I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA  STANJA  I  OSNOVNA  PITANJA  KOJA  SE  TREBAJU  UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21., dalje u tekstu: Zakon) donesen je 15. prosinca 2021., a stupio je na snagu 25. prosinca 2021. Svrha Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti. Njime se uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, obveznici postupanja prema odredbama Zakona, obveza podnošenja i sadržaj imovinskih kartica, javna objava određenih podataka iz imovinskih kartica, postupak provjere podataka iz tih imovinskih kartica, trajanje obveza iz Zakona, izbor, sastav, status i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), postupak pred Povjerenstvom te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa.

Raniji Zakon o sprječavanju sukoba interesa donesen je 2011. godine, te je doživio nekoliko zakonskih izmjena i dopuna, s tim da je mijenjan i odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske 2012. godine. Donošenje novog Zakona 2021. godine imalo je reformski karakter jer su ciljevi bili visoko postavljeni i mogli su se ostvariti samo ozbiljnim i suštinskim promjenama, odnosno donošenjem novog Zakona. Preporuke za unaprjeđenje sustava sprječavanja sukoba interesa bile su predmet i međunarodnih dokumenta - prije svega Izvješća IV. kruga GRECO-a vezano za saborske zastupnike te Izvješća V. kruga evaluacije GRECO-a vezano za najviše dužnosti izvršne vlasti u kojima se konkretno navodilo u kojem je smjeru potrebno unaprijediti tada važeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Također, prilikom njegove izrade uzeti su u obzir i Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provjeri potpune primjene schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, OECD-ov Pregled investicijskih politika za Republiku Hrvatsku (2019).

Novim Zakonom Povjerenstvo je i nastavilo djelovati kao neovisno i samostalno tijelo osnaženo širenjem nadležnosti na nove obveznike, jačanjem njegovih kapaciteta i unaprjeđenjem postupaka koje vodi. Proširio se krug obveznika Zakona na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio te na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava kojima su većinski vlasnici trgovačka društva u kojima većinski udio ima Republika Hrvatska. Krug obveznika proširio se i na  predsjednike i članove uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinski dio. Obuhvaćeni su i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, krug obveznika proširen je i na predsjednika i članove uprave FINA-e, HBOR-a, HAMAG-BICRO-a, ravnatelja Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, izvanredne povjerenike imenovane sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, kao i na ravnatelje i zamjenike ravnatelja nekih drugih agencija, zaklada i ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Do uvrštavanja ovih novih obveznika u Zakon došlo je zbog znatnog korupcijskog potencijala javnih dužnosti koje oni obavljaju te se na taj način išlo u smjeru neutralizacije detektiranih korupcijskih rizika širenjem nadležnosti Povjerenstva da prevenira i sankcionira sukob interesa i u odnosu na te obveznike. Na taj su se način ojačali antikorupcijski standardi u primjeni Zakona.

Nadalje, precizirane su definicije potencijalnog i stvarnog sukoba interesa, a uvedene su i nove dužnosti obveznika: uređenje privatnih odnosa radi preveniranja sukoba interesa u određenom roku, deklariranje potencijalnog sukoba interesa i zabrana sudjelovanja u odlučivanju. Unaprijedile su se odredbe u vezi s podnošenjem imovinskih kartica, promijenjeni su rokovi njihova podnošenja te je detaljnije propisan njihov sadržaj. Također, znatno su unaprijeđene odredbe o ograničenjima nakon obavljanja javne dužnosti (tzv. razdoblje hlađenja) koja su produljena na 18 mjeseci. Osim toga, novim su Zakonom uređene odredbe o statusnim pravima članova i predsjednika Povjerenstva u vezi s njihovim izborom i ograničenjem njihova mandata, zatim, detaljnije su propisane odredbe o postupku pred Povjerenstvom koje su ujednačene s pravilima kojima je uređen upravni postupak. Zaključno, uređene su odredbe u vezi sa sustavom sankcioniranja obveznika koji postupaju suprotno Zakonu.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Važeći Zakon do sada zadovoljava postavljene ciljeve. Međutim, ovim se izmjenama i dopunama Zakona pristupa iz više razloga.

Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 260. sjednici održanoj 2. studenog 2023. utvrdila Prijedlog zakona o lobiranju te ga je uputila u Hrvatski sabor u postupak prvog čitanja. Hrvatski sabor je na svojoj 21. sjednici 7. veljače 2024. donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o lobiranju. Već dulje vrijeme postoji potreba za pravnim uređenjem lobističke prakse u Republici Hrvatskoj. Uloga lobiranja bitna je s obzirom na kompleksnost javnih politika i odlučivanja u nacionalnim politikama. Zakonskim uređenjem lobiranja nastoji se postići nekoliko ciljeva - usmjerena je na jačanje transparentnosti i otvorenosti pri afirmaciji interesa utjecajem na zakonodavnu i izvršnu vlast. Nadalje, transparentnost utjecaja treba pridonijeti i povećanju kvalitete zakonodavnih postupaka te općenito doprinijeti jačanju povjerenja javnosti u postupku donošenja političkih odluka. Osim toga, zakonsko uređenje ima za cilj i uspostavljanje načina na koji se civilno društvo i građani uključuju u procese donošenja odluka. Također, potreba pravnog uređenja lobiranja proizlazi i iz dosadašnjih preporuka međunarodnih tijela, napose Europske komisije, GRECO-a te OECD-a.

Prijedlogom zakona o lobiranju predviđeno je proširenje djelokruga Povjerenstva, koje bi postalo nadležno i za provedbu Zakona o lobiranju, jednom kada ga Hrvatski sabor donese i kada stupi na snagu. To će uključivati, između ostalog, uspostavu i vođenje Registra lobista u Republici Hrvatskoj, vođenje postupaka, primanje izvještaja lobista te izricanje mjera predviđenih Prijedlogom zakona o lobiranju. Budući da je Zakonom osnovano Povjerenstvo i njime se uređuje njegov pravni položaj, djelokrug i nadležnosti, potrebno je izmijeniti navedene odredbe na način da se uspostavi veza s nadležnostima koje će Povjerenstvu biti dodijeljene drugim zakonima, odnosno Zakonom o lobiranju.

Izričaj stavka 2. članka 23. Zakona predviđa da kategorija obveznika koja prema posebnim zakonima uživa pravo na naknadu plaće te koja, prema posebnom zakonu, na temelju prethodno sklopljenog sporazuma odnosno ugovora s bivšim poslodavcem ima pravo povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto, ne smije stupiti u radni odnos u pravnoj osobi ako je ista bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost. Dakle, iz odredbe proizlazi da oni obveznici koji nemaju takav prethodno sklopljeni sporazum odnosno ugovor s bivšim poslodavcem imaju povoljniju situaciju jer se isti mogu zaposliti u pravnoj osobi koja je bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojoj su obnašali dužnost odmah nakon isteka mandata bez ikakvog ograničenja. Za one obveznike koji imaju pravo povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto prema posebnom zakonu, a navodi se primjer članaka 15.d. i 15.e iz Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koji propisuju pravo povratka na rad dužnosnika kod bivšeg poslodavca na temelju sklopljenog ugovora, postoji propisana zabrana. Po donošenju Zakona uočena je omaška u smislu ispuštanja riječi „osim“ između riječi „dužnost,“ i „ako prema posebnom zakonu,“ u odredbi članka 23. stavka 2. Zakona. Namjera stručnog nositelja bila je, naime, propisati iznimku od zabrane da obveznici koji prema posebnim zakonima uživaju pravo na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti ne smiju stupiti u radni odnos u pravnoj osobi ako je ista bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost, na način da bi iznimka od te zabrane bila postojanje prava povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto prema posebnom zakonu, a na temelju prethodno sklopljenog sporazuma odnosno ugovora s bivšim poslodavcem. Važećom formulacijom je, umjesto predviđene iznimke za navedenu kategoriju obveznika (u odnosu na koju postoji posebni ugovor ili sporazum s poslodavcem kojim se ostvaruje pravo povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto, sukladno posebnom zakonu), postojanje istih okolnosti predviđeno kao uvjet, a što je rezultat omaške.

Na kraju, potreba za izmjenama Zakona vezana je i uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U listopadu 2017. godine Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U srpnju 2020., Republika Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam, a Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca 2020. donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem je sadržan pregled svih važnijih aktivnosti koje će sudionici priprema za uvođenje eura, iz privatnog i javnog sektora, provoditi u okviru priprema za uvođenje eura. Hrvatski sabor donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine”, br. 57/22. i 88/22.). Predmetnom izmjenom i dopunom Zakona predlaže se usklađivanje  s činjenicom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Sukladno navedenom, sve utvrđene vrijednosti, vrijednosni pragovi i novčane kazne bit će iskazani u euru nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

      Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

     U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, iz osobito opravdanih razloga.

    Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 260. sjednici održanoj 2. studenog 2023. utvrdila Prijedlog zakona o lobiranju te ga je uputila u Hrvatski sabor u postupak prvog čitanja. Hrvatski sabor je na svojoj 21. sjednici 7. veljače 2024. donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o lobiranju. Prijedlogom zakona o lobiranju predviđeno je proširenje djelokruga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa , koje bi postalo nadležno i za provedbu Zakona o lobiranju, jednom kada ga Hrvatski sabor donese i kada stupi na snagu. To će uključivati, između ostalog, uspostavu i vođenje Registra lobista u Republici Hrvatskoj, vođenje postupaka te izricanje mjera predviđenih Prijedlogom zakona o lobiranju. Budući da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa osnovano Zakon o sprječavanju sukoba interesa , koji propisuje njegov djelokrug i nadležnosti, radi pravovremene uspostave nadležnosti i za provedbu odredaba predloženog Zakona o lobiranju i preuzimanja novih proširenih funkcija, potrebno je odgovarajuće uskladiti odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa s odredbama Zakona o lobiranju, po njegovom stupanju na snagu.

   Slijedom navedenoga, predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA

Članak 1.

U Zakonu o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21.) u članku 11. stavku 7. riječi: „veće od 30.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „veće od 3980,00 eura“.

Članak 2.

U članku 15. stavku 3. riječi: „do 500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „do 66,00 eura“.

U stavku 5. riječi: „od 500,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 66,00 eura“.

Članak 3.

U članku 23. stavku 2. između riječi: „dužnost,“ i riječi: „ako prema posebnom zakonu,“ dodaje se riječ: „osim“.

Članak 4.

U članku 30. stavku 2. riječi: „određenih ovim Zakonom“ zamjenjuju se riječima: „određenih ovim Zakonom i drugim zakonima“.  

Članak 5.

U članku 32. stavku 1. podstavku 9. riječi: „određenih ovim Zakonom“ zamjenjuju se riječima: „određenih ovim Zakonom i drugim zakonima“.  

Članak 6.

U članku 50. stavku 1. riječi: „od 4000,00 do 40.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 530,00 do 5309,00 eura“.

Članak 7.

U članku 51. riječi: „od 5000,00 do 15.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 663,00 do 1990,00 eura“.

Članak 8.

U članku 52. riječi: „od 2000 do 10.000 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 265,00 do 1327,00 eura“.

Članak 9.

U članku 53. stavku 1. riječi: „od 5000,00 od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 663,00 do 6636,00 eura“.

Članak 10.

U članku 54. stavku 1. riječi: „od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6636,00 do 132.723,00 eura“.

U stavku 2. riječi: „od 50.000,00 do 500.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 6636,00 do 66.361,00 eura“.

U stavku 4. riječi: „od 5000,00 od 50.000,00 kuna“ zamjenjuju se riječima: „od 663,00 do 6636,00 eura“.

Članak 11.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u ,,Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članke 1. do 2.

Novčani iznosi izraženi u kunama navedeni u članku 11. stavku 7. te članku 15. stavcima 3. i 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21.) zamjenjuju se iznosima izraženim u euru.

Uz članak 3.

U članku 23. stavku 2. između riječi:  „dužnost,“ i riječi: „ako prema posebnom zakonu,“ dodaje se riječ: „osim“ koja je omaškom ispuštena prilikom pisanja važećeg Zakona.

Uz članke 4. i 5.

U članku 30. stavku 2. i članku 32. stavku 1. Zakona radi dodaju se riječi „određenih ovim Zakonom i drugim zakonima“, kako bi se uspostavila nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koja je propisana drugim zakonima, prvenstveno budućim Zakonom o lobiranju.

Uz članke 6. do 10.

Iznosi novčanih kazni utvrđeni u članku 50. stavku 1., člancima 51. i 52., članku 53. stavku 1. te članku 54. stavcima 1., 2. i 4. Zakona u kunama zamjenjuju se iznosima izraženim u euru.

Uz članak 11.

Ovim se člankom propisuje se da će ovaj Zakon stupiti na snagu osmog dana od dana objave u ,,Narodnim novinama“ .

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,ODNOSNO DOPUNJUJU

Sadržaj imovinske kartice

Članak 11.

(1) Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i vlastoručno potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.

(2) Imovinska kartica sadrži podatke o osnovnom osobnom stanju obveznika, njegova partnera i maloljetne djece, dužnostima obveznika koje obavlja profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnaša odnosno djelatnostima koje obavlja, kao i o djelatnosti koju je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine i u razdoblju od 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(3) Imovinska kartica sadrži podatke o imovini obveznika, njegova partnera i maloljetne djece, stečene po svim pravnim osnovama.

(4) Prijava imovine stečene nasljeđivanjem sadrži i podatak od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(5) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, u postupku naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena na općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba

– pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata i o subjektima samostalne djelatnosti

– novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto primitka obveznika

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala i drugom dohotku osim primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili malodobne djece, sukladno posebnim propisima kojima je uređeno oporezivanje dohotka

– dospjelim potraživanjima prema trećim osobama

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(6) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(7) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 5. podstavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(8) U odnosu na stečenu imovinu iz stavaka 5. i 6. ovoga članka, obveznici su dužni u imovinskoj kartici prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina.

(9) Povjerenstvo je obvezno obavijestiti obveznike o promjenama u obrascu i pravilima za podnošenje imovinskih kartica putem objave na mrežnim stranicama Povjerenstva najkasnije 15 dana prije navedene promjene.

(10) Obrazac imovinske kartice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Povjerenstvo pravilnikom. Pravilnikom će se utvrditi: podaci iz stavaka 3. do 9. ovoga članka koji se prijavljuju u obrascu, dio obrasca koji se obvezno objavljuje te dio obrasca koji se javno ne objavljuje sukladno članku 13. stavcima 2. i 5. ovoga Zakona.

Primanje darova

Članak 15.

(1) Darom se, u smislu ovoga Zakona, smatra novac, stvari bez obzira na njihovu vrijednost, prava i usluge dane bez naknade koje obveznika dovode ili mogu dovesti u odnos zavisnosti ili kod njega stvaraju obvezu prema darovatelju.

(2) Ne smatraju se darovima, u smislu ovoga Zakona, uobičajeni darovi između članova obitelji, rodbine i prijatelja te državna i međunarodna priznanja, odličja i nagrade.

(3) Obveznik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do 500,00 kuna od istog darovatelja.

(4) Obveznik ne smije primiti dar iz stavka 3. ovoga članka kada je on u novcu, bez obzira na iznos, te vrijednosnicu i dragocjenu kovinu. Pod darom u novcu, vrijednosnicom i dragocjenom kovinom ne smatra se numizmatički novac, prigodni optjecajni kovani novac pakiran u prigodnu ambalažu niti numizmatički kompleti.

(5) Darovi protokolarne naravi koji prelaze iznos od 500,00 kuna te ostali darovi koje obveznik ne zadrži kada na to ima pravo vlasništvo su Republike Hrvatske.

(6) Vlada će uredbom propisati način postupanja s darovima koji su vlasništvo Republike Hrvatske.

Članak 23.

(1) Obveznici ne smiju prihvatiti imenovanje na upravljačke funkcije u pravnoj osobi s kojom je tijelo javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost za vrijeme obnašanja dužnosti bila u poslovnom odnosu ili su nad njom obavljali nadzorne funkcije, a nije drukčije propisano posebnim zakonom. Navedeno ograničenje primjenjuje se 18 mjeseci nakon prestanka obavljanja dužnosti.

(2) Obveznici koji prema posebnim zakonima uživaju pravo na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti ne smiju stupiti u radni odnos u pravnoj osobi ako je ista bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost, ako prema posebnom zakonu, na temelju prethodno sklopljenog sporazuma odnosno ugovora s bivšim poslodavcem, imaju pravo povratka na isto ili odgovarajuće radno mjesto.

(3) Iznimno od ograničenja propisanog u stavku 1. ovoga članka, navedeno ograničenje ne odnosi se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, ako se radi o njihovu imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, pri čemu ne mogu obnašati dužnost u više od jednog trgovačkog društva.

(4) Odredba stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako se radi o njihovu imenovanju za članove uprava ili upravnih odbora i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(5) Ograničenje iz stavka 2. primjenjuje se za vrijeme trajanja prava na naknadu plaće nakon prestanka dužnosti propisane posebnim zakonima.

(6) U slučaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Povjerenstvo će obvezniku dati suglasnost za imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora ako iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da ne postoji sukob interesa, te će ga o suglasnosti obavijestiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva obveznika.

(7) Nije dopušteno pravnoj osobi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imenovati ili zaposliti obveznika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(8) Kad Povjerenstvo utvrdi povredu odredaba iz stavaka 1., 2. i 7. ovoga članka, bez odgađanja će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Pravni položaj i sastav Povjerenstva

Članak 30.

(1) Radi provedbe ovoga Zakona osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

(2) Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz svog djelokruga i nadležnosti, određenih ovim Zakonom. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu samostalnost i neovisnost u donošenju odluka.

(3) Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.

(4) Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od pet godina na način i po postupku utvrđenim ovim Zakonom.

(5) Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu biti izabrani na dužnost u Povjerenstvu najviše dva puta.

Nadležnost Povjerenstva

Članak 32.

(1) Nadležnosti Povjerenstva su:

– pokretanje postupaka za utvrđivanje povreda odredaba ovoga Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja

– provjera podataka iz imovinskih kartica obveznika sukladno odredbama ovoga Zakona

– donošenje poslovnika, kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i pravilnika o ustrojavanju registra radi primjene pojedinih odredaba ovoga Zakona

– izrada smjernica i uputa obveznicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba interesa

– redovito provođenje edukacije obveznika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja imovinskih kartica

– suradnja s nadležnim tijelom državne uprave u čijem je djelokrugu izrada zakona u području sprječavanja sukoba interesa obveznika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna zakona

– suradnja s nevladinim udrugama civilnog društva i ostvarivanje međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa

– objavljivanje prakse Povjerenstva

– obavljanje drugih poslova određenih ovim Zakonom.

(2) Povjerenstvo izvješćuje Hrvatski sabor o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži prikaz o broju predmeta pred Povjerenstvom, podatke o vođenim upravnim sporovima i donesenim odlukama, podatke o izrečenim i izvršenim sankcijama, vremenu trajanja postupaka, broju neriješenih predmeta, podatke o danim mišljenjima i suglasnostima, provedenim edukacijama, izrađenim smjernicama i priručnicima te drugim aktivnostima Povjerenstva na prevenciji sukoba interesa i drugim aktivnostima iz nadležnosti Povjerenstva.

(4) Poslovnik iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka potvrđuje Hrvatski sabor te se objavljuje u »Narodnim novinama«.

Novčana sankcija

Članak 50.

(1) Ako novčana kazna nije plaćena u roku od 15 dana, ista se može izvršiti obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ili obustavom na svim primanjima, a ista se može izvršiti i na imovini obveznika. Povjerenstvo kaznu izriče u iznosu od 4000,00 do 40.000,00 kuna vodeći računa o težini i posljedicama povrede Zakona.

(2) Izvršenje novčane sankcije obustavom isplate dijela neto mjesečne plaće ili obustava na svim primanjima ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plaće obveznika.

(3) Odluka o sankciji dostavlja se osobno obvezniku. Po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka izvršnu odluku Povjerenstvo dostavlja radi provedbe službi koja obavlja obračun plaće obvezniku.

(4) Kad novčana sankcija nije u cijelosti ili djelomično plaćena kako je određeno odlukom Povjerenstva, naplata će se prisilno izvršiti putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje postupak prisilne naplate.

Prekršajne odredbe

Članak 51.

Novčanom kaznom u visini od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se ne donese kodeks iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 52.

Ako čelnik tijela iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona ne postupi po traženju Povjerenstva, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2000 do 10.000 kuna.

Članak 53.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 od 50.000,00 kuna kaznit će se obveznik koji u roku određenom u članku 23. ovoga Zakona nakon prestanka dužnosti prihvati imenovanje ili izbor ili sklopi ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata obveznika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu oduzet će se i imovinska korist pribavljena prekršajem.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz izrečenu novčanu kaznu izreći će se i zaštitna mjera zabrane obavljanja zvanja, određenih djelatnosti, poslova ili dužnosti fizičkoj osobi u trajanju od jedne godine.

Članak 54.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja protivno odredbama članka 23. ovoga Zakona imenuje ili izabere na dužnost obveznika ili s njim sklopi ugovor kojim obveznik stupa u radni odnos.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona koja ne obavijesti Povjerenstvo o svom stupanju u poslovni odnos putem javnog natječaja ili na drugi način s državnim tijelima ili s jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio (članak 19. stavak 3.).

(3) Za prekršaje iz ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 od 50.000,00 kuna.