UVOD

U Republici Hrvatskoj površina poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD iznosi 1.157.626,97 ha, od čega je 94.588,55 ha krških pašnjaka i 3.037,91 ha pašnjaka unutar parkova prirode.

Područje krških pašnjaka svrstava se u područja s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima gdje se poljoprivrednici suočavaju s višim troškovima proizvodnje, gdje se stočarstvo bazira na ekstenzivnom načinu uzgoja na kojem je stoka gotovo cijele godine na ispaši i boravi  na otvorenom, osim u zimskim mjesecima. Osim prirodnih ograničenja za stočarsku proizvodnju u obliku geoloških i geomorfoloških ograničenja, nepovoljnih vremenskih uvjeta i elementarnih nepogoda, negativan utjecaj očituje se i kroz stradanja stoke od zvijeri i grabežljivaca.

U gospodarskom smislu, krški pašnjaci su poljoprivredne površine slabog potencijala zbog niskih prinosa i nepovoljnog botaničkog sastava. Zbog velike prisutnosti kamenog agregata uglavnom nije moguće provesti mjere poboljšanja pašnjaka nekom agrotehničkom mjerom, pa ostaje samo planskim, sustavnim napasivanjem omogućiti održavanje kvalitetnih vrsta u travnjaku. Klimatske promjene kao uzrok suše u ljetnom razdoblju skraćuju sezonu napasivanja na krškim pašnjacima, utječu na porast trava, sadržaj surovih vlakana u biljkama, na apetit životinja, probavljivost i konverziju hrane, a vrlo često i na probavne poremećaje u životinja, što sve skupa utječe na reprodukcijske osobine i proizvodnost životinja što se sve reflektira i na samu kvalitetu stočarskih proizvoda. Požari koji se obično pojavljuju u ljetnim mjesecima također onemogućavaju kvalitetnu ispašu stoke.

Nadalje, krški su pašnjaci teško dostupne lokacije udaljene od glavnih i sporednih prometnica čime je otežan pristup posebice u potrebama dopreme i otpreme stoke. Teško su dostupni i jako udaljeni prerađivački kapaciteti što otežava i poskupljuje stočarsku proizvodnju na područjima krških pašnjaka.

Parkovi prirode su prostrana prirodno ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Jedna od važnih zadaća i ciljeva parka prirode je zaštita prirode, upravljanje vodnim resursima, održavanje ravnoteže između prirodnog ekosustava s jedne strane i ljudske djelatnosti s druge strane (turizam, industrija, poljoprivreda). Posljedice klimatskih promjena, kao što su promjena u temperaturi i oborinama i pojava prirodnih nepogoda pogađa i parkove prirode što i na ovom području dovodi do smanjenja prinosa, promjene kvalitete proizvoda i troškova proizvodnje, varijabilnosti cijena, sigurnosti hrane i neizvjesnost poljoprivrednika. Tradicionalno gospodarenje pašnjakom na području parka važno je za održavanje krajolika i zaštitu biološke raznolikosti .

Vrijednost stočarske proizvodnje na krškim pašnjacima i u parkovima prirode očituje se kroz proizvedeno mlijeko i meso. Stočarstvom se na području krških pašnjaka bavi 7.819 poljoprivrednih gospodarstva koja drže preko 86.210 uvjetnih grla stoke, dok se na pašnjacima u parkovima prirode stočarstvom bavi 405 gospodarstava. U ukupnom broju stoke držane na krškim pašnjacima prevladavaju goveda čiji je udio 57,5%, slijede ovce i koze s udjelom od 30,4% te kopitari s 12%.

Kako bi se povećala proizvodnja stočarskih proizvoda s područja krških pašnjaka, potrebno je prije svega osigurati razvoj postojećih gospodarstava, te ulazak novih gospodarstava u stočarsku proizvodnju. Potporom iz ovoga Programa nastoji se povećati proizvodnost u stočarskoj proizvodnji koja se odvija u ekstremnim uvjetima krša i parkova prirode, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava te poboljšati status poljoprivrednika u vrijednosnom lancu.

Imajući u vidu otežane uvjete izrazito ekstenzivne stočarske proizvodnje kakva je ona na područjima krških pašnjaka i na pašnjacima u parkovima prirode koja je dodatno opterećena udaljenošću od sve dostupne infrastrukture, dodatnom potporom se nastoji osnažiti ovaj vid stočarske proizvodnje.

PRAVNA OSNOVA

Pravni temelj za donošenje ovoga Programa je: - članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.). - Uredba Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću)

Potpore dodijeljene kroz ovaj Program spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzete iz obveze prijave iz njegova članka 108. stavka 3. s obzirom da ispunjavaju sve opće uvjete utvrđene u Poglavlju I. i sve posebne uvjete iz članka 14. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću.

TRAJANJE PROGRAMA

Program se provodi od dana donošenja Programa do 31. prosinca 2024. godine.

CILJ I OPRAVDANOST PROGRAMA

Cilj Programa je pružiti financijsku potporu uzgajivačima stoke na području krških pašnjaka i parkova prirode u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva, poboljšanja prirodnog okoliša i standarda dobrobiti životinja, te obnove proizvodnog potencijala. Navedena potpora doprinosi zaustavljanju procesa gubitka bioraznolikosti, poboljšavanju usluge ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza.

Potporom iz ovoga Programa nastoji se povećati proizvodnost u stočarskoj proizvodnji koja se odvija u ekstremnim uvjetima krša i parkova prirode, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava te poboljšati status poljoprivrednika u vrijednosnom lancu.

PRIHVATLJIVI KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici Programa su poljoprivrednici u smislu članka 3. stavka 1. točke a. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21., 152/22.) upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji drže stoku na područjima definiranim kao krški pašnjak i/ili kao pašnjak u parku prirode.

Korisnici moraju biti upisani u Jedinstveni registar držanih životinja i poštivati odredbe propisa koji uređuju područje označavanja i registracije životinja i praćenja njihova premještanja te odredbe Zakona o zaštiti životinja, a površina na kojoj drže stoku mora biti evidentirana u Registru objekata.

MJERE U PROVEDBI PROGRAMA

U okviru Programa omogućit će se potpora uzgajivačima koji drže rasplodna grla stoke na području krških pašnjaka i/ili na pašnjacima u područjima parkova prirode.

Mjere u okviru ovoga Programa su:

Mjera l. Potpora uzgajivačima krava

Mjera 2. Potpora uzgajivačima ovaca/koza

Mjera 3. Potpora uzgajivačima krmača

Mjera 4. Potpora uzgajivačima kobila

PRIHVATLJIVA GRLA

Za potporu su prihvatljiva rasplodna grla: krave, ovce, koze, krmače i kobile upisana u Jedinstveni registar držanih životinja.

Mjera l. Potpora uzgajivačima krava

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja se nalaze na gospodarstvu na dan 1. 3. 2024. godine te u 18 mjeseci koji prethode tom datumu imaju registrirano teljenje u JRDŽ-u.

Mjera 2. Potpora uzgajivačima ovaca/koza

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja se na dan 1. 3. 2024. nalaze na gospodarstvu te u 18 mjeseci koji prethode tom datumu imaju registrirano janjenje/jarenje u JRDŽ-u.

Mjera 3. Potpora uzgajivačima krmača

Za potporu je prihvatljiv broj krmača utvrđen temeljem prijavljenog brojnog stanja svinja u JRDŽ na dan 1. 3. 2024.

Mjera 4. Potpora uzgajivačima kobila

Za potporu su prihvatljiva ženska grla konja koja se na dan 1.3.2024. nalaze na gospodarstvu te u prethodnih 18 mjeseci imaju registrirano ždrebljenje.

PRORAČUN ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu Programa osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. u iznosu od 7.000.000,00 eura, na stavci T820072 Izvanredne mjere pomoći u poljoprivredi .

Podjela financijskih sredstava prema mjerama:

Mjera l. Potpora uzgajivačima krava – 6.050.000,00 eura

Mjera 2. Potpora uzgajivačima ovaca/koza – 400.000,00 eura

Mjera 3. Potpora uzgajivačima krmača – 150.000,00 eura

Mjera 4. Potpora uzgajivačima kobila – 400.000,00 eura

Iznos potpore utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu unutar svake pojedine mjere. Iznos potpore po kravi iznosi najviše 260,00 eura, po ovci/kozi najviše 25,00 eura, kobili 260,00 eura te po krmači 130,00 eura.

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva unutar pojedine mjere veći od iznosa osiguranog u okviru ovoga Programa, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti unutar pojedine mjere.

Ukoliko omotnica za pojedinu mjeru nije u potpunosti iskorištena, sredstva između mjera mogu se preraspodijeliti.

PROVEDBA PROGRAMA

Provedba Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravilnikom će se propisati uvjeti prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

POVRAT POTPORE

Ako je za korisnika potpore, u razdoblju od godine dana nakon što je korisniku isplaćena potpora iz ovoga Program, nadležno tijelo za nadzor životinja zaprimilo prijavu da životinje korisnika potpore bez nadzora borave na površinama koje nisu u vlasništvu ili zakupu/najmu korisnika te isto utvrdi, korisnik je u obvezi vratiti puni iznos dobivene potpore.

Korisnici potpore dužni su se pridržavati biosigurnosnih mjera određenih „Naredbom o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske“. Ukoliko se temeljem inspekcijskog nadzora korisnika provedenom u roku od godine dana od dana isplate potpore iz ovoga Programa, utvrdi da isti nije postupao u skladu s navedenim korisnik je u obvezi vratiti dobivenu potporu što će se propisati Pravilnikom.