ministarstvo zdravstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, neionizirajućih zračenja; zaštitu od buke; zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane u skladu s posebnim propisom o hrani; predmete opće uporabe; ograničavanje uporabe duhana i srodnih proizvoda; kemikalije; biocidne proizvode; vodu za ljudsku potrošnju; područje genetski modificiranih organizama; proizvodnju, promet i potrošnju droga, psihotropnih tvari i prekursora; odobravanje provođenja kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, donacije lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama; odobravanje donacija robe, radova, usluga i financijskih sredstava u zdravstvu; korištenje zdravstvenih potencijala;
investiranje u zdravstvu; osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse te trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti; zdravstvene usluge u turizmu; organiziranje stručnih ispita zdravstvenih radnika te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama: referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga Crvenog križa, komora i drugih pravnih osoba u zdravstvu s javnim ovlastima; zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika, privatnom praksom te trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti: inspekcijski nadzor nad ispitivanjem, izradom, prometom, posredovanjem, provjerom kakvoće lijekova, ispitivanih lijekova, djelatnih i pomoćnih tvari te oglašavanjem o lijeku te nadzor nad proizvodnjom, prometom, ocjenom sukladnosti medicinskog proizvoda te oglašavanjem o medicinskom proizvodu i vigilancijom medicinskih proizvoda; nadzor nad provođenjem odobrenih kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, inspekcijski nadzor u području biomedicine i biovigilanciju; provođenje postupka akreditacije nositelja zdravstvene djelatnosti; provođenje postupka provjere uspostavljenosti standarda kvalitete; provođenje postupka procjene zdravstvenih tehnologija; vođenje baze podataka procijenjenih zdravstvenih tehnologija; uspostavljanje sustava za procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija; suradnju s pravnim i fizičkim osobama na području procjene zdravstvenih tehnologija; ostvarivanje međunarodne suradnje na području procjene zdravstvenih tehnologija; vođenje registra danih akreditacija nositelja zdravstvene djelatnosti te osiguravanje baze podataka vezano uz akreditiranje, unapređivanje kvalitete zdravstvene zaštite, edukaciju i procjenjivanje medicinskih tehnologija; organiziranje edukacije na području osiguranja, unapređenja i promicanja kvalitete zdravstvene zaštite te procjene zdravstvenih tehnologija; nadziranje standarda zdravstvenih osiguranja; obavljanje i drugih poslova na području osiguranja, unapređenja, promicanja i praćenja kvalitete zdravstvene zaštite; planiranje strateškog razvoja te primjenu standarda kvalitete i sigurnosti ljudskih presadaka (organi, tkiva i stanice) i krvnih pripravaka u svrhu osiguranja visoke razine zaštite zdravlja u području biomedicine i transplantacije; upravljanje; koordiniranje sustava zdravstva u većim incidentnim/kriznim situacijama.
b) Vizija
Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj će unaprijediti kvalitetu života i stvoriti uvjete za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije. Poštujući činjenicu da na zdravlje utječe veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, zdravstveni sustav ojačat će svoj kapacitet za suradnju s drugim sektorima i unaprijediti vlastiti kapacitet za preoblikovanje kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. Zdravstveni sustav Republike Hrvatske će na djelotvoran i racionalan način provoditi mjere zaštite i unapređenja zdravlja te liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim spoznajama. Sustav će bolesnicima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na visokim etičkim i moralnim normama.
c) Misija
Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, uključujući kao posebnu skupinu radno sposobnu populaciju kroz zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti i profesionalnih bolesti vezanih uz rad, sprečavanje bolesti, ozljeda na radu te liječenje i rehabilitaciju bolesnih.
d) Opći cilj : zaštita, unapređenje i očuvanje zdravlja
e) Posebne ciljeve:
Dostupnija zdravstvena zaštita
Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite
Zaštita javnozdravstvenog interesa
Učinkovitije upravljanje financijskim resursima u zdravstvu
f) Organizacijska struktura
U sastavu Ministarstva ustrojavaju se:
1. Kabinet ministra
2. Glavno tajništvo
3. Uprava za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu
4. Uprava za bolničku zdravstvenu zaštitu, transplantaciju, biomedicinu i kvalitetu zdravstvene zaštite
5. Uprava za financijske poslove i javnu nabavu
6. Uprava za e-Zdravstvo
7. Uprava za pravne poslove u zdravstvu
8. Samostalni sektor za fondove Europske unije i međunarodne projekte u zdravstvu
9. Samostalni sektor za inspekcije u zdravstvu
10. Samostalni sektor za europske poslove i međunarodnu suradnju u zdravstvu
11. Samostalna služba za unutarnju reviziju.
4. OPIS IZAZOVA I RAZVOJNIH POTREBA KOJI ĆE SE ADRESIRATI PROVEDBOM PROGRAMA
Zdravlje je najveće bogatstvo za građane i društvo, a bez mentalnog nema ni općeg zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu SZO) opisuje mentalno zdravlje kao „stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno, te pridonositi svojoj zajednici“. Na mentalno zdravlje mogu utjecati mnogi čimbenici uključujući biološke, psihološke i socijalne čimbenike. Smetnje mentalnog zdravlja obuhvaćaju mentalne probleme i oštećeno funkcioniranje povezano s stresom, simptomima ili klinički izraženim poremećajima, kao što su primjerice shizofrenija ili depresija.
Razlozi potrebe pojačane bolničke skrbi za mentalno zdravlje i osoba s mentalnim poremećajima, od činjenice da se radi o najzastupljenijoj skupini poremećaja koji teško narušavaju kvalitetu života osobe i njezine obitelji do činjenice da su troškovi liječenja i opterećenja zdravstvenog sustava EU veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno. U jednoj godini više od 10% stanovništva boluje od mentalnog poremećaja, a barem jednom tijekom života oboli svaki četvrti stanovnik Europske unije.
Zaštita mentalnog zdravlja u Europi temelji se na zajedničkim vrijednostima i načelima uključujući univerzalnost, solidarnost, dostupnost i učinkovitost, te visoku kakvoću i sigurnost zdravstvene zaštite. Pružanje usluga preusmjerava se s velikih institucija na usluge koje se mogu pružiti u lokalnoj zajednici. Veliku pozornost treba obratiti kvaliteti i ujednačenosti zaštite, posebice u primjeni novih mjera, usluga ili tehnologija, u svrhu izbjegavanja etičkih problema, podizanja razine povjerenja i zadovoljstva građana, te izbjegavanja nepovoljnog omjera troška i učinkovitosti.
S obzirom da se temelj za dobro mentalno zdravlje u najvećoj mjeri oblikuje u prvim godinama života, unapređenje mentalnog zdravlja djece i mladih ulaganje je u budućnost. Nažalost, dječja i adolescentna dob jest i razdoblje života kada se javlja većina poremećaja mentalnog zdravlja.
Dječja i adolescentna psihijatrija kao temeljna djelatnost za tretman mentalnih poremećaja djece i mladih nedovoljno je i neujednačeno regionalno razvijena. Odvojena je od psihijatrije za odrasle u samostalnu specijalizaciju 2011. godine, no organizacijski još uvijek nije samostalna u brojnim ustanovama. Prostorni uvjeti su u pojedinim ustanovama neadekvatni. Postojeći dječji i adolescentni psihijatri su općenito gledano zadovoljavajuće educirani, no njihov je broj i dalje daleko manji od potreba, posebice u sredinama udaljenim od većih gradova. Nedostatak specijalista/užih specijalista smanjuje dostupnost liječenja mladim osobama s mentalnim poremećajima, jer je dostupnost neravnomjerna između regija.
Demografski podaci
U Republici Hrvatskoj je, prema posljednjem popisu iz 2021. godine, 3.888.529 stanovnika, od čega 743.556 (19,1%) u dobi 0-19 godina (361.385 ženskog i 382.171 muškog spola), a 868.638 (22,3%) starije od 65 godina. Prirodni prirast je negativan tijekom duljeg vremenskog razdoblja i iznosi –4,0 na 1.000 stanovnika u 2015. godini. Stopa prirodnog prirasta u 2017. godini bila je negativna i iznosila je -4,1. Populacijski pomak prema starijim dobnim skupinama uočava se u svim europskim zemljama i prema ovom pokazatelju Republika Hrvatska je u prosjeku Europske unije. Teritorijalno je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb koji se međusobno značajno razlikuju po broju stanovnika.
Broj stanovnika po spolu i županijama prikazan je u Tablici 1. uz izdvojene dobne skupine 0-19 i ≥65 godina. Prema navedenim podacima uočljivo je da proporcionalno najmanje stanovnika u skupini 0-19 godina ima Primorsko-goranska, a najviše Međimurska županija (masni tisak u tablici). U apsolutnim brojkama, za istu dobnu skupinu, najviše stanovnika je u Gradu Zagrebu (152.094), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (7.302).
Tablica 1. Broj stanovnika po spolu i županijama, uz izdvojene dobne skupine 0-19 i ≥65 godina
ŽUPANIJA |
DOB |
UKUPNO |
ŽENE |
MUŠKARCI |
|||
ZŽ
|
0-19 |
301.206 |
60.353 (20,0%) |
155.190 |
29.390 |
146.016 |
30.963 |
≥65 |
63.820 (21,2%) |
37.079 |
26.741 |
||||
KZŽ
|
0-19 |
120.942 |
22.599 (18,7%) |
61.989 |
10.961 |
58.953 |
11.638 |
≥65 |
25.056 (21,2%) |
15.021 |
10.035 |
||||
SMŽ
|
0-19 |
140.549 |
24.999 (17,8%) |
71.938 |
12.264 |
68.611 |
12.735 |
≥65 |
34.447 (24,5%) |
20.180 |
14.267 |
||||
KŽ
|
0-19 |
112.596 |
19.604 ( 17,4% ) |
57.944 |
9.648 |
54.652 |
9.956 |
≥65 |
27.462 (24,4%) |
16.092 |
11.370 |
||||
VŽ
|
0-19 |
160.264 |
30.505 (19,0%) |
82.248 |
14.993 |
78.016 |
15.512 |
≥65 |
33.112 (20,7%) |
19.657 |
13.455 |
||||
KKŽ
|
0-19 |
101.661 |
19.881 (19,6%) |
52.243 |
9.562 |
49.418 |
10.319 |
≥65 |
22.264 (22,0%) |
13.237 |
9.027 |
||||
BBŽ
|
0-19 |
102.295 |
19.778 (19,3%) |
52.350 |
9.497 |
49.945 |
10.281 |
≥65 |
23.654 (23,1%) |
13.962 |
9.692 |
||||
PGŽ
|
0-19 |
266.503 |
44.110 (16,6%) |
138.799 |
21.494 |
127.704 |
22.616 |
≥65 |
68.417 (25,7%) |
39.126 |
29.291 |
||||
LSŽ
|
0-19 |
42.893 |
7.302 (17.0%) |
21.599 |
3.551 |
21.294 |
3.751 |
≥65 |
11.237 (26,2%) |
6.350 |
4.887 |
||||
VPŽ
|
0-19 |
70.660 |
13.596 (19,2%) |
36.473 |
6.609 |
34.187 |
6.987 |
≥65 |
15.466 (21,9%) |
9.153 |
6.313 |
||||
PSŽ |
0-19 |
64.420 |
12.665 (19,7%) |
32.992 |
6.116 |
31.428 |
6.549 |
≥65 |
14.631 (22,7%) |
8.638 |
5.993 |
||||
BPŽ
|
0-19 |
130.782 |
25.806 (19,7%) |
67.030 |
12.328 |
63.752 |
13.478 |
≥65 |
29.458 (22,5%) |
17.251 |
12.207 |
||||
ZdŽ
|
0-19 |
160.340 |
31.296 (19,5%) |
81.783 |
15.216 |
78.557 |
16.080 |
≥65 |
38.302 (23,9%) |
21.097 |
17.205 |
||||
OBŽ
|
0-19 |
259.481 |
48.484 (18,9%) |
134.498 |
23.675 |
124.983 |
24.809 |
≥65 |
56.717 (21,9%) |
33.497 |
23.220 |
||||
ŠKŽ
|
0-19 |
96.624 |
16.607 (17,2%) |
49.017 |
8.105 |
47.607 |
8.502 |
≥65 |
26.383 (27,3 %) |
14.515 |
11.868 |
||||
VSŽ
|
0-19 |
144.438 |
28.389 (19.6%) |
74.428 |
13.750 |
70.010 |
14.639 |
≥65 |
32.692 (22,6%) |
19.431 |
13.261 |
||||
SDŽ
|
0-19 |
425.415 |
85.217 (20,0%) |
219.019 |
41.404 |
206.393 |
43.813 |
≥65 |
92.065 (21,6%) |
52.594 |
39.475 |
||||
IŽ
|
0-19 |
195.794 |
34.294 (17,5%) |
101.012 |
16.500 |
94.782 |
17.794 |
≥65 |
47.136 (24,1%) |
26.894 |
20.242 |
||||
DNŽ
|
0-19 |
115.862 |
23.305 (20,1%) |
59.261 |
11.407 |
56.601 |
11.898 |
≥65 |
25.967 (22,4%) |
14.702 |
25.967 |
||||
MŽ
|
0-19 |
105.863 |
22.672 (21,4%) |
54.023 |
10.928 |
51.840 |
11.744 |
≥65 |
21.645 (20,4%) |
12.590 |
9.055 |
||||
GZ |
0-19 |
769.944 |
152.094 (19,9%) |
410.127 |
73.987 |
359.817 |
78.107 |
≥65 |
158.703 (20,6%) |
96.242 |
62.461 |
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2021)
Tijekom 2020. godine pandemija bolesti COVID -19 zahvatila je cijeli svijet te izazvala povećan strah i zabrinutosti u cijelom svijetu, a posebno među određenim skupinama poput djece i mladih. Iz tog razloga briga za mentalno zdravlja postaje prioritet u cijelome svijetu i prioritetno područje djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije.
Hrvatska je uz pandemiju u 2020. godini bila izložena i razornim potresima u Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji i Karlovačkoj županiji koji imaju dodatni utjecaj na mentalno zdravlje u smislu pojavnosti akutnog stresnog poremećaja djece i mladih.
Razvojne potrebe koje će se adresirati provedbom ovog programa su osiguranje dovoljnog broja stručnjaka / specijalista dječje i adolescentne psihijatrije i njihova dostupnost na regionalnoj razini te osiguranje adekvatnih prostornih uvjeta za liječenje djece i adolescenata u bolničkim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
5. OPIS MJERA
Mjere ovog Provedbenog programa temelje se na sljedećim načelima:
teritorijalne, vremenske i ekonomske pristupačnosti
pravičnosti i jednakosti pri korištenju zdravstvenih usluga
učinkovitosti zdravstva
poboljšanja kvalitete medicinskog rada
sigurnosti pacijenata i zdravstvenih radnika
solidarnosti.
1. Mjere:
Osigurati dovoljan broj doktora medicine specijalista dječje i adolescentne psihijatrije / užih specijalista dječje i adolescentne psihijatrije/specijalizanata za liječenje mentalnih poremećaja djece i mladih u bolnicama
Od 2011. godine specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije odvojena je od specijalizacije psihijatrije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2023. godinu, broj užih specijalista i specijalista dječje i adolescentne psihijatrije je 54, a broj specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije je 18.
Posebno zabrinjava činjenica da nema dječjeg psihijatra u sljedećim županijama: Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska. Neke međunarodne smjernice preporučuju 80 – 120 specijalista/10 6 djece, što bi za Hrvatsku iznosilo ukupno 68 - 102 specijalista.
Provedbom ove mjere/plana povećanja broja dječjih i adolescentnih psihijatara na 1000 djece školske i adolescentne dobi prema potrebama regionalnih ustanova i županija postigla bi se ujednačena dostupnost zdravstvene bolničke zaštite, prema suvremenim demografskim pokazateljima. Nadalje, ugovorile bi se postelje i stolci u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije, za akutno i kronično stacionarno liječenje te dnevnu bolnicu.
2. Poboljšati prostorne uvjete liječenja djece i adolescenata s mentalnim poremećajima u bolničkim zdravstvenim ustanovama
Bolničko psihijatrijsko liječenje djece i mladih (do navršene 18. godine života) provode Kliničkim bolničkim centrima Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, Klinika za dječje bolesti Zagreb i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež. R eferentni centar za dječju i adolescentnu psihijatriju Ministarstva zdravstva nalazi se pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb.
Prijem hitnih bolesnika provodi se u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež, Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Kliničkom bolničkom centru Osijek. Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež koja ima samo tzv. zatvoreni odjel (odjel s primjenom mjera odvajanja i ograničavanja), pa su djeci koja trebaju hitni prijem, ali ne i primjenu navedenih mjera (tzv. otvoreni odjel) narušena prava. K tome, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež ima ograničene dijagnostičke mogućnosti što značajno utječe na kvalitetu liječenja, a za neku djecu znači i liječenje udaljenije od 500 km od mjesta stanovanja. U Republici Hrvatskoj ne postoji ustanova primjerena prisilnom psihijatrijskom smještaju maloljetnika.
Provedbom ove mjere/poboljšanjem prostornih uvjeta liječenja djece i adolescenata s mentalnim poremećajima ugovorit će se hitne bolničke ambulante za dječju i adolescentnu psihijatriju na regionalnoj razini.
Također, Odlukom Vlade Republike Hrvatske u 2023. podupire se uspostava dječje i adolescentne psihijatrije i forenzičke dječje i adolescentne psihijatrije u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot“ Popovača te se osiguravaju sredstava u Državnom proračunu za realizaciju projekta adaptacije i opremanja bolničkih kapaciteta u iznosu od oko 5.500.000,00 eura. Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ Popovača time postaje bolnička ustanova na nacionalnom nivou za prisilni smještaj i liječenje neubrojivih maloljetnih osoba u koju se isti upućuju temeljem rješenja nadležnog suda, a prema donesenom Pravilniku o listi psihijatrijskih ustanova koje ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojeno od punoljetnih osoba. Navedena zdravstvena ustanova također će biti i za liječenje kronično oboljelih pacijenata dječje dobi.
Komentari