1.SADRŽAJ

2. PREDGOVOR

3. UVOD

4.     OPIS IZAZOVA I RAZVOJNIH POTREBA KOJI ĆE SE ADRESIRATI PROVEDBOM PROGRAMA

5.     OPIS MJERA

2. PREDGOVOR

Provedbeni program razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj skrbi je kratkoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja, koji definira mjere za provedbu ciljeva definiranih u Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje do 2027. godine i Strateškom okviru razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine.

Načela na kojima se temelje mjere Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. su:

a) teritorijalna, vremenska i ekonomska pristupačnost

b) pravednost i jednakost pri korištenju zdravstvenim uslugama

c) promicanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja na području rada i obrazovanja

d) učinkovitost sustava zdravstva i socijalne skrbi

e) poboljšanje kvalitete medicinskog rada

f) sigurnost pacijenata i zdravstvenih radnika

g) solidarnost.

Strateški cilj Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine je SC 5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život dok su posebni ciljevi:

I. Očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja

II. Prevencija i rano prepoznavanje problema mentalnog zdravlja

III. Povećanje dostupnosti učinkovitih psihosocijalnih intervencija uz poštivanje ljudskih prava

IV. Zaštita mentalnog zdravlja u zajednici.

Provedba mjera ovog Provedbenog programa doprinijeti će ispunjenju cilja Očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja i to za dobno specifičnu ranjivu populaciju kao što su djeca i adolescenti.

Ovim Provedbenim programom, Ministarstvo zdravstva želi potaknuti daljnji razvoj dječje i adolescentne psihijatrije i osigurati uravnoteženu mrežu bolničke zdravstvene zaštite kroz koju bi se djeci i mladima pružila ravnomjerno dostupna bolnička skrb pružena u primjerenim uvjetima.

Cilj ovog Provedbenog programa je osiguravanje učinkovitijeg modela bolničke zdravstvene skrbi u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj.

3.UVOD

Ministarstvo zdravstva je u svom mandatu 2020.-2024. godine definiralo svoj/u:

a) Djelokrug

Ministarstvo zdravstva obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: sustav zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; praćenje i unapređivanje zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba stanovništva, zaštitu stanovništva od zaraznih i nezaraznih bolesti, neionizirajućih zračenja; zaštitu od buke; zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane u skladu s posebnim propisom o hrani; predmete opće uporabe; ograničavanje uporabe duhana i srodnih proizvoda; kemikalije; biocidne proizvode; vodu za ljudsku potrošnju; područje genetski modificiranih organizama; proizvodnju, promet i potrošnju droga, psihotropnih tvari i prekursora; odobravanje provođenja kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, donacije lijekova i medicinskih proizvoda zdravstvenim ustanovama; odobravanje donacija robe, radova, usluga i financijskih sredstava u zdravstvu; korištenje zdravstvenih potencijala;

investiranje u zdravstvu; osnivanje zdravstvenih ustanova i privatne prakse te trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti; zdravstvene usluge u turizmu; organiziranje stručnih ispita zdravstvenih radnika te njihovo specijalističko usavršavanje; priznavanje naziva primarijusa; dodjelu naziva zdravstvenim ustanovama: referentni centar, klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar; upravni nadzor nad radom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga Crvenog križa, komora i drugih pravnih osoba u zdravstvu s javnim ovlastima; zdravstveno-inspekcijski nadzor nad radom zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika, privatnom praksom te trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti: inspekcijski nadzor nad ispitivanjem, izradom, prometom, posredovanjem, provjerom kakvoće lijekova, ispitivanih lijekova, djelatnih i pomoćnih tvari te oglašavanjem o lijeku te nadzor nad proizvodnjom, prometom, ocjenom sukladnosti medicinskog proizvoda te oglašavanjem o medicinskom proizvodu i vigilancijom medicinskih proizvoda; nadzor nad provođenjem odobrenih kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, inspekcijski nadzor u području biomedicine i biovigilanciju; provođenje postupka akreditacije nositelja zdravstvene djelatnosti; provođenje postupka provjere uspostavljenosti standarda kvalitete; provođenje postupka procjene zdravstvenih tehnologija; vođenje baze podataka procijenjenih zdravstvenih tehnologija; uspostavljanje sustava za procjenu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija; suradnju s pravnim i fizičkim osobama na području procjene zdravstvenih tehnologija; ostvarivanje međunarodne suradnje na području procjene zdravstvenih tehnologija; vođenje registra danih akreditacija nositelja zdravstvene djelatnosti te osiguravanje baze podataka vezano uz akreditiranje, unapređivanje kvalitete zdravstvene zaštite, edukaciju i procjenjivanje medicinskih tehnologija; organiziranje edukacije na području osiguranja, unapređenja i promicanja kvalitete zdravstvene zaštite te procjene zdravstvenih tehnologija; nadziranje standarda zdravstvenih osiguranja; obavljanje i drugih poslova na području osiguranja, unapređenja, promicanja i praćenja kvalitete zdravstvene zaštite; planiranje strateškog razvoja te primjenu standarda kvalitete i sigurnosti ljudskih presadaka (organi, tkiva i stanice) i krvnih pripravaka u svrhu osiguranja visoke razine zaštite zdravlja u području biomedicine i transplantacije; upravljanje; koordiniranje sustava zdravstva u većim incidentnim/kriznim situacijama.

b) Vizija

Zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj će unaprijediti kvalitetu života i stvoriti uvjete za gospodarski rast kroz očuvanje i unapređenje zdravlja svakog pojedinca i cijele populacije. Poštujući činjenicu da na zdravlje utječe veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, zdravstveni sustav ojačat će svoj kapacitet za suradnju s drugim sektorima i unaprijediti vlastiti kapacitet za preoblikovanje kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i potrebe stanovništva. Zdravstveni sustav Republike Hrvatske će na djelotvoran i racionalan način provoditi mjere zaštite i unapređenja zdravlja te liječenja i rehabilitacije bolesnika pri čemu će se uvijek voditi znanstveno utemeljenim spoznajama. Sustav će bolesnicima dati središnju i aktivnu ulogu, a temeljit će se na visokim etičkim i moralnim normama.

c) Misija

Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, uključujući kao posebnu skupinu radno sposobnu populaciju kroz zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti i profesionalnih bolesti vezanih uz rad, sprečavanje bolesti, ozljeda na radu te liječenje i rehabilitaciju bolesnih.

d) Opći cilj : zaštita, unapređenje i očuvanje zdravlja

e) Posebne ciljeve:

 Dostupnija zdravstvena zaštita

 Razvijen sustav kvalitete zdravstvene zaštite

 Zaštita javnozdravstvenog interesa

 Učinkovitije upravljanje financijskim resursima u zdravstvu

f) Organizacijska struktura  

U sastavu Ministarstva ustrojavaju se:

1. Kabinet ministra

2. Glavno tajništvo

3. Uprava za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu

4. Uprava za bolničku zdravstvenu zaštitu, transplantaciju, biomedicinu i kvalitetu zdravstvene zaštite

5. Uprava za financijske poslove i javnu nabavu

6. Uprava za e-Zdravstvo

7. Uprava za pravne poslove u zdravstvu

8. Samostalni sektor za fondove Europske unije i međunarodne projekte u zdravstvu

9. Samostalni sektor za inspekcije u zdravstvu

10. Samostalni sektor za europske poslove i međunarodnu suradnju u zdravstvu

11. Samostalna služba za unutarnju reviziju.

4. OPIS IZAZOVA I RAZVOJNIH POTREBA KOJI ĆE SE ADRESIRATI PROVEDBOM PROGRAMA

Zdravlje je najveće bogatstvo za građane i društvo, a bez mentalnog nema ni općeg zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu SZO) opisuje mentalno zdravlje kao „stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno, te pridonositi svojoj zajednici“. Na mentalno zdravlje mogu utjecati mnogi čimbenici uključujući biološke, psihološke i socijalne čimbenike. Smetnje mentalnog zdravlja obuhvaćaju mentalne probleme i oštećeno funkcioniranje povezano s stresom, simptomima ili klinički izraženim poremećajima, kao što su primjerice shizofrenija ili depresija.

Razlozi potrebe pojačane bolničke skrbi za mentalno zdravlje i osoba s mentalnim poremećajima, od činjenice da se radi o najzastupljenijoj skupini poremećaja koji teško narušavaju kvalitetu života osobe i njezine obitelji do činjenice da su troškovi liječenja i opterećenja zdravstvenog sustava EU veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno. U jednoj godini više od 10% stanovništva boluje od mentalnog poremećaja, a barem jednom tijekom života oboli svaki četvrti stanovnik Europske unije.

Zaštita mentalnog zdravlja u Europi temelji se na zajedničkim vrijednostima i načelima uključujući univerzalnost, solidarnost, dostupnost i učinkovitost, te visoku kakvoću i sigurnost zdravstvene zaštite. Pružanje usluga preusmjerava se s velikih institucija na usluge koje se mogu pružiti u lokalnoj zajednici. Veliku pozornost treba obratiti kvaliteti i ujednačenosti zaštite, posebice u primjeni novih mjera, usluga ili tehnologija, u svrhu izbjegavanja etičkih problema, podizanja razine povjerenja i zadovoljstva građana, te izbjegavanja nepovoljnog omjera troška i učinkovitosti.  

S obzirom da se temelj za dobro mentalno zdravlje u najvećoj mjeri oblikuje u prvim godinama života, unapređenje mentalnog zdravlja djece i mladih ulaganje je u budućnost. Nažalost, dječja i adolescentna dob jest i razdoblje života kada se javlja većina poremećaja mentalnog zdravlja.

Dječja i adolescentna psihijatrija kao temeljna djelatnost za tretman mentalnih poremećaja djece i mladih nedovoljno je i neujednačeno regionalno razvijena.  Odvojena je od psihijatrije za odrasle u samostalnu specijalizaciju 2011. godine, no organizacijski još uvijek nije samostalna u brojnim ustanovama. Prostorni uvjeti su u pojedinim ustanovama neadekvatni. Postojeći dječji i adolescentni psihijatri su općenito gledano zadovoljavajuće educirani, no njihov je broj i dalje daleko manji od potreba, posebice u sredinama udaljenim od većih gradova. Nedostatak specijalista/užih specijalista  smanjuje dostupnost liječenja mladim osobama s mentalnim poremećajima, jer je dostupnost neravnomjerna između regija.

Demografski podaci

U Republici Hrvatskoj je, prema posljednjem popisu iz 2021. godine, 3.888.529 stanovnika, od čega 743.556 (19,1%) u dobi 0-19 godina (361.385 ženskog i 382.171 muškog spola), a 868.638 (22,3%) starije od 65 godina. Prirodni prirast je negativan tijekom duljeg vremenskog razdoblja i iznosi –4,0 na 1.000 stanovnika u 2015. godini. Stopa prirodnog prirasta u 2017. godini bila je negativna i iznosila je -4,1. Populacijski pomak prema starijim dobnim skupinama uočava se u svim europskim zemljama i prema ovom pokazatelju Republika Hrvatska je u prosjeku Europske unije. Teritorijalno je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb koji se međusobno značajno razlikuju po broju stanovnika.

Broj stanovnika po spolu i županijama prikazan je u Tablici 1. uz izdvojene dobne skupine 0-19 i ≥65 godina. Prema navedenim podacima uočljivo je da proporcionalno najmanje stanovnika u skupini 0-19 godina ima Primorsko-goranska, a najviše Međimurska županija (masni tisak u tablici). U apsolutnim brojkama, za istu dobnu skupinu, najviše stanovnika je u Gradu Zagrebu (152.094), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (7.302).

Tablica 1. Broj stanovnika po spolu i županijama, uz izdvojene dobne skupine 0-19 i ≥65 godina

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2021)

Tijekom 2020. godine pandemija bolesti COVID -19 zahvatila je cijeli svijet te izazvala povećan strah i zabrinutosti u cijelom svijetu, a posebno među određenim skupinama poput djece i mladih. Iz tog razloga briga za mentalno zdravlja postaje prioritet u cijelome svijetu i prioritetno područje djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije.

Hrvatska je uz pandemiju u 2020. godini bila izložena i razornim potresima u Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj županiji, Zagrebačkoj županiji i Karlovačkoj županiji koji imaju dodatni utjecaj na mentalno zdravlje u smislu pojavnosti akutnog stresnog poremećaja djece i mladih.

Razvojne potrebe koje će se adresirati provedbom ovog programa su osiguranje dovoljnog broja stručnjaka / specijalista dječje i adolescentne psihijatrije i njihova dostupnost na regionalnoj razini te osiguranje adekvatnih prostornih uvjeta za liječenje djece i adolescenata u bolničkim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

5. OPIS MJERA

Mjere ovog Provedbenog programa temelje se na sljedećim načelima:

 teritorijalne, vremenske i ekonomske pristupačnosti

 pravičnosti i jednakosti pri korištenju zdravstvenih usluga

 učinkovitosti zdravstva

 poboljšanja kvalitete medicinskog rada

 sigurnosti pacijenata i zdravstvenih radnika

 solidarnosti.

1. Mjere:

Osigurati dovoljan broj  doktora medicine specijalista dječje i adolescentne psihijatrije / užih specijalista dječje i adolescentne psihijatrije/specijalizanata za liječenje mentalnih poremećaja djece i mladih u bolnicama

Od 2011. godine specijalizacija dječje i adolescentne psihijatrije odvojena je od specijalizacije psihijatrije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2023. godinu, broj užih specijalista i specijalista dječje i adolescentne psihijatrije je 54, a broj specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije je 18.

Posebno zabrinjava činjenica da nema dječjeg psihijatra u sljedećim županijama: Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska. Neke međunarodne smjernice preporučuju 80 – 120 specijalista/10 ⁶ djece, što bi za Hrvatsku iznosilo ukupno 68 - 102 specijalista.

Provedbom ove mjere/plana povećanja broja dječjih i adolescentnih psihijatara na 1000 djece školske i adolescentne dobi prema potrebama regionalnih ustanova i županija postigla bi se ujednačena dostupnost zdravstvene bolničke zaštite, prema suvremenim demografskim pokazateljima. Nadalje,   ugovorile bi se postelje i stolci u djelatnosti dječje i adolescentne psihijatrije, za akutno i kronično stacionarno liječenje te dnevnu bolnicu.

2. Poboljšati prostorne uvjete liječenja djece i adolescenata s mentalnim poremećajima u bolničkim zdravstvenim ustanovama

Bolničko psihijatrijsko liječenje djece i mladih (do navršene 18. godine života) provode Kliničkim bolničkim centrima Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, Klinika za dječje bolesti Zagreb i Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež. R eferentni centar za dječju i adolescentnu psihijatriju Ministarstva zdravstva nalazi se pri Kliničkom bolničkom centru Zagreb.

Prijem hitnih bolesnika provodi se u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež, Kliničkom bolničkom centru Rijeka i Kliničkom bolničkom centru Osijek.  Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež koja ima samo tzv. zatvoreni odjel (odjel s primjenom mjera odvajanja i ograničavanja), pa su djeci koja trebaju hitni prijem, ali ne i primjenu navedenih mjera (tzv. otvoreni odjel) narušena prava. K tome, Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež ima ograničene dijagnostičke mogućnosti što značajno utječe na kvalitetu liječenja, a za neku djecu znači i liječenje udaljenije od 500 km od mjesta stanovanja. U Republici Hrvatskoj ne postoji ustanova primjerena prisilnom psihijatrijskom smještaju maloljetnika.

Provedbom ove mjere/poboljšanjem prostornih uvjeta liječenja djece i adolescenata s mentalnim poremećajima ugovorit će se hitne bolničke ambulante za dječju i adolescentnu psihijatriju na regionalnoj razini.

Također, Odlukom Vlade Republike Hrvatske u 2023. podupire se uspostava dječje i adolescentne psihijatrije i forenzičke dječje i adolescentne psihijatrije u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr. Ivan Barbot“ Popovača te se osiguravaju sredstava u Državnom proračunu za realizaciju projekta adaptacije i opremanja bolničkih kapaciteta u iznosu od oko  5.500.000,00 eura. Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“ Popovača time postaje bolnička ustanova na nacionalnom nivou za prisilni smještaj i liječenje neubrojivih maloljetnih osoba u koju se isti upućuju temeljem rješenja nadležnog suda, a prema donesenom Pravilniku o listi psihijatrijskih ustanova koje ispunjavaju uvjete za smještaj i liječenje djece odvojeno od punoljetnih osoba. Navedena zdravstvena ustanova također će biti i za  liječenje kronično oboljelih pacijenata dječje dobi.

Prilog 1.

Prilog 1. Provedbeni program razvoja dječje i adolescentne psihijatrije u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti/skrbi u Republici Hrvatskoj nalazi se u rubrici: Dokumenti