2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Zbog potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije potrebno je usklađivanje odredbi postojećeg Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19), s odredbama nove dvije Direktive.

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Obrazloženje:

Nenormativna rješenja nisu moguća obzirom da se odredbe koje se prenose odnose na propisivanje obveza kao i prekršaja u slučaju da se obveze ne provedu, a to je moguće samo normativnim rješenjem. Cilj koji se želi postići ostvaruje se isključivo normativnim rješenjem.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Da

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Da

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Da

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Da

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Da

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Da

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Da

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Da

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Predloženi propis imat će gospodarski učinak na: makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz s obzirom na to da će funkcioniranje novog EU sustava trgovanja (ETS2) utjecati na povećanje cijene energenata i povećanje osobne potrošnje kućanstava, funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva obzirom da će subjekti koji su uključeni u EU ETS sve više financijskih sredstava izdvajati za kupovinu emisijskih jedinica kako bi pokrili svoje cjelokupne emisije stakleničkih plinova. Učinci na konkurentnost industrije ublažavati će se i dalje usmjerenijom besplatnom dodjelom emisijskih jedinica, posebice u onim sektorima koji imaju rizik od izmještanja proizvodnje u treće zemlje. Sve dok znatan broj država ne ostvaruju klimatske ambicije na istoj razini kao u EU, postoji rizik od izmještanja proizvodnje u treće zemlje. Do izmještanja dolazi kad zbog troškova povezanih s klimatskim politikama, poduzeća u određenim industrijskim sektorima ili podsektorima premještaju proizvodnju u druge zemlje ili kad se istovjetni proizvodi s nižom razinom emisija stakleničkih plinova zamjenjuju uvezenim proizvodima iz tih zemalja. Stoga je uveden poseban Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) – sustav određivanja cijena ugljika koji se primjenjuje na energetski intenzivne proizvode (željezo i čelik, rafinerije, cement, aluminij, vodik i gnojiva, električna energija) uvezene u EU kako bi se izbjeglo izmještanje EU proizvodnje u treće zemlje. Međutim, zbog pravila Svjetske trgovinske organizacije u navedenim sektorima se uvodi postupno smanjenje besplatnih emisijskih jedinica do 2034. kada će sve emisijske jedinice morati kupiti na tržištu .

Vezano za uvjete poslovanja na tržištu, opskrbljivači energentima za grijanje i hlađenje te prijevoz i malu industriju neće moći poslovati na tržištu ako neće imati dozvolu za obavljanje aktivnosti koje su predmet EU ETS2 sustava.

Od 2027. i operateri zrakoplova će morati kupovati cjelokupnu količinu emisijskih jedinica na tržištu jer više neće biti besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica a što će svakako utjecati na njihove poslovne aktivnosti i konkurentnost. Obveze brodarskih društava za predaju emisijskih jedinica uvodit će se postupno: 40% za verificirane emisije za 2024. godine, 70% za 2025. godine i 100% od 2026. godine nadalje.

Nadalje, kako bi osigurali svoju konkurentnost, subjekti uključeni u EU ETS morati će sve više i intenzivnije ulagati u nove zelene tehnologije za poslovne procese. Dio gospodarskih subjekata, imati će dodatni trošak u nabavi materijala, tehnologije i energije u koju će biti ugrađena cijena emisijskih jedinica.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Da

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Da

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Da

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Ove izmjene odnose se na određeni dio subjekata obuhvaćenih provođenjem važećeg Zakona. Slijedom navedenog, predloženi propis utječe na mali broj mikro i malih poduzetnika te većim dijelu na srednje i velike poduzetnike te trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, koji su već obuhvaćeni EU ETS-om (industrija, proizvodnja električne energije i zrakoplovstvo). Obuhvaćeni subjekti su upoznati s godišnjim ciklusom usklađivanja s EU ETS obvezama vezanih za praćenje, izvješćivanje, verifikaciju emisija i predaju emisijskih jedinica u Registar unije. Izmjene odredbi Zakona ne utječe na ove redovne aktivnosti. Međutim, kako se klimatska ambicija povećava, a besplatna dodjela emisijskih jedinica industriji i zrakoplovnom sektoru počinje se smanjivati, isti će sve više jedinica morati kupovati na tržištu, kako bi bili usklađeni s pravilima EU ETS-a. Štoviše, zbog cjelokupnog smanjenja ponude emisijskih jedinca na tržištu povećati će se i cijena emisijskih jedinica na tržištu (prosječna cijena u 2022. bila je 80,10 EUR/ tCO ₂ ).

Učinci na konkurentnost industrije ublažavaju se usmjerenijom besplatnom dodjelom emisijskih jedinica. Potreba za primjenom međusektorskog faktora korekcije kojim se smanjuje besplatna dodjela emisijskih jedinica za sve korisnike u većini je opcija ograničena. Mali emiteri, koji su i dalje obuhvaćeni područjem primjene EU ETS-a (iako nisu nužno MSP-ovi), mogu se izuzeti iz postojećeg EU ETS-a ako primjenjuju ekvivalentne mjere.

Situacija je izazovnija za nove sektore na koje se proširilo trgovanje emisijama. Što se tiče sektora pomorstva, regulirani subjekti, odnosno brodarska društva  već su upoznati s pravilima o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji emisija. Oni će postupno morati kupovati emisijske  jedinice na tržištu kako bi osigurali dovoljan broj emisijskih jedinica za pokrivanje/kompenzaciju svojih emisija stakleničkih plinova u Registru unije (standardizirana i informatizirana središnja baza podataka Europske komisije u kojoj se bilježe podaci o emisijskim jedinicama stakleničkih plinova država članica EU).

Regulirani subjekti u sektoru cestovnog prometa, zgradarstva i ostalih sektora, nemaju iskustva s trgovanjem emisijama niti njegovim praktičnim implikacijama. Obveze su stavljene na dobavljače goriva koji će imati dodatne administrativna opterećenja koji se odnose na posebnosti sustava trgovanja emisijama, poput ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova; otvaranje i vođenje računa u Registru unije, poštivanje pravila praćenja, izvješćivanja i verifikacije; te pravovremenu kupnju i predaju emisijskih jedinica u Registar unije u iznosu vlastitih emisija stakleničkih plinova.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Prijedlog zakona nema izravne učinke na tržišno natjecanje.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Učinak na adresate nije prepoznat obzirom na odredbe koje se donose ovim normativnim rješenjem.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Da

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Vidjeti obrazloženje pod točkom 5.3.20.

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Da

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Dok srednjoročne do dugoročne dobrobiti klimatskih politika EU-a jasno nadmašuju troškove zelene tranzicije, klimatske politike kratkoročno će uzrokovati dodatni pritisak na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. Povećanje cijene fosilnih goriva može nesrazmjerno utjecati na ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza koji veći dio svog dohotka troše na energiju i prijevoz, a koji u određenim regijama nemaju pristup alternativnim, cjenovno pristupačnim rješenjima u pogledu mobilnosti i prijevoza te kojima možda nedostaju financijske mogućnosti za ulaganje u smanjenje potrošnje fosilnih goriva. Uvođenje cijene ugljika u sektore zgrada i cestovnog prometa pratiti će djelotvorna socijalna nadoknada, osobito s obzirom na razine energetskog siromaštva.

U analizi koju je Europska komisija napravila za države članice, procijenjeni troškovi vezani uz energiju u Republici Hrvatskoj u 2015. pokazuju da je udio stanovništva u riziku od siromaštva koje ne može dovoljno grijati dom (19,1%) viši u odnosu na prosjek EU (18,2) te da 25,4% stanovništva je u riziku od siromaštva s nepodmirenim računima za komunalne usluge što je znatno više u odnosu na EU (14,9%). Stoga je i osnovan Socijalni fond za klimatsku politiku, upravo za ublažavanje socijalnih učinaka kako bi zelena tranzicija bila pravedna i uključiva i kako nitko ne bi bio zapostavljen. Od ukupnog iznosa navedenog Fonda, za Republiku Hrvatsk u će biti raspoloživo 1,4 milijarde EUR-a u periodu 2025. - 2032. za potporu mjerama i ulaganjima u povećanu energetsku učinkovitost zgrada, dekarbonizaciju grijanja i hlađenja zgrada, uključujući integraciju energije iz obnovljivih izvora, te odobravanje poboljšanog pristupa mobilnosti s nultom i niskom emisijom i prijevoz. Ove mjere i ulaganja prvenstveno će biti namijenjene ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima ili korisnicima prijevoza. Nadalje, i prihodi od dražbi iz trgovanja emisijama za sektore zgrada i cestovnog prometa te dodatne sektore moći će se upotrijebiti za rješavanje socijalnih učinaka trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa te dodatnim sektorima.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Prijedlog zakona nema izravne učinke na rad i tržište rada.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Učinak na adresate nije prepoznat obzirom na odredbe koje se donose ovim normativnim rješenjem.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Da

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Da

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Da

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Da

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Izmjenama Zakona se proširuje EU sustav trgovanja emisijama (EU ETS) u skladu s povećanim klimatskim ciljem smanjenja neto emisija za najmanje 55% do 2030., uzimajući u obzir potrebu za sudjelovanjem svih sektora u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se ostvario cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050., te ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. Navedeni klimatski ciljevi postali su pravno obvezujući za sve države članice donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 (Europski propis o klimi). EU ETS je tržišni mehanizam koji se temelji na principu ˝onečišćivač plaća˝ na način se za svaku tonu ispuštenog stakleničkog plina plaća jedna emisijska jedinica s ciljem poticanja smanjivanja emisija stakleničkih plinova. Energetski intenzivne industrije, sektor proizvodnje električne energije i zrakoplovni sektor prati emisije i verificiraju ih te u iznosu njihovih jedinica predaju jednaku količinu emisijskih jedinica u Registar unije.. Novim se pravilima na razini EU povećava ukupna ambicija za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. u sektorima obuhvaćenima EU ETS-om na 62 % u usporedbi s razinama iz 2005. godine.

Emisije CO ₂ iz pomorskog prometa čine oko 3 do 4 % emisija u EU, stoga kako bi se osiguralo da taj sektor razmjerno i pravedno doprinosi povećanim klimatskim ciljevima navedeni sektor se uključuje u EU ETS. Naime, u pomorskom prometu do sada nisu uspostavljene odgovarajuće mjere, ni na globalnoj razini ni na razini EU za postizanje potrebnog smanjenja emisija iz sektora pomorskog prometa u skladu s povećanom razinom klimatskih ambicija EU-a. Na razini EU, emisije ugljikova dioksida (CO ₂ ) s brodova iznad 5000 bruto tona koji putuju u ili iz luka unutar EGP-a se prate, izvješćuju i verificiraju od 2018. godine. Iako je utjecaj pomorskog prometa na klimu uglavnom posljedica njegovih emisija CO ₂ , emisije koje nisu CO ₂ čine znatan udio emisija iz brodova stoga će se za brodove od 2024. morati pratiti i emisije metana (CH ₄ ) i didušikova oksida (N ₂ O). Kako bi se istražio doprinos u ukupnim emisijama pomorskog sektora, od 2025. će i brodovi manji od 5 000 bruto tona, ali ne manji od 400 bruto tona, morati pratiti i izvješćivati o svojim emisijama te izvješća verificirati.

Zrakoplovstvo je odgovorno za 2 do 3 % globalnih emisija CO ₂ , dok je ukupni utjecaj zrakoplovstva na klimu barem dvostruko veći od njegovog utjecaja koji proizlazi samo iz emisija CO ₂ . Zrakoplovstvo je drugi po veličini izvor utjecaja na klimu u području prometa nakon cestovnog prometa. Eurocontrol ( European Organisation for the Safety of Air Navigation , međunarodna organizacija za zrakoplovstvo) je 2022. predvidio povećanje aktivnosti europskog zrakoplovstva od 44 % do 2050. u odnosu na 2019. Stoga su emisije CO ₂ iz zrakoplovstva uključene u EU ETS od 2012., te će se EU ETS nastaviti primjenjivati na letove unutar Europe (uključujući letove u Ujedinjenu Kraljevinu i Švicarsku), dok će se CORSIA (Shema kompenzacije i smanjenja ugljika u međunarodnom zrakoplovstvu) u razdoblju od 2022. do 2027. primjenjivati na letove izvan Europe, i to u treće zemlje i iz trećih zemalja koje sudjeluju u programu CORSIA. Kada globalne emisije iz zrakoplovstva u okviru kompenzacije CORSIA dosegnu razine iznad 85% razina iz 2019., europski zračni prijevoznici morat će kompenzirati svoj razmjerni udio ulaganjima u smanjenje emisija u zemljama koje sudjeluju u kompenzaciji CORSIA. Učinci zrakoplovstva na klimu koji nisu povezani s CO ₂ su jednako važni kao i sam utjecaj CO ₂ ., stoga će se od 2025. implementirati sustav praćenja, izvješćivanja i verifikacije emisija koje nisu CO ₂ .

Besplatne emisijske jedinice za zrakoplovni sektor postupno će se ukidati te će se od 2026. provoditi prodaja svih jedinica na dražbi. Do 31. prosinca 2030. rezervirat će se 20 milijuna emisijskih jedinica kako bi se operatore zrakoplova potaknulo na prelazak na održiva zrakoplovna goriva umjesto fosilnih goriva.

Uz prethodno navedene sektore, uspostavlja se novi, zaseban sustav trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i dodatne sektore (uglavnom mala industrija ) kako bi se osiguralo troškovno učinkovito smanjenje emisija u tim sektorima, koje je dosad bilo teško dekarbonizirati. Novi sustav primjenjivat će se od 2027. na distributere koji dobavljaju goriva za zgrade, cestovni promet i dodatne sektore krajnjim potrošačima. Uvedena je zaštitna mjera kojom će se, ako cijena nafte i plina bude iznimno visoka u razdoblju prije početka rada novog sustava, novi sustav  odgoditi do 2028.

Sektor zgradarstva je odgovoran za 36 % emisija stakleničkih plinova u EU i ima veliki troškovno učinkovit potencijal za smanjenje emisija. Više od polovice tih emisija već je obuhvaćeno postojećim EU ETS-om, posebice opskrba električnom energijom za korištenje u zgradama i većina emisija iz daljinskog grijanja. Međutim, mnogi se domovi još uvijek griju sustavima koji koriste čvrsta fosilna goriva poput ugljena i nafte. Što se tiče cestovnog prometa on čini petinu emisija stakleničkih plinova u EU odnosno 25% emisija u Hrvatskoj ali i ima značajan troškovno učinkovit potencijal smanjenja emisija. Tijekom 2022. u Hrvatskoj je bilo 2,5 milijuna registriranih vozila prosječne starosti 14,6 godina, a čak 67,7 % registriranih vozila staro je deset i više godina*. Stoga se ukupna količina emisija u novom sustavu trgovanja emisijama za sektor zgradarstva i cestovnog prometa do 2030. treba smanjiti za 43 % do 2030. u odnosu na razine iz 2005.

Sve prethodno navedene mjere u proširenju sustava trgovanja emisijskim jedinicama pridonosi samo poboljšanju energetske sigurnosti i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, već doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, smanjenju onečišćenja zraka i izbjegavanju štetnih učinaka na okoliš i za zdravlje ljudi.

* Centar za vozila Hrvatska

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Da

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Od 1. siječnja 2013. godine energetski intenzivna industrijska postrojenja, proizvođači električne energije te zrakoplovni sektor u Republici Hrvatskoj su uključeni u EU ETS, u okviru kojega navedeni subjekti prate emisije, izvješćuju o njima, verificiraju izvješća od strane akreditiranih verifikatora te vrše obvezu kupovine dijela emisijskih jedinica kako bi mogli izvršiti obvezu pokrivanja/kompenzacije ukupnih emisija stakleničkih plinova. odnosno predaje emisijskih jedinica u Registar unije. U RH je trenutno u postojećem EU sustav trgovanja uključeno 45 postrojenja i 3 operatora zrakoplova. Izmjenama i dopunama Zakona se postojeće obveze nastavljaju ali s većim zahtjevima za smanjenje emisija i dodatnim administrativnim opterećenjem, jer od 2026. nadalje, besplatna dodjela emisijskih jedinica za 20 % stacionarnih postrojenja s najvećim intenzitetom emisija u EU u okviru referentne vrijednosti za određeni proizvod, će biti uvjetovana izradom i provedbom planova za klimatsku neutralnost.

U postojeći EU ETS sustav ulazi 27 brodova  kojima je RH nadležna država članica i koji će pored dosadašnjih obveza praćenja, izvješćivanja i verifikacije izvješća o emisijama, imati i obvezu predaje emisijskih jedinica za emisije iz brodova od 5000 BT. . Nadalje, brodarska društva će od 2024. morati pratiti i emisije drugih stakleničkih plinova (metan i N ₂ O). Također, zakonom se propisuje od 2025. godine nove obveze praćenja i izvješćivanja o emisijama za 148 brodova većih veće od 400 a manje od 5000 bruto tona.

Uvođenje cijene ugljika utjecati će na cijenu goriva u pomorskom sektoru ali i ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zrakoplovnom sektoru utjecati će na trošak cijene karata krajnjih korisnika usluga navedenih prijevoznih sredstava.

Uvođenje cijene ugljika u sektore zgrada i cestovnog prometa dovesti će i do povećanja cijene fosilnih goriva te može utjecati na ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza koji veći dio svog dohotka troše na energiju i prijevoz, a koji u određenim regijama nemaju pristup alternativnim, cjenovno pristupačnim rješenjima u pogledu mobilnosti i prijevoza te kojima možda nedostaju financijske mogućnosti za ulaganje u smanjenje potrošnje fosilnih goriva.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Izmjena Zakona neće utjecati na zaštitu ljudskih prava.

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja su takva da neće imati izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava

Učinak na adresate nije prepoznat obzirom na odredbe koje se donose ovim normativnim rješenjem .

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

DA

Obrazloženje:

Uvođenje obveza praćenja, izvješćivanja i verifikacije godišnjih izvješća o emisija za dobavljače goriva (iz novih sektora: zgradarstvo, cestovni promet industrija koja nije u EU ETS-u) te brodarske kompanije, te otvaranje računa u Registru unije i trgovanje emisijskim jedinicama na tržištu  povećati će administrativne troškove provedbe.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje:

Izmjenama Zakona se neće utjecati na tržišnu konkurentnost i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU-a.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

DA

Obrazloženje:

Najveći učinak na financijske rezultate poslovanja imati će svi uključeni u EU ETS obzirom da će morati kupovati emisijske jedinice na tržištu i predavati ih u Registar unije kako bi pokrili svoje emisije.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

NE

Obrazloženje:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

DA

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

DA

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

NE

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

DA

8.9.

Provođenje SCM metodologije

DA

9.

PRILOZI

SCM Kalkulator

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja

Datum: 13. 10. 2023.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.