1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga zakona o upravljanju i održavanju zgrada

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/ Ne :

Naziv akta:

Opis mjere:

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/ Ne :

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Donošenjem ovog Zakona otklonit će se postojeća pravna praznina koja se odnosi na pravno uređenje pitanja upravljanja i održavanja zgrada. Cilj donošenja ovoga Zakona je da se bez bitnih promjena sadržaja i zadiranja u međuvlasničke odnose uređenih Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima osigura kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada kao i pitanja značajna za postizanje toga cilja koja uključuju definiranje kriterija za utvrđivanje visine pričuve i minimalni iznos pričuve te kriterije za korištenje sredstava pričuve pri čemu se podrobnije definiraju prava i obveze te odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika, zajednice suvlasnika i suvlasnika. Nadalje, ovim se Zakonom određuje pravna osobnost zajednice suvlasnike, dodjeljivanje istoj OIB-a kao i prestanak zajednice suvlasnika. Također, ovim se Zakonom definira održavanje zajedničkih dijelova zgrade i pripadajućih dijelova kao skup aktivnosti koji je od javnog interesa. Nadalje, ovim Zakonom propisana je dužnost vlasniku da omogući, odnosno dozvoli  upravitelju zgrade, odnosno ovlaštenoj osobi ulaz u svoj posebni dio zgrade ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika. Na taj način je pravnom normom navedeno uobličeno kao javni interes jer je prepoznato da isto uključuje opću dobrobit, odnosno interes države pri čemu isti također služi interesu pojedinca i nije mu u suprotnosti. Pitanje održavanja zgrada osobito je postalo aktualno nakon potresa koji su tijekom 2020. godine pogodili Republiku Hrvatsku. Zgrade oštećene potresom predstavljaju  znatnu opasnost za sigurnost građana stoga je ovo njihovo održavanje javni interes te je kao takvo potrebno urediti posebnim propisom.  

Donošenjem ovoga Zakona doprinijet će podizanju kvalitete stanovanja, efikasnijem ispunjavanju temeljnih zahtjeva za građevine, te unaprjeđenju izgleda zgrada a s time i unaprjeđenje životnog i radnog okoliša, kroz definiranje i uređivanje pitanja koja su bitna za učinkovito i adekvatno upravljanje zgradama od strane suvlasnika, odnosno upravitelja zgrada kao i s time povezanim uređenjem pitanja održavanja zgrada. Jedan od bitnih elemenata za ostvarivanje navedenog je propisivanje načina donošenja odluka suvlasnika i povezivanje s propisima iz područja gradnje, te propisivanje minimalnog iznosa i načina plaćanja zajedničke pričuve.

Ovaj Zakon će omogućiti i efikasniju provedbu Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine (NN 140/2020) s posebnim naglaskom na povećanje otpornosti zgrada na potres i požar, kao i povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Osim navedenoga, olakšava se donošenje odluka o ugradnji dizala i na taj način povećava kvaliteta stanovanja posebno za starije osobe i osobe s poteškoćama u kretanju. Ovim se Zakonom propisuju i prekršajne kazne za upravitelje zgrade čime će se doprinijeti povećanju odgovornosti upravitelja zgrade za zakonito izvršavanje svojih dužnosti i obveza.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Predloženo normativno rješenje dodatno utječe na gospodarske učinke. Naime, ovaj Zakon se primjenjuje na sve vlasnike i suvlasnike u višestambenim zgradama koje se sastoje od najmanje četiri stana, u poslovnim prostorima koji je samostalna uporabna cjelina namijenjena obavljanju djelatnosti koja se sastoji od jedne ili više prostorija te u stambeno-poslovnim zgradama koje se sastoje od najmanje tri stana i jednog poslovnog prostora. Stoga je za očekivati je da će ovaj Zakon imati utjecaj na gospodarstvo, osobito na građevinski sektor. Normativno uređivanje obveze održavanja zgrada trebalo bi dovesti do pojačane gospodarske aktivnosti u građevinskom sektoru.

Isto tako, obveza uplaćivanja minimalne pričuve također bi trebalo dovesti do većeg angažmana građevinskog sektora. Trenutno se u praksi minimalna pričuva utvrđuje prema vrijednosti etalonske cijene građenja iz 1997. što iznosi otprilike 0,21 eura po m2 stana mjesečno. U razgovorima s upraviteljima u okvirima radnih skupina, utvrđeno je da s tim iznosom nije moguće održavati zgradu, ali i da u praksi gotovo i nema zgrada s minimalnom pričuvom, već je pričuva, u pravilu, makar dvostruko viša. Naš prijedlog iznosi otprilike 0,43 eura po metru kvadratnom za koji iznos je, u razgovorima s upraviteljima, utvrđeno kako predstavlja minimum za održavanje zgrade. Tim iznosom neće doći do poremećaja jer velika većina vlasnika već sad plaća toliki ili veći iznos po m2 mjesečno. S druge strane, očekuje se da će (su)vlasnici će u izvršavanju svojih obveza angažirati razne građevinske tvrtke koje će, pored redovitog održavanja, provoditi ne samo hitne i nužne popravke već i investicijsko održavanje koje je lakše provedimo prema odredbama ovog Zakona.

Ovaj Zakon će omogućiti provedbu Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Svrha je Dugoročna strategije poduprijeti obnovu nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, te transformaciju postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. Podaci iz Dugoročne strategije pokazuju da se potrebna ulaganja u energetsku i sveobuhvatnu obnovu fonda zgrada procjenjuju na 243,23 milijardi kuna u razdoblju do 2050. godine. Investicija u energetsku obnovu zgrada osim energetskih ušteda dovesti će i do veće potrošnje pa samim time i utjecaja na rast gospodarstva i u konačnici povećanu vrijednost nekretnina. Stoga uzimajući u obzir gore navedeno, ovaj Zakon će imati pozitivne gospodarske učinke.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

/

Očekivani vremenski okvir za postizanje ishoda zakona je godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona.

/

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.