I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sad ržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (Narodne novine, br: 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/15., 120/16., 127/17. i 66/19.) utvrđuje izvore sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznika, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava.

Jedna od vodnih naknada je vodni doprinos, koja se plaća na gradnju građevina uključujući i građevinu koja se ozakonjuje prema propisima o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada. Ova naknada je prihod Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama.

Obveznik plaćanja vodnoga doprinosa je investitor građevine za koju se donosi ili je donesen akt za građenje, odnosno, podnositelj zahtjeva u postupku ozakonjenja građevine na čije ime je izdan izvršni akt kojim se potvrđuje izvedeno stanje nezakonito izgrađene građevine. Ova naknada koristi se za: gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave; sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te namjene iz članka 21. stavka 1. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva koje se odnose na financiranje gradnje građevina obrane od poplava kao i mjere obrane od poplava ( provedba preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava; gradnja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina; gradnja građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju; gradnja mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode; gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju;  uklanjanje riječnog nanosa u pomorskom dobru; financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda).

Jedinicama lokalne samouprave pripada 8% od naplaćenog vodnog doprinosa na njenom području. Hrvatske vode doznačavaju ta sredstva proračunima jedinica lokalne samouprave. Sredstva se koriste namjenski za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak KLASA: 022-03/23-07/32 URBROJ: 50301-05/20-23-2 od 28. prosinca 2023., kojim je prihvaćen Akcijski plan za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. za 2024. godinu (u daljnjem tekstu: Akcijski plan). Jedna od predloženih mjera rasterećenja određena ovim Akcijskim planom je i ukidanje vodnoga doprinosa, jedne od vodnih naknada koje su propisane Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva.

Ovim prijedlogom Zakona predlaže se ukinuti vodni doprinos, koji prihod se od ove vodne naknade posljednjih godina smanjivao, tako da će ukupno rasterećenje ukidanjem ove vodne naknade iznositi godišnje 16.573.272 eura.

Ukidanjem vodnog doprinosa ukinut će se i određene namjene za čije financiranje se koristio prihod od vodnog doprinosa. Vodni doprinos služio je za financiranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave,  sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura te financiranje gradnje građevina obrane od poplava kao i mjere obrane od poplava.  

S obzirom da je jedinicama lokalne samouprave pripadalo 8% od naplaćenog vodnog doprinosa na njenom području, a koji se ukida, efekt smanjenja prihoda tih jedinica iznosit će 812.905 eura godišnje, koliko su JLS ukupno prihodovale u 2022.

S tim u vezi, dopunom Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva proširit će se namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda i za sanaciju klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica te će se na taj način kompenzirati dio prema jedinicama lokalne samouprave u odnosu na gubitak prihoda od vodnoga doprinosa. Financiranje gradnje građevina obrane od poplave i mjera obrane od poplava financirat će se i dalje iz prihoda od naknade za uređenje voda.

Vezano za ukidanje namjene financiranja gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu županija, napominjemo da se u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osiguravaju sredstva za izradu projektne dokumentacije za sustave javnog navodnjavanja, čija se izgradnja financira EU sredstvima osiguranim okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. U programskom razdoblju 2023.-2027. za realizaciju projekata javnog navodnjavanja osigurano je 72,3 milijuna eura.

Nadalje, kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je propisati iznose u eurima za prekršajne odredbe.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske , 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), sukladno kojem se zakon iznimno može donijeti po hitnom postupku kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi odnosno kada se zakoni usklađuju s dokumentima Europske unije.

S tim u vezi, Vijeće Europske unije usvojilo je 28. srpnja 2021. Provedbenu odluku Vijeća o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, koju je Vlada Republike Hrvatske primila na znanje zaključkom na sjednici održanoj 29. srpnja 2021. Istim zaključkom zadužena su sva nadležna tijela intenzivirati rad na provedbi aktivnosti i implementaciji Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske, te osigurano dodatnih 6,3 milijardi eura.

Dodatno je 8. prosinca 2023. u Briselu, na sastanku Vijeća ministara za ekonomske i financijske poslove potvrđeno donošenje Provedbene odluke o odobrenju izmijenjenog plana za oporavak i otpornost Hrvatske, čime je službeno odobren Dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti te njegova ukupna vrijednost sada iznosi 10 milijardi eura.

U okviru provedbe navedenog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (dalje: NPOO), Republika Hrvatska je preuzela obvezu donošenja Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u kojem je jedna od predloženih mjera rasterećenja - ukidanje vodnog doprinosa.

Kako bi se mjera što žurnije provela u skladu s Akcijskim planom (I. kvartal 2024.) i omogućilo korištenje sredstava iz NPOO-a, a uzevši u obzir činjenicu da će u slučaju neispunjenja preuzetih obveza doći do uskraćivanja značajnog iznosa financijskih sredstava Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti postojeći Zakon po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI
ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA

Članak 1.

U Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva („Narodne novine“, br. 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/15., 120/16., 127/17. i 66/19. ) u članku 5. stavku 1. točka 1. briše se.

Dosadašnje točke 2. do 7. postaju točke 1. do 6.

U stavku 3. riječi: „1. do 4.“ zamjenjuju se riječima: „1. do 3.“.

U stavku 6. riječi: „1. do 4.“ zamjenjuju se riječima: „1. do 3.“.

U stavku 7. riječi: „1. do 4.“ zamjenjuju se riječima: „1. do 3.“.

Članak 2.

Naslov iznad članka 6. te članci 6. do 12. brišu se.

Članak 3.

U članku 21. stavku 1. iza podstavka 6. dodaje se novi podstavak 7. koji glasi:

„ - sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,“

Dosadašnji podstavci 7. i 8. postaju podstavci 8. i 9.

Članak 4.

U članku 76. riječi: „korekcijske koeficijente za obračun vodnoga doprinosa,“ brišu se.

Članak 5.

U članku 85. stavku 1. riječi: “10.000,00 do 300.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „1.320,00 do 39.810,00 eura“.

U stavku 2. riječi:“ 1.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „130,00 do 1.320,00 eura“.

U stavku 3. riječi:“ 1.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „130,00 do 1.320,00 eura“.

Članak 6.

U članku 85.a stavku 1. riječi: „4.000,00 do 10.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima:“530,00 do 1.320,00 eura“.

U stavku 2.  riječi: “400,00 do 1.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima:“50,00 do 130,00 eura“.

U stavku 3.  riječi: „400,00 do 1.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: “50,00 do 130,00 eura“.

PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 7.

Upravni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva („Narodne novine“, br. 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/15., 120/16., 127/17. i 66/19.)  dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 8.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom se propisuje ukidanje vodnog doprinosa kao vodne naknade, brisanjem ove naknade s popisa vodnih naknada u članku 5. važećeg Zakona. U ostalim odredbama (stavcima) provodi se nomotehničko usklađenje. Ukidanje vodnog doprinosa jedna je od mjera rasterećenja gospodarstva i građana od neporeznog davanja predviđena Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. za 2024. godinu .

Uz članak 2.

Ovim člankom briše se naslov iznad članka 6. i članci 6. do 12. važećeg Zakona, u kojima je bilo propisano tko plaća i tko je obveznik vodnoga doprinosa, što je osnovica za obračun, te tko obračunava i naplaćuje vodni doprinos i koja je namjena ove naknade.

Uz članak 3.

Ovim člankom se u stavku 21. važećeg Zakona kojim su propisane namjene za koje se koristi prihod od naknade za uređenje voda dodaje namjena sufinanciranja troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura.

Ovim člankom će se proširiti namjena korištenja prihoda od naknade za uređenje voda koja se koristi za aktivnosti, mjere, projekte zaštite od štetnog djelovanja voda u koje ulaze i zaštita od erozija i bujica.

Uz članak 4.

Ovim člankom u članku 76. važećeg Zakona brišu se riječi koje se odnose na vodni doprinos.

Uz članak 5.

Ovim se člankom u članku 85. stavcima 1., 2. i 3. važećeg Zakona iznosi u kunama zamjenjuju s iznosima u eurima.

Uz članak 6.

Ovim se člankom u članku 85.a stavcima 1., 2. i 3. važećeg Zakona iznosi u kunama zamjenjuju s iznosima u eurima.

Uz članak 7.

Ovim člankom se propisuje da će se pokrenuti postupci obračuna vodnoga gospodarstva dovršiti po odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva („Narodne novine“, br. 153/09., 90/11., 56/13., 154/14., 119/15., 120/16., 127/17. i 66/19.).

Uz članak 8.

Ovim člankom se propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 5.

Vodne naknade su:

1. vodni doprinos,

2. naknada za uređenje voda,

3. naknada za korištenje voda,

4. naknada za zaštitu voda,

5. naknada za melioracijsku odvodnju,

6. naknada za navodnjavanje i

7. naknada za razvoj.

Vodne naknade javna su davanja.

Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.

Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.

Obračun i naplata naknade za razvoj u interesu je jedinica lokalne samouprave na uslužnom području i jedinica područne(regionalne) samouprave na uslužnom području.

Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda , osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno.

Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.

Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.

Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.

1. VODNI DOPRINOS

Članak 6.

Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina uključujući i građevinu koja se ozakonjuje prema propisima o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada.

Članak 7.

Obveznik vodnoga doprinosa na gradnju građevina je investitor u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji.

Dva ili više investitora iste građevine su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.

Obveznik vodnoga doprinosa na građevinu koja se ozakonjuje prema propisima o  ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada je stranka iz postupka ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada.  

Dvije ili više stranke iz postupka ozakonjenja iste nezakonito izgrađene zgrade su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.

Ostali posjednici iste nezakonito izgrađene zgrade solidarni su obveznici vodnoga doprinosa zajedno sa strankom iz stavka 3. ovoga članka odnosno sa strankama iz stavka 4. ovoga članka.  

Članak 8.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa kubični je metar (m³):

– stvarnog obujma nove građevine, koja nije građevina iz podstavka 2. ili 3. ovoga članka, odnosno

– razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarnog obujma nove građevine, odnosno

– razlike između stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za prometnice i druge otvorene građevine četvorni je metar (m²) tlocrtne površine.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za produktovode i druge vodove koji su građevine dužni je metar (m).

Osobe ovlaštene za izradu projektne dokumentacije sukladno propisima o gradnji dužne su, u postupku obračuna vodnoga doprinosa, iskazati osnovicu vodnog doprinosa.

Osoba ovlaštena za izradu projektne dokumentacije odgovara za istinitost podataka o osnovici za obračun vodnoga doprinosa.

Članak 9.

Vodni doprinos obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode.

Vodni doprinos se obračunava rješenjem o obračunu vodnoga doprinosa koje donose Hrvatske vode.

Članak 10.

Očevidnik vodnog doprinosa vode Hrvatske vode.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Članak 11.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu vodnoga doprinosa.

Članak 12.

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za:

– gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave,

- sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,“

– namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona .

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 posto vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području. Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati ovaj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave.

Sredstva iz stavka 3. ovoga članka koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Članak 21.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:

– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,

– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,

– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode,

– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,

– uklanjanje riječnog nanosa u pomorskom dobru,

– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i

– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.

Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.

Članak 76.

Ministar pravilnicima detaljnije propisuje obračun i naplatu vodnih naknada, osim naknade za melioracijsku odvodnju, naknade za navodnjavanje i naknade za razvoj, a osobito obveznike, osnovicu, obračunska razdoblja, privremeni i konačni obračun, sadržaj iskaza obračuna vodnih naknada kada se one naplaćuju putem uplatnica, sadržaj rješenja o obračunu vodne naknade, rokove plaćanja, ustanovljavanje i vođenje očevidnika vodnih naknada, dostavu podataka iz očevidnika propisanih Zakonom o vodama način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa vodnih naknada, korekcijske koeficijente za obračun vodnoga doprinosa, obrasce rješenja o obračunu vodnih naknada, gdje je potrebno, te druga pitanja na koja upućuje ovaj Zakon.

Članak 85.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne dostavi podatke o količini mineralnih gnojiva sukladno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona;

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 4. ovoga Zakona;

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 4. ovoga Zakona;

4. obračunava i/ili naplaćuje naknadu za razvoj protivno članku 52. stavku 3. ovoga Zakona

5. ne objavi odluku o naknadi za razvoj u „Narodnim novinama“ u skladu s člankom 52. stavkom 4. ovoga Zakona,

6. ne dostavi odluku  o naknadi za razvoj sukladno članku 52. stavku 5. ovoga Zakona,

7. ne koristi prihode od naknade za razvoj sukladno članku 57. ovoga Zakona,

8. ne postupi sukladno članku 80. ovoga Zakona i

9. ne postupi sukladno članku 83. stavku 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 85.a

Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba uključujući i jedinice lokalne samouprave ako:

1. ne postupa sukladno članku 17. stavcima 1., 5. i 7. ovoga Zakona,

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 19. ovoga Zakona,

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 5. ovoga Zakona,

4. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 5. ovoga Zakona

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi uključujući i gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.000,00 kuna.