a. UVOD

Vinogradarsko-vinarska (u daljnjem tekstu: VV) proizvodnja predstavlja izuzetno važnu gospodarsku granu u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: RH) koja direktno ili kroz vezane djelatnosti (turizam, trgovina, proizvodnja vinogradarske opreme, ugostiteljstvo) ima izuzetno veliki značaj za gospodarstvo. Posebno je to izraženo u ruralnim područjima u kojima druge vrste poljoprivredne proizvodnje ne mogu osigurati istu razinu prihoda, a zbog vezanih turističkih proizvoda (manifestacije, sajmovi i izložbe vina) privlače brojne turiste. Ujedno je VV proizvodnja jedna od rijetkih poljoprivrednih djelatnosti koja privlači mlade ljude na povratak ili ostanak na ruralnim područjima, a posebno otocima s obzirom na direktnu povezanost i kompatibilnost VV proizvodnje sa turizmom.

Najvažnije sorte vinove loze kako po površinama u uzgoju prikazane su u tablici 1. Najvažnija sorta je Graševina koja zajedno s Malvazijom istarskom i Plavcem malim zauzimaju 41% ukupnih vinogradarskih površina. Osim njih sve veću važnost u RH imaju i francuske sorte Merlot i Cabernet Sauvignon što je vezano uz svjetsku popularnost navedenih sorata.

Veliku važnost za VV proizvodnju u RH, posebno onu koja omogućava dovoljnu razinu profitabilnosti i ima značajan izvozni potencijal, na malim i usitnjenim poljoprivrednim površinama u RH predstavljaju autohtone sorte vinove loze. Zahvaljujući brojnim znanstvenim naporima do sada je očuvano oko 130 autohtonih sorata od kojih je njih 30-ak značajno za proizvodnju.

Tablica 1 Najzastupljenije sorte u uzgoju u RH u 2022. godini (Vinogradarski registar)

Jedan od najznačajnijih problema vezan uz isplativost uzgoja autohtonih sorata je vrlo ograničena količina kvalitetnog i sortno čistog sadnog materijala (certificiranog - sorata i klonova) što je rezultiralo visokom razinom unutarsortne varijabilnosti i visokim stupnjem zaraze različitim vegetativno prenosivim bolestima (virusima i fitoplazmama) što izuzetno umanjuje proizvodni potencijal hrvatskog vinogradarstva. S ciljem rješavanja navedenog problema kroz proteklih dvadesetak godina pokrenuti su projekti klonske i fitosanitarne selekcije najvažnijih autohtonih sorata vinove loze kao i sorte Graševina.

U posljednjih nekoliko godina, konkretno u razdoblju od 2017.- 2023. godine u RH je godišnje proizvedeno u prosjeku 1,5 milijuna cijepova loze (tablica 2). Veliki pad  u proizvodnji loznih cjepova dogodio se u 2022. godini kada je proizvedeno  470.000 cijepova manje u odnosu na 2021. godinu (tablica 3.). Najznačajnija sorta i ovdje je Graševina sa gotovo 25% ukupne proizvodnje cijepova u RH. Slijede autohtone sorte Plavac mali i Pošip te Rajnski rizling čija je pojedinačna proizvodnja iznad 5% ukupne količine cijepova. Vidljivo je kao u proizvodnji sadnog materijala u RH sorta Malvazija istarska zauzima svega 1,3%. s proizvodnjom od 19.290 cijepova. U tablici 4. prikazani su podaci o prosječnoj godišnjoj sadnji novih nasada temeljem podataka iz vinogradarskog registra u istom razdoblju (2015.-2020.) kroz koju je godišnje u prosjeku podignuto 200-injak hektar novih vinograda. Vidljivo je kako je i ovdje najzastupljenija sorta Graševina (31%), a slijedi ju Malvazija istarska sa 16,6%.  

Tablica 2. Prosječna godišnja proizvodnja sadnog materijala loze u razdoblju od 2017. do 2022. (izvor: HAPIH – CSR)

Tablica 3. Godišnja proizvodnja loznih cijepova (izvor: HAPIH – CSR)

U tablici 4. prikazane su i procijenjene potrebe za loznim cijepovima pojedinih sorata za vinograde podignute u istom razdoblju. Kod većine sorata vidljivo je da je proizvodnja cijepova u RH dostatna na temelju podataka o novim nasadima koji su registrirani u Vinogradarskom registru ( u daljnjem tekstu: Registru). Međutim s obzirom da kod brojnih sorata postoji znatno veća proizvodnja sadnog materijala u odnosu na nove površine koje su registrirane u Registru, za zaključiti je kako postoji određeni dio vinogradarskih površina koje se podižu ili obnavljaju bez da je to evidentirano u Registru, kao i dio cijepova koji se koristi za podsadnju postojećih vinograda. Zbog svega navedenog, samo na temelju Registra teško je procijeniti stvarne godišnje potrebe za sadnim materijalom. Među sortama čija je domaća proizvodnja sadnog materijala daleko ispod potrebne godišnje količine cijepova za novu sadnju je i Malvazija istarska kod koje otprilike nedostaje . 170.000,00 loznih cijepova.

Tablica 4. Prosječna godišnja sadnja novih vinograda u razdoblju od 2015. do 2020. (Registar)

Temelj uspješne i isplative VV proizvodnje je osiguranje dovoljne količine kvalitetnog certificiranog sadnog materijala što pokazuju primjeri brojnih vinogradarskih zemalja. Trenutačno RH ima samo tri rasadnika predosnovnih i osnovnih matičnih nasada što  nije dovoljno za osiguranje kvalitetnog i zdravog materijala loze.

U skladu s navedenim neophodno je provoditi mjere kojima će se unaprijediti navedeno stanje, a posebno istraživanja kojima će se utvrditi mogućnosti povećanja broja predosnovnih i osnovnih matičnih nasada sorata i klonova koje su najvažnije u podizanju novih nasada odnosno u proizvodnji sadnog materijala pri čemu poseban naglasak treba staviti na autohtone sorte vinove loze. Isto tako neophodno je unaprijediti i poduprijeti znanstveno-istraživačke aktivnosti i resurse potrebne za održavanje uspostavljenih matičnih nasada najviših kategorija.

b. STANJE I CILJ PROGRAM POTPORE ISTRAŽIVANJA USMJERENIH NA UNAPREĐENJE KVALITETE SADNOG MATERIJALA LOZE ZA VREMENSKO RAZDOBLJE OD 2024. – 2029. GODINE

U RH trenutačno imamo samo tri rasadnika predosnovnih i osnovnih matičnih nasada i  mali broj certificiranih matičnih nasada koji se odnose na svega nekoliko autohtonih sorata (Škrlet, Moslavac, Kraljevina i Žlahtina i dr.) te sortu Graševinu.

Uz ranije navedeni nedostatak domaće proizvodnje sadnog materijala pojedinih sorata potrebno je spomenuti kako se na temelju godišnjih izvješća o proizvodnji sadnog materijala Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo može vidjeti kako čak 50% sadnog materijala loze nije certificirano, tj. da se proizvodi 50 posto sadnog materijala kategorije standard. Navedeni odnos je stabilan u posljednjih pet promatranih godina (Graf 1).

Graf 1 Udio loznog sadnog materijala kategorije certificirani i standard u razdoblju od 2017.-2022. godine u ukupnoj proizvodnji sadnog materijala (izvor: HAPIH – CSR)

Znatno nepovoljnija situacija je u dijelu proizvodnje sadnog materijala autohtonih sorata vinove loze pri čemu je kategorija certificiranog sadnog materijala zastupljena sa svega 14% (Graf 2.). Navedeno stanje izrazito nepovoljno utječe na kvalitetu sadnog materijala, ali i na situaciju vezano uz fitosanitarni status vinograda u proizvodnji. Naime brojnim istraživanjima utvrđeno je kako je zastupljenost gospodarski štetnih virusa loze u proizvodnim nasadima na područje RH izuzetno visoka, posebno na području vinogradarskih regija Dalmacije te Istre i Kvarnera gdje se dominantno uzgajaju autohtone sorte kod kojih nije dostupan certificirani sadni materijal. Uz navedeno veliku opasnost prilikom korištenja standardnih matičnih nasada predstavlja i dodatno širenje fitoplazmi vinove loze.

Graf 2 Udio loznog sadnog materijala kategorije certificirani i standard u 2022. godini u autohtonih sorata (HAPIH-CSR)

Na temelju navedenog može se zaključiti kako je struktura kategorija sadnog materijala loze koji se proizvodi u RH izrazito nepovoljna što uzrokuje niz negativnih posljedica posebno kod autohtonih sorata vinove loze. S obzirom da je brojnim dosadašnjim istraživanjima i projektima te uspješnim primjerima iz proizvodnje potvrđeno kako autohtone sorte imaju izuzetno veliki značaj za vinogradarstvo RH, kao i da će se u budućim mjerama poticanja podizanja novih nasada posebno poticati njihov uzgoj, bez dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala izostat će puni efekt navedenih mjera kao i nemogućnost potpunog iskorištenja kvalitativnog potencijala ovih sorata.

Rasadničarska proizvodnja u RH nema mogućnost samostalno unaprijediti postojeće stanje tj. ovisi o mjerama koje će poduzeti država kako bi osigurala dostupnost osnovnog sadnog materijala navedenih sorata za podizanje certificiranih matičnih nasada. Ujedno zbog visoke cijene certificirane plemke klonova internacionalnih sorata iz drugih zemalja, kao i visokih troškova ili često nedostupnosti osnovne kategorije za podizanje certificiranih matičnih nasada, hrvatski rasadničari nisu konkurentni u odnosu na velike rasadničarske kuće iz EU zemalja (prvenstveno Italije i Francuske).

Negativan utjecaj ovakvog stanja je i pogoršanje fitosanitarnog statusa u proizvodnim nasadima, posebno autohtonih sorata. Prvenstveno daljnje širenje gospodarski štetnih virusa, a ujedno i značajno širenje fitoplazme (zlatna žutica) te sve češća pojava novih virusa za koje se smatra kako su vjerojatno unesene u RH kroz uvezeni sadni materijal. Osnivanjem matičnih nasada za predosnovni i osnovni sadni materijal loze omogućila bi se sadnja kvalitetnog i zdravog sadnog materijala i na taj način smanjio intenzitet širenja fitoplazmi i zaraza novim tipovima virusa.

Program potpore istraživanja usmjerenih na unapređenje kvalitete sadnog materijala loze za vremensko razdoblje 2024. – 2029. godine (u daljnjem tekstu Program potpore) ima slijedeće ciljeve:

a. Sustavno praćenje proizvodnih karakteristika do sada izdvojenih i registriranih hrvatskih klonova pojedinih sorata čime bi se pratilo njihov proizvodno potencijal

b. Praćenje fitosanitarnog statusa matičnih nasada kategorija predosnovni i osnovni usmjerenih na gospodarski štetne viruse i fitoplazmoze te pojave novih virusa.  

c. Utvrđivanje firosanitarnog statusa i razinu unutarsortne varijabilnosti u proizvodnim nasadima kod sorata koje su važne u vinogradarskoj proizvodnji, a za koje na području RH do sada nisu provođeni postupci fitosanitarne i klonske selekcije s ciljem utvrđivanja potreba za provedbu klonske selekcije i uspostave matičnih nasada najviših kategorija za predmetne sorte na području RH.  

Korisnici Programa potpore provodit će istraživanja vezano za utvrđivanje proizvodnih karakteristika registriranih klonova u proizvodnim uvjetima te pripremati izvješća za stručne skupove i sajmove s ciljem upoznavanja proizvođača o prednostima korištenja navedenih klonova i certificiranog sadnog materijala u odnosu na standardni sadni materijal. Uz navedeno istraživat će se pojavnost osnovnih gospodarski štetnih virusa ( Grapevine fanleaf nepovirus, Arabis mosaic nepovirus, Grapevine leafroll associated closterovirus -1 i Grapevine leafroll associated closteroviruses -3 ), novih virusa za koje se smatra kako mogu imati negativan utjecaj na gospodarske karakteristike klonova. Ujedno će se provoditi istraživanja pojave zlatne žutice vinove loze ( Flavescence dorée ). U odnosu na postojeće registrirane klonove i istraživanja usmjerena na održavanje visoke razine kvalitete i fitosanitarnog statusa visokih kategorija matičnih nasada predmetnih klonova istraživanja će se usmjeriti i na sorte kod kojih do sada u RH nije bilo sustavnog provođenja klonske selekcije što se odnosi i na autohtone (Malvazija istarska), ali i najvažnije introducirane sorte (Merlot, Rajnski rizling, Sauvignon bijeli i sl.). Kod navedenih sorata provest će se istraživanja kojima će se utvrditi fitosanitarni status i unutarsortna varijabilnost na temelju čega će se utvrditi potreba o provođenju postupka individualne klonske selekcije navedenih sorata.

c. PRIHVATLJIVI KORISNICI

Prihvatljivi korisnici Programa potpore su znanstvene institucije (u daljnjem tekstu: Korisnik) iz sustava znanstvene djelatnosti, odnosno ustanove upisane u Upisnik znanstvenih organizacija sukladno Pravilniku o Upisniku znanstvenih organizacija i Upisniku visokih učilišta („Narodne novine", broj.  56/23) te u Upisniku dobavljača poljoprivrednog sadnog materijala sukladno Pravilniku o upisu u Upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala (»Narodne novine« br. 8/22) (u daljnjem tekstu: Upisnik dobavljača sadnog materijala) i Službenom registru specijaliziranih subjekata sukladno Pravilniku o Službenom registru specijaliziranih subjekata (»Narodne novine« br. 30/21) te ispunjavanju sljedeće uvjete:

◊ podnesu Zahtjev za financiranje za istraživanja usmjerenih na unapređenje kvalitete sadnog materijala loze (u nastavku teksta: Zahtjev) po objavljenom Javnom pozivu

◊ podnesu dokaz o postojećoj odgovarajućoj infrastrukturi i matičnim nasadima visokih kategorija  na području RH

◊ u Upisniku dobavljača sadnog materijala registrirane za djelatnosti proizvodnje poljoprivrednog sadnog materijala

◊ ovlašten za izdavanje biljnih putovnica u skladu s Pravilnikom o Službenom registru specijaliziranih subjekata

◊ dostave drugu obveznu dokumentaciju sukladno uvjetima Javnog poziva

◊ nemaju nereguliranih dugovanja s osnova javnih davanja.

d. PRORAČUN ZA PROVEDBU PROGRAMA POTPORE  I FINANCIRANJE

Sredstva za provedbu ovoga Programa potpore planirana su u Državnom proračunu RH za 2024. godinu u iznosu od 50.000,00 eura i u projekcijama za 2025. i 2026. godinu, unutar Financijskog plana Ministarstva poljoprivrede na poziciji A568007 – Zdravstvena zaštita bilja.

Ukupna sredstava potrebna za provedbu Programa potpore za šestogodišnje razdoblje iznose  300.000,00 eura.

 Tablica 5. Plan financiranja Programa potpore

Sredstva Programa potpore predstavljaju izravnu pomoć znanstvenim institucijama u financiranju istraživanja utjecaja različitih tehnologija i agrotehničkih mjera na održavanje matičnih nasada visokih kategorija.

Sredstva se dodjeljuju na način i prema kriterijima utvrđenim ovim Programom potpore putem Javnog poziva za financiranje za istraživanja usmjerenih na unapređenje kvalitete sadnog materijala loze (dalje u tekstu: Javni poziv) kojima se osigurava visoka genetska čistoća i zdravstvena ispravnost domaćeg reprodukcijskog sadnog materijala loze autohtonog i suvremenog sortimenta koji ispunjava fitosanitarne standarde i propise.

Financijska sredstva ovog Programa potpore dodjeljuju se sukladno s Poglavljem I. i člankom 38. Uredbe Komisije (EU) br. 2022/2472 o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327 od 14. prosinca 2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba). Potpore dodijeljene kroz ovaj Program potpore spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzete iz obveze prijave iz njegova članka 108. stavka 3. s obzirom da ispunjavaju sve opće uvjete utvrđene u Poglavlju I. Uredbe i sve posebne uvjete iz članka 38. Uredbe.

Aktivnost kojoj se dodjeljuje potpora u interesu je svih poduzetnika koji djeluju u sektoru poljoprivredne voćarske i rasadničarske proizvodnje sukladno članku 38. stavku 2. Uredbe.

Prije početka aktivnosti pojedinog Korisnika kojem je dodijeljena potpora na mrežnim stranicama Ministarstva ( http://fisportal.mps.hr/hr/sve/dokumenti-obrasci/ ) objavit će se sljedeći podaci:

◊ sažetak informacija o Programu potpore

◊ cjeloviti tekst svake potpore ovog Programa potpore uključujući njegove izmjene, ili poveznicu za pristup cjelovitom tekstu uključujući izričito upućivanje na Uredbu citirajući njezin naslov i upućivanje na objavu u Službenom listu Europske unije i na određene odredbe Poglavlja III.

◊ da će se Program potpore kojem je dodijeljena potpora provesti

◊ ciljevi Programa potpore kojem je dodijeljena potpora

◊ približni datum objavljivanja rezultata očekivanih od Programa potpore kojem je dodijeljena potpora

◊ mjesto objavljivanja rezultata očekivanih od Programa potpore kojem je dodijeljena potpora na internetu

◊ napomena da su rezultati Programa potpore kojem je dodijeljena potpora besplatno dostupni svim poduzetnicima koji djeluju u hrvatskom rasadničarstvu.

Rezultati aktivnosti pojedinog Korisnika kojima je dodijeljena potpora bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede ( ) od datuma završetka projekta. Rezultati ostaju dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede tijekom razdoblja od najmanje 5 godina počevši od datuma završetka projekta, a sukladno članku 38. stavku 4. Uredbe.

Potpora ne uključuje plaćanja poduzetnicima u poljoprivrednom sektoru na temelju cijene poljoprivrednih proizvoda. Intenzitet potpore ograničen je na 100 % prihvatljivih troškova.

Potpore iz ovog Programa potpore ne mogu se isplaćivati u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nesukladnom s unutarnjim tržištem; na jednokratne potpore u korist poduzetnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nesukladnom s unutarnjim tržištem.

Potpore ovog Programa potpore ne dodjeljuju se poduzetnicima u teškoćama.

Odredbe se ne primjenjuju na potpore koje same po sebi, s obzirom na uvjete koji su s njima povezani ili s obzirom na način financiranja, podrazumijevaju neizbježnu povredu prava Unije, a posebno na:

a) potpore za koje dodjela potpore ovisi o obvezi korisnika da ima poslovni nastan u određenoj državi članici ili da većina njegovih poslovnih jedinica ima poslovni nastan u toj državi članici

b) potpore za koje dodjela potpore ovisi o obvezi korisnika da upotrebljava robu proizvedenu ili usluge pružene na državnom području

c) potpore kojima se korisnicima ograničava mogućnost uporabe rezultata istraživanja, razvoja i inovacija u ostalim državama članicama.

Ekvivalent potpore iz ovog Programa potpore ne premašuje prag potpore za istraživanje i razvoj u sektorima poljoprivrede i šumarstva kako je navedeno u članku 4. točki (i) Uredbe od 7,5 milijuna EUR po projektu.

Za potpore iz ovog Programa potpore moguće je točno izračunati bruto ekvivalent bespovratnih sredstava ex ante (za buduće razdoblje) bez potrebe za provođenjem procjene rizika ("transparentne potpore") jer su ovo potpore u obliku bespovratnih sredstava u skladu sa člankom 5. stavkom 2. Uredbe).

Prihvatljivi troškovi usklađeni su sa člankom 38. stavkom 7. Uredbe. Sukladno članku 7. stavku 3. Uredbe, Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije prihvatljiv za potporu, osim ako se na temelju nacionalnog zakonodavstva o PDV-u ne može ostvariti njegov povrat.

Na potpore iz ovog Programa potpore odgovarajuće se primjenjuju odredbe o kumulaciji sukladno članku 8. Uredbe te odredbe o objavljivanju i informacijama iz članka 9. Uredbe.

e. PRAVNA OSNOVA

Program potpore donosi se na temelju članka 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20 — Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,52/21. i 152/22.), a sama provedba Programa potpore se odvija u okviru sljedećih propisa:

◊ Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“, br. 110/21.)

◊ Zakonom o biljnom zdravstvu („Narodne novine“, br.127/19. i 83/22.)

◊ Pravilnikom o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje loze („Narodne novine“, broj.100/23)

◊ Uredbom Komisije (EU) br. 2022/2742, (SL L 327/1, od 14. prosinca 2022.), o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

◊ Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenoga 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019.)

◊ Uredbom (Eu) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (SL L 317, 23.11.2016.).

f. TRAJANJE PROGRAMA POTPORE

Program potpore donosi se na razdoblje od 2024. do 2029. godine.

Radi osiguravanja učinkovitosti Programa potpore kao i izvršenja svih planiranih aktivnosti, potrebno je sustavno praćenje njegove provedbe.

Detaljna provjera stanja na terenu, u svim uključenim institucijama provodit će se svake godine od strane Povjerenstva za kontrolu koje osniva i imenuje ministar nadležan za poljoprivredu.

g. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Prihvatljive aktivnosti financiranja u okviru Programa potpore su:

◊ praćenje gospodarskih karakteristika registriranih hrvatskih klonova autohtonih sorata

◊ provođenje kontrole zdravstvenog stanja u matičnim nasadima visoke kategorije

◊ analiza prisutnosti gospodarski štetnih virusa u matičnim nasadima visoke kategorije

◊ analiza prisutnosti fitoplazmi u matičnim nasadima visoke kategorije

◊ analiza unutarsortne varijabilnosti najvažnijih introduciranih i autohtonih sorata vinove loze u proizvodnim nasadima

◊ utvrđivanje fitosanitarnog statusa (gospodarski štetni virusi i fitoplazme) najvažnijih introduciranih i autohtonih sorata vinove loze u proizvodnim nasadima

◊ prikupljanje uzoraka plemke izdvojenih bezvirusnih trsova slobodnih od fitoplazmi najvažnijih introduciranih i autohtonih sorata za proizvodnju predbaznog sadnog materijala

◊ istraživanje potreba za proizvodnjom baznog sadnog materijala registriranih hrvatskih klonova vinove loze za podizanje certificiranih matičnih nasada

◊ istraživanje potreba za podizanjem certificiranih matičnih nasada najvažnijih introduciranih i autohtonih sorata vinove loze kod kojih ne postoje registrirani hrvatski klonovi

◊ istraživanje potrebe za provođenje individualne klonske selekcije kod najvažnijih introduciranih i autohtonih sorata vinove loze kod kojih ne postoje registrirani hrvatski klonovi na temelju rezultata istraživanja unutarsortne varijabilnosti i fitosanitarnog statusa.

U okviru ovoga Programa potpore prihvatljivi za financiranje su sljedeći troškovi:

- analize biljnog materijala na prisutnost virusa – potrošni materijal i kemikalije

◊ analize biljnog materijala na prisutnost fitoplazmi vinove loze – potrošni materijal i kemikalije

◊ nabava repromaterijala, zaštitna sredstva

◊ agrotehničko održavanje matičnih nasada visoke kategorije

◊ održavanje objekata matičnih nasada visoke kategorije

◊ sadni materijal visokih kategorija

◊ trošak istraživača (min. VSS agronomske struke)  

◊ putni troškovi vezani uz provođenje istraživanja (prikupljanje uzoraka, prezentacija rezultata)

◊ proces ozdravljivanja vinove loze od virusa,

◊ ostale aktivnosti neophodne za provođenje istraživanja usmjerenih na unapređenje kvalitete sadnog materijala loze .

h. PROVEDBA PROGRAMA POTPORE

Provedbu mjera iz ovoga Programa potpore ministar propisuje pravilnikom. Nadležno tijelo zaduženo za upravljanje, provedbu i praćenje provedbe Programa potpore je Ministarstvo poljoprivrede ( u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Javni poziv za dodjelu sredstava Programa potpore je otvoreni poziv koji  se objavljuje  na mrežnim stranicama ministarstva. Javnim pozivom detaljno će se propisati način podnošenja zahtjeva, rokovi i dokumentacija potrebna za podnošenje zahtjeva, administrativna kontrola zaprimljenih zahtjeva, odobravanje i isplata bespovratnih sredstva, način izvještavanja, kontrola na terenu i povrat. Uvjeti i način provedbe Programa potpore utvrđeni Javnim pozivom su pravno obvezujući. Na temelju objavljenog Javnog poziva podnositelji podnose Zahtjev.

Zahtjev mogu podnijeti prihvatljivi Korisnici koji ispunjavaju uvjete iz točke 3. ovoga Programa potpore .

Najviši iznos bespovratnih sredstva za pojedinačni Zahtjev može iznositi   300.000,00 eura. Udio bespovratnih sredstva je do 100 % od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova Programa potpore.

Jedan Korisnik može podnijeti najviše jedan Zahtjev za financiranje. Isplata bespovratnih sredstava provodi se roku od 15 radnih dana od sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih Zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za financiranje, utvrdi da je ukupni iznos Zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, Ministarstvo će proporcionalno umanjiti jedinične iznose sredstava financiranja.

Ministarstvo zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa bespovratna sredstva u okviru ovoga Programa potpore.