PRIJEDLOG UREDBE O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE
INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA
Zagreb, siječanj 2024.
Na temelju članka 11. stavka 5. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj: 155/23), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ___________ 2024. godine donijela
UREDBU O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA
I. OPĆA ODREDBA
Predmet Uredbe
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuju se metodološki koraci i sadržaj obrazaca koji se primjenjuju u postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa, opis poslova i kompetencija koordinatora i državnih službenika koji provode i primjenjujuinstrumente politike boljih propisa, opis poslova i kompetencija administratora za provedbu savjetovanja s javnošću te druga pitanja s tim u vezi.
II. PLANIRANJE ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
Izrada Obrasca zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Članak 2.
(1)Na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u upravnom području iz svog djelokruga, tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) planira izradu nacrta prijedloga zakona pri čemu izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti.
(2)U Obrascu zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka za svaki nacrt prijedloga zakona navodi se naziv nacrta prijedloga zakona, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), obrazloženje razloga te ciljevi koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona.
(3)U Obrascu zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj posebno navodi nazive nacrta prijedloga zakona za koje se ne provodi procjena učinaka propisa u skladu s odredbama zakona koji uređuje instrumente politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Zakon).
(4) Obrazloženje razloga iz stavka 2. ovoga članka sadrži sažeti i kratki prikaz analize ocjene postojećeg stanja u upravnom području koje je predmet nacrta prijedloga zakona te osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom radi rješavanja problema uočenih u tom upravnom području.
(5) Ciljevi iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju stanje koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona.
(6)Čelnik tijela stručnog nositelja ovjerava Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 1. ove Uredbe.
(8) Tijekom izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Smjernice).
(9)Smjernice iz stavka 8. ovoga članka sadrže upute za provedbu metodoloških koraka instrumenata politike boljih propisa, koje odlukom donosi čelnik Ureda za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), a objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda.
Izrada Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
Članak 3.
()U postupku planiranja zakonodavnih aktivnosti, stručni nositelj provodi savjetovanje za Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe i dostavlja ga Uredu u skladu s člankom 9. Zakona.
()Ured razmatra i može zatražiti doradu dostavljenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti u dijelu koji se odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti ako nedostaju podaci iz članka 2. ove Uredbe.
()Na temelju dostavljenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja izrađenih u skladu s člankom 2. ove Uredbe, Ured, u svojstvu stručnog predlagatelja, priprema Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske izradom Obrasca plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske.
()Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske iz stavka 3. ovoga članka sadrži naziv stručnog nositelja, naziv nacrta prijedloga zakona i tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade.
(5)Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske propisan je u Prilogu 2. ove Uredbe.
Provedba Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
Članak 4.
(1) Stručni nositelj pristupa izradi nacrta prijedloga zakona i provedbi procjene učinaka propisa vodeći računa o rokovima upućivanja nacrta prijedloga zakona u proceduru Vlade na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan).
(2) Stručni nositelj redovito obavještava Ured o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz stavka 1. ovoga članka.
Zakoni izvan Plana
Članak 5.
(1) Ako je potrebno tijekom godine donijeti zakon koji nije sadržan u Planu, stručni nositelj izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe, provodi savjetovanje i dostavlja ga Uredu u skladu s člankom 12. Zakona.
(2)Ured razmatra i može zatražiti doradu dostavljenog Obrasca zakonodavnih aktivnosti u dijelu koji se odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti ako nedostaju podaci iz članka 2. ove Uredbe.
(3)Ured uvrštava nacrt prijedloga zakona iz stavka 1. ovoga članka u Popis zakona izvan Plana.
(4) Popis zakona izvan Plana sadrži naziv stručnog nositelja, naziv nacrta prijedloga zakona i tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade.
(5)Obrazac Popisa zakona izvan Plana propisan je u Prilogu 3. ove Uredbe.
III. PROCJENA UČINAKA PROPISA
Metodologija procjene učinaka propisa
Članak 6.
(1)U postupku izrade nacrta prijedloga zakona, stručni nositelj provodi procjenu učinaka propisa navođenjem opisa problema i posebnog cilja nacrta prijedloga zakona u upravnom području.
(2) Za posebni cilj nacrta prijedloga zakona stručni nositelj utvrđuje učinke u područjima i adresatima nacrta prijedloga zakona u skladu s člankom 15. Zakona.
(3) Za utvrđene učinke i adresate nacrta prijedloga zakona iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj provodi analizu.
(4) O rezultatima analize iz stavka 3. ovoga članka, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim tijelima.
(5) Stručni nositelj donosi zaključak o posljedicama koje će proisteći provedbom zakona, na temelju provedenih aktivnosti iz ovoga članka.
(6)Provedbu aktivnosti iz ovoga članka, stručni nositelj iskazuje u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Obrazac iskaza) koji sadrži opće informacije o nacrtu prijedloga zakona, utvrđeni problem i posebni cilj nacrta prijedloga zakona, utvrđene učinke i adresate nacrta prijedloga zakona, njihovu analizu, rezultate provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima te zaključak o posljedicama koje će proisteći provedbom zakona.
(7) Tijekom izrade Obrasca iskaza iz stavka 6. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica.
(8)Obrazac iskaza iz stavka 6. ovoga članka propisan je u Prilogu 4. ove Uredbe.
Utvrđivanje problema u upravnom području i posebnog cilja nacrta prijedloga zakona
Članak 7.
(a)Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja utvrđuje problem u upravnom području i jedan ili više posebnih ciljeva nacrta prijedloga zakona.
(b)Problem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju analize dostupnih podataka koja predstavlja postojeće stanje u upravnom području.
(c)Analiza iz stavka 2. ovoga članka uključuje razmatranje uzroka koji doprinose pojavi problema, razmjere problema i njegovih posljedica na područja učinaka i adresate iz članka 15. Zakona.
(d)Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka predstavlja očekivano stanje u upravnom području nacrta prijedloga zakona koje se želi postići ostvarenjem rezultata provedbe nacrta prijedloga zakona.
(e)Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju.
(6)Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka može doprinositi ostvarenju ciljeva definiranih u programu Vlade ili u srednjoročnim aktima strateškog planiranja.
(7)Stručni nositelj, radi ostvarivanja posebnog cilja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje svrhu propisa kao opis odgovarajućeg rješenja za utvrđeni problem pri čemu razmatra druga moguća normativna i nenormativna rješenja.
(8)Nenormativna rješenja iz stavka 7. ovoga članka predstavljaju rješenja koja ne zahtijevaju izradu propisa, a kojima se može ostvariti posebni cilj.
Utvrđivanje učinaka i adresata za posebni cilj nacrta prijedloga zakona
Članak 8.
(1)Za svaki posebni cilj nacrta prijedloga zakona stručni nositelj utvrđuje učinke koje će nacrt prijedloga zakona imati na područja gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava na temelju kriterija iz članaka 9. do 12. ove Uredbei na adresate nacrta prijedloga zakona iz članka 13. ove Uredbe.
(2)Kada stručni nositelj za svaki posebni cilj utvrdi više učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona, odabire prioritete i za njih provodi analizu.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području gospodarstva
Članak 9.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području gospodarstva koje uključuje makroekonomsko okruženje, konkurentnost gospodarstva, funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje, tržište rada i mirovinski sustav, istraživanje i razvoj te zaštitu potrošača.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
-makroekonomskog okruženja koji uključuje potrošnju kućanstava, kapitalne investicije, državnu potrošnju i neto izvoz
-konkurentnosti gospodarstva koje uključuje poslovno okruženje za razvijanje novih proizvoda, usluga i naprednih tehnologija, razvoj infrastrukture za gospodarske aktivnosti, uklanjanje prepreka za razmjenu roba, usluga, rada i kapitala, kretanje cijena roba, usluga, rada i kapitala
-funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje koje uključuje dostupnost kapitala i financijskih instrumenata za adresate na tržištu, djelovanje na imovinska prava adresata, djelovanje na regulirane djelatnosti,strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru, odnosno gospodarstvu u cjelini, pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu, postojanje diskriminirajućeg uvjeta, osobito posebnog isključivog prava, uživanje povoljnijeg izvora financiranja ili pristup privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
-tržište rada i mirovinski sustav koje uključuje djelovanje na ponudu rada i zapošljavanje, otvaranje odnosno gubitak radnih mjesta, kretanje minimalne plaće i najniže mirovine, fleksibilnost uvjeta rada i mjesta rada, status prava iz kolektivnog ugovora i prava kolektivnog pregovaranja, financijska održivost mirovinskoga sustava, ostvarivanje prava na mirovinu
-istraživanje i razvoj koje uključuje osiguranje odgovarajućeg dinamičnog pravnog okvira za znanstveno i tehnološko istraživanje, osiguranje javnih i privatnih sredstava za podršku istraživanju i razvoju u pojedinom gospodarskom sektoru, poticanje suradnje znanstvene zajednice i poduzetnika, zaštita intelektualnog vlasništva, osiguranje etičkih standarda istraživanja i razvoja na korist čovječanstva
-zaštitu potrošača koje uključuje zaštitu ekonomskih interesa potrošača, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravnu zaštitu potrošača, informiranje i izobrazbu potrošača, udruživanje potrošača radi zaštite interesa, predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavanju pitanja od njihova interesa
-drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja
Članak 10.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja koji uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
-zaštite klime koje uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, djelovanje energetskog sektora na okoliš, poticanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energije, održivu opskrbu energijom, informiranje i edukaciju o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena
-kvalitetu zraka, vode i tla koje uključuje smanjenje emisija zagađivanja iz industrijskih zona, pročišćavanje otpadnih voda, smanjenje erozije tla i prekomjerne upotrebe kemikalija
-održivost prirodnih resursa koje uključuje odgovorno dugoročno upravljanje vodama, tlom, šumama, smanjenje prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa, očuvanje bioraznolikosti, zaštita ekosustava šuma, voda, mora, praćenje kvalitete zraka, osiguranje i održivost pitke vode
-korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije koje uključuje osiguranje pristupa izvorima energije za osnovne potrebe, poticanje korištenja energije sunca, vjetra, vode, geotermalne energije i biomase, dugoročno učinkovito korištenje ugljikovodika i rudnih kapaciteta, subvencije i poticaji za korištenje obnovljivih izvora energije i čistih tehnologija
-gospodarenje otpadom koje uključuje održivi sustav sakupljanja i razdvajanja otpada, poticanje prakse razdvajanja otpada na izvoru, razvijanje i provedba sustava za recikliranje otpada i njegovu ponovnu uporabu, sigurno zbrinjavanje otpada koji se ne može reciklirati
-drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području socijalne skrbi
Članak 11.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području socijalne skrbi koji uključuje procjenu učinaka na sustav socijalne skrbi, usluge socijalne skrbi, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama te demografski razvitak.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
-sustav socijalne skrbi koja uključuje pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupke za njihovo ostvarivanje
-socijalnu uključenost koja uključuje smanjenje broja osoba koje su na marginalizirani zbog društvenog statusa, pristup uslugama sustava socijalne skrbi i drugim sličnim uslugama, podrška za reintegraciju u društvo i stjecanje samostalnog života, promicanje integracije u društveni, ekonomski, kulturni i politički život
-zaštite socijalnih skupina koja uključuje pružanje usluga oblikovane prema osobama s invaliditetom, osiguranje individualnog pristupa prema potrebi osobe kod osmišljavanja usluga, podrške i aktivnosti, osiguranje usluga osobama starije životne dobi, dostupnost i prilagođenost obrazovnog sustava, prilagođenost javnih površina osobama s invaliditetom
-demografski razvitak koji uključuje poticanje nataliteta putem financijskih poticaja, dinamičan i fleksibilan pristup roditeljima u organizaciji privatnog i poslovnog života, osiguranje podrške roditeljstvu putem dostupnosti usluga iz sustava ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, poticanje dostupnosti pristupačnog i samostalnog stambenog prostora za mlade obitelji
-drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava
Članak 12.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
-procjene učinaka na ljudska prava u cjelini s ciljem uočavanja povrede ljudskih prava koja može proisteći provedbom zakona
-na jednaki tretman i prilike koje uključuje jednakost svih pred zakonom, ravnopravan pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi
-standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života koji uključuju poticanje prilagodbe mjesta rada, radnog vremena i uvjeta rada u odnosu na privatne i obiteljske obveze i interese pojedinca, poticanje prilagodbe radnog okoliša na dobrobit pojedinca, pravo na odmor i slobodno vrijeme radi očuvanja mentalnog i fizičkog zdravlja pojedinca
-suzbijanje diskriminacije koja uključuje uočavanje diskriminacije na temelju rase, spola, dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije, vjerske pripadnosti, etničke pripadnosti koja može proisteći provedbom zakona
-povredu privatnosti koja uključuje prikupljanje, dijeljenje i objavljivanje osobnih podataka pojedinca bez njegove dozvole
-zaštitu osobnih podataka koja uključuje prikupljanje osobnih podataka pojedinca bez njegovog znanja ili pristanka
-pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama koji uključuje ostvarivanje pravne zaštite i pristup sudu i drugih javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima, ostvarivanje međunarodne zaštite i privremene zaštite
-pravo na pristup informacijama koje uključuje prava privatne i pravne osobe na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji
-druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava
-drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Adresati nacrta prijedlog zakona
Članak 13.
(1)Adresati nacrta prijedloga zakona koje stručni nositelj utvrđuje su građani, poslovni subjekti, tijela javne vlasti i drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(2) Građani u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici, hrvatski branitelji, manjine, socijalne skupine te drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(3)Poslovni subjekti u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(4)Tijela javne vlasti u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su tijela javne vlasti prema propisu koji uređuje pravo na pristup informacijama.
Analiza utvrđenih učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona
Članak 14.
(a)U analizi utvrđenih učinaka i adresata, stručni nositelj iskazuje na koji način će se učinak nacrta prijedloga zakona odraziti na upravno područje i na adresate nacrta prijedloga zakona u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području.
(2)U analizi iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj za svaki utvrđeni učinak daje pozitivnu odnosno negativnu ocjenu njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz članka 7. ove Uredbe.
(3)U analizi iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj popisuje izravne koristi i troškove za svaki utvrđeni učinak.
(4)Koristi i troškovi iz stavka 3. ovoga članka iskazuju se u brojčanom odnosno opisnom obliku.
(5)Na temelju koristi i troškova iz stavka 3. ovoga članka, stručni nositelj uspoređuje učinke utvrđene analizom iz ovoga članka u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
(6)Stručni nositelj provodi analizu utvrđenih učinaka i adresata koristeći dostupne podatke iz praćenja stanja u upravnom području, analitičke podloge i iskustva drugih država kao i druge dostupne podatke i analitičke alate koji mogu doprinijeti kvaliteti analize.
Zaključak o provedenoj analizi učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona
Članak 15.
(1) Na temelju provedene analize učinaka i adresata iz članka 14. ove Uredbe, stručni nositelj izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
(2) Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, konzultacijama s nadležnim tijelima i mišljenja Ureda, zaključak iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela stručnog nositelja i ovjerava Obrazac iskaza.
Primjena procjene učinaka propisa za uredbe
Članak 16.
Odredbe ove Uredbe kojima se uređuje procjena učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju na uredbe.
IV. VREDNOVANJE PROPISA
Modeli vrednovanja propisa
Članak 17.
(a)Vrednovanje propisa može se provesti putem tri modela:
-vrednovanje provedbe propisa
-vrednovanje ostvarenih rezultata propisa
-vrednovanje ostvarenog učinka propisa.
(2) Vrednovanjem provedbe propisa utvrđuje se uspješnost provedbe i moguće poteškoće u provedbi propisa.
(3)Vrednovanjem ostvarenih rezultata propisa utvrđuje se je li propis doprinio ostvarenju posebnog cilja propisa i je li prouzročio nenamjeravane posljedice.
(4)Vrednovanjem ostvarenog učinka propisa utvrđuje se koliko je propis doprinio ostvarenju očekivanog dugoročnog stanja u upravnom području odnosno dugoročnog cilja iz akta strateškog planiranja.
Metodologija vrednovanja propisa
Članak 18.
(1)Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja, sadržaja i provedbe propisa, utvrđuje ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate, ostvarene posljedice posebnog i dugoročnog cilja propisa radi odabira modela iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe i određivanja kriterija vrednovanja propisa iz članka 19. stavka 2. ove Uredbe.
(2)Na temelju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka stručni nositelj provodi odabrane modele vrednovanja propisa u skladu s određenim kriterijima vrednovanja propisa koristeći dostupne podatke koji mogu doprinijeti kvaliteti vrednovanja.
(3)O rezultatima vrednovanja propisa iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim tijelima.
(4)Stručni nositelj daje preporuku o daljnjem postupanju na temelju provedenih aktivnosti iz ovoga članka.
(5)Provedbu aktivnosti iz ovoga članka, stručni nositelj iskazuje u Obrascu vrednovanja propisa koji sadrži opće informacije o propisu, ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate i ostvarene posljedice provedbe propisa, provedbu modela vrednovanja propisa, rezultate provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima te preporuku o daljnjem postupanju.
(6)Tijekom izrade Obrasca vrednovanja propisa iz stavka 5. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica.
(7)Obrazac vrednovanja propisa iz stavka 5. ovoga članka propisan je u Prilogu 5. ove Uredbe.
Određivanje kriterija vrednovanja za modele vrednovanja propisa
Članak 19.
(1) Stručni nositelj za svaki odabrani model vrednovanja propisaiz članka 16. stavka 1. ove Uredbe određuje kriterije vrednovanja.
(2) Kriteriji, koji se mogu primijeniti u modelima vrednovanja propisa, su:
-u vrednovanju provedbe propisa: provedivost, ekonomičnost i učinkovitost
-u vrednovanju ostvarenih rezultata propisa: ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost
-u vrednovanju ostvarenog učinka propisa: relevantnost, održivost i učinak.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj može koristiti drugu kombinaciju kriterija vrednovanja.
(4) Kriterijima iz stavka 2. ovoga članka vrednuje se:
-provedivost u smislu utvrđivanja provedenih aktivnosti na temelju propisa kao i aktivnosti koje su doprinijele provedbi propisa
-ekonomičnost u smislu raspoloživosti i upotrebe fiskalnih, administrativnih, tehničkih i drugih kapaciteta za provedbu propisa na troškovno prihvatljiv način
-učinkovitost u smislu ostvarenja rezultata provedbe propisa korištenjem dostupnih kapaciteta u zadanim vremenskim rokovima
-usklađenost u smislu horizontalne i vertikalne usklađenosti propisa s pravnim sustavom Republike Hrvatske
-relevantnost u smislu ostvarenih posebnih ciljeva propisa u odnosu na utvrđene ciljeve definirane u aktima strateškog planiranja
-održivost u smislu doprinosa propisa održivosti ostvarenog stanja u upravnom području u srednjoročnom odnosno dugoročnom roku
-učinak u smislu postignutih dugoročnih ciljeva u upravnom području koji su ostvareni provedbom propisa.
Provedba modela vrednovanja propisa prema određenim kriterijima vrednovanja
Članak 20.
(1) Stručni nositelj provodi vrednovanje propisa prema odabranim modelima vrednovanjapropisa iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe, primjenom određenih kriterija vrednovanja iz članka 19. ove Uredbe, radi provjere provedbe, ostvarene svrhe i cilja te rezultata propisa.
(2) Provjera iz stavka 1. ovoga članka provodi se davanjem odgovora na pitanja prema određenom kriteriju vrednovanja, koristeći pouzdane i provjerljive podatke.
(3)Pouzdani i provjerljivi podaci iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se u brojčanom odnosno opisnom obliku.
Preporuka o daljnjem postupanju
Članak 21.
(1) Na temelju rezultata provjere propisa iz članka 20. ove Uredbe, provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima stručni nositelj donosi preporuku o daljnjem postupanju.
(2) Preporuka iz stavka 1. ovoga članka može biti:
-nastavak provedbe propisa
-izmjena odnosno dopuna propisa ili
-izrada propisa o prestanku važenja propisa.
(3) Preporuku iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela stručnog nositelja i ovjerava Obrazac vrednovanja propisa.
(4) Čelnik stručnog nositelja razmatra preporuku iz stavka 1. ovoga članka prilikom prve izmjene odnosno dopune tog propisa.
V. IZVORI PODATAKA
Izvori podataka koji se koriste u provedbi procjene učinaka i vrednovanja propisa
Članak 22.
(1) Stručni nositelj za utvrđivanje činjenica i podataka koji će poslužiti kao polazna osnova i podloga za procjenu učinaka i vrednovanje propisa koristi izvore podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.
(2) Osim izvora podataka iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj može koristiti i druge izvore podataka dostupne u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama.
(3) Stručni nositelj navodi izvore podataka iz ovoga članka u Obrascu iskaza i Obrascu vrednovanja propisa.
VI. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU
Provedba savjetovanja s javnošću
Članak 23.
(1) Savjetovanje s javnošću započinje objavom zakona i drugog propisa na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću (u daljnjem tekstu: e-Savjetovanja) uz popratni dokument u kojem se navode razlozi donošenja kao i ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona i drugih propisa.
(2) Ako je odlukom čelnika tijela imenovana radna skupina, stručni nositelj objavljuje sastav radne skupine koja je izradila zakon ili drugi propis.
(3) Popratni dokument iz stavka 1. ovoga članka sadrži poziv javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja u određenom roku, s jasno naznačenim danom otvaranja i danom završetka savjetovanja i danom objave Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.
(4) Uz savjetovanje putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj na svojoj mrežnoj stranici na odgovarajući način informira javnost o provedbi savjetovanja, zajedno s poveznicom na to savjetovanje.
(5) Za vrijeme trajanja savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti druge metode savjetovanja s javnošću kako bi se potaknulo različite dionike na sudjelovanje .
(6) Druge metode iz stavka 5. ovoga članka odabiru se temeljem kriterija:
-efikasnosti u smislu odgovarajućeg vremenskog roka, ljudskih i financijskih kapaciteta koji su na raspolaganju za provedbu savjetovanja
-primjerenosti u smislu razine informiranosti, vremenske i prostorne raspoloživosti samih dionika savjetovanja.
(7) Stručni nositelj na svojoj mrežnoj stranici objavljuje Plan savjetovanja s javnošću i informaciju o provedenim savjetovanjima s odgovarajućom dokumentacijom u dijelu koji se odnosi na savjetovanje s javnošću.
Izrada Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću
Članak 24.
(1)Pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću stručni nositelj analizira svaki prijedlog i mišljenje zaprimljene u postupku savjetovanja.
(2) Analiza dostavljenih primjedbi sastavni je dio Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.
(3) Prijedlog i mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj prihvaća, djelomično prihvaća, ne prihvaća ili prima na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje.
(4) Obrazac Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću sadrži opće informacije o nacrtu zakona, drugog propisa ili akta i analizu svakog prijedloga i mišljenja zaprimljenog u postupku savjetovanja.
(5) Obrazac Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću iz stavka 4. ovoga članka propisan je u Prilogu 6. ove Uredbe.
Izrada Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću
Članak 25.
(1) Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću (u daljnjem tekstu: Godišnje izvješće) u postupcima donošenja zakona i drugih propisa sadrži podatke o provedbi savjetovanja s javnošću za godinu za koju se Godišnje izvješće izrađuje, i statističke podatke.
(2)Podatke o provedbi drugih metoda savjetovanja s javnošću, i podatke o sastavu savjetodavnih tijela i radnih skupina za izradu zakona i drugih propisa stručni nositelj dostavlja Uredu, u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(3)U Godišnjem izvješću, unutar analize provedenih savjetovanja s javnošću, sadržani su podaci o ukupnom broju provedenih savjetovanja, sastavu savjetodavnih tijela i radnih skupina za izradu zakona i drugih propisa, metodama savjetovanja, trajanju savjetovanja, podnositeljima prijedloga i mišljenja, broju prijedloga i mišljenja kao i druge podatke s time u vezi.
VII. ADMINISTRATIVNI KAPACITETI
Opis poslova koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa
Članak 26.
(1)Koordinator za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: koordinator) koordinira provedbu instrumenata politike boljih propisa propisane u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom.
(2)Za provedbu planiranja zakonodavnih aktivnosti, koordinator obavlja sljedeće poslove:
-pokreće postupak izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti za nacrte prijedloga zakona iz djelokruga stručnog nositelja
-usmjerava i nadzire izradu te daje stručne savjete državnim službenicima u vezi s izradom Obrasca zakonodavnih aktivnosti
-surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na izradi Obrasca zakonodavnih aktivnosti
-ujednačava Obrazac zakonodavnih aktivnosti na razini stručnog nositelja i dostavlja ga na razmatranje čelniku stručnog nositelja
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dorađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti i po potrebi koordinira rad na doradi Obrasca zakonodavnih aktivnosti
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac zakonodavnih aktivnosti
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac zakonodavnih aktivnosti Uredu
-prati provedbu Plana iz svog djelokruga te osigurava da se Ured redovito obavještava o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz Plana.
(3)Koordinator obavlja poslove iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način i za zakone izvan Plana.
(4) Za provedbu procjene učinaka propisa koordinator obavlja sljedeće poslove:
-pokreće postupak izrade Obrasca iskaza istovremeno s izradom nacrta prijedloga zakona
-sudjeluje u radnoj skupini za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza, ako je osnovana
-daje stručne savjete o procjeni učinaka propisa državnim službenicima
-surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac iskaza
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac iskaza na mišljenje u skladu s člankom 18. stavcima 4. i 6. Zakona
-koordinira i druga postupanja stručnog nositelja u postupku procjene učinaka propisa u skladu s člankom 18. Zakona.
(5) Za provedbu vrednovanja propisa koordinator obavlja sljedeće poslove:
-pokreće postupak izrade Obrasca vrednovanja propisa na temelju odluke stručnog nositelja, na temelju zaključka Vlade ili zaključka Hrvatskoga sabora te kada je to propisano Zakonom
-daje stručne savjete o vrednovanju propisa državnim službenicima
-surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na izradi Obrasca vrednovanja propisa
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac vrednovanja propisa Uredu u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 5. Zakona
-po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac vrednovanja propisa
-koordinira rad na doradi Obrasca vrednovanja propisa uz stručnu pomoć Ureda
-koordinira i druga postupanja stručnog nositelja u postupku vrednovanja propisa u skladu s člankom 25. Zakona.
(6) Za provedbu savjetovanja s javnošću koordinator obavlja sljedeće poslove:
-pokreće postupak i brine o provedbi postupka savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa u cilju pravodobne objave zakona i drugih propisa na portalu e-Savjetovanja
-oblikuje proces komunikacije s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave u cilju prikupljanja obavijesti o planiranim zakonima i drugim propisima za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
-brine o pripremi Plana savjetovanja s javnošću u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave
-brine o ažuriranju sadržaja mrežnih stranica na kojima se objavljuju informacije o savjetovanju s javnošću i priopćenja za javnost o provedenom postupku savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
-usmjerava i daje savjete državnim službenicima u vezi s izradom izvješća o provedenom savjetovanju
-koordinira postupak prikupljanja podataka o provedbi savjetovanja s javnošću za tijelo državne uprave a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa.
(7) Odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka odgovarajuće se odnose na zamjenika koordinatora za pojedini instrument politike boljih propisa.
Opis poslova i kompetencije za provedbu instrumenata politike boljih propisa
Članak 27.
(1) U provedbi instrumenata politike boljih propisa iz ove Uredbe, državni službenik obavlja sljedeće poslove:
-prati stanje u upravnom području i priprema analitičke podloge o postojećem stanju primjene propisa u upravnom području
-utvrđuje ključna pitanja na koje je izradom nacrta prijedloga zakona potrebno odgovoriti
-analizira akte strateškog planiranja iz djelokruga stručnog nositelja koji se mogu odnositi na ključna pitanja na koje je izradom nacrta prijedloga zakona potrebno odgovoriti kako bi se izrada nacrta prijedloga zakona povezala s utvrđenim mjerama, posebnim i općim ciljevima
-obrazlaže razloge predlaganja te ciljeve koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona
-prikuplja iz različitih izvora i analizira raspoložive podatke relevantne za pripremu i izradu nacrta prijedloga zakona
-utvrđuje učinke i adresate nacrta prijedloga zakona
-provodi analizu utvrđenih učinaka i adresata prilikom izrade nacrta prijedloga zakona
-prati provedbu propisa u cilju uočavanja nedostataka u pogledu ostvarenja očekivanih učinaka propisa
-utvrđuje ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate, ostvarene posljedice posebnog i dugoročnog cilja propisa radi odabira modela vrednovanja propisa
-određuje kriterije vrednovanja u skladu s odabranim modelima vrednovanja propisa
-utvrđuje pitanja i daje odgovore na pitanja prema određenom kriteriju vrednovanja, koristeći pouzdane i provjerljive podatke
-izrađuje preporuku o daljnjem postupanju u skladu s rezultatima provedbe vrednovanja propisa
-izrađuje dokumente u postupku savjetovanja s javnošću koje je potrebno objaviti na mrežnoj stranici tijela i to Plan savjetovanja s javnošću i poziv javnosti na sudjelovanje u savjetovanju
-surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa
-provodi postupak savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
-analizira komentare zaprimljene u postupku savjetovanja te priprema odgovarajuća obrazloženja u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa
-izrađuje Izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa.
-izrađuje te po potrebi dorađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, Obrazac iskaza i Obrazac vrednovanja propisa.
(2) Državni službenik koji obavlja poslove provedbe instrumenata politike boljih propisa ima sljedeće specifične kompetencije:
-poznavanje propisa iz područja instrumenata politike boljih propisa
-poznavanje propisa iz područja prava na pristup informacijama u dijelu provedbe savjetovanja s javnošću
-poznavanje propisa iz upravnog područja u okviru ustroja i djelokruga tijela državne uprave, uz sposobnost uočavanja nedostataka u primjeni propisa te predlaganja konkretnih mjera za unaprjeđenje upravnog područja
-poznavanje metodologije provedbe procjene učinaka propisa uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka i praktičnu primjenu alata za analizu učinaka.
-poznavanje metodologije provedbe vrednovanja propisa uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka i praktičnu primjenu alata za vrednovanje propisa
-poznavanje metodologije provedbe savjetovanja s javnošću uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka
Opis poslova i kompetencije administratora za provedbu savjetovanja s javnošću
Članak 28.
(1)Administratori su osobe zadužene za funkcioniranje sustava e-Savjetovanja u tijelu državne uprave.
(2)Administrator je korisnik s najviše ovlasti ispred tijela državne uprave u sustavu e-Savjetovanja
(3)Administrator definira korisnike i pokreće sve procese u sustavu e-Savjetovanja za tijelo državne uprave.
(4)Državni službenik koji obavlja poslove administratora ima sljedeće specifične kompetencije:
-poznavanje propisa iz područja instrumenata politike boljih propisa u dijelu obveza provedbe savjetovanja s javnošću
-poznavanje propisa iz područja prava na pristup informacijama u dijelu provedbe savjetovanja s javnošću
-poznavanje rada u aplikaciji koja podupire rad središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja).
VIII. PRILOZI
Prilozi
Članak 29.
Prilozi 1., 2., 3., 4., 5. i 6. sastavni su dio ove Uredbe.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rok za donošenje Smjernica
Članak 30.
Odluku iz članka 2. stavka 9. ove Uredbe čelnik Ureda donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Započeti postupci procjene učinaka propisa
Članak 31.
(1) Postupci procjene učinaka propisa započeti do 31. prosinca 2023. godine dovršit će se prema odredbama Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17).
(2)Za postupke procjene učinaka propisa iz stavka 1. ovoga članka koristit će se Smjernice za procjenu učinaka propisa (KLASA: 002-01/17-03/03, URBROJ: 50501-6/3-17-01, od 2. studenog 2017.).
Prestanak važenja propisa
Članak 32.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17).
Stupanje na snagu Uredbe
Članak 33.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredbe članka 16. ove Uredbe koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
PRILOG 1.
PRILOG 1.:
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
1.
STRUČNI NOSITELJ:
2.
POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
2.1.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
2.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
2.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.
IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
3.1.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
4.
OVJERA ČELNIKA TIJELA
Upute:
.Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave
.Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
.Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
.Točka 4. ovjera čelnika tijela u skladu s propisom koji uređuje uredsko poslovanje
.Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom "(EU)"
.Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom "(RM)"
.Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
PRILOG 2.
PRILOG 2.:
PLAN ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU
PLAN ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
ZA ______ GODINU
Redni broj
Stručni nositelj:
Naziv prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
2.
3.
4.
Upute:
a.Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom "(PUP)"
b.Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom "(EU)"
c.Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere označavaju se oznakom "(RM)"
d.Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
PRILOG 3.
PRILOG 3.:
POPIS ZAKONA IZVAN PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU
POPIS ZAKONA IZVAN PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU
Redni broj
Stručni nositelj:
Naziv prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
2.
3.
4.
Upute:
a.Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom "(PUP)"
b.Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom "(EU)"
c.Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom "(RM)"
d.Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
PRILOG 4.
PRILOG 4.:
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv propisa:
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine:
2.
UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Polazna osnova utvrđivanja problema je razlog predlaganja propisa (nacrta prijedloga zakona odnosno uredbe) u kojem se daje sažeti i kratki prikaz analize ocjene trenutnog stanja u upravnom području koje je predmet propisa te se navodi uočeni problem u tom upravom području. Praćenjem upravnog područja prikupljaju se povratne informacije o uočenim poteškoćama u provedbi, poput primjene nejasnih odredbi u propisu, teškoća u usklađivanju adresata s odredbama propisa, nedostatak fiskalnih sredstava iz javnih izvora, nerazvijene infrastrukture. Potrebno je utvrditi razloge pojave problema, što može uključivati analizu odredbi u propisu koje su nejasne, stvaraju poteškoće u provedbi, postupak donošenja akata na temelju propisa odnosno odluka, analizu postojećih kapaciteta, odnosno vanjskih okolnosti koje utječu na provedbu. Kako bi se dobio cjeloviti okvir problema, potrebno je sagledati postojeće stanje u upravnom području iz perspektive adresata i dionika tog upravnog područja. To može uključivati razmatranje stajališta različitih dionika upravnog područja, interesnih skupina ili pojedinaca koji su zahvaćeni propisom.
2.2.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
3.
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Polazna osnova za utvrđivanje posebnog cilja propisa je opisa stanja koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona odnosno osnovnih pitanja koja se trebaju urediti propisom radi rješavanja uočenih problema u tom upravnom području. Posebni cilj predstavlja očekivano stanje u upravnom području propisa koje se želi postići ostvarenjem rezultata provedbe tog propisa. Posebni cilj oblikuje tako da je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju. Posebni cilj može biti kratkoročni odnosno srednjoročni cilj definiran u aktu strateškog planiranja. Ako postoji više posebnih ciljeva navode se brojčano jedan iza drugog.
3.2.
Opis svrhe propisa
Predstavlja se predmet uređenja propisa i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti tim propisom. Potrebno je sažeto predstaviti sadržaj propisa i bitna rješenja koja se predlažu.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Navode se druga razmotrena moguća normativna i nenormativna rješenja radi ostvarivanja navedenog posebnog cilja, pored predloženog propisa. Primjeri normativnih rješenja su primjerice: novi propis/izmjene i dopune važećeg propisa/stavljanje van snage propisa. Primjeri nenormativnih rješenja su primjerice: ne poduzimati normativnu aktivnost, bolje informiranje i provedba kampanja prema adresatima, samoregulacija, koregulacija). Navodi se razlog zašto drugo moguće normativno odnosno nenormativno rješenje nije primjenljivo za postizanje posebnog cilja.
3.4.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Navodi se posebni cilj oblikovan tako da je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju. Posebni cilj može biti kratkoročni odnosno srednjoročni cilj definiran u aktu strateškog planiranja. Ako postoji više posebnih ciljeva navode se jedan iza drugog.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 9. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Utvrđeni učinci na druga područja navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.6.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
5.
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.6.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
7.
ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Navode se pozitivni učinci iz točke 5. na sažet i jasan način.
Negativni učinci:
Navode se negativni učinci iz točke 5. na sažet i jasan način.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Na temelju iznesenih učinaka sažeto se navodi zaključak izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
8.
PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu
9.
OVJERA ČELNIKA TIJELA
PRILOG 5.
PRILOG 5.:
OBRAZAC VREDNOVANJA PROPISA
OBRAZAC VREDNOVANJA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv propisa:
1.2.
„Narodne novine", broj:
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine:
1.5.
Opis propisa:
Predstavlja se predmet uređenja propisa. Potrebno je sažeto predstaviti sadržaj propisa i bitna odrednice propisa, što uređuje, na koji način, koja su prava i obveze adresata, koji se postupci propisuju i drugo.
Navode se potrebni fiskalni, financijski, ljudski, materijalni i drugi kapaciteti za provedbu propisa.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj korištenja kapaciteta za provedbu propisa.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.2.
Provedene aktivnosti:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se propisani postupci, aktivnosti i radnje koje je potrebno provesti da bi se ostvarila svrha propisa.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj provedbe propisanih postupaka, aktivnosti i radnji.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.3.
Rezultati:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se neposredni rezultati provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje utječu na adresate.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj za neposredne rezultate provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje utječu na adresate.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.4.
Ostvarene posljedice posebnog cilja:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje posebnog cilja propisa.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj za promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje posebnog cilja.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.5.
Ostvarene posljedice dugoročnog cilja:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj za promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
3.
PROVEDBA VREDNOVANJA PROPISA
3.1.
Vrednovanje provedbe propisa
3.1.1.
Kriteriji vrednovanja:
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: provedivost, ekonomičnost i učinkovitost. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja.
3.1.2.
Pitanja:
Odgovori:
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju raspoloživost kapaciteta za provedbu, način provedbe propisa i dr.
Navode se odgovori kojima se daje odgovor na postavljena pitanja tako da odgovor sadrži informacije koje su potrebne da se provedba propisa sagleda u okviru zadanog kriterija vrednovanja.
3.2.
Vrednovanje ostvarenih rezultata propisa
3.2.1.
Kriteriji vrednovanja:
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja.
3.2.2.
Pitanja:
Odgovori:
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju neposredni rezultati provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje utječu na adresate.
Navode se odgovori kojima se daje odgovor na postavljena pitanja tako da odgovor sadrži informacije koje su potrebne da se provedba propisa sagleda u okviru zadanog kriterija vrednovanja.
3.3.
Vrednovanje ostvarenog učinka propisa
3.3.1.
Kriteriji vrednovanja:
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: relevantnost, održivost i učinak. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja.
3.3.2.
Pitanja:
Odgovori:
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja.
Navode se odgovori kojima se daje odgovor na postavljena pitanja tako da odgovor sadrži informacije koje su potrebne da se provedba propisa sagleda u okviru zadanog kriterija vrednovanja.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
4.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom Obrasca vrednovanja propisa. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac vrednovanja propisa.
4.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac vrednovanja propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac vrednovanja propisa i sažeti dana očitovanja.
5.
PREPORUKA
5.1.
Preporuka o daljnjem postupanju:
Navodi se preporuka o daljnjem postupanju: nastavak provedbe propisa, izmjena odnosno dopuna propisa ili izrada propisa o prestanku važenja propisa.
5.2.
Obrazloženje:
Na temelju iznesenih odgovora vrednovanja propisa sažeto se obrazlaže preporuka o daljnjem postupanju.
6.
PRILOZI
6.1.
Dokumenti u prilogu:
7.
OVJERA ČELNIKA TIJELA
PRILOG 6.
PRILOG 6.:
OBRAZAC IZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU
OBRAZAC
IZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU
Naslov dokumenta
Stvaratelj dokumenta, tijelo koje provodi savjetovanje
Svrha dokumenta
Datum dokumenta
Verzija dokumenta
Vrsta dokumenta
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Jedinstvena oznaka iz Plana donošenja zakona, drugih propisa i akata objavljenog na internetskim stranicama Vlade
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Koji su predstavnici zainteresirane javnosti bili uključeni u postupak izrade odnosno u rad stručne radne skupine za izradu nacrta?
Je li nacrt bio objavljen na internetskim stranicama ili na drugi odgovarajući način?
Ako jest, kada je nacrt objavljen, na kojoj internetskoj stranici i koliko je vremena ostavljeno za savjetovanje?
Ako nije, zašto?
Koji su predstavnici javnosti dostavili svoja očitovanja?
ANALIZA DOSTAVLJENIH PRIMJEDBI
Primjedbe koje su prihvaćene
Primjedbe koje nisu prihvaćene i obrazloženje razloga za neprihvaćanje
Troškovi provedenog savjetovanja
OBRAZLOŽENJE
Novi zakonodavni okvir o instrumentima politike boljih propisa uspostavljen je Zakonom o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj XX/23; u daljnjem tekstu: Zakon). Člankom 6. Zakona propisuje se da se u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa primjenjuju instrumenti politike boljih propisa: planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa te savjetovanje s javnošću. Člankom 11. stavkom 5. Zakona propisuje se temelj za donošenje uredbe.
Uz Zakon, Uredbom o provedbi instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Uredba) na cjelovit način uređuju se planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa te savjetovanje s javnošću, zajedno s pratećom metodologijom, pripadajućim obrascima, kao i administrativni kapaciteti za njihovu provedbu. Uredba sadržajno dopunjuje Zakon tako da za svaki pojedini instrument politike boljih propisa propisuje metodološke korake za njihovu provedbu. Pored metodoloških koraka, Uredbom se uređuje utvrđivanje i analiza učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona u provedbi procjene učinaka propisa.
U dijelu Uredbe koji se odnosi na planiranje zakonodavnih aktivnosti propisuje se način izrade obrasca zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja, postupanje Ureda za zakonodavstvo prilikom izrade Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, provedba Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) te Popis zakona izvan Plana.
Uredbom se uređuju metodološki koraci procjene učinaka propisa te analiza učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona. Prilikom provedbe procjene učinaka propisa, stručni nositelj će utvrditi problem u upravnom području i posebni cilj nacrta prijedloga zakona na temelju redovitog praćenja upravnog područja i sadržaja nacrta prijedloga zakona. Potom će pristupiti utvrđivanju učinaka i adresata na temelju kriterija u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava te analizi prethodno utvrđenih učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona da bi se u završnom koraku, donio zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
U dijelu Uredbe koji se odnosi na vrednovanje propisa, za provedbu vrednovanju propisa propisuju se tri modela vrednovanja propisa: vrednovanje provedbe propisa, vrednovanje ostvarenih rezultata propisa i vrednovanje ostvarenog učinka propisa. Stručni nositelj odabire modele vrednovanja propisa na temelju redovitog praćenja upravnog područja, sadržaja i provedbe propisa. Potom se provode odabrani modeli vrednovanja propisa u skladu s određenim kriterijima vrednovanja propisa, a u završnom koraku daje se preporuka o daljnjem postupanju.
Uredbom se pobliže uređuje metodološka provedba savjetovanja s javnošću, izrada izvješća o provedenom savjetovanju u kojem stručni nositelj analizira svaki zaprimljeni prijedlog i mišljenje u postupku savjetovanja te daje odgovore uz odgovarajuća obrazloženja. Uz navedeno, propisuje se izrada i sadržaj Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću.
Sastavni dio Uredbe su pripadajući prilozi potrebni za provedbu Zakona:
.Obrazac zakonodavnih aktivnosti
.Obrazac plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
.Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
.Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa
.Obrazac vrednovanja propisa
.Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju.
Uredbom se pobliže uređuju administrativni kapaciteti za provedbu instrumenata politike boljih propisa na način da se propisuju poslovi koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa kod planiranja zakonodavnih aktivnosti, provedbe procjene učinaka i vrednovanja propisa te provedbe savjetovanja s javnošću. Također, po prvi put se propisuju opisi poslova i kompetencije državnih službenika koji su zaduženi za provedbu instrumenata politike boljih propisa.
Ovom Uredbom odredbama članaka koji se odnose na vrednovanje propisa te na opise poslova i kompetencije državnih službenika koji su zaduženi za provedbu instrumenata politike boljih propisa cjelovito se ispunjava mjera 151. iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
PRIJEDLOG UREDBE O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE
INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA
Zagreb, siječanj 2024.
Na temelju članka 11. stavka 5. Zakona o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj: 155/23), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ___________ 2024. godine donijela
UREDBU O METODOLOGIJI I POSTUPKU PROVEDBE INSTRUMENATA POLITIKE BOLJIH PROPISA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
I. OPĆA ODREDBA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Predmet Uredbe
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 1.
Ovom Uredbom propisuju se metodološki koraci i sadržaj obrazaca koji se primjenjuju u postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa, opis poslova i kompetencija koordinatora i državnih službenika koji provode i primjenjuju instrumente politike boljih propisa, opis poslova i kompetencija administratora za provedbu savjetovanja s javnošću te druga pitanja s tim u vezi.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
II. PLANIRANJE ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Izrada Obrasca zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 2.
(1)Na temelju praćenja stanja te ocjene ostvarene svrhe i cilja zakona u upravnom području iz svog djelokruga, tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: stručni nositelj) planira izradu nacrta prijedloga zakona pri čemu izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti.
(2)U Obrascu zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka za svaki nacrt prijedloga zakona navodi se naziv nacrta prijedloga zakona, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), obrazloženje razloga te ciljevi koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona .
(3)U Obrascu zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj posebno navodi nazive nacrta prijedloga zakona za koje se ne provodi procjena učinaka propisa u skladu s odredbama zakona koji uređuje instrumente politike boljih propisa ( u daljnjem tekstu: Zakon) .
(4) Obrazloženje razloga iz stavka 2. ovoga članka sadrži sažeti i kratki prikaz analize ocjene postojećeg stanja u upravnom području koje je predmet nacrta prijedloga zakona te osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom radi rješavanja problema uočenih u tom upravnom području.
(5) Ciljevi iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju stanje koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona.
(6)Čelnik tijela stručnog nositelja ovjerava Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka propisan je u Prilogu 1. ove Uredbe.
(8) Tijekom izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Smjernice).
(9)Smjernice iz stavka 8. ovoga članka sadrže upute za provedbu metodoloških koraka instrumenata politike boljih propisa, koje odlukom donosi čelnik Ureda za zakonodavstvo (u daljnjem tekstu: Ured), a objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Izrada Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 3.
() U postupku planiranja zakonodavnih aktivnosti, stručni nositelj provodi savjetovanje za Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe i dostavlja ga Uredu u skladu s člankom 9. Zakona.
() Ured razmatra i može zatražiti doradu dostavljenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti u dijelu koji se odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti ako nedostaju podaci iz članka 2. ove Uredbe.
() Na temelju dostavljenih obrazaca zakonodavnih aktivnosti stručnih nositelja izrađenih u skladu s člankom 2. ove Uredbe, Ured, u svojstvu stručnog predlagatelja, priprema Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske izradom Obrasca plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske.
() Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske iz stavka 3. ovoga članka sadrži naziv stručnog nositelja, naziv nacrta prijedloga zakona i tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade .
(5)Obrazac Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske propisan je u Prilogu 2. ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Provedba Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 4.
(1) Stručni nositelj pristupa izradi nacrta prijedloga zakona i provedbi procjene učinaka propisa vodeći računa o rokovima upućivanja nacrta prijedloga zakona u proceduru Vlade na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan).
(2) Stručni nositelj redovito obavještava Ured o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Zakoni izvan Plana
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 5.
(1) Ako je potrebno tijekom godine donijeti zakon koji nije sadržan u Planu, stručni nositelj izrađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti iz članka 2. stavka 1. ove Uredbe, provodi savjetovanje i dostavlja ga Uredu u skladu s člankom 12. Zakona.
(2)Ured razmatra i može zatražiti doradu dostavljenog Obrasca zakonodavnih aktivnosti u dijelu koji se odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti ako nedostaju podaci iz članka 2. ove Uredbe.
(3) Ured uvrštava nacrt prijedloga zakona iz stavka 1. ovoga članka u Popis zakona izvan Plana.
(4) Popis zakona izvan Plana sadrži naziv stručnog nositelja, naziv nacrta prijedloga zakona i tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade .
(5)Obrazac Popisa zakona izvan Plana propisan je u Prilogu 3. ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
III. PROCJENA UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Metodologija procjene učinaka propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 6.
(1)U postupku izrade nacrta prijedloga zakona, stručni nositelj provodi procjenu učinaka propisa navođenjem opisa problema i posebnog cilja nacrta prijedloga zakona u upravnom području.
(2) Za posebni cilj nacrta prijedloga zakona stručni nositelj utvrđuje učinke u područjima i adresatima nacrta prijedloga zakona u skladu s člankom 15. Zakona.
(3) Za utvrđene učinke i adresate nacrta prijedloga zakona iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj provodi analizu.
(4) O rezultatima analize iz stavka 3. ovoga članka, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim tijelima.
(5) Stručni nositelj donosi zaključak o posljedicama koje će proisteći provedbom zakona, na temelju provedenih aktivnosti iz ovoga članka.
(6)Provedbu aktivnosti iz ovoga članka, stručni nositelj iskazuje u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Obrazac iskaza) koji sadrži opće informacije o nacrtu prijedloga zakona, utvrđeni problem i posebni cilj nacrta prijedloga zakona, utvrđene učinke i adresate nacrta prijedloga zakona, njihovu analizu, rezultate provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima te zaključak o posljedicama koje će proisteći provedbom zakona.
(7) Tijekom izrade Obrasca iskaza iz stavka 6. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica.
(8)Obrazac iskaza iz stavka 6. ovoga članka propisan je u Prilogu 4. ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Utvrđivanje problema u upravnom području i posebnog cilja nacrta prijedloga zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 7.
(a) Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja utvrđuje problem u upravnom području i jedan ili više posebnih ciljeva nacrta prijedloga zakona.
(b) Problem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju analize dostupnih podataka koja predstavlja postojeće stanje u upravnom području.
(c) Analiza iz stavka 2. ovoga članka uključuje razmatranje uzroka koji doprinose pojavi problema, razmjere problema i njegovih posljedica na područja učinaka i adresate iz članka 15. Zakona.
(d) Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka predstavlja očekivano stanje u upravnom području nacrta prijedloga zakona koje se želi postići ostvarenjem rezultata provedbe nacrta prijedloga zakona.
(e) Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju.
(6)Posebni cilj iz stavka 1. ovoga članka može doprinositi ostvarenju ciljeva definiranih u programu Vlade ili u srednjoročnim aktima strateškog planiranja.
(7)Stručni nositelj, radi ostvarivanja posebnog cilja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje svrhu propisa kao opis odgovarajućeg rješenja za utvrđeni problem pri čemu razmatra druga moguća normativna i nenormativna rješenja.
(8)Nenormativna rješenja iz stavka 7. ovoga članka predstavljaju rješenja koja ne zahtijevaju izradu propisa, a kojima se može ostvariti posebni cilj.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Utvrđivanje učinaka i adresata za posebni cilj nacrta prijedloga zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 8.
(1)Za svaki posebni cilj nacrta prijedloga zakona stručni nositelj utvrđuje učinke koje će nacrt prijedloga zakona imati na područja gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava na temelju kriterija iz članaka 9. do 12. ove Uredbe i na adresate nacrta prijedloga zakona iz članka 13. ove Uredbe.
(2)Kada stručni nositelj za svaki posebni cilj utvrdi više učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona, odabire prioritete i za njih provodi analizu.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području gospodarstva
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 9.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području gospodarstva koje uključuje makroekonomsko okruženje, konkurentnost gospodarstva, funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje, tržište rada i mirovinski sustav, istraživanje i razvoj te zaštitu potrošača.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
- makroekonomskog okruženja koji uključuje potrošnju kućanstava, kapitalne investicije, državnu potrošnju i neto izvoz
- konkurentnosti gospodarstva koje uključuje poslovno okruženje za razvijanje novih proizvoda, usluga i naprednih tehnologija, razvoj infrastrukture za gospodarske aktivnosti, uklanjanje prepreka za razmjenu roba, usluga, rada i kapitala, kretanje cijena roba, usluga, rada i kapitala
- funkcioniranje tržišta i tržišno natjecanje koje uključuje dostupnost kapitala i financijskih instrumenata za adresate na tržištu, djelovanje na imovinska prava adresata, djelovanje na regulirane djelatnosti, strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru, odnosno gospodarstvu u cjelini , pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu , postojanje diskriminirajućeg uvjeta, osobito posebnog isključivog prava, uživanje povoljnijeg izvora financiranja ili pristup privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
- tržište rada i mirovinski sustav koje uključuje djelovanje na ponudu rada i zapošljavanje, otvaranje odnosno gubitak radnih mjesta, kretanje minimalne plaće i najniže mirovine, fleksibilnost uvjeta rada i mjesta rada, status prava iz kolektivnog ugovora i prava kolektivnog pregovaranja, financijska održivost mirovinskoga sustava, ostvarivanje prava na mirovinu
- istraživanje i razvoj koje uključuje osiguranje odgovarajućeg dinamičnog pravnog okvira za znanstveno i tehnološko istraživanje, osiguranje javnih i privatnih sredstava za podršku istraživanju i razvoju u pojedinom gospodarskom sektoru, poticanje suradnje znanstvene zajednice i poduzetnika, zaštita intelektualnog vlasništva, osiguranje etičkih standarda istraživanja i razvoja na korist čovječanstva
- zaštitu potrošača koje uključuje zaštitu ekonomskih interesa potrošača, zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravnu zaštitu potrošača, informiranje i izobrazbu potrošača, udruživanje potrošača radi zaštite interesa, predstavljanje potrošača i sudjelovanje predstavnika potrošača u radu tijela koja rješavanju pitanja od njihova interesa
- drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 10.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području održivog razvoja koji uključuje procjenu učinaka na zaštitu klime, kvalitetu zraka, vode i tla, održivost prirodnih resursa, korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije, gospodarenje otpadom te učinak na ciljeve održivog razvoja.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
- zaštite klime koje uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, djelovanje energetskog sektora na okoliš, poticanje energetske učinkovitosti u svim sektorima energije, održivu opskrbu energijom, informiranje i edukaciju o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena
- kvalitetu zraka, vode i tla koje uključuje smanjenje emisija zagađivanja iz industrijskih zona, pročišćavanje otpadnih voda, smanjenje erozije tla i prekomjerne upotrebe kemikalija
- održivost prirodnih resursa koje uključuje odgovorno dugoročno upravljanje vodama, tlom, šumama, smanjenje prekomjerne eksploatacije prirodnih resursa, očuvanje bioraznolikosti, zaštita ekosustava šuma, voda, mora, praćenje kvalitete zraka, osiguranje i održivost pitke vode
- korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije koje uključuje osiguranje pristupa izvorima energije za osnovne potrebe, poticanje korištenja energije sunca, vjetra, vode, geotermalne energije i biomase, dugoročno učinkovito korištenje ugljikovodika i rudnih kapaciteta, subvencije i poticaji za korištenje obnovljivih izvora energije i čistih tehnologija
- gospodarenje otpadom koje uključuje održivi sustav sakupljanja i razdvajanja otpada, poticanje prakse razdvajanja otpada na izvoru, razvijanje i provedba sustava za recikliranje otpada i njegovu ponovnu uporabu, sigurno zbrinjavanje otpada koji se ne može reciklirati
- drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području socijalne skrbi
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 11.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području socijalne skrbi koji uključuje procjenu učinaka na sustav socijalne skrbi, usluge socijalne skrbi, socijalnu uključenost i zaštitu skupina s posebnim interesima i potrebama te demografski razvitak.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
- sustav socijalne skrbi koja uključuje pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupke za njihovo ostvarivanje
- socijalnu uključenost koja uključuje smanjenje broja osoba koje su na marginalizirani zbog društvenog statusa, pristup uslugama sustava socijalne skrbi i drugim sličnim uslugama, podrška za reintegraciju u društvo i stjecanje samostalnog života, promicanje integracije u društveni, ekonomski, kulturni i politički život
- zaštite socijalnih skupina koja uključuje pružanje usluga oblikovane prema osobama s invaliditetom, osiguranje individualnog pristupa prema potrebi osobe kod osmišljavanja usluga, podrške i aktivnosti, osiguranje usluga osobama starije životne dobi, dostupnost i prilagođenost obrazovnog sustava, prilagođenost javnih površina osobama s invaliditetom
- demografski razvitak koji uključuje poticanje nataliteta putem financijskih poticaja, dinamičan i fleksibilan pristup roditeljima u organizaciji privatnog i poslovnog života, osiguranje podrške roditeljstvu putem dostupnosti usluga iz sustava ranog predškolskog odgoja i obrazovanja, poticanje dostupnosti pristupačnog i samostalnog stambenog prostora za mlade obitelji
- drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Kriteriji za procjenu učinaka nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 12.
(1)Stručni nositelj utvrđuje učinke nacrta prijedloga zakona u području zaštite ljudskih prava koje uključuje procjenu učinaka na ljudska prava u cjelini, na jednaki tretman i prilike, standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života, suzbijanje diskriminacije, povredu privatnosti, zaštitu osobnih podataka, pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama, pravo na pristup informacijama i druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava.
(2)Za područje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj utvrđuje učinke prema kriterijima:
- procjene učinaka na ljudska prava u cjelini s ciljem uočavanja povrede ljudskih prava koja može proisteći provedbom zakona
- na jednaki tretman i prilike koje uključuje jednakost svih pred zakonom, ravnopravan pristup obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj skrbi
- standarde i prava na ravnotežu privatnog i poslovnog života koji uključuju poticanje prilagodbe mjesta rada, radnog vremena i uvjeta rada u odnosu na privatne i obiteljske obveze i interese pojedinca, poticanje prilagodbe radnog okoliša na dobrobit pojedinca, pravo na odmor i slobodno vrijeme radi očuvanja mentalnog i fizičkog zdravlja pojedinca
- suzbijanje diskriminacije koja uključuje uočavanje diskriminacije na temelju rase, spola, dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije, vjerske pripadnosti, etničke pripadnosti koja može proisteći provedbom zakona
- povredu privatnosti koja uključuje prikupljanje, dijeljenje i objavljivanje osobnih podataka pojedinca bez njegove dozvole
- zaštitu osobnih podataka koja uključuje prikupljanje osobnih podataka pojedinca bez njegovog znanja ili pristanka
- pristup pravosuđu i drugim javnim uslugama koji uključuje ostvarivanje pravne zaštite i pristup sudu i drugih javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima, ostvarivanje međunarodne zaštite i privremene zaštite
- pravo na pristup informacijama koje uključuje prava privatne i pravne osobe na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji
- druga Ustavom Republike Hrvatske zajamčena prava
- drugog učinka kojeg je utvrdio stručni nositelj ili Ured.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Adresati nacrta prijedlog zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 13.
(1)Adresati nacrta prijedloga zakona koje stručni nositelj utvrđuje su građani, poslovni subjekti, tijela javne vlasti i drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(2) Građani u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su pojedinci, obitelji, kućanstva, radnici, umirovljenici, hrvatski branitelji, manjine, socijalne skupine te drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(3)Poslovni subjekti u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te drugi adresati utvrđeni od strane stručnog nositelja ili Ureda.
(4)Tijela javne vlasti u smislu adresata nacrta prijedloga zakona su tijela javne vlasti prema propisu koji uređuje pravo na pristup informacijama.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Analiza utvrđenih učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 14.
(a) U analizi utvrđenih učinaka i adresata, stručni nositelj iskazuje na koji način će se učinak nacrta prijedloga zakona odraziti na upravno područje i na adresate nacrta prijedloga zakona u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području.
(2)U analizi iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj za svaki utvrđeni učinak daje pozitivnu odnosno negativnu ocjenu njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz članka 7. ove Uredbe.
(3)U analizi iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj popisuje izravne koristi i troškove za svaki utvrđeni učinak.
(4)Koristi i troškovi iz stavka 3. ovoga članka iskazuju se u brojčanom odnosno opisnom obliku.
(5)Na temelju koristi i troškova iz stavka 3. ovoga članka, stručni nositelj uspoređuje učinke utvrđene analizom iz ovoga članka u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
(6)Stručni nositelj provodi analizu utvrđenih učinaka i adresata koristeći dostupne podatke iz praćenja stanja u upravnom području, analitičke podloge i iskustva drugih država kao i druge dostupne podatke i analitičke alate koji mogu doprinijeti kvaliteti analize.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Zaključak o provedenoj analizi učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 15.
(1) Na temelju provedene analize učinaka i adresata iz članka 14. ove Uredbe, stručni nositelj izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
(2) Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, konzultacijama s nadležnim tijelima i mišljenja Ureda, zaključak iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela stručnog nositelja i ovjerava Obrazac iskaza.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Primjena procjene učinaka propisa za uredbe
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 16.
Odredbe ove Uredbe kojima se uređuje procjena učinaka propisa odgovarajuće se primjenjuju na uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
IV. VREDNOVANJE PROPISA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Modeli vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 17.
(a) Vrednovanje propisa može se provesti putem tri modela:
- vrednovanje provedbe propisa
- vrednovanje ostvarenih rezultata propisa
- vrednovanje ostvarenog učinka propisa.
(2) Vrednovanjem provedbe propisa utvrđuje se uspješnost provedbe i moguće poteškoće u provedbi propisa.
(3)Vrednovanjem ostvarenih rezultata propisa utvrđuje se je li propis doprinio ostvarenju posebnog cilja propisa i je li prouzročio nenamjeravane posljedice.
(4)Vrednovanjem ostvarenog učinka propisa utvrđuje se koliko je propis doprinio ostvarenju očekivanog dugoročnog stanja u upravnom području odnosno dugoročnog cilja iz akta strateškog planiranja.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Metodologija vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 18.
(1)Stručni nositelj, na temelju redovitog praćenja upravnog područja, sadržaja i provedbe propisa, utvrđuje ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate, ostvarene posljedice posebnog i dugoročnog cilja propisa radi odabira modela iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe i određivanja kriterija vrednovanja propisa iz članka 19. stavka 2. ove Uredbe.
(2)Na temelju aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka stručni nositelj provodi odabrane modele vrednovanja propisa u skladu s određenim kriterijima vrednovanja propisa koristeći dostupne podatke koji mogu doprinijeti kvaliteti vrednovanja.
(3)O rezultatima vrednovanja propisa iz stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim tijelima.
(4)Stručni nositelj daje preporuku o daljnjem postupanju na temelju provedenih aktivnosti iz ovoga članka.
(5)Provedbu aktivnosti iz ovoga članka, stručni nositelj iskazuje u Obrascu vrednovanja propisa koji sadrži opće informacije o propisu, ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate i ostvarene posljedice provedbe propisa, provedbu modela vrednovanja propisa, rezultate provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima te preporuku o daljnjem postupanju.
(6)Tijekom izrade Obrasca vrednovanja propisa iz stavka 5. ovoga članka, stručni nositelj koristi upute iz Smjernica.
(7)Obrazac vrednovanja propisa iz stavka 5. ovoga članka propisan je u Prilogu 5. ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Određivanje kriterija vrednovanja za modele vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 19.
(1) Stručni nositelj za svaki odabrani model vrednovanja propisa iz članka 16. stavka 1. ove Uredbe određuje kriterije vrednovanja.
(2) Kriteriji, koji se mogu primijeniti u modelima vrednovanja propisa, su:
- u vrednovanju provedbe propisa: provedivost, ekonomičnost i učinkovitost
- u vrednovanju ostvarenih rezultata propisa: ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost
- u vrednovanju ostvarenog učinka propisa: relevantnost, održivost i učinak.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, stručni nositelj može koristiti drugu kombinaciju kriterija vrednovanja.
(4) Kriterijima iz stavka 2. ovoga članka vrednuje se:
- provedivost u smislu utvrđivanja provedenih aktivnosti na temelju propisa kao i aktivnosti koje su doprinijele provedbi propisa
- ekonomičnost u smislu raspoloživosti i upotrebe fiskalnih, administrativnih, tehničkih i drugih kapaciteta za provedbu propisa na troškovno prihvatljiv način
- učinkovitost u smislu ostvarenja rezultata provedbe propisa korištenjem dostupnih kapaciteta u zadanim vremenskim rokovima
- usklađenost u smislu horizontalne i vertikalne usklađenosti propisa s pravnim sustavom Republike Hrvatske
- relevantnost u smislu ostvarenih posebnih ciljeva propisa u odnosu na utvrđene ciljeve definirane u aktima strateškog planiranja
- održivost u smislu doprinosa propisa održivosti ostvarenog stanja u upravnom području u srednjoročnom odnosno dugoročnom roku
- učinak u smislu postignutih dugoročnih ciljeva u upravnom području koji su ostvareni provedbom propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Provedba modela vrednovanja propisa prema određenim kriterijima vrednovanja
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 20.
(1) Stručni nositelj provodi vrednovanje propisa prema odabranim modelima vrednovanja propisa iz članka 17. stavka 1. ove Uredbe, primjenom određenih kriterija vrednovanja iz članka 19. ove Uredbe, radi provjere provedbe, ostvarene svrhe i cilja te rezultata propisa.
(2) Provjera iz stavka 1. ovoga članka provodi se davanjem odgovora na pitanja prema određenom kriteriju vrednovanja, koristeći pouzdane i provjerljive podatke.
(3)Pouzdani i provjerljivi podaci iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se u brojčanom odnosno opisnom obliku.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Preporuka o daljnjem postupanju
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 21.
(1) Na temelju rezultata provjere propisa iz članka 20. ove Uredbe, provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima stručni nositelj donosi preporuku o daljnjem postupanju.
(2) Preporuka iz stavka 1. ovoga članka može biti:
- nastavak provedbe propisa
- izmjena odnosno dopuna propisa ili
- izrada propisa o prestanku važenja propisa.
(3) Preporuku iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela stručnog nositelja i ovjerava Obrazac vrednovanja propisa.
(4) Čelnik stručnog nositelja razmatra preporuku iz stavka 1. ovoga članka prilikom prve izmjene odnosno dopune tog propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
V. IZVORI PODATAKA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Izvori podataka koji se koriste u provedbi procjene učinaka i vrednovanja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 22.
(1) Stručni nositelj za utvrđivanje činjenica i podataka koji će poslužiti kao polazna osnova i podloga za procjenu učinaka i vrednovanje propisa koristi izvore podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj.
(2) Osim izvora podataka iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj može koristiti i druge izvore podataka dostupne u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama.
(3) Stručni nositelj navodi izvore podataka iz ovoga članka u Obrascu iskaza i Obrascu vrednovanja propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
VI. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Provedba savjetovanja s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 23.
(1) Savjetovanje s javnošću započinje objavom zakona i drugog propisa na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću (u daljnjem tekstu: e-Savjetovanja) uz popratni dokument u kojem se navode razlozi donošenja kao i ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona i drugih propisa.
(2) Ako je odlukom čelnika tijela imenovana radna skupina, stručni nositelj objavljuje sastav radne skupine koja je izradila zakon ili drugi propis.
(3) Popratni dokument iz stavka 1. ovoga članka sadrži poziv javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja u određenom roku, s jasno naznačenim danom otvaranja i danom završetka savjetovanja i danom objave Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.
(4) Uz savjetovanje putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj na svojoj mrežnoj stranici na odgovarajući način informira javnost o provedbi savjetovanja, zajedno s poveznicom na to savjetovanje.
(5) Za vrijeme trajanja savjetovanja putem portala e-Savjetovanja stručni nositelj može provesti druge metode savjetovanja s javnošću kako bi se potaknulo različite dionike na sudjelovanje .
(6) Druge metode iz stavka 5. ovoga članka odabiru se temeljem kriterija:
- efikasnosti u smislu odgovarajućeg vremenskog roka, ljudskih i financijskih kapaciteta koji su na raspolaganju za provedbu savjetovanja
- primjerenosti u smislu razine informiranosti, vremenske i prostorne raspoloživosti samih dionika savjetovanja.
(7) Stručni nositelj na svojoj mrežnoj stranici objavljuje Plan savjetovanja s javnošću i informaciju o provedenim savjetovanjima s odgovarajućom dokumentacijom u dijelu koji se odnosi na savjetovanje s javnošću.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Izrada Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 24.
(1)Pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću stručni nositelj analizira svaki prijedlog i mišljenje zaprimljene u postupku savjetovanja.
(2) Analiza dostavljenih primjedbi sastavni je dio Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću.
(3) Prijedlog i mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj prihvaća, djelomično prihvaća, ne prihvaća ili prima na znanje, uz odgovarajuće obrazloženje.
(4) Obrazac Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću sadrži opće informacije o nacrtu zakona, drugog propisa ili akta i analizu svakog prijedloga i mišljenja zaprimljenog u postupku savjetovanja.
(5) Obrazac Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću iz stavka 4. ovoga članka propisan je u Prilogu 6 . ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Izrada Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 25.
(1) Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću (u daljnjem tekstu: Godišnje izvješće) u postupcima donošenja zakona i drugih propisa sadrži podatke o provedbi savjetovanja s javnošću za godinu za koju se Godišnje izvješće izrađuje, i statističke podatke.
(2) Podatke o provedbi drugih metoda savjetovanja s javnošću, i podatke o sastavu savjetodavnih tijela i radnih skupina za izradu zakona i drugih propisa stručni nositelj dostavlja Uredu, u prvom tromjesečju tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(3)U Godišnjem izvješću, unutar analize provedenih savjetovanja s javnošću, sadržani su podaci o ukupnom broju provedenih savjetovanja, sastavu savjetodavnih tijela i radnih skupina za izradu zakona i drugih propisa , metodama savjetovanja, trajanju savjetovanja, podnositeljima prijedloga i mišljenja, broju prijedloga i mišljenja kao i druge podatke s time u vezi.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
VII. ADMINISTRATIVNI KAPACITETI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Opis poslova koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 26.
(1)Koordinator za provedbu instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: koordinator) koordinira provedbu instrumenata politike boljih propisa propisane u skladu sa Zakonom i ovom Uredbom.
(2)Za provedbu planiranja zakonodavnih aktivnosti, koordinator obavlja sljedeće poslove:
- pokreće postupak izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti za nacrte prijedloga zakona iz djelokruga stručnog nositelja
- usmjerava i nadzire izradu te daje stručne savjete državnim službenicima u vezi s izradom Obrasca zakonodavnih aktivnosti
- surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na izradi Obrasca zakonodavnih aktivnosti
- ujednačava Obrazac zakonodavnih aktivnosti na razini stručnog nositelja i dostavlja ga na razmatranje čelniku stručnog nositelja
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dorađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti i po potrebi koordinira rad na doradi Obrasca zakonodavnih aktivnosti
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac zakonodavnih aktivnosti
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac zakonodavnih aktivnosti Uredu
- prati provedbu Plana iz svog djelokruga te osigurava da se Ured redovito obavještava o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz Plana.
(3)Koordinator obavlja poslove iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način i za zakone izvan Plana.
(4) Za provedbu procjene učinaka propisa koordinator obavlja sljedeće poslove:
- pokreće postupak izrade Obrasca iskaza istovremeno s izradom nacrta prijedloga zakona
- sudjeluje u radnoj skupini za izradu nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza, ako je osnovana
- daje stručne savjete o procjeni učinaka propisa državnim službenicima
- surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac iskaza
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac iskaza na mišljenje u skladu s člankom 18. stavcima 4. i 6. Zakona
- koordinira i druga postupanja stručnog nositelja u postupku procjene učinaka propisa u skladu s člankom 18. Zakona.
(5) Za provedbu vrednovanja propisa koordinator obavlja sljedeće poslove:
- pokreće postupak izrade Obrasca vrednovanja propisa na temelju odluke stručnog nositelja, na temelju zaključka Vlade ili zaključka Hrvatskoga sabora te kada je to propisano Zakonom
- daje stručne savjete o vrednovanju propisa državnim službenicima
- surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na izradi Obrasca vrednovanja propisa
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, dostavlja Obrazac vrednovanja propisa Uredu u skladu s člankom 25. stavcima 1. i 5. Zakona
- po odobrenju čelnika stručnog nositelja, osigurava provedbu savjetovanja s javnošću za Obrazac vrednovanja propisa
- koordinira rad na doradi Obrasca vrednovanja propisa uz stručnu pomoć Ureda
- koordinira i druga postupanja stručnog nositelja u postupku vrednovanja propisa u skladu s člankom 25. Zakona.
(6) Za provedbu savjetovanja s javnošću koordinator obavlja sljedeće poslove:
- pokreće postupak i brine o provedbi postupka savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa u cilju pravodobne objave zakona i drugih propisa na portalu e-Savjetovanja
- oblikuje proces komunikacije s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave u cilju prikupljanja obavijesti o planiranim zakonima i drugim propisima za koje se provodi postupak savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
- brine o pripremi Plana savjetovanja s javnošću u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave
- brine o ažuriranju sadržaja mrežnih stranica na kojima se objavljuju informacije o savjetovanju s javnošću i priopćenja za javnost o provedenom postupku savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
- usmjerava i daje savjete državnim službenicima u vezi s izradom izvješća o provedenom savjetovanju
- koordinira postupak prikupljanja podataka o provedbi savjetovanja s javnošću za tijelo državne uprave a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa.
(7) Odredbe stavaka 2. do 6. ovoga članka odgovarajuće se odnose na zamjenika koordinatora za pojedini instrument politike boljih propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Opis poslova i kompetencije za provedbu instrumenata politike boljih propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 27.
(1) U provedbi instrumenata politike boljih propisa iz ove Uredbe, državni službenik obavlja sljedeće poslove:
- prati stanje u upravnom području i priprema analitičke podloge o postojećem stanju primjene propisa u upravnom području
- utvrđuje ključna pitanja na koje je izradom nacrta prijedloga zakona potrebno odgovoriti
- analizira akte strateškog planiranja iz djelokruga stručnog nositelja koji se mogu odnositi na ključna pitanja na koje je izradom nacrta prijedloga zakona potrebno odgovoriti kako bi se izrada nacrta prijedloga zakona povezala s utvrđenim mjerama, posebnim i općim ciljevima
- obrazlaže razloge predlaganja te ciljeve koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona
- prikuplja iz različitih izvora i analizira raspoložive podatke relevantne za pripremu i izradu nacrta prijedloga zakona
- utvrđuje učinke i adresate nacrta prijedloga zakona
- provodi analizu utvrđenih učinaka i adresata prilikom izrade nacrta prijedloga zakona
- prati provedbu propisa u cilju uočavanja nedostataka u pogledu ostvarenja očekivanih učinaka propisa
- utvrđuje ulazne podatke, provedene aktivnosti, rezultate, ostvarene posljedice posebnog i dugoročnog cilja propisa radi odabira modela vrednovanja propisa
- određuje kriterije vrednovanja u skladu s odabranim modelima vrednovanja propisa
- utvrđuje pitanja i da je odgovore na pitanja prema određenom kriteriju vrednovanja, koristeći pouzdane i provjerljive podatke
- izrađuje preporuku o daljnjem postupanju u skladu s rezultatima provedbe vrednovanja propisa
- izrađuje dokumente u postupku savjetovanja s javnošću koje je potrebno objaviti na mrežnoj stranici tijela i to Plan savjetovanja s javnošću i poziv javnosti na sudjelovanje u savjetovanju
- surađuje s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa
- provodi postupak savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa
- analizira komentare zaprimljene u postupku savjetovanja te priprema odgovarajuća obrazloženja u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa
- izrađuje Izvješće o provedbi savjetovanja s javnošću u suradnji s ustrojstvenim jedinicama unutar tijela državne uprave koje rade na pripremi zakona i drugih propisa.
- izrađuje te po potrebi dorađuje Obrazac zakonodavnih aktivnosti, Obrazac iskaza i Obrazac vrednovanja propisa.
(2) Državni službenik koji obavlja poslove provedbe instrumenata politike boljih propisa ima sljedeće specifične kompetencije:
- poznavanje propisa iz područja instrumenata politike boljih propisa
- poznavanje propisa iz područja prava na pristup informacijama u dijelu provedbe savjetovanja s javnošću
- poznavanje propisa iz upravnog područja u okviru ustroja i djelokruga tijela državne uprave, uz sposobnost uočavanja nedostataka u primjeni propisa te predlaganja konkretnih mjera za unaprjeđenje upravnog područja
- poznavanje metodologije provedbe procjene učinaka propisa uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka i praktičnu primjenu alata za analizu učinaka.
- poznavanje metodologije provedbe vrednovanja propisa uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka i praktičnu primjenu alata za vrednovanje propisa
- poznavanje metodologije provedbe savjetovanja s javnošću uz sposobnost samostalne provedbe metodoloških koraka
- sposobnost samostalne izrade Obrasca zakonodavnih aktivnosti, Obrazac iskaza i Obrazac vrednovanja propisa.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Opis poslova i kompetencije administratora za provedbu savjetovanja s javnošću
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 28.
(1)Administratori su osobe zadužene za funkcioniranje sustava e-Savjetovanja u tijelu državne uprave.
(2)Administrator je korisnik s najviše ovlasti ispred tijela državne uprave u sustavu e-Savjetovanja
(3)Administrator definira korisnike i pokreće sve procese u sustavu e-Savjetovanja za tijelo državne uprave.
(4)Državni službenik koji obavlja poslove administratora ima sljedeće specifične kompetencije:
- poznavanje propisa iz područja instrumenata politike boljih propisa u dijelu obveza provedbe savjetovanja s javnošću
- poznavanje propisa iz područja prava na pristup informacijama u dijelu provedbe savjetovanja s javnošću
- poznavanje rada u aplikaciji koja podupire rad središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja).
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
VIII. PRILOZI
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Prilozi
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 29.
Prilozi 1., 2., 3., 4., 5. i 6. sastavni su dio ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Rok za donošenje Smjernica
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 30.
Odluku iz članka 2. stavka 9. ove Uredbe čelnik Ureda donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Započeti postupci procjene učinaka propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 31.
(1) Postupci procjene učinaka propisa započeti do 31. prosinca 2023. godine dovršit će se prema odredbama Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17).
(2)Za postupke procjene učinaka propisa iz stavka 1. ovoga članka koristit će se Smjernice za procjenu učinaka propisa (KLASA: 002-01/17-03/03, URBROJ: 50501-6/3-17-01, od 2. studenog 2017.).
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Prestanak važenja propisa
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 32.
Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17).
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Stupanje na snagu Uredbe
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
Članak 33.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim odredbe članka 16. ove Uredbe koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRILOG 1.
PRILOG 1.:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
1.
STRUČNI NOSITELJ:
2.
POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
2.1.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
2.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
2.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.
IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
Redni broj
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:
3.1.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.2.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
3.3.
Razlozi predlaganja zakona:
Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:
4.
OVJERA ČELNIKA TIJELA
Upute:
. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave
. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona
. Točka 4. ovjera čelnika tijela u skladu s propisom koji uređuje uredsko poslovanje
. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "
. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "
. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRILOG 2.
PRILOG 2.:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PLAN ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU
PLAN ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
ZA ______ GODINU
Redni broj
Stručni nositelj:
Naziv prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
2.
3.
4.
Upute:
a. Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom " (PUP)"
b. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "
c. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "
d. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRILOG 3.
PRILOG 3.:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
POPIS ZAKONA IZVAN PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU
POPIS ZAKONA IZVAN PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU
Redni broj
Stručni nositelj:
Naziv prijedloga zakona:
Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
2.
3.
4.
Upute:
a. Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom " (PUP) "
b. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "
c. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "
d. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRILOG 4.
PRILOG 4.:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv propisa:
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine:
2.
UTVRĐIVANJE PROBLEMA
2.1.
Polazna osnova utvrđivanja problema je razlog predlaganja propisa (nacrta prijedloga zakona odnosno uredbe) u kojem se daje sažeti i kratki prikaz analize ocjene trenutnog stanja u upravnom području koje je predmet propisa te se navodi uočeni problem u tom upravom području. Praćenjem upravnog područja prikupljaju se povratne informacije o uočenim poteškoćama u provedbi, poput primjene nejasnih odredbi u propisu, teškoća u usklađivanju adresata s odredbama propisa, nedostatak fiskalnih sredstava iz javnih izvora, nerazvijene infrastrukture. Potrebno je utvrditi razloge pojave problema, što može uključivati analizu odredbi u propisu koje su nejasne, stvaraju poteškoće u provedbi, postupak donošenja akata na temelju propisa odnosno odluka, analizu postojećih kapaciteta, odnosno vanjskih okolnosti koje utječu na provedbu. Kako bi se dobio cjeloviti okvir problema, potrebno je sagledati postojeće stanje u upravnom području iz perspektive adresata i dionika tog upravnog područja. To može uključivati razmatranje stajališta različitih dionika upravnog područja, interesnih skupina ili pojedinaca koji su zahvaćeni propisom.
2.2.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
3.
UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA
3.1.
Opis posebnog cilja
Polazna osnova za utvrđivanje posebnog cilja propisa je opisa stanja koje se očekuje u upravnom području provedbom zakona odnosno osnovnih pitanja koja se trebaju urediti propisom radi rješavanja uočenih problema u tom upravnom području. Posebni cilj predstavlja očekivano stanje u upravnom području propisa koje se želi postići ostvarenjem rezultata provedbe tog propisa. Posebni cilj oblikuje tako da je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju. Posebni cilj može biti kratkoročni odnosno srednjoročni cilj definiran u aktu strateškog planiranja. Ako postoji više posebnih ciljeva navode se brojčano jedan iza drugog.
3.2.
Opis svrhe propisa
Predstavlja se predmet uređenja propisa i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti tim propisom. Potrebno je sažeto predstaviti sadržaj propisa i bitna rješenja koja se predlažu.
3.3.
Razmotrena druga moguća normativna i nenormativna rješenja
Navode se druga razmotrena moguća normativna i nenormativna rješenja radi ostvarivanja navedenog posebnog cilja, pored predloženog propisa. Primjeri normativnih rješenja su primjerice: novi propis/izmjene i dopune važećeg propisa/stavljanje van snage propisa . Primjeri nenormativnih rješenja su primjerice: ne poduzimati normativnu aktivnost, bolje informiranje i provedba kampanja prema adresatima, samoregulacija, koregulacija). Navodi se razlog zašto drugo moguće normativno odnosno nenormativno rješenje nije primjenljivo za postizanje posebnog cilja.
3.4.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA
4.1.
Posebni cilj:
Navodi se posebni cilj oblikovan tako da je jasno definiran, mjerljiv i izvediv u vremenski određenom razdoblju. Posebni cilj može biti kratkoročni odnosno srednjoročni cilj definiran u aktu strateškog planiranja. Ako postoji više posebnih ciljeva navode se jedan iza drugog.
4.1.1.
Učinci na gospodarstvo:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 9. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.2.
Učinci na održivi razvoj:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 10. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.3.
Učinci na socijalnu skrb:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 11. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.4.
Učinci na zaštitu ljudskih prava:
Adresati:
Utvrđeni učinci iz članka 12. Uredbe navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.5.
Učinci na druga područja:
Adresati:
Utvrđeni učinci na druga područja navode se jedan iza drugog.
Utvrđeni adresati iz članka 13. Uredbe navode se jedan iza drugog.
4.1.6.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
5.
ANALIZA UTVRĐENIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
Analiza učinaka i adresata u području gospodarstva:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.2.
Analiza učinaka i adresata u području održivog razvoja:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.3.
Analiza učinaka i adresata u području socijalne skrbi:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.4.
Analiza učinaka i adresata u području zaštite ljudskih prava:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.5.
Analiza učinaka i adresata u drugim područjima:
Navodi se svaki utvrđeni učinak iz točke 4. Obrasca iskaza i daje se pozitivna odnosno negativna ocjena njegovog učinka, a za utvrđene adresate procjenu broja adresata, u odnosu na posebni cilj iz točke 3. Obrasca iskaza. Za svaki utvrđeni učinak navode se izravne koristi i troškovi u brojčanom odnosno opisnom obliku. Na temelju koristi i troškova uspoređuju se učinci u odnosu na postojeće stanje u tom upravnom području kako bi dobio ukupne pozitivne odnosno negativne učinke koji se očekuju provedbom zakona.
5.6.
Izvor podataka:
Navode se izvori dostupnih podataka koji su podloga za analizu postojećeg stanja u upravnom području. Koriste se izvori podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj. Mogu se koristiti drugi izvori podataka dostupni u Republici Hrvatskoj, institucijama Europske unije, međunarodnim organizacijama i institucijama. Mogu se navoditi interni podaci kojima raspolaže stručni nositelj. Izvori podataka se citiraju navođenjem autora, institucije, godine, nazivom te poveznicom gdje se nalazi podatak.
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom nacrta prijedloga zakona i Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa, kao dva odvojena savjetovanja. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac iskaza.
6.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac iskaza dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac iskaza i sažeti dana očitovanja.
7.
ZAKLJUČAK
7.1.
Pozitivni učinci:
Navode se pozitivni učinci iz točke 5. na sažet i jasan način.
Negativni učinci:
Navode se negativni učinci iz točke 5. na sažet i jasan način.
7.2.
Zaključak o učincima koji će proisteći iz provedbe:
Na temelju iznesenih učinaka sažeto se navodi zaključak izvodi zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
8.
PRILOZI
8.1
Dokumenti u prilogu
9.
OVJERA ČELNIKA TIJELA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRILOG 5.
PRILOG 5.:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZAC VREDNOVANJA PROPISA
OBRAZAC VREDNOVANJA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv propisa:
1.2.
„Narodne novine", broj:
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt strateškog planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine:
1.5.
Opis propisa:
Predstavlja se predmet uređenja propisa. Potrebno je sažeto predstaviti sadržaj propisa i bitna odrednice propisa, što uređuje, na koji način, koja su prava i obveze adresata, koji se postupci propisuju i drugo.
2.
ULAZNI PODACI, PROVEDENE AKTIVNOSTI, REZULTATI, OSTVARENE POSLJEDICE
2.1.
Ulazni podaci:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se potrebni fiskalni, financijski, ljudski, materijalni i drugi kapaciteti za provedbu propisa.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj korištenja kapaciteta za provedbu propisa.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.2.
Provedene aktivnosti:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se propisani postupci, aktivnosti i radnje koje je potrebno provesti da bi se ostvarila svrha propisa.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj provedbe propisanih postupaka, aktivnosti i radnji.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.3.
Rezultati:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se neposredni rezultati provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje utječu na adresate.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj za neposredne rezultate provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje utječu na adresate.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.4.
Ostvarene posljedice posebnog cilja:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje posebnog cilja propisa.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj za promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje posebnog cilja.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
2.5.
Ostvarene posljedice dugoročnog cilja:
Ključni pokazatelj uspješnosti:
Izvor podataka:
Navode se promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja.
Navodi se brojčana odnosno opisna kategorija koja predstavlja objektivno mjerljivi pokazatelj za promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja.
Navodi se izvor podataka za ključne pokazatelje uspješnosti.
3.
PROVEDBA VREDNOVANJA PROPISA
3.1.
Vrednovanje provedbe propisa
3.1.1.
Kriteriji vrednovanja:
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: provedivost, ekonomičnost i učinkovitost. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja.
3.1.2.
Pitanja:
Odgovori:
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju raspoloživost kapaciteta za provedbu, način provedbe propisa i dr.
Navode se odgovori kojima se daje odgovor na postavljena pitanja tako da odgovor sadrži informacije koje su potrebne da se provedba propisa sagleda u okviru zadanog kriterija vrednovanja.
3.2.
Vrednovanje ostvarenih rezultata propisa
3.2.1.
Kriteriji vrednovanja:
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: ekonomičnost, učinkovitost, usklađenost i relevantnost. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja.
3.2.2.
Pitanja:
Odgovori:
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju neposredni rezultati provedenog propisanog postupka, aktivnosti i radnji koje utječu na adresate.
Navode se odgovori kojima se daje odgovor na postavljena pitanja tako da odgovor sadrži informacije koje su potrebne da se provedba propisa sagleda u okviru zadanog kriterija vrednovanja.
3.3.
Vrednovanje ostvarenog učinka propisa
3.3.1.
Kriteriji vrednovanja:
Navode se kriteriji koji će se koristiti u vrednovanju provedbe propisa: relevantnost, održivost i učinak. Mogu se koristiti druge kombinacije kriterija vrednovanja.
3.3.2.
Pitanja:
Odgovori:
Navode se pitanja kojim se provjerava kriterij vrednovanja, tako da se preispituju promjene kod adresata propisa koje utječu na ostvarenje dugoročnog cilja iz tog upravnog područja.
Navode se odgovori kojima se daje odgovor na postavljena pitanja tako da odgovor sadrži informacije koje su potrebne da se provedba propisa sagleda u okviru zadanog kriterija vrednovanja.
4.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
4.1.
Savjetovanje:
Savjetovanje se provodi u trajanju u pravilu u roku od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) objavom Obrasca vrednovanja propisa. Navodi se točno razdoblje trajanja savjetovanja, broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te broj prihvaćenih komentara na Obrazac vrednovanja propisa.
4.2.
Konzultacije:
Istovremeno s provedbom postupka savjetovanja, Obrazac vrednovanja propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Obrazac vrednovanja propisa i sažeti dana očitovanja.
5.
PREPORUKA
5.1.
Preporuka o daljnjem postupanju:
Navodi se preporuka o daljnjem postupanju: nastavak provedbe propisa, izmjena odnosno dopuna propisa ili izrada propisa o prestanku važenja propisa.
5.2.
Obrazloženje:
Na temelju iznesenih odgovora vrednovanja propisa sažeto se obrazlaže preporuka o daljnjem postupanju.
6.
PRILOZI
6.1.
Dokumenti u prilogu:
7.
OVJERA ČELNIKA TIJELA
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
PRILOG 6.
PRILOG 6.:
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZAC IZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU
OBRAZAC
IZVJEŠĆA O PROVEDENOM SAVJETOVANJU S JAVNOŠĆU
Naslov dokumenta
Stvaratelj dokumenta, tijelo koje provodi savjetovanje
Svrha dokumenta
Datum dokumenta
Verzija dokumenta
Vrsta dokumenta
Naziv nacrta zakona, drugog propisa ili akta
Jedinstvena oznaka iz Plana donošenja zakona, drugih propisa i akata objavljenog na internetskim stranicama Vlade
Naziv tijela nadležnog za izradu nacrta
Koji su predstavnici zainteresirane javnosti bili uključeni u postupak izrade odnosno u rad stručne radne skupine za izradu nacrta?
Je li nacrt bio objavljen na internetskim stranicama ili na drugi odgovarajući način?
Ako jest, kada je nacrt objavljen, na kojoj internetskoj stranici i koliko je vremena ostavljeno za savjetovanje?
Ako nije, zašto?
Koji su predstavnici javnosti dostavili svoja očitovanja?
ANALIZA DOSTAVLJENIH PRIMJEDBI
Primjedbe koje su prihvaćene
Primjedbe koje nisu prihvaćene i obrazloženje razloga za neprihvaćanje
Troškovi provedenog savjetovanja
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
OBRAZLOŽENJE
Novi zakonodavni okvir o instrumentima politike boljih propisa uspostavljen je Zakonom o instrumentima politike boljih propisa („Narodne novine“, broj XX/23; u daljnjem tekstu: Zakon). Člankom 6. Zakona propisuje se da se u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa primjenjuju instrumenti politike boljih propisa: planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa te savjetovanje s javnošću. Člankom 11. stavkom 5. Zakona propisuje se temelj za donošenje uredbe.
Uz Zakon, Uredbom o provedbi instrumenata politike boljih propisa (u daljnjem tekstu: Uredba) na cjelovit način uređuju se planiranje zakonodavnih aktivnosti, procjena učinaka i vrednovanje propisa te savjetovanje s javnošću, zajedno s pratećom metodologijom, pripadajućim obrascima, kao i administrativni kapaciteti za njihovu provedbu. Uredba sadržajno dopunjuje Zakon tako da za svaki pojedini instrument politike boljih propisa propisuje metodološke korake za njihovu provedbu. Pored metodoloških koraka, Uredbom se uređuje utvrđivanje i analiza učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona u provedbi procjene učinaka propisa.
U dijelu Uredbe koji se odnosi na planiranje zakonodavnih aktivnosti propisuje se način izrade obrasca zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja, postupanje Ureda za zakonodavstvo prilikom izrade Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, provedba Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) te Popis zakona izvan Plana.
Uredbom se uređuju metodološki koraci procjene učinaka propisa te analiza učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona. Prilikom provedbe procjene učinaka propisa, stručni nositelj će utvrditi problem u upravnom području i posebni cilj nacrta prijedloga zakona na temelju redovitog praćenja upravnog područja i sadržaja nacrta prijedloga zakona. Potom će pristupiti utvrđivanju učinaka i adresata na temelju kriterija u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava te analizi prethodno utvrđenih učinaka i adresata nacrta prijedloga zakona da bi se u završnom koraku, donio zaključak o pretežito pozitivnim odnosno negativnim učincima koji se očekuju provedbom zakona.
U dijelu Uredbe koji se odnosi na vrednovanje propisa, za provedbu vrednovanju propisa propisuju se tri modela vrednovanja propisa: vrednovanje provedbe propisa, vrednovanje ostvarenih rezultata propisa i vrednovanje ostvarenog učinka propisa. Stručni nositelj odabire modele vrednovanja propisa na temelju redovitog praćenja upravnog područja, sadržaja i provedbe propisa. Potom se provode odabrani modeli vrednovanja propisa u skladu s određenim kriterijima vrednovanja propisa, a u završnom koraku daje se preporuka o daljnjem postupanju.
Uredbom se pobliže uređuje metodološka provedba savjetovanja s javnošću, izrada izvješća o provedenom savjetovanju u kojem stručni nositelj analizira svaki zaprimljeni prijedlog i mišljenje u postupku savjetovanja te daje odgovore uz odgovarajuća obrazloženja. Uz navedeno, propisuje se izrada i sadržaj Godišnjeg izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću.
Sastavni dio Uredbe su pripadajući prilozi potrebni za provedbu Zakona:
. Obrazac zakonodavnih aktivnosti
. Obrazac plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
. Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske
. Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa
. Obrazac vrednovanja propisa
. Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju.
Uredbom se pobliže uređuju administrativni kapaciteti za provedbu instrumenata politike boljih propisa na način da se propisuju poslovi koordinatora za provedbu instrumenata politike boljih propisa kod planiranja zakonodavnih aktivnosti, provedbe procjene učinaka i vrednovanja propisa te provedbe savjetovanja s javnošću. Također, po prvi put se propisuju opisi poslova i kompetencije državnih službenika koji su zaduženi za provedbu instrumenata politike boljih propisa.
Ovom Uredbom odredbama članaka koji se odnose na vrednovanje propisa te na opise poslova i kompetencije državnih službenika koji su zaduženi za provedbu instrumenata politike boljih propisa cjelovito se ispunjava mjera 151. iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Komentirate u ime: Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske