I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovom Uredbom uređuju se kriteriji za utvrđivanje ekološkog rizika stranih vrsta, način izrade te sadržaj, elementi, načela i metodologija koja se treba primijeniti u procjeni rizika invazivnosti stranih vrsta, sadržaj zaključka procjene rizika invazivnosti stranih vrsta te način pribavljanja mišljenja javnosti u postupku procjene rizika, pri utvrđivanju akata planiranja za upravljanje stranim i invazivnim stranim vrstama, u slučaju namjere korištenja invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Republici Hrvatskoj i korištenja invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji.  

(2) Pojmovi u smislu ove Uredbe imaju jednako značenje kao pojmovi definirani Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine, br. 15/2018 i 14/2019) (u daljnjem tekstu: Zakon).

(3) Izrazi koji se koriste u ovoj Uredbi, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

Ovom Uredbom osigurava se provedba članaka 8., 9., 10., 11., 12. i 26. Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta.

II. PROCJENA EKOLOŠKOG RIZIKA STRANIH VRSTA

Članak 3.

(1) Procjenu ekološkog rizika strane vrste izrađuje unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za stručno-analitičke poslove zaštite prirode (u daljnjem tekstu: stručno tijelo) u svrhu:

1. izdavanja dopuštenja za stavljanje na tržište Republike Hrvatske, uzgoj u kontroliranim uvjetima i/ili uvođenje u prirodu strane vrste

2. izrade te ažuriranja bijele liste

3. ostalih potreba Ministarstva.

(2) Procjena ekološkog rizika strane vrste obuhvaća cjelokupan teritorij Republike Hrvatske, uključujući kopneni prostor i more.

Članak 4.

(1) Metodologija izrade procjene ekološkog rizika strane vrste sastoji se od prikupljanja dostupnih znanstvenih i stručnih podataka i/ili informacija o stranoj vrsti za koju se izrađuje procjena te od procjene ekološkog rizika na temelju prikupljenih informacija.

(2) Za izradu procjene ekološkog rizika strane vrste uzima se u obzir područje prirodne rasprostranjenosti, ekoklimatsku nišu, stanište, podatke o biologiji i o invazivnosti vrste.

(3) Prema potrebi i stručnoj procjeni moguće je izraditi procjenu ekološkog rizika stranih vrsta za višu taksonomsku skupinu (primarno za rod) umjesto za vrstu.

(4) Procjena ekološkog rizika strane vrste temelji se na najpouzdanijim dostupnim informacijama koje se podupiru upućivanjem na znanstvene i stručne publikacije te druge relevantne izvore.

(5) U slučaju nedostatka dijela informacija o stranoj vrsti, procjena ekološkog rizika strane vrste dovršava se na način da pojedina pitanja ostaju neodgovorena, odnosno označena kao nepoznato, uzimajući u obzir princip predostrožnosti.

(6) Procjena ekološkog rizika strane vrste revidira se po potrebi i/ili u slučaju novih saznanja relevantnih za stranu vrstu za koju je procjena izrađena.

Članak 5.

(1) Procjena ekološkog rizika strane vrste sadrži rezultat u kojem se utvrđuje postoji li ekološki rizik strane vrste.

(2) Ekološki rizik strane vrste ne može se isključiti ako strana vrsta na teritoriju ili dijelu teritorija Republike Hrvatske u trenutačnim uvjetima i predvidivim uvjetima klimatskih promjena može imati štetan učinak na bioraznolikost ili povezane usluge ekosustava, te se u slučaju iz članka 3. stavka 1. točke 1. ove Uredbe, a temeljem članka 13. stavka 5., članka 15. stavka 5. i članka 18. stavka 6. Zakona stranka obavještava o mogućnosti pokretanja procjene rizika invazivnosti strane vrste.

(3) Ekološki rizik strane vrste može se isključiti ako strana vrsta na teritoriju ili dijelu teritorija Republike Hrvatske u trenutačnim uvjetima i predvidivim uvjetima klimatskih promjena nema štetan učinak na bioraznolikost ili povezane usluge ekosustava.

III. PROCJENA RIZIKA INVAZIVNOSTI STRANIH VRSTA

Članak 6.

(1) Procjenu rizika  invazivnosti strane vrste izrađuje stručno tijelo sukladno članku 20. Zakona.

(2) P rocjena rizika invazivnosti izrađuje se za potrebe iz članka 20. Zakona, za uvrštenje invazivnih stranih vrsta na crnu listu i za ostale potrebe Ministarstva.

Članak 7.

Prijedlog za pokretanje izrade procjene rizika invazivnosti strane vrste sukladno članku 20. Zakona podnosi se Ministarstvu, a sadrži:

a. za pravnu osobu: naziv i sjedište pravne osobe, osobni identifikacijski broj (OIB), ime i prezime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte

b. za fizičku osobu i fizičku osobu - obrtnika, odnosno osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost: ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište obrta, odnosno samostalne djelatnosti, broj telefona i adresu elektroničke pošte

c. znanstveni naziv strane vrste

d. opis svrhe podnošenja prijedloga.

Članak 8.

(1) Procjena rizika invazivnosti strane vrste može se temeljiti na bilo kojem protokolu ili metodi koja se upotrebljava unutar znanstvene zajednice u području bioloških invazija, pod uvjetom da protokol ili metoda sadrži sljedeće zajedničke elemente:

1. taksonomska pripadnost vrste

2. opis trenutačne rasprostranjenosti vrste

3.  putovi unošenja i širenja

4. obrasci širenja i njihova dinamika

5. opis štetnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo.

(2) Procjena rizika invazivnosti strane vrste temelji se na najpouzdanijim dostupnim informacijama koje se podupiru upućivanjem na znanstvene i stručne publikacije te druge relevantne izvore.

(3) Procjena rizika invazivnosti strane vrste obuhvaća cjelokupan teritorij Republike Hrvatske, uključujući kopneni prostor i more.

(4) Prema potrebi i stručnoj procjeni moguće je izraditi procjenu rizika invazivnosti strane vrste za višu taksonomsku skupinu umjesto za vrstu.

(5) U slučaju nedostatka dijela informacija o stranoj vrsti, procjena rizika invazivnosti strane vrste dovršava se na način da pojedina pitanja ostaju neodgovorena, odnosno označena kao nepoznato, uzimajući u obzir princip predostrožnosti.

Članak 9.

(1) Procjena rizika invazivnosti strane vrste sadrži zaključak u kojem se navodi razina rizika sukladno korištenom protokolu  i stupanj nesigurnosti / pouzdanosti.

(2) Zaključak procjene rizika invazivnosti strane vrste uključuje opisni sažetak sa svim podacima potrebnim za donošenje zaključka.

(3) Upotrebom metode ili protokola omogućava se dovršavanje procjene rizika invazivnosti strane vrste i ako su informacije o vrsti nedostatne.

IV. PRIBAVLJANJE MIŠLJENJA JAVNOSTI

Članak 10.

Mišljenje javnosti pribavlja se u postupku:

1. procjene rizika invazivnosti strane vrste

2. utvrđivanja akata planiranja za upravljanje stranim i invazivnim stranim vrstama

3. izdavanja dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda

4. izdavanja dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji sukladno članku 8. stavku 1. i članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta.

Članak 11.

Postupak pribavljanja mišljenja javnosti započinje objavom na mrežnoj stranici Ministarstva odnosno na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću :

1. procjene rizika invazivnosti strane vrste, informacije o provedbi savjetovanja s javnošću o procjeni rizika invazivnosti strane vrste, kao i obrasca sudjelovanja u savjetovanju (u slučaju iz članka 10. točke 1. ove Uredbe)

2. konačnog nacrta akta planiranja (u slučaju iz članka 10. točke 2. ove Uredbe)

3. urednog zahtjeva (u slučaju iz članka 10. točaka 3. i 4. ove Uredbe).

Članak 12.

(1) Tijekom postupka pribavljanja mišljenja javnosti Ministarstvo prikuplja pisana mišljenja, primjedbe i prijedloge koji se dostavljaju elektroničkim ili drugim putem.

(2) Rok za dostavu mišljenja, primjedbi i prijedloga u postupku iz članka 10. točaka 1. i 2. ove Uredbe je 30 dana.

(3) Rok za dostavu mišljenja, primjedbi i prijedloga u postupku iz članka 10. točaka 3. i 4. ove Uredbe je 15 dana.

(4) U postupku pribavljanja mišljenja javnosti, Ministarstvo objavljuje izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima na mrežnoj stranici Ministarstva odnosno na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanja s javnošću.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 13.

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uredbom (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (dalje: Uredba (EU) br. 1143/2014) propisana su postupanja za sprječavanje, svođenje na najmanju moguću mjeru i ublažavanje štetnih utjecaja namjernog i nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi i gospodarstvo u Europskoj uniji.

Uz određivanje mjera prevencije unosa, ranog otkrivanja i brzog iskorjenjivanja te upravljanja invazivnim stranim vrstama u Europskoj uniji, temeljem Uredbe se donosi i ažurira popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji, tzv. Unijin popis. Vrste s Unijina popisa zabranjeno je prevoziti u, iz ili unutar Europske unije, stavljati na tržište, držati, uzgajati i puštati u okoliš.

Temeljem članka 21. stavka 6. Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine br. 15/2018 i l4/20l9) (dalje: Zakon), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (dalje: Ministarstvo) predlaže Uredbu o procjeni ekološkog rizika i rizika invazivnosti stranih vrsta kojom se propisuje način utvrđivanja ekološkog rizika strane vrste, kao i način izrade procjene rizika invazivnosti strane vrste.

Zakonom je zabranjeno stavljanje stranih vrsta na tržište Republike Hrvatske, uzgoj stranih vrsta u kontroliranim uvjetima te njihovo uvođenje u prirodu i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju. Iznimno su moguća odstupanja od zabrane ako se u postupku procjene ekološkog rizika utvrdi da strana vrsta ne predstavlja ekološki rizik za bioraznolikost i usluge ekosustava te ne ugrožava zdravlje ljudi i gospodarstvo. Procjena ekološkoga rizika strane vrste je preliminarni pregled dostupnih podataka o stranoj vrsti i utvrđivanje njenih potencijalnih negativnih utjecaja. Izrađuje se za potrebe izdavanja dopuštenja sukladno člancima 12., 14. i 17. Zakona te za druge potrebe (npr. izrada i ažuriranje bijele liste stranih vrsta za čije stavljanje na tržište, uzgoj ili uvođenje u prirodu nije potrebno prethodno ishoditi dopuštenje).

Ako se tijekom postupka ishođenja dopuštenja za stavljanje na tržište/uvođenje u prirodu/uzgoj u kontroliranim uvjetima utvrdi da se ekološki rizik strane vrste ne može isključiti, podnositelj zahtjeva može sukladno članku 20. Zakona od Ministarstva zatražiti izradu procjene rizika invazivnosti strane vrste. Procjena rizika invazivnosti strane vrste je sveobuhvatnija znanstveno - stručna analiza kojom se utvrđuju, analiziraju i vrednuju mogući štetni utjecaji i posljedice utjecaja određene strane vrste na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi, uzimajući u obzir i mogući štetni utjecaj na gospodarstvo kao pogoršavajući čimbenik, procjenjuje rizik stavljanja strane vrste na tržište i/ili uvođenja u prirodu i/ili uzgoja u kontroliranim uvjetima, te se u skladu s tom procjenom i zaključkom o mogućem utjecaju određuju potrebne mjere, nadzor i upravljanje rizikom.

Procjena rizika invazivnosti strane vrste može se temeljiti na bilo kojem protokolu ili metodi koji sadrži sljedeće zajedničke elemente: taksonomska pripadnost vrste (znanstveni naziv vrste, sinonimi i relevantne bilješke o taksonomskoj složenosti ako je to potrebno), opis trenutačne rasprostranjenosti vrste (poznato područje rasprostranjenosti, uključujući prirodno područje i ono u koje je vrsta unesena), putovi unošenja i širenja (mogući putovi namjernog i nenamjernog unošenja i širenja vrste), obrasci širenja i njihova dinamika (sposobnost širenja vrste prirodnim putem i/ili ljudskom intervencijom s obzirom na biološka i ekološka obilježja vrste), opis štetnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Sadrži i zaključak u kojem se navodi razina rizika sukladno korištenom protokolu (npr. niski, srednji ili visoki rizik invazivnosti) i stupanj nesigurnosti / pouzdanosti (npr. niski, srednji ili visoki stupanj nesigurnosti / pouzdanosti). Zaključak uključuje opisni sažetak sa svim podacima potrebnim za donošenje zaključka (unos vrste, uspostava populacije, širenje vrste, utjecaj vrste).

Stručno tijelo Ministarstva izrađuje procjene ekološkog rizika i procjene rizika invazivnosti stranih vrsta.

Osim navedenog, Uredbom se propisuje način pribavljanja mišljenja javnosti u postupku procjene rizika invazivnosti strane vrste, pri rješavanju upravnog postupka za korištenje invazivnih stranih vrsta s crne liste i Unijina popisa te pri utvrđivanju akata planiranja stranim vrstama iz članka 23. Zakona.

Sukladno članku 10. stavku 8. Zakona u postupku izdavanja dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj (crna lista) u svrhu istraživanja i proizvodnje medicinskih proizvoda, kao i u postupku izdavanja dopuštenja za korištenje invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji sukladno članku 8. stavku 1. i članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1143/2014 (temeljem članka 26. stavka 12. i članka 28. stavka 11. Zakona), Ministarstvo pribavlja mišljenje javnosti o podnesenom zahtjevu. Nabrojani upravni postupci administrativno su zahtjevni budući da se radi o korištenju invazivnih stranih vrsta i potrebno je sagledati niz parametara koji bi mogli negativno utjecati na bioraznolikost, usluge ekosustava i/ili zdravlje ljudi. Zbog navedenog, dio upravnog postupka koji se odnosi na pribavljanje mišljenja javnosti traje 15 dana.

O provedenoj procjeni rizika invazivnosti strane vrste Ministarstvo provodi savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koje traje 30 dana. Aktima planiranja iz članka 23. Zakona propisuju se aktivnosti sprječavanja širenja i/ili iskorjenjivanja stranih i invazivnih stranih vrsta te se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtima planova provodi 30 dana.