I.  USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU ZAKONOM   UREDITI

1. OCJENA STANJA

Reforma zemljišnih knjiga i katastra provodi se kontinuirano kroz duže vremensko razdoblje s ciljem uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku. Republika Hrvatska sustavno sređivanje zemljišnih knjiga provodi u sklopu Nacionalnog programa reforme zemljišnih knjiga i katastra Vlade Republike Hrvatske pod nazivom „Uređena zemlja“.

Slijedom toga, a u cilju implementacije novih informatičkih i tehnoloških rješenja, višekratno je dopunjavan Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17.), da bi se 2019. donio novi Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19.) te novela 2022. godine (Narodne novine, broj 128/22.).

Ocjenjujući sadašnje stanje treba navesti da su se ostvarili svi zadani kratkoročni i srednjoročni ciljevi postavljeni kroz reformu zemljišnih knjiga i katastra.

U tom smislu bitno je napomenuti sljedeće:

Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (dalje u tekstu: ZIS) uveden je u sve zemljišnoknjižne odjele i katastarske urede, što je bio jedan od ciljeva i zadataka Nacionalnog programa reformi, u okviru mjere: „Unaprjeđenje sustava  katastra i zemljišnih knjiga“. Svrha ovoga sustava je ubrzanje procesa registracije nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjižnom sustavu, podizanje razine pravne sigurnosti u prometu nekretnina, racionalizacija i pojednostavljenje poslovnih procesa te poboljšanje odnosa s korisnicima, brzina i kvaliteta pružanja usluga. Ovaj je sustav jedna od ključnih poluga izgradnje e-Hrvatske i razvoja poduzetništva i osiguranja povjerenja građana u registre.

Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava. Glavna zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora danas se vode isključivo u elektroničkom obliku, a podaci glavne zemljišne knjige dostupni su putem interneta bez naknade svim građanima Republike Hrvatske. Također, građani mogu samostalno korištenjem sustava One Stop Shopa Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (dalje u tekstu: OSS ZIS) izdavati elektroničke izvatke iz glavne zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, a izvatke mogu pribaviti i javni bilježnici, odvjetnici i državni odvjetnici. Izvaci iz glavne knjige i knjige položenih ugovora mogu se pribaviti i na bilo kojem općinskom sudu bez obzira na mjesnu nadležnost općinskih sudova za vođenje zemljišnih knjiga. Također, od 1. siječnja 2022. zbirka isprava vodi se isključivo u elektroničkom obliku za sve isprave koje se zaprime nakon toga datuma. Ovime je u cijelosti zaokruženo elektroničko vođenje zemljišnih knjiga.

Nadalje, od 15. ožujka 2017. omogućeno je podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem, od strane javnih bilježnika i odvjetnika kao ovlaštenih korisnika sustava u primjeni u poslovanju suda . Naknadno je omogućeno elektroničko podnošenje prijedloga za upis i državnim odvjetnicima, a sustav ZIS-a povezan je sa sustavom ePošta i Ministarstva financija, Porezna uprava, čime je omogućeno da se sva rješenja iz ZIS-a dostavljaju elektronički. Tijekom 2020. godine sustav ZIS-a spojen je sa sustavom eSpisa i sustavom eNotara, čime je omogućena dostava svih odluka drugih sudskih odjela i sudova na provedbu u zemljišnu knjigu elektroničkim putem. Nadalje, razvojem digitalnog elaborata osigurano je podnošenje prijavnih listova za provedbu u zemljišnim knjigama putem sustava ZIS-a. Imajući u vidu navedeno, više od polovice prijedloga za upis u zemljišnu knjigu kao i odluka koja se dostavljaju u zemljišnu knjigu na provedbu, dostavljaju se elektroničkim putem.

Od 10. veljače 2023. svi prijedlozi za upis u zemljišnoknjižnim postupku podnose se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZIS-a.

Spisi u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima vode se u elektroničkom obliku od 10. studenoga 2022., a spisi u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima vode se u elektroničkom obliku od 10. studenoga 2023.

Postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige može se od 10. studenoga 2022. povjeriti u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda. Nadalje, javnim bilježnicima kao povjerenicima suda povjeren je i postupak povodom prijava i prigovora u ispravnom postupku , s time da ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa određuje rok u kojem se mora dovršiti povjeren im postupak, pri čemu se uzima u obzir broj katastarskih čestica za koji se postupak provodi.

2. OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM

Ranijim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. kao i donošenjem novog Zakona o zemljišnim knjigama 2019. te izmjenama i dopunama 2022., normativno su praćene aktivnosti reforme zemljišnih knjiga i katastra u razdoblju od 2004. do 2022. te su zakonskim novelama postupno definirani svi novi poslovni procesi i instituti zemljišnoknjižnog prava koji ranije nisu bili uređeni Zakonom o zemljišnim knjigama. Uslijed razvoja informatičkih tehnologija kao i sve većim brojem informacijskih sustava koja koriste javnopravna tijela, Zakon o zemljišnim knjigama nužno je kontinuirano nadograđivati i uređivati.

Nacrtom prijedloga zakona precizirane su odredbe o trajnom čuvanju i pohrani zemljišnih knjiga (ručno vođenih glavnih knjiga i zbirki isprava) u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga koja se nalazi u Gospiću. Uspostava Središnje pismohrane zemljišnih knjiga Republike Hrvatske u Gospiću planirana je tijekom 2024., a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA Projekt) koji se financira putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR. U Središnju pismohranu zemljišnih knjiga Republike Hrvatske smjestit će se sve ručno vođene zemljišne knjige kao i zbirke isprava u Republici Hrvatskoj. Ručno vođene zemljišne knjige će se prije pohrane u pismohranu skenirati te je trenutno provedeno skeniranje u 102 od ukupno 109 zemljišnoknjižnih odjela u Republici Hrvatskoj. U okviru projekta Svjetske banke provest će se skeniranje i za preostalih sedam zemljišnoknjižnih odjela. Zbirke ispava se prije pohrane u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga Republike Hrvatske neće skenirati već će se iste skenirati na zahtjev sudova i stranaka.  

Nacrtom prijedloga zakona dorađene su i postojeće odredbe o tijelima koje imaju pravo na pristup i pretraživanje podataka za sve katastarske općine po nazivu/imenu nositelja knjižnih prava ili osobnom identifikacijskom broju. Tako je krug ograničen na tijela sudbene vlasti i nadležno državno odvjetništvo kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka te Ministarstvo financija, Porezna uprava, Hrvatski zavod za socijalni rad, te su dodatna upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, te odvjetnici i javni bilježnici neposredno pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

Dorađena je opća pretpostavka za upis u zemljišnu knjigu tako da je propisano da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Navedena pretpostavka je do sada bila propisana kao posebna pretpostavka što je stvaralo poteškoće u praksi oko načina opravdanja predbilježbe upisa.

Precizirana je odredba o obvezatnosti podnošenja prijedloga za upis i podnesaka od strane javnog bilježnika, prema kojoj javni bilježnik na zahtjev stranke mora podnijeti elektroničkim putem nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu sve podneske, neovisno radi li se o prijedlogu za upis, prigovoru, žalbi, dopuni prijedloga ili nekom drugom podnesku.

Obzirom na obvezanost podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu elektroničkim putem uređeno je i postupanje s tajnim ispravama odnosno odlukama koje su temelj za upis u zemljišnu knjigu.

Nadalje, Nacrtom prijedloga zakona dodatno je uređeno i pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku. Uređeno je da se pojedinačni ispravni postupak može provesti samo glede jednog zemljišnoknjižnog uloška osim isključivo kada je potrebno provesti prijavni list za zemljišnu knjigu u više zemljišnoknjižnih uložaka, čime se na taj postupak primjenjuju opća pravila za podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu. Nadalje, predviđeno je da će sud održati raspravu samo ako smatra da je to potrebno, a koja rasprava za ispravak mora se održati u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora.

Nadalje, ponovno su izmijenjeni i kriteriji za uspostavu Baze zemljišnih podataka (BZP), a kako bi se ostvarili rezultati reformske mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. i to jedne od reformskih mjera C2.5.R1. Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana, odnosno kako bi se zaključno s 2026. osiguralo 60% svih katastarskih čestica u BZP-u, a u daljnjem razdoblju i 100% svih katastarskih čestica u BZP.

Uvedena je mogućnost provođenja obnove zemljišne knjige za jednu ili manji broj katastarskih čestica koji se provodi po službenoj dužnosti, na zahtjev ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, katastra ili na prijedlog stranke, a kojim se omogućuje usklađenje i uspostava BZP-a, u slučajevima kada je cca 90% katastarske općine usklađeno, pa će se postupak obnove zemljišne knjige provesti za preostalih 10%, čime se ostvaruju uvjeti da cijela katastarska općina može ući u BZP.

Osim navedenoga, dorada zakona je potrebna i radi usklađivanja s Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, na način da je u cjelokupnom tekstu Zakona riječ „preoblikovanje“ zamijenjena je riječju „prevođenje“, jer se radi o jedinstvenom postupku koji provode zajednički nadležni sudovi i Državna geodetska uprava.

3. POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Nacrtom prijedloga zakona osigurat će se veća ažurnost zemljišnih knjiga, ubrzati pojedinačni ispravi postupci i povećati broj katastarskih čestica u Bazi zemljišnih podataka.

Nacrtom prijedloga zakona prije svega će se povećati kvaliteta podataka u zemljišnim knjigama što će u konačnici dovesti do veće pravne sigurnosti, lakšeg ostvarivanja investicija i dobivanja zajmova, ali imati i antikorupcijski element. Na primjerima katastarskih općina za koje je ranije uspostavljena Baza zemljišnih podataka vidljivo je jačanje gospodarske aktivnosti u odnosu na konkurentne katastarske općine, a iz podataka sudova vidljivo je da su u tim katastarskim općinama broj posebnih zemljišnoknjižnih predmeta i broj vlasničkih parnica smanjeni za 90%, a pokrenuti posebni zemljišnoknjižni postupci i vlasničke parnice traju kraće.

Osim svega navedenoga, uređena zemljišna knjiga stvara preduvjet za bolju investicijsku klimu, učinkovitu naplatu komunalne naknade, poreza na kuće za odmor, ali doprinosi i uređenijem sustavu ostvarivanja prava na različite oblike socijalne pomoći, koja se trenutno često zloupotrebljavaju.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA      

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U odnosu na osnivanje Središnje pismohrane zemljišnih knjiga republike Hrvatske (dalje u tekstu: Središnja pismohrana), ukazujemo da su unutar Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA Projekt) koji se financirao putem zajma Svjetske banke br. 8900-HR do njegovog dovršetka 16. siječnja 2024., provedene aktivnosti r ekonstrukcije i nabave namještaja i opreme Središnje pismohrane te je izrađena analiza digitalizacije građe.

U odnosu na rekonstrukcije Središnje pismohrane 16. siječnja 2024. završen je ugovor za nabavu radova rekonstrukcije za Središnju pismohranu s pripadajućim uslugama stručnog nadzora. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 3.757.613,02 eura s PDV-om, dok je vrijednost ugovora za stručni nadzor 109.569,53 eura s PDV-om.

U odnosu na nabava namještaja i opreme: 16. siječnja 2024. godine, završen ugovor za nabavu namještaja i opreme za Središnju pismohranu broj nabave: MOJ/ILAS AF-A1.6A/NCB/23/89 . Vrijednost ugovora iznosi 739.933,75 eura, uključujući PDV.

Paralelno s građevinskim radovima, stručnim nadzorom i nabavom namještaja i opreme, 31. prosinca 2023. dovršena je analiza stanja digitalizacije građe zemljišnih knjiga i izrada akcijskog plana za uspostavu Središnje pismohrane na lokaciji Gospić, Ugovora za savjetničke usluge, broj nabave: MOJPA/ILAS AF-A1.7/IC/23/87. Ova aktivnost obuhvaća organizacijske, logističke i informatičke aspekte uspješnog preseljenja i budućeg funkcioniranja pismohrane. Vrijednost ugovora iznosi 10.000,00 eura, uključujući PDV.

Planirane aktivnosti u okviru novog Projekta Integriranih usluga zemljišne administracije i pravosuđa (P180605) su unutar Podkomponente A.1. Digitalizacija zemljišnoknjižnih i sudskih spisa (6 milijuna eura) koja obuhvaća : (i) obnovu i digitalizaciju dodatne 494 oštećene zemljišne knjige, (ii) skeniranje i indeksiranje preostalih glavnih zemljišnih knjiga i zbirke isprava te prijevoz u Gospić, (iii) angažiranje operatera radi  skeniranja u Središnjoj pismohrani radi digitaliziranja zbirki isprava na zahtjev i (iv) nabava hardvera i softvera za potporu IT i poslovnim procesima digitalnog arhiva.

Ukazujemo da su na 70 zemljišnoknjižnih odjela, glavne zemljišne knjige skenirane i indeksirane u okviru projekta financiranog sredstvima EU-a te se podaci mogu dohvatiti elektroničkim putem.

IV.  TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Članak 1.

U Zakonu o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19. i 128/22.) u članku 14. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Ručno vođene glavne knjige koje su prenesene u elektronički oblik, trajno se čuvaju i pohranjuju u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga.“.

Dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Zbirke isprava pohranjuju se u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku da se pojedine zbirke isprava pohranjuju u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga.“.

Članak 2.

Iza članka 14. dodaje se novi članak 14.a koji glasi:

„Središnja pismohrana zemljišnih knjiga obavlja stručne i upravne poslove vezane za nadzor nad zaštitom zemljišnih knjiga, vođenje evidencije za zemljišne knjige koje se nalaze u pismohrani, preuzimanje zemljišnih knjiga od nadležnih sudova nakon ispunjenih uvjeta za preuzimanje, stručnu obradu preuzetih zemljišnih knjiga, snimanje, kopiranje i izradu trajnih kopija radi zaštite izvornika, razmjenu podataka radi kompletiranja arhivskih fondova i zbirki, izdavanje elektroničkih potvrda i isprava iz zemljišne knjige, izdavanje potvrda o činjenicama koje su sadržane u izvornicima ili kopijama arhivske građe.“.

Članak 3.

U članku 28. stavku 2. riječi: „centri za socijalnu skrb“ zamjenjuju se riječima: „Hrvatski zavod za socijalni rad“. Iza  riječi: „Hrvatski zavod za socijalni rad“ dodaju se riječi: „te upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnici i javni bilježnici.“.“

Članak 4.

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) U ispravama na temelju kojih se zahtijeva upis osobe protiv kojih i u čiju se korist upis zahtijeva, neovisno o tome kada su sastavljene, moraju biti navedene tako da ne postoji opasnost da ih se zamijeni s drugim osobama, a moraju biti navedeni i mjesto, dan, mjesec i godina sastavljanja isprave te osobni identifikacijski brojevi osoba protiv kojih i u čiju se korist upis zahtijeva.“.

Dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:

„(6) Isprava iz stavka 1. mora biti u elektroničkom obliku ili ispisana na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju.

(7) Stavak 6. ovoga članka ne primjenjuje se na datum i mjesto sastavljanja isprave.“.

Članak 5.

U članku 57. stavku 1. riječi: „ispisanih mehaničkim sredstvom pisanja“ brišu se.

Članak 6.

U članku 82. stavku 2. druga rečenica koja glasi: „Na tom će se otpravku zabilježiti brisanje i on će se vratiti stranki uz otpravak o brisanju.“  briše se.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Na brisanje zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 80. ovoga Zakona.“.

Članak 7.

U članku 92. stavku 4. riječi: „članka 89.“ zamjenjuju se riječima: „članaka 88. i 89.“.

Članak 8.

U članku 98. stavku 2. riječ: „preoblikovanje“ zamjenjuje se riječju: „prevođenje“.

Članak 9.

U članku 105. stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ili podnesak, ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis odnosno podneska osim ako isprava koja je temelj za upis ima očite nedostatke koji dovode u sumnju vjerodostojnost isprave .“.

Članak 10.

U članku 106. ispred stavka dodaje se oznaka: „(1)“ te se dodaje novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je odluka koja je temelj za upis označena određenim stupanjem tajnosti, nadležno tijelo odluku nadležnom zemljišnoknjižnom sudu može dostaviti i neposredno ili putem ovlaštenog pružatelja poštanskih usluga.“.

Članak 11.

Članak 124. mijenja se i glasi:

„(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje potrebnu funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnih odjela, potrebnu organizacijsku strukturu i broj službenika zaposlenih u zemljišnoknjižnim odjelima te način i rokove stručnog osposobljavanja zemljišnoknjižnih službenika.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uredit će pravilnikom mjerila za rad zemljišnoknjižnih odjela.“.

Članak 12.

Članku 125. mijenja se i glasi:

„Uvjete za pristupanje te program i način polaganja p osebnog stručnog ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odredit će se posebnim pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 13.

U članku 126. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Ako je u jednom zemljišnoknjižnom ulošku zaprimljeno više predmeta, sudac, sudski savjetnik ili ovlašteni zemljišnoknjižni referent, po odluci predsjednika zemljišnoknjižnog odjela ili službenika kojega za to ovlasti predsjednik suda može uzeti u rad predmete u tom  zemljišnoknjižnom ulošku u kojima nije izrađen nacrt konačne odluke.“.

Članak 14.

U članku 137. stavku 3. iza prve rečenice dodaje se nova rečenica koji glasi:

"(3) Kada drugi sud ili nadležno tijelo dostavi svoju odluku na provedbu upisa u zemljišnoj knjizi, rješenje kojim se odlučuje o dopustivosti tog upisa dostavit će se strankama putem onih punomoćnika koji su naznačeni u odluci drugog suda odnosno nadležnog tijela kojom je određen upis u zemljišnu knjigu.“.

Članak 15.

U članku 154. stavku 3. iza riječi: „prigovora i žalbe“, a prije zareza, dodaje se riječ: „izbrisan“.

Članak 16.

U članku 168. stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 17.

Članci 169., 170., 171., 172., 173., 177., 178., 179., iznad članka 169. naslov:  „BESTERETNI OTPIS“ i „ODJELJAK A BESTERETNI OTPIS NA PRIJEDLOG VLASNIKA“ te iznad članka 177. naslov „ODJELJAK C BESTERETNI OTPIS NA OSNOVI ODLUKE NADLEŽNOGA TIJELA“ brišu se.

Članak 18.

U članku 182. stavak 5. briše se.

Članak 19.

U članku 183. u stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: „Ako sud ili nadležno tijelo za katastar ocijene da je potrebno, službenik nadležnog tijela za katastar sudjelovat će u postupku iz stavka 1. ovoga članka.“.  

Članak 20.

U članku 184. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Sve radnje u postupku sastavljanja nacrta zemljišnoknjižnog uloška, radnje koje prethode sastavljanju nacrta zemljišnoknjižnog uloška i obavijesti, kao i raspravu za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uloška provodi sudski savjetnik ili ovlašteni zemljišnoknjižni referent .“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Sve radnje iz stavka 1. ovoga članka može provesti zemljišnoknjižni referent bez posebnog ovlaštenja pod nadzorom sudskog savjetnika ili ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta .“.

Stavci 3. i 4. brišu se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 3.  

Članak 21.

U članku 185. stavku 3. nakon riječi: „obnove zemljišne knjige“ briše se zarez i riječi: „a nakon što prethodno pribavi mišljenje ministra nadležnog za poslove financija“.

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Ako sud zbog opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 2. ovoga članka provesti sve radnje, dostavit će o tome izvješće ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak.

(5) Zbog opravdanih razloga, a nakon što zaprimi izvješće iz stavka 4. ovoga članka, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka.“.

Članak 22.

U članku 186.d. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Javni bilježnik dužan je najkasnije do 5.-og u mjesecu dostaviti nadležnom sudu i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa izvještaj o ukupnom broju katastarskih čestica za koje su sastavljeni nacrti zemljišnoknjižnih uložaka.“.

Dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Izvještaj iz stavka 2. ovoga članka sadrži i sve potrebne podatke za uplatu nagrade i naknade za rad javnog bilježnika.“.

Članak 23.

Članak 186.i mijenja se i glasi:

„(1) Visinu i način isplate nagrade i naknade za radnje iz članka 186.h ovoga Zakona te područja i način dodijele postupka javnim bilježnicima iz čl. 186. ovoga Zakona propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija .

(2) Javni bilježnik može za službene radnje koje je proveo u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige kao povjerenik zaračunati i naplatiti nagradu i naknadu propisanu pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 24.

Članak 187. mijenja se i glasi:

„(1) O sastavljanju nacrta zemljišnoknjižnog uloška sastavlja se obavijest koja sadrži sve činjenice važne za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uloška i nacrt zemljišnoknjižnog uloška.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži napomenu da stranke u roku od 15 dana od dana zaprimanja obavijesti mogu pristupiti sudu radi ispravka osobnih podataka, a u odnosu na ostale upise da svoja prava mogu ostvariti u ispravnom postupku.

(3) Pod ispravkom osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka smatra se ispravak pogrešno, nepotpuno ili netočno unesenih podataka o imenu i prezimenu odnosno nazivu, prebivalištu odnosno sjedištu te OIB-u.

(4) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka zajedno s kopijom katastarskog plana dostavlja se osobama za koje je u postupku katarske izmjere utvrđeno da polažu prava na nekretnine za koje se sastavlja nacrt zemljišnoknjižnog uloška, osobama upisanima u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta i polog isprava te knjigu položenih ugovora, kao i osobama za koje sud ocijeni da bi mogle imati pravni interes.

(5) Osobama iz stavka 4. obavijest se dostavlja samo ako je vidljivo da je moguće izvršiti dostavu.“.

Članak 25.

Iza članka 187. dodaju se članci 187.a i 187.b koji glase:

„Članak 187.a

(1) Kada se prilikom sastavljanja nacrta zemljišnoknjižnog uloška utvrdi da je potrebno održati raspravu, zakazat će se rasprava za sastavljanje uložaka na kojoj se utvrđuju sve činjenice važne za sastavljanje uloška, o čemu sud vodi zapisnik koji se uručuje nazočnim strankama.

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži bitne izjave stranaka, podatke o ispravama koje su stranke predočile sudu te utvrđenje da je nacrt uloška sastavljen.

(3) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuju svi sudionici u postupku, a ako netko uskrati svoj potpis, u zapisniku će se navesti razlozi o istome.

(4) Na raspravi za sastavljanje nacrta zemljišnoknjižnog uložaka ne donosi se posebno rješenje.

(5) Na raspravu za sastavljanje zemljišnoknjižnog uloška pozivaju se osobe iz članka 187. stavka 4. ovoga Zakona, uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 187. stavka 5. ovoga Zakona, uz napomenu da dostave sudu isprave potrebne za dokazivanje prava ili pravnih činjenica koje treba upisati i posebno upozorenje na odredbu članka 190. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 187.b

(1) Zemljišnoknjižni ulošci sastavljaju se prema pravilu da će svaka pojedina katastarska čestica činiti zasebno zemljišnoknjižno tijelo, za koje će se sastaviti poseban zemljišnoknjižni uložak, osim ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) U jedan zemljišnoknjižni uložak upisat će se više katastarskih čestica koje nisu različito opterećene, a pripadaju istom vlasniku, ako on to zahtijeva prilikom sastavljanja uloška.“.

Članak 26.

U članku 190. u stavku 1. riječi: „podaci prikupljeni u katastarskoj izmjeri“ zamjenjuju se riječima: „popisnog lista sastavljenog u postupku katastarske izmjere odnosno predočavanja“.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Članak 27.

U članku 192. stavku 1. iza riječi: „i podaci isprava položenih u sudu“, a prije zareza i riječi: „a posebno oni“ dodaju se riječi: „te podaci popisnog lista sastavljenog u postupku katastarske izmjere odnosno predočavanja“.

Članak 28.

U članku 196. stavku 1. riječ: „pisano“ briše se.

Članak 29.

U članku 203. stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5.

Članak 30.

U članku 208. stavku 1. riječi: „ili više zemljišnoknjižnih uložaka“ brišu se, te se dodaje zarez i riječi:  „a u više zemljišnoknjižnih uložaka isključivo kada je potrebno provesti prijavni list za zemljišnu knjigu u više zemljišnoknjižnih uložaka.“.

Članak 31.

U članku 216. stavak 1. mijenja se i glasi:

“(1) Ako sud smatra da je potrebno održati raspravu, rasprava za ispravak mora se održati u roku od 60 dana od dana isteka zadnjeg dana roka za podnošenje prijava i prigovora .”.

Članak 32.

Naziv Glave V. iznad članka 217. mijenja se i glasi:

„POJEDINAČNO PREVOĐENJE“

Članak 217. mijenja se i glasi:

„Pojedinačno prevođenje u BZP za jednu ili više katastarskih čestica provodi se kada su podaci zemljišnih knjiga i katastra identični u odnosu na broj i površinu katastarske čestice.“.

Članak 33.

Članak 218. briše se.

Članak 34.

U članku 219. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Po potrebi, a najmanje jednom kvartalno,  na zahtjev suda odnosno ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa provodi se postupak analize usklađenosti podataka o katastarskim česticama.“.

U stavku 2. točki 1. riječi: „a koje zemljišnoknjižni referent mora provjeriti i potvrditi prije prijenosa u BZP i“ zamjenjuju se riječima: „a koje se prenose u BZP i“.

Članak 35.

U članku 220. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Članak 36.

U članku 221. ispred riječi: „Kod provođenja“ dodaje se oznaka stavka: „(1)“, a riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ako je prilikom uspostave BZP-a potrebno, kod provođenja postupka pojedinačnog prevođenja zemljišnoknjižni uložak dobiva novi broj, o čemu sud neće donositi posebno rješenje .“.

Članak 37.

U članku 222. stavku 1. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Članak 38.

U članku 224. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Kada se prijavni list, koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, provede u zemljišnoj knjizi, katastarske čestice kojima je tim prijavnim listom usklađen broj i površina u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu, prenijet će se u BZP.“.

Članak 39.

Članak 226. mijenja se i glasi:

„Kada se jedan zemljišnoknjižni uložak sastoji od više katastarskih čestica, a neke od njih nisu podobne za pojedinačno prevođenje, te će se katastarske čestice po službenoj dužnosti otpisati u novi zemljišnoknjižni uložak.“.

Članak 40.

Članak 227. mijenja se i glasi:

„(1) Za katastarske čestice iz članka 219. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona sud će na prijedlog stranke, temeljem zahtjeva ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa ili tijela nadležnog za poslove katastra odnosno po službenoj dužnosti provesti postupak usklađenja katastarskih čestica.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka provodi sudski savjetnik, ovlašteni zemljišnoknjižni referent ili neovlašteni zemljišnoknjižni referent pod nadzorom sudskog savjetnika ili ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta odgovarajućom primjenom članka 184. ovoga Zakona.

(3) U postupku iz stavka 1. ovoga članka posjedovnica se sastavlja na temelju postojećeg katastarskog operata, a vlastovnica i teretovnica sastavljaju se odgovarajućom primjenom članaka 187. do 192. ovoga Zakona.

(4) Na postupak iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 193. do 205. ovoga Zakona.“.

Članak 41.

U članku 228. riječ: „preoblikovana“ zamjenjuje se riječju: „prevedena“.

Članak 42.

U članku 229. stavku 1. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

U stavku 2. riječ: „preoblikovani“ zamjenjuje se riječju: „prevedeni“.

U stavku 4. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Članak 43.

U članku 230. stavku 1. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Članak 44.

U članku 231. stavcima 1., 2. i 3. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Članak 45.

U članku 232. riječ: „preoblikovanju“ zamjenjuje se riječju: „prevođenju“, a riječ: „preoblikovanja“ riječju: „prevođenja“.

Članak 46.

U članku 233. stavku 1. i 4. riječ: „preoblikovanja“ zamjenjuje se riječju: „prevođenja“.

Članak 47.

Članak 233.a mijenja se i glasi:

„(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obračunat će iznos nagrade i naknade javnog bilježnika sukladno Pravilniku iz članka 186.i stavka 1. ovoga Zakona u roku od pet radnih dana od zaprimanja obavijesti iz članka 186.a stavka 2. ovoga Zakona o čemu donosi rješenje koje sadrži nalog za isplatu.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se javnom bilježniku kojem se vrši isplata i nadležnom sudu.

(4) Nadležni sud vrši isplatu na temelju naloga za isplatu temeljem rješenja iz stavka 1. ovoga članka.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Smatra se da zemljišnoknjižni referenti koji imaju tri godina iskustva na poslovima zemljišnoknjižnog referenta, a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona rade kao zemljišnoknjižni referenti, ispunjavaju uvjete i mogu pristupiti polaganju ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i biti imenovani za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta u postupku utvrđenom pravilnikom iz članka 125. ovoga Zakona.

Članak 49.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 1. ovoga Zakona kada se za to ispune tehnički preduvjeti, a najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članka 11. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona .

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 12. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 23. ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 50.

(1) Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik, Narodne novine, broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05. i 60/10.) i Pravilnik o mjerilima za rad službenika u zemljišnoknjižnim odjelima (Narodne novine, broj 125/22.) ostaju na snazi do donošenja pravilnika iz članka 11. ovoga Zakona.

(2) Pravilnik o programu i načinu polaganja posebnog stručnog ispita i imenovanju ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata (Narodne novine, broj 85/21.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 12. ovoga Zakona.

(3) Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige (Narodne novine, broj 150/23 .) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 23. ovoga Zakona.

Članak 51.

Započeti postupci do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine, broj 63/19. i 128/22.).

Članak 52.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

V. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOGA ZAKONA

Uz članak 1.

Izmjenom odredbe članka 14. stavka 3. ovoga Zakona, izmijenjen je status središnjeg mjesta pohrane ručno vođenih zemljišnih knjiga, a dopunom odredbe članka 14. novim stavkom 4. jasnije je propisano da se u Središnju pismohranu zemljišnih knjiga pohranjuju i zbirke isprava.

Uz članak 2.

Dopunom Zakona odredbom članka 14.a jasno je određeno koje poslove obavlja Središnja pismohrana zemljišnih knjiga.

Uz članak 3.

Odredbom se proširuje krug ovlaštenika kojima se dopušta pretraga po nazivu, imenu, prezimenu i osobnom identifikacijskom broju na Hrvatski zavod za socijalni rad (nekadašnji centri za socijalnu skrb), upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći, odvjetnike i javne bilježnike.

Naime, analizom je utvrđeno da je upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći neophodno za redovito obavljanje posla pretraga zemljišne knjige po vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava. Stoga, kako bi se nastavila digitalizacija državne uprave i smanjila potreba građana da sami odlaze na nadležne sudove, neophodno je omogućiti upravnim tijelima županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje besplatne pravne pomoći pretragu po imenu i prezimenu, nazivu odnosno OIB-u osobe.

Nadalje, odvjetnicima i javnim bilježnicima nadvedena je pretraga potrebna radi obavljanja redovitog posla.

Uz članak 4. i 5.

Ova odredba uređuje da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Navedeno se propisuje kao opća pretpostavka za upis.  

Uz članak 6.

Izmjenom odredbe usklađuje se način postupanja kod prijedloga za brisanje zabilježbe prvenstvenog reda bez provođenja upisa, s postupanjem u kojima se upis provodi u prvenstvenom redu.

Uz članak 7.

Dopunom ove odredbe, odgovarajuća primjena pravila o brisanju zabilježbe spora na zabilježbu tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji je proširena te je usklađeno postupanje u obje zabilježbe te se odredba dorađuje u dijelu poziva na broj članka.