1. UVOD

Biljna proizvodnja u Republici Hrvatskoj predstavlja značajnu granu poljoprivrede, a njezin udjel u ukupnoj bruto poljoprivrednoj proizvodnji u 2022. godini iznosi 63% (Državni zavod za statistiku, 2023). Od ukupne korištene poljoprivredne površine voćnjaci čine 2,6%.

Biljna proizvodnja uglavnom je sezonskog karaktera, a orijentirana je uglavnom na zadovoljavanje potreba domaćeg stanovništva i turističke ugostiteljske djelatnosti kroz konzumaciju u svježem stanju, dok je manji dio usmjeren zadovoljavanju potreba prerađivačke industrije.

Posljedice niza kriznih razdoblja koja su se pojavila u posljednjih nekoliko godina, a uzrokovana su epidemijom COVID-19 te agresijom na Ukrajinu, na što su se nadovezala razdoblja vrlo nepovoljnih vremenskih uvjeta za uzgoj i proizvodnju, uzrokovanih klimatskim promjenama koji osobito biljnu proizvodnju na otvorenom, u kontinuitetu su vrlo signifikantno, intenzivno i nepovoljno utjecale, ponajprije na proizvodne i tržišne pokazatelje, a zatim i na osjetljive sustave lanaca opskrbe hranom (opskrba proizvodima primarne poljoprivredne proizvodnje).  

Posljednjih godina zapaženi su negativni trendovi u proizvodnji nekih voćnih vrsta na otvorenome, što se ponajprije odražava u padu površina, broja gospodarstava, prinosima po površinama, vanjskotrgovinskoj bilanci i s njom povezanoj samodostatnosti s obzirom na potrebe domaćeg tržišta.  

Rezultati analize koja je provedena na temelju raspoloživih podataka Državnog zavoda za statistiku u proteklom desetogodišnjem razdoblju ukazuju na negativne trendove kod nekih voćnih vrsta, u smislu dijela proizvodnih podataka, u prvom redu površina na kojima se iste uzgajaju (jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, kupine i maline), dok se uzgajivači naših najznačajnijih vrsta agruma, (mandarina i klementina) suočavaju s otežanim uvjetima proizvodnje koji su uzrokovani nepovoljnim utjecajem štetnih organizama, poput Sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata (Wiedemann), a koji i dalje čine značajan iznos troška u proizvodnji voća.

Ujedno radi se o sektoru radno intenzivnih kultura gdje je od posebnog interesa da ne dolazi do zapuštanja voćnjaka te stoga se direktno i indirektno održavanjem ove proizvodnje daje velik doprinos održavanju ruralnog prostora.  

Nastavno na navedeno osobito zabrinjava činjenica da se proizvodnja većine gore navedenih voćnih vrsta koje su predmet ovoga Programa odvija na površinama manjim od jednog hektara.

Trenutačna situacija (proizvodni pokazatelji) upućuje na potrebu pružanja financijske pomoći (potpore) proizvođačima sa svrhom zaustavljanja aktualnih trendova u proizvodnji primarnih proizvoda iz sektora voća .

2. PRAVNA OSNOVA

Program potpore za proizvođače voća (u daljnjem tekstu: Program) donosi se na temelju članka 39. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine, broj 118/18).

Potpora iz Programa dodjeljuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. prosinca 2013.) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 51I, 22.2.2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013).

3. CILJ PROGRAMA

Cilj ovoga Programa je sprječavanje daljnjeg pada proizvodnih površina, napuštanja proizvodnje od strane proizvođača s malim, ali pretežitim proizvodnim površinama na kojima se uzgajaju navedene voćne vrste i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje svježeg voća.

4. TRAJANJE PROGRAMA

Program se provodi u 2024. i 2025. godini.

5. PRIHVATLJIVI KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici potpore su poljoprivrednici koji uzgajaju sljedeće voćne vrste: jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, mandarine i klementine, kupine i maline i koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) upisani su u Upisnik poljoprivrednika

b) imaju evidentirane poljoprivredne površine pod gore navedenim voćnim vrstama u ARKOD sustavu na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu

c) ostvarili su proizvodno vezanu potporu dohotku (PVP) za voće u 2023. godini.

6. OPIS POTPORE I PRIHVATLJIVI HEKTARI

Opis potpore

Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se za poljoprivredne površine na kojima korisnik u 2023. godini uzgajao voćne vrste iz točke 5. ovoga Programa, prema podacima s podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za 2023. godinu.

Osnova za izračun potpore temelji se na prihvatljivim površinama.

Površine prihvatljive za potporu

Za potporu je prihvatljivo prvih 20 ha poljoprivrednih površina na kojima je korisnik potpore uzgajao voćne vrste iz točke 5. ovoga Programa u 2023. godini, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj voćnoj vrsti.

Najmanja površina po jednoj vrsti voća prihvatljiva za potporu iznosi:

– jabuka, kruška – minimalno 1 ha svake vrste pojedinačno

– breskva i/ili nektarina – minimalno 0,5 ha

– marelica, trešnja, višnja, šljiva – minimalno 0,5 ha svake vrste pojedinačno

– jagoda, malina, kupina– minimalno 0,25 ha svake vrste pojedinačno

– mandarina, klementina– 0,25 ha (pojedinačno ili mješovito).

Obveze korisnika

Nakon isplate potpore korisnici su u obvezi pridržavati se odredbi iz Glave III. Zakona o biljnom zdravstvu (Narodne novine, br. 127/19 i 83/22), mjera koje podrazumijevaju dobru poljoprivrednu praksu u pogledu održavanja, zaštita i korištenja iz Glave II. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, br. 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22), odredbi Zakona o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine, br. 46/22), kao i pravila o stavljanju na tržište svježeg voća u skladu sa Zakonom o trgovini (Narodne novine, br. 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20 i 33/23). Ako se aktom nadležne inspekcije utvrdi da se korisnik nije pridržavao neke od navedenih obveza tijekom trajanja Programa Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja) od korisnika će zatražiti povrat isplaćene potpore.

7. INTENZITET POTPORE

Maksimalni jedinični iznos potpore je 600 €/ha za površine prihvatljive za potporu.

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva za potporu iz ovoga Programa (u daljnjem tekstu: Zahtjev) koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos Zahtjeva veći od iznosa osiguranog u proračunu iz točke 8. ovog Programa, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti. Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih Zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos Zahtjeva manji od iznosa osiguranog u proračunu iz točke 8. ovog Programa, iznos potpore po korisniku razmjerno će se uvećati do razine maksimalnog jediničnog iznosa potpore. Na temelju dostavljene dokumentacije, podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara Agencija za plaćanja obavlja administrativnu obradu zahtjeva.

8. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Sredstva za provedbu Programa u ukupnom iznosu od 5.355.000 eura osiguravaju se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. i planu proračuna za 2025. godinu, a unutar razdjela 060 Ministarstva poljoprivrede. Isplata financijskih sredstva za provedbu Programa izvršit će se kroz 2024. i 2025. godinu.

9. PROVEDBA PROGRAMA

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom. Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske. Provedba ovoga Programa detaljnije se propisuje podzakonskim aktom u skladu s člankom 39. stavkom 5. Zakona.

10. ADMINISTRATIVNA KONTROLA I POSTUPAK DODJELE POTPORE

Administrativnu kontrolu podnesenih Zahtjeva provodi Agencija za plaćanja na temelju uvjeta propisanih Programom i podzakonskim aktom u skladu s člankom 39. stavkom 5. Zakona. U slučaju da se tijekom administrativne kontrole utvrdi da Zahtjev Agenciji za plaćanja nije dostavljen sukladno Programu i podzakonskom aktu u skladu s člankom 39. stavkom 5. Zakona podnositelj Zahtjeva će biti isključen iz ostvarivanja prava na potporu iz Programa.

Agencija za plaćanja na temelju rezultata provedene administrativne kontrole donosi:  

a) Odluku o odobrenju isplata korisnicima, koji su udovoljili uvjetima Programa ili

b) Odluku o neudovoljavanju uvjetima za ostvarivanje prava na potporu podnositeljima, koji ne udovoljavaju propisanim uvjetima.

Agencija za plaćanja navedene odluke podnositeljima Zahtjeva dostavlja u skladu s člankom 15. stavkom 2. Zakona o poljoprivredi.

11. ŽALBE I POVRAT POTPORE

Na odluke donesene na temelju rezultata provedene administrativne kontrole može se podnijeti žalba Ministarstvu poljoprivrede u skladu s člankom l5. stavkom 5. Zakona o poljoprivredi u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi putem Agencije za plaćanja pisanim putem neposredno ili preporučenom pošiljkom s povratnicom u jednom primjerku ili se može izjaviti na zapisnik.

U slučaju neopravdanih plaćanja, koje uključuju i obveze korisnika iz točke 6. ovoga Programa, korisnik potpore će vratiti iznos koji mu je Agencija za plaćanja odredila odlukom o povratu sredstava iz članka 144. Zakona o poljoprivredi. Povrat sredstava i poravnanje povrata sredstava izvršit će se u skladu s člancima l44., l45. i 146. Zakona o poljoprivredi.