I. OPĆE ODREDBE

Predmet Standarda

Primjena Standarda

Članak 2.

(1) Standardi rada primjenjuju se na sve ovlaštene psihologe zaposlene u osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima ili u drugim pravnim ili fizičkim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti u svezi s osnovnim i srednjim odgojem i obrazovanjem, koji obavljaju poslove iz područja školske psihologije određene ovim Standardima rada.

(2) Standardi rada odgovarajuće se primjenjuju i na ovlaštene psihologe izvan sustava osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja kada obavljaju poslove ili aktivnosti iz područja školske psihologije određene ovim Standardima rada, osim ako su ti poslovi ili aktivnosti obuhvaćeni standardima rada u drugom području psihološke djelatnosti.

Primjena Standarda na psihologe vježbenike

Članak 3.

Na psihologe vježbenike na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovih Standarda rada koje se odnose na ovlaštene psihologe, osim ako posebnim propisima, općim aktima Komore ili ovim Standardima rada nije drugačije određeno.

Ciljevi Standarda

Ciljevi Standarda rada su:

-  standardiziranje i ujednačavanje kvalitete rada
-  poboljšanje kvalitete rada
-  razvoj općih kompetencija nužnih za visoku razinu stručnosti
-  osiguravanje optimalnih uvjeta rada.

Rodna ravnopravnost

Izrazi koji se koriste u ovim Standardima rada, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 6.

Pojmovi koji se koriste u ovim Standardima rada imaju značenja utvrđena propisima kojima se uređuju područja odgoja i obrazovanja i psihološke djelatnosti te općim aktima Komore.

II. ODREĐENJE PODRUČJA

Školska psihologija

Članak 7.

Školska psihologija je posebno područje primijenjene psihologije koje se bavi primjenom psihologijskih spoznaja i postupaka u kontekstu osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.

Cilj školske psihologije

Članak 8.

Cilj školske psihologije je razvoj obrazovanja usmjerenog na učenika te razvoj temeljnih kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje kao i pomoć učenicima, učiteljima/nastavnicima i roditeljima da što kvalitetnije:

- razviju svoje potencijale

- brinu o svojem mentalnom zdravlju

- razvijaju osobne i socijalne vještine

- uspješno rješavaju probleme, suočavaju se sa stresnim situacijama i donose zdrave izbore

- adekvatno svojim sposobnostima i interesima donose odluke vezne uz profesionalni razvoj.

Stručnjaci u školskoj psihologiji

Članak 9.

(1) Školska psihologija obuhvaća poslove i aktivnosti koje provode stručni suradnici - psiholozi, nastavnici psihologije, nastavnici stručnih predmeta u području psihologije te suradnici u nastavi zaposleni u osnovnim i srednjim školama i drugim ustanovama u području osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja.

(2) Školska psihologija obuhvaća i one poslove i aktivnosti koje provode psiholozi izvan sustava osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja kada su isti određeni ovim Standardima rada.

Korisnici psiholoških usluga u školskoj psihologiji

Članak 10.

(1) Korisnici psiholoških usluga u školskoj psihologiji su prvenstveno učenici.

(2) Korisnici psiholoških usluga mogu biti i roditelji, učitelji i nastavnici u smislu njihovog osposobljavanja za bolje razumijevanje učenikovih potreba i ponašanja te djelotvorniji rad s njima.

III. PRAVA I OBVEZE ŠKOLSKIH PSIHOLOGA

Svrha obavljanja psihološke djelatnosti

Članak 11.

Ovlašteni psiholog u obavljanju poslova u području školske psihologije vodi se unapređivanjem zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga, razvojem i unaprjeđenjem organizacija i institucija te društva u cjelini, kao općom svrhom obavljanja psihološke djelatnosti.

Primjena propisa u području psihološke djelatnosti

Članak 12.

Ovlašteni psiholog u području školske psihologije obvezan je poštivati Zakon o psihološkoj djelatnosti, druge propise i opće akte Komore.

Obveza primjene Etičkog kodeksa

Članak 13.

(1) Ovlašteni psiholog u području školske psihologije obvezan je poštivati pravila ponašanja i etička načela na temelju kojih postupaju ovlašteni psiholozi prilikom obavljanja psihološke djelatnosti utvrđene Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti.

(2) Ovlašteni psiholog u području školske psihologije ima pravo na savjetodavnu podršku Etičkog odbora u pogledu primjene pravila psihološke etike.

Obveza poštivanja pravila struke

Članak 14.

(1) Ovlašteni psiholog u području školske psihologije obvezan je stručne postupke provoditi sukladno načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse, poštivati pravila struke i ove Standarde rada.

(2) Ovlašteni psiholog u području školske psihologije ima pravo na stručno-savjetodavnu podršku nadležnog tijela Komore u pogledu stručnog rada.

Obvezno i dodatno stručno usavršavanje

Članak 15.

(1) Ovlašteni psiholog u području školske psihologije ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, sukladno odredbama općeg akta Komore kojim su uređeni način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja.

(2)Učinkovit i kvalitetan rad psihologa u obrazovnom sustavu zahtijeva njegovo cjeloživotno obrazovanje i permanentno usavršavanje zbog čega treba sudjelovati na edukacijama, seminarima, konferencijama i stručnim vijećima organiziranim od strane nadležnih tijela u području osnovnog ili srednjeg odgoja i obrazovanja, Hrvatske psihološke komore i drugih nadležnih tijela.

(3) Osim stručnog usavršavanja u području psihološke djelatnosti iz stavka 1. ovog članka, ovlašteni psiholog u području školske psihologije ima pravo i obvezu stjecanja specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije koje uključuje usvajanje znanja i informacija iz područja obrazovanja, tržišta rada, poduzetništva i dr., neophodnih za provođenje kvalitetnog rada.

(4) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihologu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, te osigurati nabavu stručne literature.

IV. POSLOVI PSIHOLOGA U PODRUČJU ŠKOLSKE PSIHOLOGIJE

Temeljni poslovi školskog psihologa

Članak 16.

(1) Temeljni poslovi ovlaštenog psihologa u području školske psihologije su:

- neposredan rad s učenicima

- neposredan rad s roditeljima

- neposredan rad s učiteljima i nastavnicima

- istraživanje i razvoj programa

- stručno-razvojni i koordinacijski poslovi.

(2) Neposredan rad školskog psihologa može se provoditi individualno i grupno.

(3) Za obavljanje redovnih poslova i aktivnosti školskog psihologa, u koje spada primjena psihodijagnostičkih sredstava, savjetodavni rad i druge vrste intervencija, prethodna suglasnost roditelja (skrbnika) nije potrebna.

Neposredan rad s učenicima

Članak 17.

Neposredan rad školskog psihologa s učenicima obuhvaća:

- neposredan odgojno-obrazovni rad (izborna nastava, rad u izvannastavnim aktivnostima, projektima)

- psihološku procjenu i psihodijagnostiku u svrhu identifikacije učenikovih potreba (kognitivnih, emocionalnih, socijalnih, profesionalnih i sl.), izrade plana podrške, savjetovanja i odabira tehnika rada s učenikom

- analizu, integraciju i interpretaciju podataka o učenicima prikupljenih iz relevantnih izvora na temelju kojih psiholog daje stručno mišljenje o učenicima,

- provođenje psihoedukativnih radionica i projektnih aktivnosti

- identifikacija i dijagnostika učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u skladu sa zahtjevima struke (učenici s teškoćama, daroviti učenici)

- prepoznavanje učenika s emocionalnim problemima i njihovih individualnih potreba, te u skladu s time provođenje individualnih ili grupnih savjetovanja

- prepoznavanje specifičnih teškoća u učenju (neadekvatne strategije učenja, problemi s pažnjom i koncentracijom, ispitna anksioznost i sl.) i pomoć u postizanju boljeg školskog uspjeha

- identifikacija potencijalno darovitih učenika i razvoj programa za poticanje i razvijanje njihovih sposobnosti u skladu s njihovim statusom učenika s posebnim potrebama

- prepoznavanje poteškoća u ponašanju i vršnjačkim odnosima, emocionalne i/ili obiteljske poteškoće i pomoć učenicima u njihovom prevladavanju

- pomoć učenicima u razvijanju adekvatnih mehanizama suočavanja i prevladavanja stresnih događaja i kriznih situacija

- razvoj i provođenje programa prevencije nepoželjnih oblika ponašanja, programa za jačanje samopouzdanja, samopoštovanja, sigurnosti, programa učenja socijalnih vještina za sve učenike u školi, a osobito za učenike iz rizičnih skupina

- provođenje programa prevencije nasilja i zlostavljanja djece i mladih u školama, učeničkim domovima i široj zajednici

- zaštita mentalnog zdravlja učenika kroz individualni i grupni savjetodavni rad te kroz projekte i aktivnosti namijenjene svim učenicima škole

- provođenje inicijalnih intervjua s novim učenicima i pružanje podrške s ciljem osiguravanja njihove uspješne prilagodbe na novu sredinu

- sudjelovanje u provedbi programa profesionalnog usmjeravanja i informiranja učenika.

Neposredan rad s roditeljima

Članak 18.

Neposredan rad školskog psihologa s roditeljima obuhvaća:

- pomoć u prepoznavanju i razumijevanju razvojnih i individualnih potreba učenika i reagiranju u skladu s njima

- pomoć u razvoju adekvatnih vještina i komunikacije kako bi mogli kvalitetnije poticati razvoj svih djetetovih potencijala i aktivno pridonijeti njegovu uspješnom obrazovanju

- poučavanje roditelja temeljnim postavkama razvojne, kognitivne i primijenjene psihologije

- pomoć u aktivnom uključivanju roditelja u život škole i uspostavljanju partnerskih odnosa između roditelja i škole

- pomoć u uspostavljanju kontakta s vanjskim institucijama potrebnim učeniku (npr. ustanovama koje provode programe profesionalnog usmjeravanja, informiranja i savjetovanja u karijeri, ustanovama socijalne skrbi, ustanovama koje pružaju usluge savjetovanja, psihosocijalnog savjetovanja, obiteljske medijacije i psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, specijaliziranim zdravstvenim ustanovama koje se bave mentalnim zdravljem, udrugama i ustanovama koje se bave osmišljavanjem slobodnog vremena i sl.).

Neposredan rad s učiteljima i nastavnicima

Članak 19.

Neposredan rad školskog psihologa s učiteljima i nastavnicima obuhvaća:

- promociju različitih metoda rada koji potiču kreativnost i zajedničko sudjelovanje učitelja/nastavnika i učenika (timski rad, projektna nastava i sl.)

- upoznavanje učitelja i nastavnika sa suvremenim metodama praćenja i provjere znanja učenika te poticanje na njihovo korištenje

- poticanje i razvoj instrumenata za vrednovanje i samovrednovanje rada učitelja i nastavnika, te podizanje kvalitete rada u nastavi

- pomoć učiteljima i nastavnicima da prepoznaju i razumiju razvojne i individualne potrebe učenika i reagiraju u skladu s njima

- educiranje učitelja i nastavnika o recentnim saznanjima iz područja razvojne, kognitivne i primijenjene psihologije

- pomoć učiteljima i nastavnicima u identificiranju teškoća u razrednoj klimi, uspješnosti i načinu rada te razvoju strategija za njihovo rješavanje (upravljanje razredom)

- pomoć učiteljima i nastavnicima u razvoju osobnih i profesionalnih kompetencija kroz različita predavanja i radionice

- poticanje tolerancije različitosti među učenicima i među samim zaposlenicima,

- savjetodavni rad sa zaposlenicima u svrhu podizanja kvalitete rada s učenicima,

- pomoć učiteljima i nastavnicima u izradi individualnih odgojno-obrazovnih planova za učenike.

Istraživanje i razvoj programa

Članak 20.

Istraživanje i razvoj programa obuhvaća:

- sudjelovanje i doprinos procesu samovrednovanja škole, kao i  izradi, provedbi i praćenju programa usmjerenih na podizanje kvalitete rada u školi

- osmišljavanje i provođenje istraživanja povezanih s odgojno-obrazovnom praksom i psihologijskim specifičnostima učenika te učitelja i nastavnika

- sudjelovanje u istraživačkim projektima drugih institucija koje se bave područjem odgoja i obrazovanja

- vrednovanje kvalitete i efikasnosti programa rada te predlaganje promjena

- kontinuirano širenje i nadopunjavanje vlastitih znanja te stručno usavršavanje.

Stručno-razvojni i koordinacijski poslovi

Članak 21.

Stručno-koordinacijski poslovi školskog psihologa obuhvaćaju:

- sudjelovanje u organizaciji rada škole (prijem i upis novih učenika i raspoređivanje u razredne odjele/odgojne skupine, sudjelovanje u prihvatu učenika prvog razreda, formiranje razrednih odjeljenja)

- pomoć u planiranju i realizaciji rada škole i izradi temeljnih dokumenata (sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa rada škole te školskog kurikuluma, izrada plana i programa rada stručnog suradnika psihologa)

- sudjelovanje u kreiranju pozitivne odgojno-obrazovne klime i razvoj programa za njeno optimiziranje

- sudjelovanje u kreiranju i provođenju školskog preventivnog programa te koordinaciji zajedno s razrednicima i predmetnim nastavnicima/učiteljima te drugim stručnim suradnicima

- sudjelovanje u planiranju i radu učiteljskog i razrednih vijeća te u radu stručnih tijela, povjerenstava i stručnih aktiva u školi i izvan škole

- vođenje Tima za darovite, članstvo u Timu za kvalitetu u školi

- sudjelovanje u radu povjerenstava (za upis djece u školu, za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, za uključivanje pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika)

- sudjelovanje i/ili pomoć u provođenju školskih, međunarodnih i drugih projekata

- komunikaciju i suradnju s ministarstvom nadležnim za odgoj i obrazovanje i javnim ustanovama nadležnim za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju

- komunikaciju i suradnju s različitim vanjskim institucijama npr. nadležnom službom za školsku medicinu, nadležnim županijskim službama i područnim uredima ustanova socijalne skrbi, nadležnom područnom službom ustanove za pružanje usluga savjetovanja, psihosocijalnog savjetovanja, obiteljske medijacije i psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja, nadležnim ustrojstvenim jedinicama policije, javnom ustanovom koja provodi vanjsko vrednovanje u odgojno-obrazovnome sustavu Republike Hrvatske i ispite temeljene na nacionalnim standardima, udrugama, humanitarnim organizacijama, savjetovalištima i drugim institucijama

- komunikaciju i suradnju s psiholozima u drugim ustanovama (domovi, bolnice i sl.) i udrugama.

Specifični poslovi školskih psihologa u osnovnoj školi

Članak 22.

(1) Specifični poslovi školskog psihologa u osnovnoj školi obuhvaćaju:

- psihološku procjenu mogućnosti učenika koju obavlja u svojstvu člana Povjerenstva škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika prilikom procjene spremnosti za polazak djeteta u osnovnu školu

- psihološku procjenu mogućnosti učenika tijekom školovanja, u slučaju školskog neuspjeha, teškoća u učenju ili procjene darovitosti.

(2) Psiholog u osnovnoj školi treba biti obvezni član Povjerenstva za procjenu psihofizičkog statusa djece prije upisa u prvi razred. Psiholog je jedini stručnjak kompetentan za procjenu psihičkog (kognitivnog i socioemocionalnog) statusa i zrelosti djeteta za polazak u školu.

Specifični poslovi školskih psihologa u srednjoj školi

Članak 23.

Specifični poslovi školskog psihologa u srednjoj školi obuhvaćaju:

- održavanje redovne i fakultativne nastave iz psihologije i srodnih predmeta u srednjim školama ukoliko je zaposlen na radnom mjestu nastavnika psihologije

- sudjelovanje u izradi zahtjeva za prilagodbu ispitne tehnologije na državnoj maturi za učenike završnog razreda srednje škole.

Specifični poslovi školskih psihologa u učeničkom domu

Članak 24.

Specifični poslovi školskog psihologa u učeničkom obuhvaćaju:

- sudjelovanje i pomoć u poslovima vezanim za organizaciju rada doma – priprema za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada

- sudjelovanje u izradi godišnjeg plana i programa doma te izvješća o radu doma

- sudjelovanje u planiranju i radu stručnih tijela učeničkog doma (odgajateljskog vijeća)

- formiranje odgojnih skupina

- razvoj domskih programa i istraživanja

- poticanje učenika na samostalnu kontinuiranu brigu o vlastitom zdravlju (mentalnom i fizičkom)

- sudjelovanje i pomoć u organiziranju slobodnog vremena za učenike (različite aktivnosti, radionice i sl.) te pomoć u prepoznavanju različitih interesa i talenata učenika

- pomoć odgajateljima u identifikaciji teškoća u odgojnoj skupini, uspješnosti, načinu rada i razvoju strategija za njihovo rješavanje (upravljanje odgojnom skupinom)

- uvođenje i promocija različitih metoda rada koje potiču kreativnost i zajedničko sudjelovanje odgajatelja i učenika (timski rad, tematske radionice, projekti i sl.)

- prepoznavanje specifičnih teškoća, ali i pozitivnost klime doma i odnosa među djelatnicima te razvoj programa za njeno optimiziranje.

Psihološke krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja

Članak 25.

(1) Psihološka krizna intervencija je preventivni postupak u cilju sprječavanja dugoročnih posljedica kriznog događaja.

(2) Psihološka krizna intervencija provodi se nakon traumatskog događaja koji ugrožava ili dovodi do gubitka života, tjelesnog integriteta ili zdravlja te je namijenjena svima koji su posredno ili neposredno bili izloženi kriznom događaju.

(3) Uvjeti u kojima se poziva tim za psihološke krizne intervencije određeni su Protokolom o pokretanju psiholoških kriznih intervencija u sustavu odgoja i obrazovanja.

(4) Školski psiholog može sudjelovati u psihološkim kriznim intervencijama kao član Tima za psihološke krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja nakon završene dodatne edukacije.

V. PSIHOLOŠKA PROCJENA I PSIHODIJAGNOSTIKA U ŠKOLSKOJ PSIHOLOGIJI

Psihološka procjena i psihodijagnostika

Članak 26.

(1) Psihodijagnostička procjena u školskoj psihologiji provodi se u svrhu procjene spremnosti za školu, procjene problema u ponašanju, problema u odnosu s vršnjacima, emocionalnih teškoća, specifičnih teškoća u učenju, identifikacije i dijagnostike učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te profesionalnog usmjeravanja.  

(2) Cilj psihodijagnostičke procjene u školskoj psihologiji je utvrditi individualne potrebe i mogućnosti učenika radi boljeg razumijevanja učenikovih potreba i ponašanja, razvoja učenikovih potencijala te planiranja i provođenja intervencija i tretmana usmjerenih na postizanje školskog uspjeha i/ili prevladavanje mentalnih teškoća.  

Psihodijagnostička sredstva u psihološkoj procjeni

Članak 27.

(1)  Psihodijagnostička procjena u školskoj psihologiji treba uključivati ispitivanje općih i specifičnih kognitivnih sposobnosti, osobina ličnosti te emocionalno i socijalno funkcioniranje učenika.

(2) Psihodijagnostička sredstva za procjenu odabire ovlašteni psiholog uzimajući u obzir karakteristike učenika i svrhu psihološke procjene.

Struktura psihodijagnostičke procjene

Članak 28.

(1) Psihodijagnostička procjena u školskoj psihologiji u pravilu se sastoji od:

- psihološkog intervjua i prikupljanja anamnestičkih podataka

- korištenja psihodijagnostičkih sredstava u svrhu prikupljanja podataka o kognitivnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju, ponašanju, ličnosti i psihopatološkim odstupanjima

- korekcije, interpretacije i integracije rezultata procjene

- pisanja nalaza i mišljenja.

(2) Psihodijagnostička procjena u jednom terminu provodi se u trajanju do najviše 3 sata. Ukoliko je potrebno dulje trajanje, psihodijagnostička procjena odvija se u više termina.

(3) Ovlašteni psiholog u psihodijagnostičkoj procjeni u školskoj psihologiji obvezno koristi i ostale izvore informacija koji su mu dostupni, poput mišljenja predškolskih i kliničkih psihologa, psihologa iz sustava socijalne skrbi, pedagoga, edukacijskih-rehabilitacijskih stručnjaka, liječnika školske medicine i medicine rada, savjetnika za zapošljavanje i dr.

(4) Odstupanje od strukture psihodijagnostičke procjene u školskoj psihologiji dopušteno je samo u iznimnim situacijama kada ovlašteni psiholog na temelju postojeće stručne dokumentacije ili u neposrednom kontaktu s učenikom s velikom sigurnošću može pretpostaviti da preporučena struktura psihodijagnostičke procjene ne bi bitno pridonijela psihološkoj procjeni, odnosno kada zbog specifičnih karakteristika učenika (većih intelektualnih i/ili psihomotornih oštećenja, zdravstvenog stanja i sl.) nije moguće ili nije svrhovito provesti ispitivanje specifičnih faktora inteligencije i osobina ličnosti.

(5) Posebna pažnja u psihodijagnostičkoj procjeni u školskoj psihologiji pridaje se primjerenom načinu testiranja i procjeni učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju i daroviti učenici) te pripadnika drugih osjetljivih skupina u skladu s pravilima psihološke struke.

Nalaz i mišljenje školskog psihologa

Članak 29.

Nalaz i mišljenje školskog psihologa treba sadržavati opće podatke o učeniku, anamnestičke podatke, svrhu psihološke procjene, primijenjena psihodijagnostička sredstva, opis ponašanja tijekom provođenja procjene, interpretaciju rezultata te zaključak i preporuke.

VI. UPOZNAVANJE S REZULTATIMA PSIHOLOŠKIH USLUGA

Upoznavanje s rezultatima psihološke procjene

Članak 30.

Ovlašteni psiholog upoznaje korisnika psiholoških usluga s rezultatima psihološke procjene u skladu s odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Etičkog kodeksa psihološke djelatnosti.

VII. UVJETI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA

Prostorni i tehnički uvjeti

Članak 31.

(1) Ovlaštenom psihologu u području školske psihologije poslodavac mora osigurati sljedeće prostorne uvjete:

- prostorija za individualni rad s korisnicima psiholoških usluga površine najmanje 10 m² s tim da za vrijeme rada ovlaštenog psihologa s korisnikom psiholoških usluga prostor ne smije koristiti druga osoba

- prostorija za grupni rad s korisnicima psiholoških usluga površine najmanje 1 m² po svakom korisniku psiholoških usluga uz dodatnih 6 m² za ovlaštenog psihologa.

(2) Prostorije za rad s korisnicima psiholoških usluga moraju biti ravnomjerno grijane i hlađene te ispunjavati odgovarajuće tehničke i higijenske uvijete sukladno posebnim propisima.

(3) Prostorije za rad s korisnicima psiholoških usluga moraju biti osvijetljene prirodnim svjetlom, a ukoliko nije moguće osigurati prirodni izvor svjetlosti u ukupnoj površini, prostorije moraju biti ravnomjerno osvijetljene umjetnom rasvjetom jačine 70-100 luksa.

(4) Prostorije za rad s korisnicima psiholoških usluga moraju biti građevinski izvedene tako da se mogu efikasno i brzo provjetriti, a u prostorijama s nedovoljnim prirodnim prozračivanjem, potrebno je osigurati umjetnu ventilaciju.

(5) Prostorija u kojoj se provodi individualni rad s korisnikom psiholoških usluga mora biti primjereno zvučno izolirana tako da omogućavati neometanu komunikaciju psihologa i korisnika psiholoških usluga te da osigurava diskreciju i zaštitu privatnosti sukladno posebnim propisima i Etičkom kodeksu psihološke djelatnosti.

Tehnička oprema

Članak 32.

Ovlaštenom psihologu u području školske psihologije poslodavac mora osigurati sljedeću obveznu tehničku opremu:

- radni stol i stolicu za psihologa, korisnika psiholoških usluga, a po potrebi i roditelja, zakonskog skrbnika i dr.

- ormare sa zaštitnom bravom za pohranu psihološke dokumentacije, psihodijagnostičkih sredstava i pribora

- računalo

- pisač

- zaporni sat

- telefon

- internetsku vezu.

Osiguravanje potrebnih psihodijagnostičkih sredstava

Članak 33.

(1) Poslodavac je obvezan ovlaštenom psihologu u području školske psihologije osigurati psihodijagnostička sredstva potrebna za rad, a prema izboru ovlaštenog psihologa te edukaciju za njihovu primjenu kada je to potrebno.

(2) Psihodijagnostička sredstva trebaju biti prikladna za procjenu kognitivnih sposobnosti, jezičnih sposobnosti, ličnosti, socioemocionalnog razvoja, razvojnih i motivacijskih karakteristika djece i mladih te profesionalnog usmjeravanja.

Ostali uvjeti rada školskog psihologa

Članak 34.

(1) Drugi poslovi po posebnom zaduženju ili po nalogu ravnatelja ne smiju vrstom ili opsegom negativno utjecati na obavljanje osnovnih poslova školskog psihologa.

(2) Školski psiholog ostvaruje, uz odobrenje ministarstva nadležnog za odgoj i obrazovanje , pravo na puno radno vrijeme kao stručni suradnik ako obavlja poslove u neposrednome pedagoškom radu s najmanje 400 učenika jedne ili više redovitih osnovnih ili srednjih škola, odnosno s najmanje 100 učenika posebnih škola za školovanje učenika s teškoćama u razvoju.

(3) Učenički dom do 80 učenika zapošljava jednog stručnog suradnika koji može biti psiholog, a učenički dom koji ima između 80 i 250 učenika zapošljava dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti psiholog koji može obavljati poslove organizatora slobodnog vremena učenika.

VIII. NORMATIVI RADA ŠKOLSKIH PSIHOLOGA

Normativi za individualno psihološko savjetovanje i druge individualne  intervencije

Članak 35.

(1) Individualno psihološko savjetovanje i druge individualne psihološke  intervencije i postupci te psihoedukacija provode se u prostoriji za individualni rad s korisnicima psiholoških usluga.

(2) Prostor u kojem se provodi individualno psihološko savjetovanje i druge individualne psihološke  intervencije i postupci treba omogućiti neometanu komunikaciju psihologa i korisnika te osigurati diskreciju i zaštitu privatnosti sukladno posebnim propisima i Etičkom kodeksu psihološke djelatnosti.

(3)  Individualno psihološko savjetovanje i druge individualne psihološke  intervencije i postupci provode se u trajanju od 30 do 60 minuta po korisniku psiholoških usluga, uz mogućnost višekratnih susreta.

Normativi za grupno psihološko savjetovanje i druge grupne  intervencije

Članak 36.

(1) Grupno psihološko savjetovanje i druge grupne psihološke intervencije i postupci te psihoedukacija provode se u prostoriji za grupni rad s korisnicima psiholoških usluga.

(2)  Preporučeno trajanje je od 45 do 120 minuta, uz mogućnost višekratnih susreta.

Normativi za psihološko testiranje

Članak 37.

(1) Psihološko testiranje provodi se u prostoriji za individualni rad s korisnicima psiholoških usluga.

(2) Psihološko testiranje u školskoj psihologiji provodi ovlašteni psiholog u skladu s Pravilnikom o psihodijagnostičkim sredstvima i drugim općim aktima Komore.

(3) Ovlašteni psiholog samostalan je u odabiru, primjeni i interpretaciji psihodijagnostičkih sredstava.

(4) U slučajevima kada ovlašteni psiholog ocijeni nužnim, psihološkom testiranju može prisustvovati osobni asistent ili ovlašteni prevoditelj korisnika psiholoških usluga.

IX. ZAŠTITA I POHRANA PSIHODIJAGNOSTIČKIH SREDSTVA, PSIHOLOŠKA DOKUMENTACIJA I ZAŠTITA PODATAKA

Zaštita i pohrana psihodijagnostičkih sredstava

Članak 38.

(1) Psihodijagnostička sredstva koja je Komora uvrstila na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava može samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholog, sukladno ovim Standardima i općim aktima Komore.

(2) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.

(3) Psihodijagnostička sredstva štite se i pohranjuju u skladu s odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti i odredbama općih akata Komore.

Psihološka dokumentacija

Članak 39.

(1) Psihološka dokumentacija obuhvaća pisana mišljenja, preporuke, nalaze, primijenjena psihodijagnostička sredstva odnosno listove za odgovore, službene bilješke i drugu dokumentaciju određenu posebnim propisima, odredbama ovih Standarda, općim aktima Komore ili aktima poslodavca.

(2) Bilješke i rezultati opservacija ili testiranja psihologa koje psiholog vodi tijekom rada s korisnikom ne predaju se roditeljima i/ili ravnatelju već iz njih psiholog izrađuje službene bilješke koje su dio psihološke dokumentacije. Službene bilješke mogu se odnositi na razgovor s učenikom, na praćenje razvoja i opservaciju učenika, razgovor s roditeljima, učiteljima, nastavnicima, ravnateljem, uvid u odgojno-obrazovni rad učitelja ili nastavnika, suradnju s vanjskim institucijama i sl.

(3) Psihološka dokumentacija čuva se i pohranjuje u skladu s posebnim propisima, općim aktima Komore i aktima poslodavca te ne smije biti dostupna neovlaštenim osobama.

Razmjena podataka

Članak 40.

(1) U slučajevima kada je posebnim propisima predviđena razmjena podataka sa stručnjacima drugih struka (stručnim suradnicima u školama, liječnicima, stručnjacima u drugim ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i dr.), ovlašteni psiholog dužan je razmjenu podataka ograničiti na podatke koji su relevantni za predviđeni postupak te upozoriti sve osobe koje imaju uvid u podatke prikupljene psihološkim ispitivanjima da se sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti radi o profesionalnoj tajni.

(2) Na zahtjev policije, državnog odvjetništva i/ili suda ovlašteni psiholog tražene podatke dostavlja bez pristanka učenika i roditelja (skrbnika), uz naznaku da se radi o podacima koji su profesionalna tajna te ako se radi o psihodijagnostičkim sredstvima uz  dodatnu naznaku da je ista zabranjeno u cjelini ili dijelovima preslikavati ili na bilo koji drugi način davati na uvid neovlaštenim osobama te da ih interpretirati može samo ovlašteni psiholog. Ukoliko ovlašteni psiholog smatra da bi određeni podaci mogli naštetiti učeniku, uz podatke treba dostaviti i obrazloženje u kojem će zatražiti njihovo izuzimanje iz daljnjeg postupka.

X. ZAVRŠNE ODREDBE

Provođenje Standarda

Članak 41.

Stručni razred za školsku psihologiju prati provođenje ovih Standarda rada, o čemu izvještava Upravni odbor i druga nadležna tijela ili povjerenstva Komore.

Smjernice

Članak 42.

(1) Stručni razred za školsku psihologiju može, u svrhu olakšane primjene, pojedina pitanja uređena ovim Standardima rada detaljnije razraditi smjernicama.

(2) Smjernice nisu obvezujuće.

Prestanak važenja

Članak 43.

Stupanjem na snagu ovih Standarada rada prestaju važiti odredbe Standarda rada psihologa u osnovnim i srednjim školama Broj: 13-1056/1-05-07. od 25. svibnja 2007. godine.

Stupanje na snagu Standarda

Članak 44.

Ovi Standardi rada objavljuju se na mrežnoj stranici Komore i stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb, ___________________. godine.

PREDSJEDNIK

HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

Dejvid Zombori