I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o računovodstvu („Narodne novine“ br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) donesen je 2015. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2016. Važećim Zakonom uređeno je računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća, Registar godišnjih financijskih izvještaja te obavljanje nadzora. Važeći Zakon usklađen je s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL 182/19, 29.6.2013.) (u daljnjem tekstu: Računovodstvena direktiva).

Od stupanja na snagu, važeći je Zakon izmijenjen i dopunjen sedam puta. Razlozi izmjena i dopuna su prije svega usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) te uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Imajući u vidu da je važeći Zakon izmijenjen sedam puta utvrđeno je kako je svrsishodno donijeti u cijelosti novi Zakon o računovodstvu. To dodatno proizlazi i iz potrebe prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL 322/15, 16.12.2022.) (u daljnjem tekstu: CSRD direktiva).

CSRD direktiva stupila je na snagu 5. siječnja 2023., a rok za prijenos iste u nacionalno zakonodavstvo je 6. srpnja 2024. Cilj CSRD direktive je osigurati odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i o utjecaju samih poduzetnika na društvo i okoliš oko njih. Također, cilj je poboljšati izvještavanje o održivosti uz što manji trošak, kako bi se bolje iskoristio potencijal europskog jedinstvenog tržišta prelaskom na potpuno održiv i uključiv gospodarski i financijski sustav.

Još 2014. Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (u daljnjem tekstu: NFRD direktiva) EU je prepoznala potrebu uspostave visoke i usporedive razine razmjene informacija koju objavljuje privatni sektor u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika, kao i utjecaja aktivnosti poduzetnika koje se odnose na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštivanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Donošenjem jedinstvenog akta koji uređuje nefinancijsko izvještavanje na razini EU-a, općoj javnosti i investitorima nastojale su se pružiti usporedive nefinancijske informacije od poduzetnika koji posluju u jednoj ili više država članica. Obveznici nefinancijskog izvještavanja prema NFRD direktivi su svi veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij od prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine. Radi prijenosa NFRD direktive u nacionalno zakonodavstvo, 2016. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 120/16.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. Obveznici su bili dužni izraditi prve nefinancijske izvještaje u Republici Hrvatskoj za poslovnu godinu koja je započela 1. siječnja 2017. ili nakon toga datuma, a isti su objavljeni u 2018.

Zbog strategije prelaska na održivo i klimatski neutralno gospodarstvo EU-a te zahtjeva vezanih uz regulativu u području održivog financiranja, pojavila se sve veća potreba za ujednačenim i pouzdanim nefinancijskim informacijama. Činjenica je kako postojeći pravni okvir ne odgovora u potpunosti potrebama korisnika nefinancijskih informacija. Veliki broj poduzetnika još uvijek ne pruža nefinancijske informacije, a mnogi koji to čine ne dostavljaju sve relevantne informacije. Problem je slaba pouzdanost iskazanih informacija te nemogućnost usporedbe istih, visoki troškovi izvještavanja, veliki broj različitih standarda po kojima se može izvještavati te nedostupnost informacija koje zahtijevaju dobavljači, klijenti i partneri.

CSRD direktiva zamijenila je raniju NFRD direktivu te je postavila opsežnija i stroža pravila kada je riječ o nefinancijskim informacijama. Ono što je važno za istaknuti je to da je došlo do terminološkog usklađenja pa se više ne koristi pojam „nefinancijsko izvještavanje“, odnosno zamijenjen je pojmom „izvještavanje o održivosti“. Naime, mnogi dionici su opravdano smatrali kako je izraz „nefinancijski” netočan iz razloga što implicira da nefinancijske informacije nemaju financijsku važnost. Međutim, takve informacije postale su financijski sve relevantnije i mnoge su organizacije, inicijative i stručnjaci u području izvještavanja o održivosti upućivali na „informacije o održivosti”. Iz tog razloga umjesto pojma „nefinancijske informacije” CSRD direktiva koristi pojam „informacije o održivosti”. Kako je i ranije navedeno, CSRD direktivom osiguravaju se odgovarajuće javno dostupne informacije o tome kako rizici održivosti utječu na poslovanje poduzetnika, ali i o utjecaju samih poduzetnika na ljude i okoliš.

Posljednjih je godina zabilježen znatan porast potražnje za informacijama o održivosti, osobito iz investicijske zajednice. Taj porast potražnje potaknut je promjenjivom prirodom rizika za poduzetnika i rastućom svijesti ulagatelja o financijskim posljedicama tih rizika. To se posebno odnosi na financijske rizike povezane s klimom. Također, prisutna je rastuća svijest o rizicima i prilikama za poduzetnika te o ulaganjima koja proizlaze iz drugih pitanja okoliša, kao što je gubitak bioraznolikosti te iz zdravstvenih i društvenih pitanja, uključujući dječji i prisilni rad. Potražnja za informacijama o održivosti porasla je i zbog sve brojnijih investicijskih proizvoda kojima se izričito žele ispuniti određeni standardi održivosti ili postići određeni ciljevi održivosti i osigurati koherentnost s ambicijama Sporazuma iz Pariza u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama donesenog 12. prosinca 2015. („Pariški sporazum”) i Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti i politika EU-a. Taj porast jednim dijelom logična je posljedica prethodno donesenog zakonodavstva EU-a, posebno uredbi (EU) 2019/2088 i (EU) 2020/852. Dio tog porasta u svakom slučaju je i posljedica porasta svijesti građana, sklonosti potrošača i tržišnih praksi koje se brzo mijenjaju. Pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala rast potreba korisnika za informacijama o održivosti, posebno jer je razotkrila ranjivost lanaca vrijednosti radnika i poduzetnika. Informacije o utjecaju na okoliš relevantne su i u kontekstu ublažavanja budućih pandemija jer se ljudsko remećenje ekosustava sve više povezuje s pojavom i širenjem bolesti.

Zasigurno jedan od najbitnijih elemenata novog zakonodavnog okvira je da će izvještavanje o održivosti biti standardizirano čime će se poboljšati dosljednost i kvaliteta javno dostupnih informacija, sve s glavnim ciljem, a to je stvaranje poticaja za usmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima kako bi se postigao održiv i uključiv rast. Poduzetnici će biti dužni dostavljati informacije potrebne kako bi svi zainteresirani mogli razumjeti kako na njih utječu pitanja održivosti, ali i informacije potrebne kako bi se razumio utjecaj poduzetnika na društvo i okoliš. Poduzetnici će kroz svoje izvještaje o održivosti povezivati iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima s utjecajem njihovog poslovanja na njihovo okruženje te će za to po potrebi davati dodatna objašnjenja. Ako poduzetnici izvještavaju o održivosti to će u konačnici koristi ulagateljima, uključujući i štediše, ali i same građane. Štediše koji žele održivo ulagati imati će priliku za to, a građani će imati koristi od stabilnog, održivog i uključivog gospodarskog sustava. Također, i sami poduzetnici imat će koristi od kvalitetnijeg izvještavanja o održivosti. Povećanje broja investicijskih proizvoda kojima se nastoje ostvariti ciljevi održivosti znači da dobro izvještavanje o održivosti može poboljšati pristup poduzetnika financijskom kapitalu. Izvještavanje o održivosti može pomoći poduzetnicima da utvrde i upravljaju vlastitim rizicima i prilikama koje se odnose na pitanja održivosti. Ono može pružiti osnovu za bolji dijalog i komunikaciju poduzetnika sa svim njegovim dionicima, ali može pridonijeti i poboljšavanju ugleda poduzetnika.

U odnosu na važeći Zakon, najznačajnija novina koju odnosi Prijedlog zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) je uređivanje područja izvještavanja o održivosti za pojedine skupine poduzetnika.

Prijedlogom zakona proširit će se krug obveznika koji moraju izvještavati o održivosti. Osim onih koji već izvještavaju u skladu s važećim Zakonom (obveznici nefinancijskog izvještavanja), obveznici izvještavanja o održivosti postat će svi veliki poduzetnici prema kriterijima iz Računovodstvene direktive, odnosno iz Prijedloga zakona te mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a. Mikro poduzetnici UCITS fondovi i alternativni investicijski fondovi, kreditne unije i podružnice izuzeti su od obveze izvještavanja o održivosti. Međutim, obveza izvještavanja proširuje se i na poduzetnike iz trećih zemalja koji obavljaju značajnu djelatnost na području EU-a. Time se nastoji osigurati da su poduzetnici iz trećih zemalja odgovorni za svoj utjecaj na ljude i okoliš te da postoje jednaki uvjeti za poduzetnike koji posluju na unutarnjem tržištu. Poduzetnici iz trećih zemalja koji u EU ostvaruju neto prihod veći od 150 milijuna eura i koji imaju društvo kći ili podružnicu na području EU-a izvještavat će o održivosti. Kako bi se osigurala proporcionalnost i izvršivost takvih zahtjeva, na podružnice poduzetnika iz trećih zemalja primjenjivat će se prag neto prihoda većeg od 40 milijuna eura, a na društva kćeri poduzetnika iz trećih zemalja primjenjivat će se pragovi prema kojima se poduzetnik smatra velikim poduzetnikom, malim poduzetnikom ili srednjim poduzetnikom čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređenom tržištu EU-a. Takva društva kćeri i podružnice bit će odgovorni za objavljivanje izvještaja o održivosti poduzetnika iz treće zemlje.

Slika 1. Obveznici izvještavanja o održivosti

Izvor: Obrada prema CSRD direktivi

Kada je riječ o sadržaju izvještavanja o održivosti, zahtjeva se da poduzetnici izvještavaju ne samo o informacijama u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika, već i o informacijama potrebnim za razumijevanje utjecaja aktivnosti poduzetnika na okolišna, društvena i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem. Dakle, od poduzetnika se zahtijeva da izvještavaju o utjecajima njihovih aktivnosti na ljude i okoliš te o tome kako pitanja održivosti utječu na aktivnosti i poslovanje samih poduzetnika. To se naziva aspekt dvostruke materijalnosti, prema kojem su rizici za poduzetnika jedan aspekt materijalnosti, a utjecaj poduzetnika drugi. Također, od poduzetnika se zahtjeva da izvještavanje o održivosti uključuje informacije o budućim i prošlim događajima te kvalitativne i kvantitativne informacije. Informacije bi se, prema potrebi, trebale temeljiti na nepobitnim znanstvenim dokazima te bi trebale biti usklađene, usporedive i prema potrebi utemeljene na jedinstvenim pokazateljima, istodobno omogućujući izvještavanje koje je specifično za pojedinačne poduzetnike i ne ugrožava poslovni položaj poduzetnika. Objavljene informacije o održivosti trebale bi uzeti u obzir kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja te bi, prema potrebi, trebale sadržavati informacije o cijelom lancu vrijednosti poduzetnika.

Izvještaj o održivosti bit će sastavni dio izvještaja poslovodstva te će morati biti objavljen u jedinstvenom elektroničkom formatu (engl. eXtensible Business Reporting Language, u daljnjem tekstu: XBRL format) u skladu s ESEF Uredbom. Digitalizacija stvara prilike za učinkovitije korištenje informacija i potencijal za značajne uštede kako za korisnike tako i za poduzetnike, a omogućuje centralizaciju podataka na razini EU-a u otvorenom i pristupačnom formatu koji olakšava čitanje i omogućuje usporedbu podataka. Obveza objave u strojno čitljivom formatu proširit će se u Republici Hrvatskoj, postupno, i na godišnje financijske izvještaje te na godišnje konsolidirane financijske izvještaje. Upravo radi toga potrebno je prilagoditi i Registar godišnjih financijskih izvještaja kojeg u ime Ministarstva financija vodi Financijska agencija.

Ono što je novost je da će svi poduzetnici koji su obveznici izvještavanja o održivosti morati izvještavati o održivosti u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (u daljnjem tekstu: ESRS) koje donosi Europska komisija, a uzimajući u obzir tehničke savjete Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG). Europska komisija usvojila je Delegiranu uredbu o dopuni Računovodstvene direktive u pogledu standarda izvještavanja o održivosti 31. srpnja 2023. (ESRS standardi – opći). Ista je objavljena u službenom listu EU-a 22. prosinca 2023., a stupila je na snagu tri dana nakon objave. Navedena se Delegirana uredba primjenjuje za poslovnu godinu koja započinje od 1. siječnja 2024. ili nakon toga datuma za poduzetnike koji već podliježu zahtjevima nefinancijskog izvještavanja u skladu s NFRD direktivnom. Primjena navedene Delegirane uredbe uvodit će se postupno i za ostale kategorije poduzetnika ovisno o tome u kojoj godinu postanu obveznici izvještavanja o održivosti. Cilj ESRS-ova je utvrditi informacije o održivosti koje je poduzetnik dužan objaviti. Mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a moći će izvještavati o održivosti prema zasebnim, proporcionalnim standardima koje, također, donosi Europska komisija. Europska komisija donijet će i standarde za pojedine sektore i standarde za poduzetnike iz trećih zemalja.

Novost je i provjera izvještaja o održivosti koju će u Republici Hrvatskoj obavljati revizorska društva. U prvoj fazi izražavat će ograničeno uvjerenje, a u drugoj fazi razumno uvjerenje. Standarde za angažmane s izražavanjem ograničenog uvjerenja donijet će Europska komisija najkasnije do 1. listopada 2026. Dok Europska komisija ne donese standarde svaka država članica moći će primjenjivati nacionalne standarde provjere, postupke ili zahtjeve. S obzirom da u Republici Hrvatskoj ne postoje nacionalni standardi, Prijedlogom zakona propisano je kako će se u prijelaznom razdoblju koristiti Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen) (MSIU 3000 - izmijenjen) koji je trenutno najčešće korišten standard u provjeri informacija povezanih s održivošću. Nadalje, očekuje se prelazak na izražavanje razumnog uvjerenja, ali tek nakon procjene Europske komisije kojom će se utvrditi je li izražavanje takvog uvjerenja izvedivo za revizorska društva i obveznike. Slijedom toga, uz donošenje ovog Prijedloga zakona predlaže se i izmjena trenutno važećeg Zakona o reviziji.

Poduzetnici će postupno početi izvještavati o održivosti prema rokovima prikazanim u Tablici 1.

Tablica 1: Početak izvještavanja o održivosti

Izvor: Obrada prema CSRD direktivi 

Bitno je pojasniti kako su veliki poduzetnici u skladu s odredbama Prijedloga zakona oni poduzetnici koji prelaze granične kriterije u najmanje dva od tri uvjeta kako je to određeno za srednje poduzetnike, a to su ukupna aktiva 25.000.000,00 eura, neto prihod 50.000.000,00 eura, i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250, ali i  subjekti nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke, neovisno o veličini. Međutim, kada je riječ o izvještavanju o održivosti važno je istaknuti kako će izvještavati samo veliki poduzetnici koji prelaze pokazatelje u najmanje dva od tri prethodno navedena uvjeta. Drugim riječima, subjekti nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke izvještavat će o održivosti u skladu s odredbama ovoga Prijedloga zakona smo ako prelaze pokazatelje u najmanje dva od tri prethodno navedena uvjeta

Mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a imat će mogućnost da do 1. siječnja 2028. u svoj izvještaj poslovodstva ne uključe informacije o održivosti, uz obvezu navođenja razloga zašto to nisu učinili.

Donošenjem Prijedloga zakona, objavljivanje informacija o održivosti bit će prepoznato kao presudno za upravljanje promjenom prema održivom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša. U tom kontekstu, smatra se kako će objavljivanje informacija o održivosti pomoći u mjerenju, praćenju i upravljanju poslovnim rezultatima poduzetnika i njihovom utjecaju na društvo.

Ono što je važno istaknuti je to da izvještavanje o održivosti ne bi trebalo biti samo sebi svrha, već bi ono trebalo predstavljati osnovu za bolji dijalog i komunikaciju sa svim dionicima uključujući i financijski sektor, za koji se očekuje da bi trebao imati ključnu ulogu u procesu tranzicije prema održivom gospodarstvu i to kroz aktivnije usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima.

Uz navedeno, zbog velike inflacije u 2021. i 2022., preispitani su novčani kriteriji veličine za određivanje kategorije veličine poduzetnika iz Računovodstvene direktive kako bi se u obzir uzeo učinak inflacije. Prema podacima Eurostata u razdoblju od oko deset godina od 1. siječnja 2013. do 31. ožujka 2023. kumulativna inflacija u europodručju dosegnula je 24,3 %, a u cijeloj EU 27,2 %. Upravo iz tog razloga, Europska komisija predložila je povećanje pragova za razvrstavanje poduzetnika za 25% zaokruženo na cijeli broj. Delegiranom direktivnom Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (Tekst značajan za EGP) (L 21.12.2023.), koja je stupila na snagu 24. prosinca 2023., izmijenjeni su pragovi za razvrstavanje poduzetnika. Slijedom toga, ovim zakonskim prijedlogom omogućiti će se usklađivanje s navedenom Delegiranom direktivnom.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA 

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23.) predlaže se donošenje Prijedloga zakona po hitnom postupku iz razloga usklađenja s dokumentima Europske unije, odnosno CSRD direktivom.

Ovaj Prijedlog zakona potrebno je donijeti radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a odnosno s CSRD direktivom koju su sve države članice pa tako i Republika Hrvatska dužne prenijeti u nacionalna zakonodavstva do 6. srpnja 2024. Europska komisija predstavila je CSRD u travnju 2021. u okviru europskog zelenog plana i programa održivog financiranja. Cilj CSRD je ispuniti praznine u postojećim pravilima oko nefinancijskog izvještavanja, koje je danas postoji, ali i obeshrabriti manipulativni zeleni marketing. Financijskim tržištima potreban je pristup okolišnim, društvenim i upravljačkim informacijama koje su pouzdane, relevantne i usporedive kako bi se privatni kapital usmjerio u financiranje zelene i društvene tranzicije. S obzirom da se procjenjuje kako će se broj poduzetnika koji će na razini EU-a izvještavati o održivosti povećati s oko 11.700 na oko 50.000, a u Republici Hrvatskoj s oko 70 na oko 500 poduzetnika te uzimajući obzir da je prema odredbama CSRD direktive, ali odredbama Prijedloga zakona potrebno sastaviti prve izvještaje o održivosti u 2025. za poslovnu godinu 2024. predlaže se donijeti Prijedlog zakona po hitnom postupku kako bi se poduzetnici koji su obveznici izvještavanja o održivosti mogli pravovremeno pripremiti za nove izvještajne zahtjeve.

ZAKON O RAČUNOVODSTVU

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE 

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1. 

Ovim Zakonom uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja, sadržaj godišnjeg izvještaja, izvještavanje o održivosti i primjena standarda izvještavanja o održivosti, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, izvještaj o informacijama o porezu na dobit, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe. 

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. 6. 2006.)
2. Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/102/EU od 7. studenoga 2014. o prilagodbi Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća zbog pristupanja Republike Hrvatske (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 21. 11. 2014.)
3. Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014 . o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (Tekst značajan za EGP) (SL L 330, 15. 11. 2014.)
4. Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.)
5. Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (Tekst značajan za EGP) (SL L 429, 1. 12. 2021.)
6. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.)
7. Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023 o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te, mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (SL L, 2023/2775, 21. 12. 2023.).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002 . o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1606/2002)
2. Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (Tekst značajan za EGP) (SL L 393, 30. 12. 2006.).

Pojmovi i primjena

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje 

1. Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/815 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/815 od 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (SL 143, 29. 5. 2019.).

2. Društvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom znači društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili interes i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo društvo vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko društvo izvršava značajan utjecaj nad drugim društvom ako ima 20 % ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom društvu.

3. Država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

4. Fer vrijednost je vrijednost kako je uređena Uredbom Komisije (EZ) 2023/1803 od 13. kolovoza 2023. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 237/1, 26. 9. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba br. 2023/1803).

5. Funkcijska valuta je valuta kako je uređena Uredbom br. 2023/1803.

6. Grupa je matično društvo i sva njegova ovisna društva.

7. Izvještaj o održivosti je izvještaj o informacijama povezanim s pitanjima održivosti kako je uređeno odredbama ovoga Zakona.

8. Izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti je izvještaj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

9. Javni sektor je bilo koje tijelo središnje vlasti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili trećih zemalja koje uključuje ustanove, agencije ili subjekte koje kontroliraju navedena tijela vlasti u smislu odredbi članka 38. ovoga Zakona.

10. Ključni nematerijalni resursi su resursi bez fizičkog sadržaja o kojima ovisi poslovni model poduzetnika i koji su izvor stvaranja vrijednosti za poduzetnika.

11. Matično društvo je poduzetnik koji kontrolira jedno ili više ovisnih društava.

12 Neto prihod je godišnji iznos prihoda od prodaje proizvoda i usluga poduzetnika unutar i izvan grupe nakon odbitka rabata i popusta te poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza ako su povezani s prihodom, međutim za potrebe Poglavlja XI. ovoga Zakona, za društvo za osiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje neto prihod je godišnji iznos naplaćene premije koja predstavlja premije primljene za izdane ugovore o osiguranju odnosno naplaćene premije u određenom razdoblju, za kreditnu instituciju kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije neto prihod se definira se u skladu s člankom 43. stavkom 2. točkom (c) Direktive Vijeća 86/635/EEZ, i za poduzetnika iz treće zemlje neto prihod znači prihod kako je uređen okvirom za financijsko izvještavanje ili u smislu tog okvira na temelju kojeg se pripremaju financijski izvještaji poduzetnika.

13. Ovisno društvo odnosno društvo kći je poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo.

14. Pitanja održivosti su okolišni čimbenici, društveni čimbenici, čimbenici u području ljudskih prava te upravljački čimbenici, uključujući čimbenike održivosti kako je uređeno člankom 2. točkom 24. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (Tekst značajan za EGP) (SL 317/1, 9. 12. 2019.).

15. Plaćanje je iznos plaćen u novcu ili naravi za aktivnosti opisane u članku 38. ovoga Zakona, a koje obuhvaćaju sljedeće vrste naknada:

1. naknade za prava vezana uz proizvodnju

2. poreze koji se obračunavaju na dobit, proizvodnju ili dobit trgovačkih društava, isključujući poreze koji se obračunavaju na potrošnju kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak ili porez na promet

3. naknade za korištenje prava

4. dividende

5. bonuse vezane uz ugovaranje, otkrivanje i proizvodnju

6. naknade za licencije, najamnine, ulazne naknade i druge naknade za licencije i/ili koncesije i

7. plaćanja za poboljšanje infrastrukture.

16. Prezentacijska valuta je valuta kako je uređena Uredbom 2023/1803.

17. Projekt su poslovne aktivnosti koje su predmet jednog ugovora, licencije, najma, koncesije ili sličnog pravnog posla i predstavljaju osnovu za nastanak obveze plaćanja javnom sektoru. Ako je više ugovora međusobno povezano, takvi povezani ugovori smatrat će se projektom.

18. Spot tečaj je tečaj kako je uređen Uredbom br. 2023/1803.

19. Subjekt u djelatnosti rudarstva i vađenja je poduzetnik koji se bavi bilo kojom aktivnošću koja uključuje istraživanje, otkrivanje, planiranje, razvoj i vađenje minerala, nafte, prirodnog plina ili drugih materijala u okviru ekonomskih aktivnosti koje su propisane u Uredbi (EZ) 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 u području B, odjeljku 05 – 08.

20. Subjekt u djelatnosti sječe primarnih šuma je poduzetnik koji se bavi aktivnostima koje su navedene u Uredbi (EZ) 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 u području A, odjeljku 02., skupini 02.2.

21. Treća zemlja je država koja nije država članica.

22. Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL 176/1, 27. 6. 2013.).

23. Uredba (EU) 2020/852 je Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL 198/29, 22. 6. 2020.).

24. Uredba (EU) 2021/1119 je Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL 234/1, 9. 7. 2021.).

25. Značajnost je obilježje informacije za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaja na odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja poduzetnika. Značajnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.

(2) Subjekt od javnog interesa je sljedeći poduzetnik koji je osnovan u skladu s propisima Republike Hrvatske:

1. izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

2. kreditna institucija kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije

3. društvo za osiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

4. društvo za reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

5. leasing-društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje leasing

6. društvo za upravljanje UCITS fondovima kako je uređeno zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi s javnom ponudom

7. društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

8. UCITS fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

9. alternativni investicijski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

10. mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, dobrovoljni mirovinski fond, obvezni mirovinski fond i mirovinsko osiguravajuće društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva

11. društvo za dokup mirovine kako je uređeno zakonom kojim se uređuje doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine

12. faktoring-društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje faktoring

13. investicijsko društvo, burza, operater MTP-a ili OTP-a, središnji depozitorij vrijednosnih papira, središnja druga ugovorna strana, operater središnjeg registra vrijednosnih papira, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

14. rgovačko društvo i druga pravna osoba obuhvaćena odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koju donosi Vlada Republike Hrvatske u skladu s zakonom kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija

15. rgovačko društvo, koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

a) zapošljava prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

b) ima aktivu veću od 660.000.000,00 eura na zadnji dan poslovne godine.

(3) Trgovačko društvo i druga pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka koja postane subjekt od javnog interesa tijekom poslovne godine, sastavlja prve godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje je postao subjekt od javnog interesa, osim onog iz stavka 2. točke 14. ovoga članka, koji sastavlja prve godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu koja slijedi nakon poslovne godine tijekom koje je postao subjekt od javnog interesa.

(4) Trgovačko društvo i druga pravna osoba koja tijekom poslovne godine prestane biti subjekt od javnog interesa, sastavlja zadnje godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje je prestao biti subjekt od javnog interesa.

(5) Subjekt od javnog interesa smatra se velikim poduzetnikom iz članka 4. stavka 6. podstavka 1. ovoga Zakona, neovisno o njegovoj ukupnoj aktivi, neto prihodu ili prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom. 

Poduzetnik

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona dužan je primjenjivati poduzetnik.

(2) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona je:

1. trgovačko društvo kako je uređeno zakonom kojima se uređuju trgovačka društva

2. podružnica, poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je uređeno zakonom kojima se uređuju trgovačka društva

3. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji ako prema propisima te države članice ili treće zemlje ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz države članice ili treće zemlje koji su obveznici poreza na dobit kako je uređeno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 19. ovoga Zakona), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20. ovoga Zakona), godišnji izvještaj (članak 21. ovoga Zakona) i javna objava (članak 47. ovoga Zakona)

4. kreditna unija kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne unije.

(3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga članka, dužna je primjenjivati i svaka pravna i fizička osoba, neovisno o stavcima 4. i 5. ovoga članka, koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost kako je uređeno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 19. ovoga Zakona), revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20. ovoga Zakona), godišnji izvještaj (članak 21. ovoga Zakona) i javna objava (članak 47. ovoga Zakona).

(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državni proračun, na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskog i izvanproračunskog korisnika upisanog u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a koji financijsko poslovanje i računovodstvo vodi u skladu s propisom o proračunu.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na domaću i stranu udrugu i njezine saveze, zakladu, ustanovu, umjetničku organizaciju, komoru, sindikat, udrugu poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, i koje financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu s propisom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

Razvrstavanje poduzetnika

Članak 5.

(1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona razvrstava se na mikro, malog, srednjeg i velikog ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju godišnji financijski izvještaji.

(2) Pokazatelji na temelju kojih se poduzetnik razvrstava su:

1. iznos ukupne aktive

2. iznos neto prihoda

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine

(3) Mikro poduzetnik je onaj koji ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 450.000,00 eura

2. neto prihod 900.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika.

(4) Mali poduzetnik je onaj koji nije mikro poduzetnik i ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 5.000.000,00 eura

2. neto prihod 10.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

(5) Srednji poduzetnik je onaj koji nije ni mikro ni mali poduzetnik i ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 25.000.000,00 eura

2. neto prihod 50.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

(6) Veliki poduzetnik je:

1. poduzetnik koji prelazi granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 5. ovoga članka

2. banka, štedna banka, stambena štedionica, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, leasing -društvo, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, UCITS fond, alternativni investicijski fond, mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, dobrovoljni mirovinski fond, obvezni mirovinski fond te mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za dokup mirovine, faktoring-društvo, investicijsko društvo, burza, operater MTP-a ili OTP-a, središnji depozitorij vrijednosnih papira, središnja druga ugovorna strana, operater središnjeg registra vrijednosnih papira, operater sustava poravnanja i/ili namire i operater Fonda za zaštitu ulagatelja, neovisno o tome prelazi li granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Novoosnovani poduzetnik i poduzetnik sa statusnom promjenom razvrstava se u skladu sa stavcima 3. do 6. ovoga članka na temelju pokazatelja za razdoblje od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene do kraja njegove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog razdoblja.

(8) Poduzetnik iz stavka 7. ovoga članka, za potrebe razvrstavanja, iznos neto prihoda preračunava na godišnju razinu.

Razvrstavanje grupe poduzetnika

Članak 6. 

(1) Grupa poduzetnika u smislu ovoga Zakona razvrstava se na malu, srednju i veliku ovisno o pokazateljima utvrđenim na konsolidiranoj osnovi na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju godišnji konsolidirani financijski izvještaji.

(2) Pokazatelji na temelju kojih se grupa poduzetnika razvrstava su:

1. iznos ukupne aktive

2. iznos neto prihoda

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.

(3) Mala grupa poduzetnika je ona koja na konsolidiranoj osnovi na datum bilance matičnog društva ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 5.000.000,00 eura

2. neto prihod 10.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

(4) Srednja grupa poduzetnika je ona koja nije mala grupa poduzetnika i koja na datum bilance matičnog društva na konsolidiranoj osnovi ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 25.000.000,00 eura

2. neto prihod 50.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

(5) Velika grupa poduzetnika je ona grupa koja na konsolidiranoj osnovi prelazi granične pokazatelje najmanje u dva od tri uvjeta iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Grupa poduzetnika može za potrebe razvrstavanja u smislu ovoga članka koristiti zbrojnu bilancu i račun dobiti i gubitka prije konsolidacijskih eliminacija s time da se u tom slučaju pokazatelji ukupne aktive i ukupnog neto prihoda iz stavaka 4. i 5. ovoga članka uvećavaju za 20%.

Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina

Članak 7.

(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, te prikupljanje i obrada podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjeg izvještaja, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, te sastavljati godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s ovom Zakonu i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome standarde financijskog izvještavanja te temeljna načela urednog knjigovodstva.

(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.

(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.

(5) Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnje izvještaje i godišnje konsolidirane izvještaje.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena.

(7) Ako poduzetnik utvrdi da je neka računovodstvena dokumentacija nepotpuna, neprovjerljiva, netočna ili nerazumljiva, poduzetnik je dužan istu ispraviti bez odgode na način koji će omogućiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak, datum ispravka i sadržaj računovodstvenog dokumenta prije i nakon ispravka.

(8) Za bilo koji ispravak računovodstvene dokumentacije, potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(9) Računovodstvena dokumentacija koja je nečitka ili se ne može prenijeti u čitljiv format neće se smatrati računovodstvenom dokumentacijom.

(10) Poduzetnik je dužan poduzeti mjere da računovodstvena dokumentacija bude zaštićena od gubitka, oštećenja i osigurati da potrebna tehnička oprema, nositelji podataka i softver budu zaštićeni od zlouporabe, oštećenja, uništenja, neovlaštenog ometanja, neovlaštenog pristupa, gubitka, krađe ili otuđenja.

(11) Poduzetnik je dužan u svojim poslovnim knjigama evidentirati sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

(12) Poslovna godina jest kalendarska godina, osim u slučajevima navedenim u stavcima 13., 14. i 15. ovoga članka.

(13) Poduzetnik može promijeniti poslovnu godinu u izvještajno razdoblje od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci koje je različito od kalendarske godine ako je to razdoblje izjednačeno s poreznim razdobljem u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.

(14) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, promjene poslovne godine, prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije te otvaranja postupka likvidacije ili stečaja.

(15) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja od početka do kraja likvidacije koja mogu biti duža od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci.

POGLAVLJE II.

KNJIGOVODSTVENA ISPRAVA

Knjigovodstvena isprava

Članak 8. 

(1) Knjigovodstvena isprava je svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektronički zapis o poslovnom događaju, te isti čini osnovu za unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige.

(2) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.

(3) Knjigovodstvena isprava mora sadržavati sljedeće:

1. naziv i broj knjigovodstvene isprave ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene isprave

2. opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja, uzimajući u obzir da osobni podaci moraju biti primjereni, bitni i ograničeni na ono što je nužno za postizanje svrhe ovoga Zakona

3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa

4. datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja

5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave

6. potpis osobe odgovorne za sastavljanje knjigovodstvene isprave, osim u slučaju iz članka 9. stavaka 3. i 6. ovoga Zakona.

(4) Poduzetnik je dužan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.

Sastavljanje i kontrola vjerodostojnosti knjigovodstvene isprave

Članak 9. 

(1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor.

(2) Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je internim pravilima i procedurama prenesena ovlast za potpisivanje knjigovodstvene isprave jamči svojim potpisom na izdanoj knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna i ima potreban sadržaj.

(3) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe iz stavka 2. ovoga članka sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za sastavljanje knjigovodstvene isprave ili jedinstveni identifikator koji predstavlja skup verificiranih procedura i pravila knjiženja poslovnih događaja ugrađenih u informacijski sustav ili mora biti potpisana u skladu s propisima kojima se uređuje elektronički potpis.

(4) Vjerodostojna knjigovodstvena isprava pisana je isprava, elektronički zapis ili zapis knjigovodstvene pisane isprave ili elektroničkog zapisa na nositelju mikrografske obrade čiji sadržaj samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene te ako sadržava sve elemente iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Knjigovodstvena isprava je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdan je od strane poduzetnika ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje.

(7) Račun za gotovinski promet kod obveznika fiskalizacije može umjesto imena i prezimena osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje sadržavati oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju.

(8) Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može u razumnom roku iz nje nedvojbeno spoznati poslovni događaj.

(9) Poduzetnik ili osoba koju on odredi odgovorna je za kontrolu vjerodostojnosti isprava.

(10) Prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige poduzetnik ili osoba koju on odredi dužna je provjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može jednoznačno utvrditi njezin identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronički zapis iz stavka 3. ovoga članka osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju u skladu s internim pravilima i procedurama.

Čuvanje knjigovodstvenih isprava

Članak 10. 

(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade.

(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se, i to:

1. isplatne liste, analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno

2. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje 11 godina

3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje 11 godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za knjigovodstvene isprave te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora.

(5) Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje knjigovodstvenih isprava u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat knjigovodstvenih isprava u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, u skladu s takvim propisima.

(6) Poduzetnik koji knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih knjigovodstvenih isprava.

(7) Poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako to nije protivno drugim propisima i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga, ali se pri tome mora pridržavati odredbi iz članka 8. te članka 9. stavaka 1., 2., 3., 4., 5., 8. i 9. ovoga Zakona.

(8) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

(9) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje uvjete pretvaranja knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis.

POGLAVLJE III. 

POSLOVNE KNJIGE 

Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige

Članak 11.

(1) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige po načelu sustava dvojnog knjigovodstva.

(2) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige koje čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

(3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se knjigovodstvene promjene, nastale u određenom izvještajnom razdoblju, unose kronološki.

(4) Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više poslovnih knjiga koje su namijenjene za evidenciju promjena na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.

(5) Svako knjiženje u dnevnik mora imati redni broj ili identifikacijsku oznaku te sadržavati podatke na temelju kojih se pri nadzoru knjiženje može nedvojbeno povezati s pripadajućom knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je kontrolirala knjigovodstvenu ispravu.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati slijednost identifikacijskih oznaka i provjerljivost usklađenosti između prometa dnevnika i glavne knjige te glavne knjige i, ako ih vodi, pomoćnih knjiga za izvještajno razdoblje.

(7) Glavna knjiga sustavna je evidencija svih knjigovodstvenih promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja u određenom izvještajnom razdoblju u kojoj se ti događaji grupiraju prema njihovoj vrsti, a na temelju unaprijed pripremljenih konta koja, u skladu s potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje .

(8) Ako poduzetnik koristi pomoćne knjige, dužan je ažurno prenositi proknjižene promjene ili njihove sažetke u glavnu knjigu.

(9) Glavnu knjigu čine dva odvojena dijela, i to:

1. bilančni zapisi i

2. izvanbilančni zapisi.

(10) Iznosi na kontima glavne knjige za određeno razdoblje moraju biti usklađeni s iznosima iskazanima u bilanci i računu dobiti i gubitka, odnosno izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

(11) Knjigovodstvene promjene na kontu glavne knjige unose se redoslijedom kako su nastale.

(12) Izvadak za pojedini konto mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. naziv, odnosno ime i prezime te sjedište, odnosno adresu poduzetnika

2. brojčanu oznaku konta

3. naziv konta

4. razdoblje na koje se odnosi

5. početno stanje ako postoji

6. za svaku knjiženu promjenu: jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene promjene, datum knjigovodstvene promjene, datum knjiženja, opis sadržaja promjene, dugovni ili potražni iznos, oznaku pripadajuće knjigovodstvene isprave

7. zaključni ukupni dugovni i potražni promet za razdoblje na koje se izvadak odnosi

8. stanje konta na kraju razdoblja.

(13) Svi knjigovodstveni događaji knjiženi u dnevniku također se unose u glavnu knjigu.

(14) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.

Vođenje poslovnih knjiga

Članak 12.

(1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.

(2) Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.

(3) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.

(4) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine.

(5) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige na način da osigura kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.

(6) Poduzetnik je dužan poštivati načelo da završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja. Isto vrijedi i za konta koji se vode izvanbilančno.

(7) Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na:

1. zadnji dan poslovne godine

2. dan koji prethodi statusnoj promjeni

3. dan prije prestanka obavljanja djelatnosti u skladu s posebnim propisima ako je poduzetnik fizička osoba

4. dan koji neposredno prethodi početku postupka likvidacije ili stečaja.

(8) Poslovne knjige moraju se zaključiti najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine.

(9) Zaključene poslovne knjige mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja godišnjih financijskih izvještaja, ako je to potrebno kako bi se osigurao istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poduzetnika.

(10) Ako nije drukčije propisano posebnim zakonom, poduzetnik koji mijenja pravni oblik ne zaključuje svoje poslovne knjige zbog preoblikovanja.

(11) Poduzetnik je dužan u izvještajnom razdoblju od dana ulaska u postupak likvidacije otvoriti poslovnu godinu te zatvoriti svoje poslovne knjige s danom zaključenja postupka likvidacije.

Čuvanje poslovnih knjiga

Članak 13. 

(1) Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga mora se nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom u skladu s propisom kojim se uređuje elektronički potpis ili se mora otisnuti na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova i mora je potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.

(2) Poslovne knjige čuvaju se, i to:

1. dnevnik i glavna knjiga – najmanje 11 godina

2. pomoćne knjige – najmanje 11 godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati poslovne knjige izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti korištenje istih za potrebe nadzora.

(5) Poduzetnik koji poslovne knjige pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih poslovnih knjiga.

(6) Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje poslovnih knjiga u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati poslovne knjige izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat poslovnih knjiga u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, u skladu s takvim propisima.

(7) Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se iste odnose.

POGLAVLJE IV.

POPIS IMOVINE I OBVEZA

Popis imovine i obveza

Članak 14.

(1) Poduzetnik mora na početku poslovanja popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.

(2) Poduzetnik je dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.

(3) Popis imovine nije nužan kod promjene cijena dobara ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi.

(4) Osim popisa iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik mora popisati imovinu i obveze u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

POGLAVLJE V.

STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

Članak 15.

(1) Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja u skladu s ovim Zakonom i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su međunarodni računovodstveni standardi kako su uređeni člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

Primjena standarda financijskog izvještavanja

Članak 16.

(1) Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Poduzetnici iz članka 5. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona te ostali poduzetnici koji se ne mogu razvrstati po kriterijima iz članka 5. ovoga Zakona, dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(3) Poduzetnici iz članka 5. stavka 6. ovoga Zakona i subjekti od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(4) Ovisno društvo, odnosno društvo kći koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a čije matično društvo sastavlja i prezentira godišnje konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da svoje godišnje financijske izvještaje sastavlja i prezentira primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(5) Matično društvo koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja čije je najmanje jedno ovisno društvo obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja može sastavljati i prezentirati svoje pojedinačne i godišnje konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(6) Poduzetnik iz stavaka 2. i 3. ovoga članka za kojega nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, osim poduzetnika iz članka 18. stavka 15. ovoga Zakona i poduzetnika čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, koristi Hrvatski standard financijskog izvještavanja kojim se uređuje financijsko izvještavanje u takvim okolnostima i druge standarde financijskog izvještavanja propisane tim standardom.

(7) Hrvatski standard financijskog izvještavanja iz stavka 6. ovoga članka može dopustiti ili zahtijevati da poduzetnici iz stavka 3. ovoga članka, osim poduzetnika koji su izuzeti u stavku 6. ovoga članka, primjenjuju Međunarodne standarde financijskog izvještavanja te propisati prilagodbe tih standarda koje su nužne zbog neprimjerenosti korištenja pretpostavke o vremenski neograničenom poslovanju.

POGLAVLJE VI.

ODBOR ZA STANDARDE FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA 

Odbor za standarde financijskog izvještavanja

Članak 17. 

(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:

1. donosi Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

2. priprema za objavu i objavljuje u »Narodnim novinama« Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

3. daje tumačenja Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja kada Odbor za standarde financijskog izvještavanja ocijeni da je to bitno za primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja

4. dostavlja ministru financija prijedlog pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja u skladu s člankom 18. stavkom 5. ovoga Zakona

5. daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija, o prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije i drugim pitanjima iz područja računovodstva

6. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse

7. obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija.

(2) Odbor za standarde financijskog izvještavanja čini 11 članova, koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.

(3) Članom Odbora za standarde financijskog izvještavanja može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni prijediplomski i diplomski studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, uključujući sveučilišni dodiplomski studij, čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odnosno stručni dodiplomski studij, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije.

(4) Član Odbora za standarde financijskog izvještavanja za svoj rad ima pravo na naknadu u skladu s pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.

(5) Odbor za standarde financijskog izvještavanja financira se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Odbor za standarde financijskog izvještavanja donosi i objavljuje godišnji program rada i izvještaj o radu na svojoj internetskoj stranici.

(7) Odbor za standarde financijskog izvještavanja o svojem radu izvještava Vladu Republike Hrvatske najkasnije u roku od šest mjeseci za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje način rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja.

POGLAVLJE VII.

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE 

Godišnji financijski izvještaji

Članak 18.

(1) Poduzetnik i pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.

(2) Godišnje financijske izvještaje čine:

1. izvještaj o financijskom položaju (bilanca)

2. račun dobiti i gubitka

3. izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

4. izvještaj o novčanim tokovima

5. izvještaj o promjenama kapitala

6. bilješke uz godišnje financijske izvještaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mali i mikro poduzetnik dužan je sastaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz godišnje financijske izvještaje.

(4) Poduzetnik koji je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja u sklopu sastavljanja svojih godišnjih financijskih izvještaja nije obvezan sastaviti izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

(5) Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.

(6) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 12. do 15. ovoga Zakona.

(7) Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima promjene poslovne godine, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom i to sa stanjem na dan koji prethodi početku promijenjene poslovne godine, danu nastanka statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

(8) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se i za razdoblje od dana pokretanja postupka likvidacije do datuma završetka postupka likvidacije.

(9) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za godišnje financijske izvještaje.

(10) Godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje.

(11) Godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

(12) Trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva u skladu s zakonom kojim se uređuju trgovačka društva dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće:

1. neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi i

2. dobiti koja se može pripisati sudjelujućim interesima i koja je iskazana u računu dobiti i gubitka, u iznosu koji nije primljen niti se njegova isplata može zahtijevati ako standardi financijskog izvještavanja dopuštaju ili zahtijevaju navedeni način iskazivanja troškova razvoja odnosno dobiti od sudjelujućih interesa.

(13) Ministar financija, na prijedlog Odbora za standarde financijskog izvještavanja, detaljnije pravilnikom propisuje strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja.

(14) Iznimno od stavka 13. ovoga članka, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika čije poslovanje je uređeno posebnim propisima, pravilnikom ili odlukom propisuju Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odnosno Hrvatska narodna banka, ako je posebnim propisom određena nadležnost za nadzor njihova poslovanja.

Konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja

Članak 19.

(1) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu. 

(2) Godišnje konsolidirane financijske izvještaje, odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva dužan je sastavljati poduzetnik iz Republike Hrvatske koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo.

(3) Matičnim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se poduzetnik koji ispunjava najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. ima na izravan ili neizravan način većinu glasačkih prava u drugom poduzetniku ili

2. ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora drugog poduzetnika, a istodobno je član odnosno dioničar tog poduzetnika ili

3. ima pravo izvršavati prevladavajući utjecaj nad drugim poduzetnikom čiji je dioničar ili član na temelju ugovora sklopljenog s tim poduzetnikom ili na temelju odredbi osnivačkog akta, statuta ili u skladu s drugim propisima ili

4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno upravljačkog ili nadzornog tijela poduzetnika (društva kćeri), koji su tu funkciju obavljali u tekućoj i prethodnoj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo ostvarenjem prava glasa matičnog društva koje je dioničar ili član tog poduzetnika ili

5. ima kontrolu nad većinom glasačkih prava dioničara ili članova u poduzetniku (društvu kćeri) na temelju sporazuma s drugim dioničarima ili članovima u tom poduzetniku i istodobno je dioničar ili član poduzetnika ili

6. ako može ostvarivati ili ostvaruje vladajući utjecaj ili kontrolu nad drugim poduzetnikom ili

7. ako se matičnim ili ovisnim poduzetnikom upravlja na jedinstvenoj osnovi temeljem ugovora, osnivačkog akta ili statuta ili

8. ako je obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja pojedinačno ili kao grupa te je prema tim standardima obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Za potrebe provedbe stavka 3. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka glasačkim pravima i pravima imenovanja, odnosno opoziva koje ima poduzetnik dodaju se istovrsna prava njegovih društava kćeri te takva prava koja drže druge osobe u svoje ime, a za račun poduzetnika ili njegovih društava kćeri, a oduzimaju se istovrsna prava koja se drže u ime osobe koja nije matično društvo ni njegovo društvo kći ili ih poduzetnik drži u sklopu ugovorenog osiguranja plaćanja pod uvjetom da poduzetnik glasuje u skladu s dobivenom nalogu odnosno u interesu osobe koja je dala sredstvo osiguranja plaćanja.

(5) Za potrebe provedbe stavka 3. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka od ukupnih glasačkih prava u društvu kćeri oduzimaju se glasačka prava koja ima to društvo kći, njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u svoje ime, a za račun tih poduzetnika.

(6) Na godišnje konsolidirane financijske izvještaje na odgovarajući način primjenjuje se članak 18. ovoga Zakona.

(7) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji ne trebaju uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja društva kćeri koja pojedinačno ili skupno nisu značajna za godišnje konsolidirane financijske izvještaje grupe, osim ako standardi financijskog izvještavanja ne propisuju drukčije.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka poduzetnik mora u bilješkama uz godišnje konsolidirane financijske izvještaje navesti razloge zbog kojih financijski položaj i uspješnost poslovanja određenog poduzetnika nije uključio u godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(9) Matično društvo nije dužno sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje ako se u grupi osim matičnog društva nalaze samo društva kćeri iz stavka 7. ovoga članka ili ako su ispunjeni uvjeti propisani Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja za matična društva koja su obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(10) Detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja uređeni su Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, detaljni uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 16. stavkom 3. ovoga Zakona uređeni su Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

(12) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

Revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

Članak 20. 

(1) Obvezi zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji subjekta od javnog interesa i velikog i srednjeg poduzetnika koji nije subjekt od javnog interesa.

(2) Obvezi zakonske revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježe i poduzetnik koji je matično društvo velike i srednje grupe ako nije obveznik zakonske revizije u skladu s stavkom 1. ovoga članka.

(3) Matično društvo male grupe koje nema obvezu sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja nije obveznik zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka za te godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Ako nije obveznik zakonske revizije u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezi zakonske revizije podliježu i godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkog društava, komanditnog društava i društva s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi zakonskoj reviziji prelaze pokazatelje u najmanje dva od sljedeća tri uvjeta:

1. iznos ukupne aktive 2.000.000,00 eura

2. iznos neto prihoda 4.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

(5) Ako nije obveznik zakonske revizije u skladu s stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka, obvezi zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji je podnio zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.

(6) Zakonskoj reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika koji je sudjelovao u poslovnim pripajanjima, spajanjima, odnosno podjelama kao preuzimatelj ili novoosnovano društvo ako obvezi zakonske revizije ne podliježe prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i godišnjih izvještaja i konsolidiranih godišnjih izvještaja obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

(8) Revizorski izvještaj mora imati datum sastavljanja te sadržaj, oblik i ostale pojedinosti propisane zakonom kojim se uređuje revizija.

(9) Samostalni revizor ili revizorsko društvo obavit će reviziju dijelova izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija i o tome izdati mišljenje na način da ono uključuje: mišljenje i izjavu je li izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađen s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, sastavljen u skladu s ovim Zakonom i ostalim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, samostalni revizor ili revizorsko društvo utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvještaju o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza.

(10) Ako se samostalni revizor ili revizorsko društvo u skladu s propisima kojima se uređuje zakonska revizija suzdrži od izražavanja mišljenja, smatra se da obveza poduzetnika iz ovoga članka nije ispunjena.

(11) Revizorski izvještaj čuva se trajno u izvorniku.

POGLAVLJE VIII.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

Godišnji izvještaj

Članak 21. 

(1) Poduzetnik je dužan sastaviti godišnji izvještaj koji mora sadržavati sljedeće:

1. godišnje financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući revizorski izvještaj ako je propisana zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja

2. izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako ga je dužan sastavljati prema odredbama ovoga Zakona

3. izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, ako ga je dužan sastavljati prema odredbama ovoga Zakona

4. izvještaj poslovodstva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mikro i mali poduzetnik, osim mikro i malog poduzetnika čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, nije dužan izraditi godišnji izvještaj, ali je dužan izraditi godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. ovoga Zakona te u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje navesti informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela.

(3) Godišnji izvještaj čuva se trajno u izvorniku.

Izvještaj poslovodstva

Članak 22. 

(1) Poduzetnik je dužan zajedno s godišnjim financijskim izvještajima izraditi izvještaj poslovodstva za kojeg je potrebno provesti reviziju usklađenosti s godišnjim financijskim izvještajima sastavljenima za isto izvještajno razdoblje i sa zakonskim odredbama, ako je propisana zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja te koje mora sadržavati istinit i fer prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se poduzetnik suočava.

(2) Prikaz iz stavka 1. ovoga članka mora biti uravnotežena i sveobuhvatna analiza razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja te mora biti u skladu s veličinom i kompleksnošću njegovog poslovanja. 

(3) Ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i položaja poduzetnika, analiza iz stavka 2. ovoga članka mora uključivati financijske pokazatelje i prema potrebi, nefinancijske pokazatelje koji su relevantni za određeno poslovanje koji obuhvaćaju i informacije o zaštiti okoliša i radnicima.

(4) U okviru analize iz stavka 2. ovoga članka izvještaj poslovodstva, ako je primjereno, upućuje i dodatno objašnjava iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima.

(5) Izvještaj poslovodstva sadrži podatke koji se odnose na prikaz:

1. vjerojatnog budućeg razvoja poduzetnikova poslovanja

2. aktivnosti istraživanja i razvoja

3. podataka o otkupu vlastitih dionica u skladu s propisu kojim se uređuju trgovačka društva

4. podataka o postojećim podružnicama poduzetnika

5. koje financijske instrumente koristi, ako je to značajno za procjenu imovine, obveza, financijskog položaja i uspješnosti poslovanja:

a) ciljeva i politike poduzetnika u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi računovodstvo zaštite

b) izloženosti poduzetnika cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka

6. informacija o ključnim nematerijalnim resursima, ako je poduzetnik obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 28. ovoga Zakona, uz objašnjenje kako poslovni model poduzetnika u osnovi ovisi o ključnim nematerijalnim resursima i kako su takvi resursi izvor stvaranja vrijednosti za poduzetnika

7. izvještaja o održivosti, ako je poduzetnik obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 28. ovoga Zakona, uključujući izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti , ako isti nije uključen u revizorski izvještaj

8. informacija u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 koje se uključuju u izvještaj o održivosti ako je poduzetnik obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 28. ovoga Zakona.

(6) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za izvještaj poslovodstva.

(7) Izvještaj poslovodstva potpisuje predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje.

(8) Na postupak utvrđivanja izvještaja poslovodstva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja.

(9) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, srednji poduzetnik nije dužan uključivati nefinancijske pokazatelje u izvještaj poslovodstva.

Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Članak 23.

(1) Subjekt od javnog interesa čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala dužan je u godišnji izvještaj uključiti izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kao poseban odjeljak godišnjeg izvještaja koji mora sadržavati najmanje sljedeće informacije:

1. očitovanje o sljedećem:

a) informacije o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik mora primjenjivati

b) informacije o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik dobrovoljno primjenjuje

c) sve relevantne informacije o primijenjenim mjerama korporativnog upravljanja koje nisu zahtijevane propisima.

2. ako poduzetnik u skladu s propisima odstupa od obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja, dužan je navesti dijelove kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa te objasniti razloge za odstupanje, a ako poduzetnik odluči ne navesti odredbe obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja dužan je obrazložiti razloge zbog kojih tako postupa

3. opis glavnih elemenata poduzetnikova sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak financijskog izvještavanja

4. ako trgovačko društvo podliježe odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava, podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, imateljima vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora i izmjeni statuta, o ovlastima članova uprave, odnosno izvršnih direktora, odnosno nadzornog, odnosno upravnog odbora posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice

5. opis načina rada glavne skupštine te njezina ovlaštenja, prava dioničara te kako se njihova prava realiziraju ako ove informacije nisu javno dostupne u propisima

6. sastav i rad izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela i njihovih odbora

7. opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzetnika s obzirom na rod i druge aspekte kao što su, na primjer, dob, invaliditet ili obrazovanje i struka te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja mora sadržavati obrazloženje.

(2) Za kodekse korporativnog upravljanja iz stavka 1. podstavaka a) i b) ovoga članka koje poduzetnik primjenjuje, mora navesti i gdje su oni javno dostupni. Ako poduzetnik primjenjuje mjere korporativnog upravljanja iz stavka 1. podstavka c) ovoga članka koje nisu zahtijevane propisima, mora ih javno objaviti.

(3) Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja malog i srednjeg poduzetnika koji je subjekt od javnog interesa ne mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(4) Ako je poduzetnik, koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz stavka 28. ovoga Zakona, u izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključio upućivanje na izvještaj o održivosti koji sadrži informacije iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, smatra se da je taj poduzetnik ispunio zahtjev iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(5) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

(6) Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potpisuje predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje.

Konsolidirani godišnji izvještaj

Članak 24. 

Na konsolidirani godišnji izvještaj na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 21. i 22. ovoga Zakona koje se odnose na godišnji izvještaj i izvještaj poslovodstva s time da konsolidirani izvještaj poslovodstva mora sadržavati i sljedeće:

1. u dijelu koji se odnosi na podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos ili, ako nominalni iznos ne postoji, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili osoba koja ih drži u svoje ime i za račun tih poduzetnika

2. u dijelu koji se odnosi na sustave unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima, izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja mora sadržavati glavne elemente sustava unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima poduzetnika koji su obuhvaćeni konsolidacijom, promatranog kao cjelina.

Izuzeća od konsolidacije

Članak 25. 

(1) Matično društvo nije dužno sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje za malu grupu osim onog matičnog društva čija mala grupa uključuje subjekte od javnog interesa.

(2) Obvezi sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i konsolidiranoga godišnjeg izvještaja ne podliježe matično društvo u Republici Hrvatskoj, uključujući i subjekta od javnog interesa ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. matično društvo nije izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na uređenom tržištu države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

2. matično društvo je pod kontrolom matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice

3. matično društvo je u 100-postotnom vlasništvu drugog matičnog društva pri čemu se ne uzima u obzir vlasništvo koje drže članovi njegovih upravljačkih ili nadzornih tijela izuzetog matičnog društva u skladu sa zakonskom obvezom ili obvezom u osnivačkom aktu ili statutu društva. Ako je matično društvo u 90-postotnom i većem vlasništvu, izuzeće od sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježe odobrenju svih preostalih članova društva

4. matično društvo će zajedno sa svim svojim društvima kćerima, osim onih društava koja u skladu s propisima ne ulaze u konsolidaciju, biti konsolidirano u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima drugog matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice

5. drugo matično društvo sastavlja godišnji konsolidirani financijski izvještaj iz točke 4. ovoga stavka i konsolidirani izvještaj poslovodstva, osim zahtjeva utvrđenih u članku 31. ovoga Zakona, u skladu s propisima države članice u kojoj se nalazi ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

6. matično društvo će objaviti godišnje konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirani izvještaj poslovodstva drugog matičnog društva i pripadajući revizorski izvještaj u skladu s odredbama ovoga Zakona o javnoj objavi u izvorniku

7. bilješke uz godišnje financijske izvještaje matičnog društva sadržavaju:

a) naziv i sjedište matičnog društva koje sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje iz točke 4. ovoga stavka i

b) navod o izuzeću od obveze sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, odnosno konsolidiranog izvještaja poslovodstva.

POGLAVLJE IX.

JEZIK I VALUTNA JEDINICA 

Jezik i valutna jedinica

Članak 26. 

(1) Poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku.

(2) Iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, godišnjim izvještajima, konsolidiranim godišnjim izvještajima i druge financijske informacije izražavaju se u službenoj valuti Republike Hrvatske.

Funkcijska valuta različita od službene valute Republike Hrvatske

Članak 27.

(1) Iznimno od članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, poduzetnik može, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, za potrebe sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koristiti i funkcijsku valutu koja je različita od eura ako je prema odredbama članka 16. stavka 3. ovoga Zakona obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(2) Poduzetnik je dužan voditi računovodstvene evidencije koje su potrebne za financijsko izvještavanje u funkcijskoj valuti koja je različita od eura.

(3) Korištenje funkcijske valute koja je različita od eura nema utjecaja na obvezu vođenja poslovnih knjiga u eurima u skladu s člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Odredba stavka 1. ovoga članka nema utjecaj na propise o vođenju poreznih evidencija te strukturi i sadržaju izvještavanja za porezne potrebe.

(5) Ako poduzetnik primjenjuje funkcijsku valutu koja je različita od eura, tada mora sastavljati, utvrđivati i prezentirati godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u eurima.

(6) Za primjenu odredbi ovoga Zakona, propisa kojim se uređuju trgovačka društva, poreznih i drugih propisa u slučaju iz stavka 1. ovoga članka mjerodavnim se smatraju godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji iskazani u eurima.

(7) Za javnu objavu iz članka 47. ovoga Zakona poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je predati utvrđene godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje u funkcijskoj valuti koja je različita od eura i u eurima.

(8) Preračun iznosa iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro, kao i iskazivanje određenih pozicija u godišnjim financijskim izvještajima i godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavljati u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i ovoga Zakona.

(9) Elementi kapitala i rezervi preračunavaju se iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro na sljedeći način:

1. temeljni kapital iskazuje se u euru kako je iskazan u sudskom registru

2. potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital koji poduzetnik potražuje od članova društva iskazuju se u euru u skladu s poslovnim knjigama

3. rezerve kapitala, rezerve dobiti i zadržana dobit iskazuju se u euru kako su navedeni u odlukama nadležnih tijela na temelju kojih su formirani

4. revalorizacijske rezerve preračunavaju se u euro korištenjem povijesnog tečaja na datum procjene imovine za koju su priznate revalorizacijske rezerve

5. rezerve fer vrijednosti preračunavaju se u euro korištenjem spot tečaja na datum bilance.

(10) Tečajne razlike nastale zbog preračuna aktive, obveza i kapitala i rezervi u euro priznaju se u okviru ostale sveobuhvatne dobiti kao posebna pozicija pod nazivom tečajne razlike zbog preračuna u prezentacijsku valutu.

(11) Tečajne razlike iz stavka 10. ovoga članka, uzimajući u obzir odredbe propisa kojim se uređuju trgovačka društva koje uređuju upotrebu dobiti, smatraju se pozicijom za čiji se pozitivni (potražni) iznos povećava, a za negativni (dugovni) iznos ne umanjuju rezerve koje društvo mora imati po zakonu ili statutu i koje se ne smiju podijeliti članovima društva.

(12) Pozitivne tečajne razlike zbog preračuna u prezentacijsku valutu iskazane u stanju na zadnji dan poslovne godine ne smiju se raspodijeliti članovima društva prije prestanka društva niti se iz njih smije povećati temeljni kapital ili rezerve.

(13) Prestankom društva u smislu stavka 12. ovoga članka ne smatra se pripajanje društva drugome društvu, spajanje društva s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem.

(14) Poduzetnik je dužan sastaviti i trajno čuvati potpunu dokumentaciju o preračunu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro te ju je na zahtjev dužan staviti na raspolaganje nadležnim tijelima za potrebe obavljanja nadzora.

(15) Ministar financija detaljnije pravilnikom iz članka 18. stavka 14. ovoga Zakona propisuje način utvrđivanja deviznih tečajeva za preračun iznosa iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro, pozicije za iskazivanje tečajnih razlika u financijskim izvještajima nastalih zbog preračuna iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro, sadržaj bilješki uz financijske izvještaje koje se odnose na preračun iz funkcijske valute koja je različita od eura u euro te ostale pojedinosti vezane za primjenu ovoga članka.

POGLAVLJE X.

IZVJEŠTAVANJE O ODRŽIVOSTI 

Izvještaj o održivosti

Članak 28.

(1) Poduzetnik je obveznik izvještavanja o održivosti ako je:

1. veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona

2. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i

3. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je u svoj izvještaj poslovodstva uključiti izvještaj o održivosti koji sadrži informacije potrebne za razumijevanje njegovog utjecaja na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na njegov razvoj, poslovni rezultat i položaj.

(3) Izvještaj o održivosti mora biti jasno istaknut u posebnom odjeljku izvještaja poslovodstva.

(4) Izvještaj o održivosti sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije poduzetnika, uključujući:

a) otpornost poslovnog modela i strategije poduzetnika u odnosu na rizike povezane s pitanjima održivosti

b) prilike za poduzetnika koje su povezane s pitanjima održivosti

c) planove poduzetnika, uključujući provedbene mjere i s time povezane financijske i investicijske planove, kojima se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzetnika s prijelazom na održivo gospodarstvo i ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je propisano u Uredbi (EU) 2021/1119 te, ako je primjenjivo, izloženost poduzetnika aktivnostima koje su povezane s ugljenom, naftom i plinom

d) način na koji poslovni model i strategija poduzetnika uzima u obzir interese dionika poduzetnika i utjecaj poduzetnika na pitanja održivosti

e) način provedbe strategije poduzetnika s obzirom na pitanja održivosti.

2. opis ciljeva s rokovima koji su povezani s pitanjima održivosti koje je poduzetnik utvrdio, uključujući apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova najmanje za 2030. i 2050., opis postignutog napretka u postizanju tih ciljeva te izjavu o tome temelje li se ciljevi poduzetnika povezani s okolišnim čimbenicima na nepobitnim znanstvenim dokazima

3. opis uloge izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, te njihovog stručnog znanja i vještina u odnosu na ispunjavanje te uloge ili pristupa koji ta tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama

4. opis politika poduzetnika u odnosu na pitanja održivosti

5. informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela

6. opis:

a) procesa dužne pažnje kojeg poduzetnik izvršava u pogledu pitanja održivosti u skladu sa zahtjevima Europske unije o provođenju postupka dužne pažnje i propisima Republike Hrvatske.

b) glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja povezanih s vlastitim poslovanjem poduzetnika i njegovim lancem vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih utjecaja, te drugih štetnih utjecaja koje poduzetnik mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva propisanih pravom Europske unije i Republike Hrvatske prema kojima se treba izvršiti proces dužne pažnje

c) svih mjera koje je poduzetnik poduzeo kako bi spriječio, ublažio, otklonio ili okončao stvarne ili potencijalne štetne utjecaje te rezultata tih mjera

7. opis glavnih rizika za poduzetnika koji su povezani s pitanjima održivosti, uključujući opis glavnih ovisnosti poduzetnika kada je riječ o tim pitanjima održivosti i način upravljanja tim rizicima

8. pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 7. ovoga stavka.

(5) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka u izvještaju o održivosti izvještava o postupku koji je proveo radi utvrđivanja informacija iz stavka 4. ovoga članka, koje je uključio u izvještaj poslovodstva u skladu s stavkom 3. ovoga članka.

(6) Informacije iz stavka 4. točke 1. ovoga članka uključuju, ako je primjenjivo, informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja.

(7) Informacije iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka sadrže, ako je primjenjivo, informacije o vlastitom poslovanju poduzetnika i njegovom lancu vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe.

(8) Informacije iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka sadrže, ako je primjenjivo, upućivanje na druge informacije u izvještaju poslovodstva u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i dodatna objašnjenja tih informacija kao i upućivanje na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima i dodatna objašnjenja tih iznosa.

(9) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima o kojim se pregovara kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te utjecaja njegovih poslovnih aktivnosti.

(10) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka izvještaj o održivosti izrađuje primjenom standarda izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(11) Ako je poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka ispunio zahtjeve iz stavaka 1. do 10. ovoga članka, smatra se da je ispunio zahtjev iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na :

a) UCITS fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

b) alternativni investicijski fond kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

c) podružnicu poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva

d) kreditnu uniju kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne unije.

Izvještaj o održivosti za male i srednje poduzetnike

Članak 29.

(1) Iznimno od članka 28. ovoga Zakona, pritom ne dovodeći u pitanje članak 30. ovoga Zakona, svoj izvještaj o održivosti mogu ograničiti sljedeći poduzetnici:

1. mali poduzetnik iz članka 5. stavaka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavaka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

3. mala i jednostavna kreditna institucija kako je uređeno zakonom kojim se uređuju kreditne institucije ako ispunjava kriterije iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona

4. vlastito društvo za osiguranje i reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje ako ispunjava kriterije iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Izvještaj o održivosti poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije poduzetnika

2. opis politika poduzetnika u odnosu na pitanja održivosti

3. glavne stvarne ili potencijalne štetne utjecaje poduzetnika na pitanja održivosti, kao i sve radnje koje su poduzete s ciljem utvrđivanja, praćenja, sprečavanja, ublažavanja ili otklanjanja takvih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja

4. glavne rizike za poduzetnika povezane s pitanjima održivosti i način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

5. ključne pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 4. ovoga stavka.

(3) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka izrađuje izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti za male i srednje poduzetnike iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Ako je poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka ispunio zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka smatra se da je ispunio zahtjev iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

Izuzeće za društvo kći

Članak 30.

(1) Društvo kći može se izuzeti od obveza utvrđenih u članku 28. ovoga Zakona ako su to izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri uključena u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva koji je sastavljen u skladu s člancima 24. i 31. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Društvo kći matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje može se izuzeti od obveza utvrđenih u članku 28. ovoga Zakona ako su to izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva koje je osnovano u trećoj zemlji i ako je konsolidirani izvještaj o održivosti sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija, te ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izuzeće od izrade izvještaja o održivosti moguće je ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izvještaj poslovodstva izuzetog društva kći sadrži sljedeće informacije:

a) naziv i registrirano sjedište matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člancima 24. i 31. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija

b) internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz treće zemlje iz stavka 2. ovoga članka i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti članka 36. ovoga Zakona ili iz točke 2. ovoga stavka i

c) informaciju da je društvo kći izuzeto od obveza utvrđenih u članku 28. ovoga Zakona.

2. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, njegov konsolidirani izvještaj o održivosti i izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti, koji je dala osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava kojim je uređeno to matično društvo, objavljen je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona i drugim propisima koji se primjenjuju na društvo kći.

3. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, koje obuhvaćaju djelatnosti koje obavlja izuzeto društvo kći s poslovnim nastanom u Europskoj uniji i njegova društva kćeri, uključene su u izvještaj poslovodstva izuzetog društva kći ili u konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(4) Društvo kći koje je u skladu s ovim člankom izuzeto od obveza utvrđenih u članku 28. ovoga Zakona dužno je, u skladu s člankom 47. ovoga Zakona, objaviti konsolidirani izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz treće zemlje na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu koji, ako nije ovjeren, mora sadržavati izjavu o tome.

(5) Za potrebe stavaka 1. i 2. ovoga članka i kad se primjenjuje članak 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je stalno povezana sa središnjim tijelom koje ju nadzire pod uvjetima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se društvom kći tog središnjeg tijela.

(6) Za potrebe stavaka 1. i 2. ovoga članka, društvo za osiguranje koje je dio grupe na temelju financijskih veza i koje podliježe nadzoru grupe kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje, smatra se društvom kći matičnog društva te grupe.

(7) Ovaj članak se ne primjenjuje na velikog poduzetnika iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

Konsolidirani izvještaj o održivosti

Članak 31. 

(1) Matično društvo velike grupe iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona dužno je u svoj konsolidirani izvještaj poslovodstva uključiti informacije potrebne za razumijevanje utjecaja grupe na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovni rezultat i položaj grupe.

(2) Konsolidirani izvještaj o održivosti mora biti jasno istaknut u posebnom odjeljku konsolidiranog izvještaja poslovodstva.

(3) Konsolidirani izvještaj o održivosti sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije grupe, uključujući:

a) otpornost poslovnog modela i strategije grupe u odnosu na rizike povezane s pitanjima održivosti

b) prilike za grupu povezane s pitanjima održivosti

c) planove grupe, uključujući provedbene mjere i s time povezane financijske i investicijske planove, kojima se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije grupe s prijelazom na održivo gospodarstvo i ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. kako je propisano u Uredbi (EU) 2021/1119 te, ako je primjenjivo, izloženost grupe aktivnostima koje su povezane s ugljenom, naftom i plinom

d) način na koji poslovni model i strategija grupe uzimaju u obzir interese dionika grupe i utjecaj grupe na pitanja održivosti

e) način provedbe strategije grupe s obzirom na pitanja održivosti

2. opis ciljeva s rokovima koji su povezani s pitanjima održivosti koje je grupa utvrdila, uključujući apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova najmanje za 2030. i 2050., opis postignutog napretka u postizanju tih ciljeva te izjavu o tome temelje li se ciljevi grupe povezani s okolišnim čimbenicima na nepobitnim znanstvenim dokazima

3. opis uloge izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, te njihovog stručnog znanja i vještina u odnosu na ispunjavanje te uloge ili pristupa koji ta tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama

4. opis politika grupe u odnosu na pitanja održivosti

5. informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela

6. opis:

a) procesa dužne pažnje koji je grupa izvršila u pogledu pitanja održivosti te u skladu s propisima Europske unije i propisima Republike Hrvatske.

b) glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja povezanih s vlastitim poslovanjem grupe i njezinim lancem vrijednosti, uključujući njezine proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih utjecaja, te drugih štetnih utjecaja koje matično društvo mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva propisanih pravom Europske unije i Republike Hrvatske prema kojima se treba izvršiti proces dužne pažnje

c) svih mjera koje je grupa poduzela kako bi spriječila, ublažila, otklonila ili okončala stvarne ili potencijalne štetne utjecaje, te rezultata tih mjera

7. opis glavnih rizika za grupu povezanih s pitanjima održivosti, uključujući opis glavnih ovisnosti grupe kada je riječ o tim pitanjima održivosti i način upravljanja tim rizicima

8. pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 7. ovoga stavka.

(4) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka u konsolidiranom izvještaju o održivosti izvještava o postupku koje je provelo radi utvrđivanja informacija iz stavka 3. ovoga članka koje je uključilo u konsolidirani izvještaj poslovodstva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(5) Informacije iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uključuju, ako je primjenjivo, informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja.

(6) Informacije iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka sadrže, ako je primjenjivo, informacije o vlastitom poslovanju grupe i njezinom lancu vrijednosti, uključujući njezine proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe.

(7) Informacije iz stavaka 1, 3., 4. i 5. ovoga članka sadrže , ako je primjenjivo, upućivanje na druge informacije u konsolidiranom izvještaju poslovodstva u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i dodatna objašnjenja tih informacija kao i upućivanje na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima i dodatna objašnjenja tih iznosa.

(8) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima o kojim se pregovara kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te utjecaja njezinih poslovnih aktivnosti.

(9) Ako matično društvo iz stavka 1. ovoga članka utvrdi znatne razlike između rizika za grupu ili njegovih utjecaja te rizika za jedno ili više njegovih društva kćeri ili njihovih utjecaja u konsolidiranom izvještaju o održivosti pruža adekvatno obrazloženje za te rizike i njihove utjecaje.

(10) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka , u konsolidiranom izvještaju o održivosti, navodi koja su društva kćeri, a koja su uključena u konsolidaciju, izuzeta od obveze izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 30. stavcima 1. i 2. te člankom 32. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(11) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka izrađuje konsolidirani izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.

(12) Ako je matično društvo iz stavka 1. ovoga članka ispunilo zahtjeve utvrđene u stavcima 1. do 11. ovoga članka smatra se da je ispunilo zahtjeve utvrđene u članku 22. stavka 3 i člancima 28. i 30. ovoga Zakona.

Izuzeće za matično društvo kći

Članak 32. 

(1) Matično društvo koje je društvo kći izuzima se od obveza utvrđenih u članku 31. ovoga Zakona ako su to matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva drugog poduzetnika koje je sastavljeno u skladu s člancima 24. i 31. ovoga Zakona, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka

(2) Matično društvo koje je društvo kći matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje izuzima se od obveza utvrđenih u članku 31. ovoga Zakona ako su to matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva koje je osnovano u trećoj zemlji i ako je taj konsolidirani izvještaj o održivosti sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija, te ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izuzeće od izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti moguće je ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izvještaj poslovodstva izuzetog matičnog društva kći sadrži sljedeće informacije:

a) naziv i registrirano sjedište matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člancima 24. i 31. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija

b) internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka i izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 36. ovoga Zakona ili iz točke 2. ovoga stavka i

c) informaciju da je matično društvo kći izuzeto od obveza utvrđenih u članku 31. ovoga Zakona.

2. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, njegov konsolidirani izvještaj o održivosti i izvještaj o usklađenosti konsolidiranog izvještaja o održivosti koji je dala osoba ili društvo ovlašteni za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava koje se primjenjuje na matično društvo, objavljen je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona i drugim propisima koji se primjenjuju na društvo kći.

3. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, koje obuhvaćaju djelatnosti koje obavlja društvo kći iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona s poslovnim nastanom u Europskoj uniji, uključene su u izvještaj poslovodstva izuzetog matičnog društva ili u konsolidirani izvještaj o održivosti koje sastavlja matično društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(4) Izuzeto matično društvo, u skladu s člankom 47. ovoga Zakona objavljuje konsolidirani izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu koji, ako nije ovjeren, mora sadržavati izjavu o tome.

(5) Za potrebe stavaka 1. i 2. ovoga članka i kad se primjenjuje članak 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 kreditna institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je stalno povezana sa središnjim tijelom koje ju nadzire pod uvjetima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se društvom kći tog središnjeg tijela.

(6) Za potrebe stavaka 1. i 2. ovoga članka društvo za osiguranje koje je dio grupe na temelju financijskih veza i koje podliježe nadzoru grupe kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje, smatra se društvom kći matičnog društva te grupe.

(7) Ovaj članak ne primjenjuje se na velikog poduzetnika iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

Obavještavanje predstavnika radnika

Članak 33.

(1) Članovi uprave odnosno izvršni direktori i upravni odbor poduzetnika iz članaka 28. i 31. ovoga Zakona dužni su izvijestiti predstavnike radnika i raspraviti s njima relevantne informacije o održivosti i načinima pribavljanja i provjere informacija o održivosti te od predstavnika radnika zatražiti pisano mišljenje.

(2) Mišljenje predstavnika radnika priopćava se nadzornom odboru.

Izvještaj o održivosti poduzetnika iz treće zemlje

Članak 34.

(1) Društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, na čije se krajnje matično društvo primjenjuje pravo treće zemlje i koje ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji sadrži informacije iz članka 31. stavka 3. točke 1. podtočaka c), do e), točaka 2. do 6. i točke 8. ovoga Zakona na razini grupe krajnjeg matičnog društva iz treće zemlje.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo na društvo kći koje je:

1. veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona

2. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

3. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je određeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.

(3) Podružnica koja nije dio grupe i koju je u Republici Hrvatskoj osnovao poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje i koji ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji obuhvaća informacije iz članka 31. stavka 3. točke 1. podtočaka c), do e), točaka 2. do 6. i točke 8. ovoga Zakona na razini grupe ili na pojedinačnoj razini poduzetnika na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na podružnicu samo ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nema društvo kći i ako je podružnica ostvarila neto prihod veći od 40.000.000,00 eura u prethodnoj poslovnoj godini.

(5) Obveza iz stavaka 1. i 3. ovoga Zakona primjenjuje se na društvo kći ili podružnicu samo ako je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje, na razini grupe ili na pojedinačnoj razini, ostvario neto prihod veći od 150.000.000,00 eura u Europskoj uniji za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(6) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka dužne su dostaviti informacije o neto prihodu koji je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ostvario u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji.

(7) Izvještaj o održivosti koje objavljuje i čini dostupnim društvo kći ili podružnica iz ovoga članka sastavlja se u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, izvještaj o održivosti može se sastaviti u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija.

(9) Ako informacije koje su potrebne za sastavljanje izvještaja o održivosti nisu dostupne, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka dužno je zatražiti od poduzetnika na kojeg se primjenjuje pravo treće zemlje da pruži sve potrebne informacije za izvršavanje njihovih obveza.

(10) Ako sve tražene informacije nisu dostavljene, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je pribavila ili prikupila uključujući izjavu u kojoj navodi da poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nije joj stavio na raspolaganje potrebne informacije.

(11) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka objavljuje izvještaj o održivosti zajedno sa izvještajem o provjeri izvještaja o održivosti kojeg je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava poduzetnika na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ili na temelju prava Republike Hrvatske.

(12) Ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ne dostavi izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti u skladu sa stavkom 11. ovoga članka, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka, u izvještaju o održivosti daje izjavu u kojoj navodi da poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nije stavio izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti na raspolaganje.

(13) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri iz ovog članka solidarno su odgovorni za osiguravanje, u skladu s njihovim saznanjima i sposobnostima, da je izvještaj o održivosti sastavljen, objavljen i učinjen dostupnim u skladu s ovim člankom.

(14) Podružnica iz ovoga članka odgovorna je da je u skladu s njezinim saznanjima i sposobnostima, izvještaj o održivosti koje sastavlja poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje sastavljen, objavljen i učinjen dostupnim u skladu s ovim člankom.

(15) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka objavljuje izvještaj o održivosti, zajedno sa zaključkom i izjavom iz stavka 10. ovoga članka u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

Standardi izvještavanja o održivosti

Članak 35.

(1) Izvještaj o održivosti iz članka 28. ovoga Zakona i konsolidirani izvještaj o održivosti iz članka 31. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(2) Izvještaj o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti za male i srednje poduzetnike, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(3) Izvještaj o održivosti iz članka 34. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom standarda izvještavanja o održivosti za poduzetnike iz trećih zemalja, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

Provjera izvještaja o održivosti

Članak 36.

(1) Samostalni revizor ili revizorsko društvo, na temelju provedenih postupka provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja izražava zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti iz članka 28. i, tako gdje postoji, članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 31. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona, uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 35. ovoga Zakona, o postupcima koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu s tim standardima i o usklađenosti sa zahtjevima za opisno označavanje izvještaja o održivosti u skladu s člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona, kao i o usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852.

(2) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti koje je revizorsko društvo dužno sastaviti u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje revizija.

(3) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka može dati samostalni revizor ili revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja.

(4) Postupak provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

POGLAVLJE XI.

IZVJEŠTAJ O PLAĆANJIMA JAVNOM SEKTORU

Sastavljanje i objavljivanje izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

Članak 37.

(1) Veliki poduzetnik i subjekt od javnog interesa koji obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma dužan je svaku godinu sastaviti i uključiti u godišnji izvještaj o plaćanjima javnom sektoru.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poduzetnika koji podliježe pravu države članice i koji je društvo kći ili matično društvo ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

1. matično društvo podliježe pravu države članice

2. plaćanja poduzetnika javnom sektoru uključena su u konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru koji sastavlja to matično društvo u skladu s odredbama članka 38. ovoga Zakona.

(3) Pojedinačna plaćanja do iznosa od 100.000,00 eura ili povezana pojedinačna plaćanja u ukupnom iznosu do 100.000,00 eura godišnje ne moraju se uključivati u izvještaj.

(4) Izvještaj mora uključivati sljedeće podatke o djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka:

1. ukupni iznos plaćen svakom javnom sektoru

2. ukupni iznos plaćanja po vrstama plaćanja navedenim u članku 3. stavku 1. točki 14. ovoga Zakona za svaki javni sektor posebno

3. ako su plaćanja vezana uz određeni projekt, tada se mora iskazati iznos plaćanja po vrstama iz stavka 3. ovoga članka za svaki pojedinačni projekt i ukupni iznos plaćanja za svaki pojedinačni projekt. Plaćanja koja poduzetnik obavlja na razini subjekta mogu se iskazati na toj razini umjesto na razini projekta.

(5) Ako su propisima dozvoljena plaćanja javnom sektoru u naravi, onda će se takva plaćanja iskazati vrijednosno i, gdje je moguće, količinski, a u bilješkama će se navesti objašnjenje načina na koji je utvrđena iskazana vrijednost.

(6) Iskazivanje plaćanja u skladu s ovim člankom mora odražavati bit, a ne formu plaćanja ili odnosne aktivnosti.

(7) Plaćanja i aktivnosti ne smiju se umjetno razdvajati ili agregirati radi izbjegavanja primjene ovoga članka.

Konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru

Članak 38. 

(1) Poduzetnik iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona dužan je sastavljati i objavljivati konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru na način određen člankom 37. ovoga Zakona ako je matično društvo te ako je prema odredbama ovoga Zakona obvezan sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(2) Smatra se da matično društvo obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma ako bilo koje njegovo društvo kći obavlja jednu ili obje takve djelatnosti.

(3) Konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru mora uključivati samo plaćanja koja su posljedica obavljanja djelatnosti rudarstva i vađenja i/ili djelatnosti sječe primarnih šuma.

(4) Matično društvo nije obvezno sastavljati konsolidirani izvještaj iz stavka 1. ovoga članka:

1. za malu grupu, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa

2. za srednju grupu, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa

3. ako podliježe pravu države članice i samo je društvo kći te ako njegovo matično društvo podliježe pravu države članice.

(5) Poduzetnik, uključujući i subjekta od javnog interesa, ne mora biti uključen u konsolidirani izvještaj o plaćanjima prema javnom sektoru ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. ako je matično društvo u značajnoj mjeri zbog ozbiljnih dugotrajnih ograničenja spriječeno koristiti se svojim pravima na imovinu tog poduzetnika ili na upravljanje tim poduzetnikom

2. ako se, u iznimno rijetkim slučajevima, informacije potrebne za sastavljanje konsolidiranog izvještaja o plaćanjima javnom sektoru ne mogu pribaviti bez neproporcionalno visokih troškova ili znatnog kašnjenja

3. ako se dionice/udjeli u tom poduzetniku drže isključivo radi preprodaje u kraćem roku.

(6) Izuzeća iz stavka 5. ovoga članka vrijede samo ako se takva izuzeća mogu koristiti i u postupku konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Javna objava izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

Članak 39.

(1) Izvještaji o plaćanjima javnom sektoru iz članaka 37. i 38. ovoga Zakona moraju se objaviti na način propisan za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvještaja u skladu s člankom 48. ovoga Zakona. 

(2) Za zakonitost, istinitost, točnost i potpunost izvještaja o plaćanjima prema javnom sektoru solidarno su odgovorni članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora u okviru svoje nadležnosti.

POGLAVLJE XI.

IZVJEŠTAJ O INFORMACIJAMA O POREZU NA DOBIT 

Pojmovi

Članak 40.

U smislu ovoga Poglavlja pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Krajnje matično društvo je poduzetnik koji sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava.

2. Konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji koje priprema matično društvo grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu.

3. Porezna jurisdikcija je državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit.

4. Prihod je:

a) neto prihod za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili

b) prihod kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike.

5. Samostalni poduzetnik je poduzetnik koji nije dio grupe kako je određena u članku 3. stavku 1. točki 4. ovoga Zakona.

Obveznici izrade izvještaja o informacijama o porezu na dobit

Članak 41. 

(1) Krajnje matično društvo čiji konsolidirani prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka prestaje ako ukupni konsolidirani prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(3) Samostalni poduzetnik čiji prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka prestaje ako prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(5) Obveze iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne odnose se na samostalnog poduzetnika ili krajnje matično društvo i njihova povezana društva ako takva društva, uključujući njihove podružnice, imaju poslovni nastan ili stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost samo na području Republike Hrvatske i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji.

(6) Obveze iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne odnose se na samostalnog poduzetnika i krajnje matično društvo ako takva društva ili njihova povezana društva objavljuju izvještaj u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a kojim su obuhvaćene informacije o svim njihovim aktivnostima te, u slučaju krajnjeg matičnog društva, o aktivnostima povezanih društava uključenih u godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(7) Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći pod kontrolom krajnjeg matičnog društva koje primjenjuje pravo treće zemlje čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na to krajnje matično društvo za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(8) Ako informacije ili izvještaj iz stavka 7. ovoga članka nisu dostupni, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći dužan je zatražiti od krajnjeg matičnog društva sve informacije potrebne da bi se ispunile obveze iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Ako krajnje matično društvo ne dostavi sve potrebne informacije iz stavka 7. ovoga članka, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koje sadržava sve informacije koje posjeduje, koje je dobilo ili pribavilo zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

(10) Obveza iz stavka 7. ovoga članka prestaje ako ukupni konsolidirani prihod krajnjeg matičnog društva iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(11) Podružnica koju je u Republici Hrvatskoj otvorio poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje i koji ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koje se odnosi na krajnje matično društvo ili na samostalnog poduzetnika iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(12) Ako informacije ili izvještaj iz stavka 11. ovoga članka nisu dostupni, osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača, a u vezi s objavljivanjem iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona, zahtijeva od krajnjeg matičnog društva ili od samostalnog poduzetnika iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka dostavu svih informacija koje su potrebne kako bi ta osoba mogla ispuniti svoju obvezu.

(13) Ako nisu dostavljene sve potrebne informacije, podružnica sastavlja, objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koje sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je dobila ili pribavila zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik nije stavio na raspolaganje potrebne informacije.

(14) Obveze izvještavanja navedene u stavcima 11., 12. i 13. ovoga članka primjenjuju se samo na podružnicu čiji prihod za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi pokazatelj iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.

(15) Obveze iz stavaka 11. do 14. ovoga članka prestaju se primjenjivati ako prihod za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine ne prelazi pokazatelj iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.

(16) Obveze navedene u stavcima 11. do 14. ovoga članka primjenjuju se na podružnicu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

1. poduzetnik koji je osnovao podružnicu je:

a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo primjenjuje pravo treće zemlje i čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura ili

b) samostalni poduzetnik čiji prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura i

2. krajnje matično društvo iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka nema srednje ili veliko društvo kćer kako je navedeno u stavku 7. ovoga članka.

(17) Obveze u skladu sa stavcima 11. do 14. ovoga članka prestaju ako kriterij iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka više nije ispunjen za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(18) Obveze navedene u stavcima 7. do 9. i 11. do 14. ovoga članka prestaju se primjenjivati ako je krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik na koje se primjenjuje pravo treće zemlje sastavio izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 42. ovoga Zakona te ako izvještaj o informacijama o porezu na dobit ispunjava sljedeće kriterije:

1. dostupno je javnosti, besplatno i u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje:

a) na internetskoj stranici krajnjeg matičnog poduzetnika ili samostalnog poduzetnika

b) na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije

c) najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance poslovne godine za koju se izvještaj sastavlja i

2. u njemu se navode naziv i sjedište društva kćeri ili naziv i adresa podružnice na koje se primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i koja je objavila izvještaj u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona.

(19) Društvo kći ili podružnica na koju se ne primjenjuju odredbe stavaka 7. do 9. i 11. do 14. ovoga članka objavljuje i čini javno dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit ako je jedina svrha takvog društva kćeri ili podružnice izbjegavanje zahtjeva u vezi s izvještavanjem o informacijama o porezu na dobit.

Sadržaj izvještaja o informacijama o porezu na dobit

Članak 42.

(1) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit koje se zahtijeva u skladu s člankom 41. ovoga Zakona sadrži informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzetnika ili krajnjeg matičnog društva, uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka su:

1. naziv krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, oznaka poslovne godine, valuta koja se upotrebljava za prezentiranje izvještaja i popis svih društava kćeri konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva, ako postoje, za relevantnu poslovnu godinu, s poslovnim nastanom u Europskoj uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

2. kratak opis vrste aktivnosti

3. prosječan broj radnika na puno radno vrijeme

4. prihod koji obuhvaća transakcije s povezanim društvima, a koje treba izračunati kao:

a) zbroj neto prihoda, ostalih poslovnih prihoda, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih društava, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u pravilniku kojim se uređuje struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja ili

b) prihod kako je određen okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih društava

5. iznos dobiti ili gubitka prije oporezivanja

6. iznos obračunanog poreza na dobit tijekom relevantne poslovne godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom poslovne godine poduzetnika i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji, pri čemu se tekući porezni rashod odnosi samo na aktivnosti poduzetnika u relevantnoj poslovnoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze

7. iznos plaćenog poreza na dobit na novčanoj osnovi, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzetnici i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne poslovne godine, pri čemu plaćeni porez uključuje porez po odbitku koji su platili drugi poduzetnici u odnosu na plaćanja poduzetnicima i podružnicama unutar grupe i

8. iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne poslovne godine, pri čemu akumulirana dobit predstavlja zbroj dobiti iz proteklih poslovnih godina i iz relevantne poslovne godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli. U slučaju podružnica, akumulirana dobit jest dobit poduzetnika koji je osnovao podružnicu.

(3) O informacijama navedenima u stavku 2. ovoga članka može se izvijestiti na temelju uputa za izvještavanje iz propisa kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske, država članica i poreznih jurisdikcija izvan Europske unije.

(4) Informacije iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se upotrebom zajedničkog predloška i strojno čitljivih elektroničkih formata za izvještavanje, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(5) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit iskazuju se informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, zasebno za svaku državu članicu.

(6) Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice.

(7) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka poslovne godine za koju se izvještaj treba sastaviti navedena u Prilogu I. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe te se u njemu takve informacije dostavljaju zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka poslovne godine za koju se izvještaj treba sastaviti i 1. ožujka prethodne poslovne godine bila navedena u Prilogu II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

(8) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka na zbrojnoj osnovi za ostale porezne jurisdikcije.

(9) Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju poslovnog nastana, postojanja stalnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti koja, s obzirom na aktivnosti grupe ili samostalnog poduzetnika, može podlijegati obvezi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.

(10) Ako aktivnosti nekoliko povezanih društava mogu podlijegati porezu na dobit u jednoj poreznoj jurisdikciji, informacije koje se pripisuju toj poreznoj jurisdikciji zbroj su informacija koje se odnose na takve aktivnosti svakog povezanog društva i njihovih podružnica u toj poreznoj jurisdikciji.

(11) Informacije o jednoj određenoj aktivnosti ne smiju se pripisivati istodobno više poreznih jurisdikcija.

(12) Jedna ili više informacija koje se moraju objaviti u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovoga članka mogu se privremeno izostaviti iz izvještaja o informacijama o porezu na dobit ako bi se njihovim otkrivanjem ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzetnika na kojeg se taj izvještaj odnosi.

(13) Svako izostavljanje informacija iz stavka 12. ovoga članka mora se jasno navesti u izvještaju o informacijama o porezu na dobit zajedno s obrazloženjem za to izostavljanje.

(14) Sve izostavljene informacije u skladu s člankom 12. ovoga članka moraju se objaviti u kasnijem izvještaju o informacijama o porezu na dobit, a najkasnije pet godina od datuma izvornog izostavljanja.

(15) Informacije koje se odnose na porezne jurisdikcije uključene u Priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe iz stavka 7. ovoga članka nikada se ne smiju izostaviti.

(16) U izvještaj o informacijama o porezu na dobit može se uključiti, ako je to primjenjivo na razini grupe, općeniti prikaz u kojem se navode objašnjenja eventualnih značajnih odstupanja između iznosa objavljenih na temelju stavka 2. podtočaka 6. i 7. ovoga članka, uzimajući pritom u obzir, prema potrebi, odgovarajuće iznose iz prethodnih poslovnih godina.

(17) U izvještaj o informacijama o porezu na dobit navodi se je li pripremljeno u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovoga članka.

Valuta

Članak 43.

(1) Valuta koja se upotrebljava u izvještaju o informacijama o porezu na dobit je valuta u kojoj su iskazani godišnji konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzetnika.

(2) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit može se objaviti u valuti koja je različita od valute koja se upotrebljava u godišnjim financijskim izvještajima, osim u slučaju navedenom u članku 41 stavku 9. ovoga Zakona, gdje je valuta koja se upotrebljava u izvještaju o informacijama o porezu na dobit valuta u kojoj društvo kći objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.

Objavljivanje i javna dostupnost

Članak 44.

(1) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit iz članka 41. stavaka 1., 3., 7., 11. i 19. ovoga Zakona ili izjava iz članka 41. stavaka 9. i 13. ovoga Zakona moraju se objaviti u roku od 12 mjeseci od datuma bilance za poslovnu godinu za koju se izvještaj sastavlja.

(2) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit i izjava koju objavljuju poduzetnici u skladu sa stavkom 1. ovoga članka moraju biti besplatni i javno dostupni na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance za poslovnu godinu za koju je izvještaj sastavljeno na internetskoj stranici:

a) poduzetnika ako se primjenjuje članak 41. stavci 1. i 3. ovoga Zakona

b) društva kćeri ili povezanog društva ako se primjenjuje članak 41. stavak 7. ovoga Zakona ili

c) podružnice ili poduzetnika koji je osnovao podružnicu ili povezano društvo ako se primjenjuje članak 41. stavak 11. ovoga Zakona.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je izvještaj o informacijama o porezu na dobit, koje je objavljeno u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, besplatno i javno dostupno bilo kojoj trećoj strani koja se nalazi u Europskoj uniji u strojno čitljivom elektroničkom formatu za izvještavanje na internetskoj stranici Registra godišnjih financijskih izvještaja.

(4) Internetska stranica poduzetnika i podružnice iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati informacije o izuzeću iz stavka 3. ovoga članka i upućivanje na internetsku stranicu relevantnog registra godišnjih financijskih izvještaja.

(5) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit iz članka 41. stavaka 1., 3., 7., 11. i 19. ovoga Zakona ili izjava iz članka 41. stavaka 9. i 13. ovoga Zakona moraju biti dostupni na internetskoj stranici najmanje pet uzastopnih godina od dana objave.

Odgovornost

Članak 45.

(1) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela, krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika iz članka 41. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona solidarno su odgovorni, u okviru nadležnosti koju imaju na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa, za sastavljanje, objavljivanje i javnu dostupnost izvještaja o informacijama o porezu na dobit u skladu s člancima 41., 42., 43. i 44. ovoga Zakona.

(2) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri iz članka 41. stavka 7. ovoga Zakona i osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice iz članka 41. stavka 11. ovoga Zakona zastupa osnivača solidarno su odgovorni da je, prema njihovim saznanjima i sposobnostima, izvještaj o informacijama o porezu na dobit sastavljeno u skladu s člancima 41., 42. i 43. ovoga Zakona, odnosno da je usklađeno, kako je to relevantno, s člancima 41., 42. i 43. ovoga Zakona te da je javno dostupno u skladu s člankom 44. ovoga Zakona.

Izjava ovlaštenog revizora

Članak 46.

Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u revizorskom izvještaju navesti je li za poslovnu godinu, koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet revizije, objavljen izvještaj o informacijama o porezu na dobit i, ako jest, je li objavljen u skladu s člankom 44. ovoga Zakona.

POGLAVLJE XII.

JAVNA OBJAVA

Javna objava

Članak 47.

(1) Obveznici javne objave su: 

1. trgovačko društvo kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je određeno propisima kojima se uređuju trgovačka društva

3. kreditna unija kako je određeno propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih unija.

(2) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji je obveznik sastavljanja godišnjeg izvještaja u skladu s člankom 21. ovoga Zakona dostavlja Financijskoj agenciji radi javne objave potpuni i točan:

1. godišnji izvještaj s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s odredbama članka 20. ovoga Zakona, te izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, ako je obveznik izvještavanja o održivosti

2. konsolidirani godišnji izvještaj s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji konsolidirani financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s odredbama članka 20. ovoga Zakona i ako je obveznik konsolidacije u skladu s odredbama ovoga Zakona, te izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, ako je obveznik izvještavanja o održivosti.

(3) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji nije obveznik sastavljanja godišnjeg izvještaja u skladu s člankom 21. ovoga Zakona dostavlja Financijskoj agenciji radi javne objave potpune i točne:

1. godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s odredbama članka 20. ovoga Zakona i

2. godišnje konsolidirane financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s odredbama članka 20. ovoga Zakona i ako je obveznik konsolidacije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka, uz izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dužan je Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka.

(5) Poduzetnik iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka nekonsolidirane izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i revizorski izvještaj dužan je dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje, odnosno konsolidirani godišnji izvještaj dužan ih je zajedno s revizorskim izvještajem dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(6) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. stavkom 9. ovoga Zakona, dužan je godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku od 90 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja.

(7) Matično društvo koje objavljuje dokumentaciju iz članka 25. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona dužno je istu dostaviti najkasnije u roku od dvanaest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(8) Ako poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka nakon što objavi svoje izvještaje utvrdi da su isti u značajnoj mjeri pogrešni, odnosno odluči ih promijeniti, dužan je o tome dostaviti obavijest radi javne objave iste i to bez odgode, te je dužan u razumnom roku dostaviti promijenjene izvještaje zajedno s revizorskim izvještajem, ako je poduzetnik obveznik zakonske revizije.

(9) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30. travnja tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

(10) Odredbe ovoga članka koje se odnose na obvezu javne objave podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnose se na računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena zakonska revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, a u Republici Hrvatskoj se dostavljaju Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave u skladu s rokovima iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka uključujući i revizorski izvještaj podružnice ako podliježe zakonskoj reviziji.

(11) Poduzetnik iz stavka 1. točke 3. ovoga članka dostavlja Financijskoj agenciji radi javne objave potpune i točne godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvještajem najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

Elektronički format za izvještavanje

Članak 48.

(1) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu i druge potrebe u skladu s rokovima propisanim ovim Zakona godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje, u strojno i ljudima čitljivom formatu.

(2) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu i druge potrebe u skladu s rokovima propisanim ovim Zakona izvještaj poslovodstva i konsolidirani izvještaj poslovodstava, u strojno i ljudima čitljivom formatu.

(3) Izvještaji iz stavka 1. i 2. ovoga članka sastavljaju se u strojno i ljudima čitljivom formatu u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima te kada je potrebno u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2018/815.

(4) Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 28. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještavanja o održivosti iz članka 31. ovoga Zakona dužan je opisno označiti izvještaj o održivosti odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852, u skladu s aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje o održivosti i ovim Zakonom.

(5) Matično društvo, osim društva iz članka 25. ovoga Zakona, sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirani izvještaj poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje utvrđenog aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje o održivosti i ovim Zakonom.

(6) Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, izvještaj poslovodstva i konsolidirani izvještaj poslovodstava, potpisuju naprednim elektroničkim potpisom predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 18. stavkom 10. i člankom 19. stavkom 6. ovoga Zakona.

(7) Financijska agencija, uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, dužna je izraditi tehničku uputu za izradu strojno i ljudima čitljivih formata godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

(8) Ministar financija, na prijedlog Financijske agencije, uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, pravilnikom propisuje:

1. nacionalne prilagodbe taksonomije propisane Delegiranom uredbom (EU) 2018/815 za potrebe javne objave, i druge potrebe, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

2. taksonomiju za potrebu javne objave, i druge potrebe, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja i

3. način izvještavanja u strojno i ljudima čitljivom formatu i druge pojedinosti u vezi izvještavanja.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, nacionalne prilagodbe taksonomije za potrebe javne objave, i druge potrebe, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja poduzetnika čije poslovanje je uređeno posebnim propisima, pravilnikom ili odlukom propisuju Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odnosno Hrvatska narodna banka, ako je posebnim propisom određena nadležnost za nadzor njihova poslovanja.

Odgovornost za javnu objavu

Članak 49.

(1) Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj koji podliježu zakonskoj reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizorsko društvo formiralo svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvještaja u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

(2) Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu, odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima.

(3) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor odgovorni su da godišnji financijski izvještaji, odnosno godišnji izvještaj, izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja ako se navodi odvojeno te, ako se sastavljaju, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, odnosno konsolidirani godišnji izvještaj , konsolidirani izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja ako se navodi odvojeno, budu objavljeni u skladu s odredbama ovoga Zakona te su odgovorni za ispravnost pohranjenih isprava.

Financijski podaci za statističke i druge potrebe

Članak 50.

(1) Poduzetnik i pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužna je za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Poduzetnik koji do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu Financijskoj agenciji dostavi izvještaje iz članka 47. ovoga Zakona radi javne objave, pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, može istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti i obvezu predaje propisanu stavkom 1. ovoga članka.

(3) Ministar financija pravilnikom detaljnije propisuje oblik i sadržaj dodatnih podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na prijedlog Državnog zavoda za statistiku kao središnjeg tijela službene statistike u koordinaciji s ostalim nositeljima službene statistike.

POGLAVLJE XIII.

REGISTAR GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Sadržaj Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 51.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzetnika na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

(2) Registar godišnjih financijskih izvještaja sadržava podatke o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja i dodatne podatke iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi se u elektroničkom obliku i dostupan je na internetskoj stranici Financijske agencije.

(4) U Registar godišnjih financijskih izvještaja pohranjuju se sljedeći podaci:

1. godišnji financijski izvještaji

2. godišnji konsolidirani financijski izvještaji

3. izvještaj revizora zajedno s izvještajima koji su bili predmet revizije

4. godišnji izvještaj

5. konsolidirani godišnji izvještaj

6. odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvještaja

7. odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokriću gubitka

8. izjava o neaktivnosti

9. dodatni podaci za statističke i druge potrebe

10. izvještaji iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

11. obavijesti iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona

12. naknadno promijenjeni dokumenti iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Registar godišnjih financijskih izvještaja sastoji se od javnog i povjerljivog dijela.

(6) Javni dio registra koji se objavljuje na internetskoj stranici Financijske agencije sadržava sljedeće:

1. godišnje financijske izvještaje

2. godišnje konsolidirane financijske izvještaje

3. godišnje izvještaje

4. konsolidirane godišnje izvještaje

5. revizorski izvještaji zajedno s izvještajima koji su bili predmet revizije

6. odluku o predloženoj raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka

7. izvještaje iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

8. obavijesti iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona

9. naknadno promijenjene dokumente iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona.

(7) U javnom dijelu Registra godišnjih financijskih izvještaja objavljuje se za svakog pojedinog poduzetnika dokumentacija koju je radi javne objave dužan dostaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Internetska stranica mora biti postavljena tako da je svima omogućen besplatan i neograničen uvid u podatke iz stavaka 4., 6. i 7. ovoga članka.

Vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 52.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi Financijska agencija u ime Ministarstva financija.

(2) Financijska agencija dužna je:

1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom godišnjih financijskih izvještaja

2. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja

3. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih izvještaja

4. omogućiti korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja u skladu s člankom 54. ovoga Zakona.

(3) Financijska agencija dužna je podatke iz članka 51. stavaka 4., 6. i 7. ovoga Zakona unijeti u Registar godišnjih financijskih izvještaja i javno prikazati na internetskoj stranici u roku od 30 dana od dana zaprimanja utvrđenog, točnog i potpunoga godišnjega financijskog izvještaja od poduzetnika.

(4) Financijska agencija dužna je trajno čuvati godišnje financijske izvještaje, godišnje izvještaje, revizorski izvještaj, godišnje konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirane godišnje izvještaje i revizorski izvještaj ako konsolidirani podaci podliježu zakonskoj reviziji te drugu dokumentaciju iz članka 47. ovoga Zakona.

(5) Podatke iz članka 50. ovoga Zakona Financijska agencija dužna je čuvati 11 godina od dana zaprimanja od poduzetnika.

(6) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja ovlaštena je prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje, godišnje izvještaje poduzetnika i revizorski izvještaj, godišnje konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirane godišnje izvještaje i revizorski izvještaj ako konsolidirani podaci podliježu zakonskoj reviziji, distribuirati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.

(7) Financijska agencija dužna je održavati i ažurirati popis poduzetnika.

(8) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i registra Ministarstva financija, Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, a radi upisa u Registar godišnjih financijskih izvještaja.

(9) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je dostaviti Financijskoj agenciji popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona po unosu poreznih prijava u Informacijski sustav Porezne uprave za prethodnu kalendarsku godinu.

(10) Matično društvo dužno je obvezu konsolidacije prijaviti Registru godišnjih financijskih izvještaja najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(11) Pravila postupka i način prijave obveze konsolidacije objavit će se na internetskoj stranici Financijske agencije.

(12) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroničkog unosa podataka iz godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja održivosti, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.

(13) Financijska agencija dužna je o primitku godišnjih financijskih izvještaja, odnosno godišnjih izvještaja namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar bez naknade.

(14) Obavijest iz stavka 13. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godišnji financijski izvještaji, odnosno godišnji izvještaj.

(15) Financijska agencija, na temelju podataka u Registru godišnjih financijskih izvještaja, utvrđuje dostavlja li poduzetnik Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te dostavlja li poduzetnik i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona financijske podatke za statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(16) Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(17) Financijska agencija u roku od mjesec dana po isteku rokova iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis poduzetnika koji Financijskoj agenciji nisu dostavili dokumentaciju za javnu objavu iz članka 47. ovoga Zakona te u roku od tri mjeseca po isteku zakonskih rokova popis poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(18) Financijska agencija dužna je prethodno izvijestiti Ministarstvo financija o paušalnom iznosu za troškove prekršajnog postupka i svim njegovim izmjenama zajedno s izračunom na temelju kojeg je određen.

(19) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te način primanja i postupak provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih izvještaja.

Posebne okolnosti

Članak 53.

(1) Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

(2) Iznimno od odredbi ovoga Zakona, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ministar financija pravilnikom može propisati:

1. rok za dostavljanje Financijskoj agenciji radi javne objave godišnjeg izvještaja iz članka 47. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona s pripadajućim revizorskim izvještajem, odnosno godišnjih financijskih izvještaja iz članka 47. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona s pripadajućim revizorskim izvještajem

2. rok za dostavljanje Financijskoj agenciji radi javne objave konsolidiranog godišnjeg izvještaja iz članka 47. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz članka 47. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona zajedno s pripadajućim revizorskim izvještajem

3. rok za predaju izjave o neaktivnosti iz članka 47. stavka 9. ovoga Zakona

4. rok za predaju izvještaja iz članka 50. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

5. rokove za prijavu obveze konsolidacije iz članka 52. stavka 10. ovoga Zakona.

Korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 54. 

(1) Financijska agencija dužna je na pisani zahtjev fizičke ili pravne osobe izdati presliku ili ispis godišnjih financijskih izvještaja, godišnjeg izvještaja ili revizorskog izvještaja iz članka 47. ovoga Zakona, odnosno njihov izvadak te ispis izvještaja iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) Financijska agencija dužna je podatke koji prema zakonu kojim se uređuje porezni postupak čine dio porezne prijave automatski proslijediti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi te se smatra se da su ovime poduzetnici i pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona podnijeli dio porezne prijave.

(3) Razmjena podataka između Financijske agencije i tijela državne uprave, drugih državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga obavlja se bez naknade.

(4) Financijska agencija dužna je standardne podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja dati u elektroničkom obliku prikladnom za ponovnu uporabu na zahtjev fizičkim ili pravnim osobama radi korištenja u komercijalne ili nekomercijalne svrhe u skladu s zakonom i podzakonskim propisima kojima se uređuje ponovna uporaba informacija.

(5) Financijska agencija može korisnicima prema posebno definiranome zahtjevu pripremiti podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja za njihovu vlastitu uporabu ili za komercijalne svrhe.

(6) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje sadržaj, uvjete korištenja, opseg podataka i naknadu troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

POGLAVLJE XIV.

NADZOR

Nadzor računovodstvenih poslova

Članak 55.

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava nadležna je za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima te propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima, nadležna je obavljati i Hrvatska narodna banka, odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima nadležna za obavljanje nadzora njihova poslovanja.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je u skladu s ovlastima iz zakona koji uređuje tržište kapitala provoditi nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje, uključujući i informacije izdavatelja koje proizlaze ili se temelje na tim financijskim informacijama izdavatelja te druge financijske informacije koje izdavatelj obvezno ili dobrovoljno objavljuje javnosti u skladu s propisima o objavljivanju propisanih informacija izdavatelja.

(4) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je u skladu s ovlastima iz zakona kojim se uređuje tržište kapitala provoditi nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja izvještaja o održivosti izdavatelja u skladu s relevantnim okvirom za izvještavanje o održivosti, uključujući i informacije iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852.

(5) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru računovodstvenih poslova poduzetnika na odgovarajući način primjenjuju se i na pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona.

Nadzor nad izradom i objavom izvještaja o informacijama o porezu na dobit

Članak 56.

Ministarstvo financija, Porezna uprava nadležna je za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu koji se odnosi na izradu i objavu izvještaja o informacijama o porezu na dobit iz članaka 41. i 44 ovoga Zakona.

Način obavljanja nadzora

Članak 57.

Pri provedbi nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova i izrade i objave izvještaja o informacijama o porezu na dobit Ministarstvo financija, Porezna uprava odgovarajuće primjenjuje odredbe propisa kojima se uređuje postupak poreznog nadzora.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 58. 

Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova i izrade i objave izvještaja o informacijama o porezu na dobit provode ovlaštene osobe Ministarstva financija, Porezne uprave.

Obavijest o nadzoru

Članak 59.

(1) Obavljanje nadzora – obavijest o nadzoru poslovanja uručuje se najkasnije osam dana prije početka nadzora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može obavijest o nadzoru uručiti prilikom početka nadzora ako nije bilo moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora.

(3) Obavijest o nadzoru mora sadržavati predmet nadzora.

Nadzorne mjere i pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka

Članak 60.

(1) Inspektor i druga ovlaštena osoba Ministarstva financija ovlaštena za provedbu nadzora može kao nadzornu mjeru izreći:

1. opomenu

2. privremenu zabranu obavljanja djelatnosti

(2) Inspektor i druga ovlaštena osoba Ministarstva financija ovlaštena za provedbu nadzora može pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak.

POGLAVLJE XV.

PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe

Članak 61.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poduzetnik, odnosno pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako:

1. ne vodi računovodstvene poslove i dokumentaciju i poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga Zakona

2. ne sastavlja knjigovodstvene isprave u skladu s člankom 8. stavcima 2., 3. i 4. i člankom 9. stavcima 1., 2., 3., 4. i 6. i 7. ovoga Zakona

3. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige u skladu s člankom 9. stavkom 10. ovoga Zakona

4. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

5. knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvori u elektronički zapis na način koji je suprotan članku 10. stavku 7. ovoga Zakona i pravilniku iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona.

6. ne omogući korištenje knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju izvan područja Republike Hrvatske u skladu s člankom 10. stavkom 4. ovoga Zakona

7. ne omogući pristup, preuzimanje i korištenje knjigovodstvenih isprava pohranjenih pomoću elektroničkih uređaja u skladu s člankom 10. stavkom 6. ovoga Zakona

8. ne vodi poslovne knjige u skladu s člankom 11. stavcima 1. do 11., 13. i 14. ovoga Zakona i člankom 13. stavcima 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 11. ovoga Zakona

9. izvadak za pojedini konto ne sadržava najmanje podatke u skladu s člankom 11. stavkom 12. ovoga Zakona

10. ne zaključi poslovne knjige u skladu s člankom 12. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona

11. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju u skladu s člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona

12. ne čuva poslovne knjige u rokovima u skladu s člankom 13. stavkom 2. ovoga Zakona

13. ne omogući korištenje poslovnih knjiga koje se čuvaju izvan Republike Hrvatske u skladu s člankom 13. stavkom 4. ovoga Zakona

14. ne popiše imovinu i obveze u skladu s člankom 14. stavcima 1., 2. i 4. ovoga Zakona

15. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s člankom 16. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

16. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. stavcima 1., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakona

17. godišnje financijske izvještaje ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori u skladu s člankom 18. stavkom 10. ovoga Zakona

18. ne čuva godišnje financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 18. stavkom 12. ovoga Zakona

19. ne primjenjuje ograničenja raspodjele dobiti u skladu s člankom 18. stavku 13. ovoga Zakona

20. ne sastavi godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 19. stavkom 2. ovoga Zakona, osim u slučajevima izuzeća iz članka 25. ovoga Zakona

21. ne čuva godišnje konsolidirane financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 19. stavkom 12. ovoga Zakona

22. ako kao obveznik zakonske revizije iz članka 20. stavaka 1., 2. i 4. do 6. ovoga Zakona ne revidira godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnji izvještaj na način propisan člankom 20. stavkom 9. ovoga Zakona, a u skladu s odredbama ovog Zakona i zakona kojim se uređuje revizija

23. ne čuva revizorski izvještaj trajno u skladu s člankom 20. stavkom 11. ovoga Zakona

24. ne izradi godišnji izvještaj u skladu s člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona

25. ne čuva godišnji izvještaj trajno u skladu s člankom 21. stavkom 4. ovoga Zakona

26. ne izradi izvještaj poslovodstva u skladu s člankom 22. stavcima 1. do 6. ovoga Zakona

27. izvještaj poslovodstva ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 22. stavcima 6. i 7. ovoga Zakona

28. u godišnji izvještaj ne uključi izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u skladu s člankom 23. ovoga Zakona

29. ne izradi konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s člankom 24. ovoga Zakona

30. ne sastavlja poslovne knjige i ne sastavlja godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u eurima u skladu s člankom 26. ovoga Zakona

31. ne izradi izvještaj o održivosti u skladu s člankom 28. ili 29. ovoga Zakona

32. ne istakne jasno informacije iz članka 28. stavaka 1. ovoga Zakona u posebnom odjeljku izvještaja poslovodstva u skladu s člankom 28. stavkom 3.

33. ne izradi konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s člankom 31. ovoga Zakona

34. ne izradi izvještaj o održivosti u skladu s člankom 34. ovoga Zakona

35. ne sastavlja i ne prezentira izvještaje o održivosti odnosno konsolidirane izvještaje o održivosti primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 35. ovoga Zakona.

36. ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru i ne uključi ga u godišnji izvještaj u skladu s člankom 37. stavkom 1. ovoga Zakona

37. ne sastavi konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u skladu s člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona

38. ne sastavi izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 41. stavcima 1., 3., 7. i 11. ovoga Zakona

39. ne objavi izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona

40. ne dostavi dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3., 4. i 11. ovoga Zakona Financijskoj agenciji radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6., 7. i 11. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona

41. ako kao podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz članka 47. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena zakonska revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je trgovačko društvo osnivača podružnice uređeno, u Republici Hrvatskoj ne dostavi Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave u rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona u skladu s člankom 47. stavkom 10. ovoga Zakona

42. ako ne sastavi godišnje financijske izvještaje i izvještaj poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje u skladu s člankom 48. ovoga Zakona

43. ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50 stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 53. stavka 1. u rokovima propisanim pravilnikom iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.

POGLAVLJE XVI.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Nefinancijski izvještaj

Članak 62.

(1) Veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom 2023. u svoj izvještaj poslovodstva uključuju nefinancijski izvještaj koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

a) kratak opis poslovnog modela poduzetnika

b) opis politika poduzetnika u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

c) rezultate tih politika

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzetnika, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

(2) Ako poduzetnik ne provodi politike povezane s jednim ili više od navedenih pitanja iz stavka 1. ovoga članka, u nefinancijskom izvještaju navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

(3) U nefinancijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

(4) Iznimno, poduzetnik može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti.

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka, poduzetnik se može osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvještaja o nefinancijskim informacijama koje je objavila Europska komisija te u tom slučaju dužan je navesti na koje se okvire oslanja.

(6) Poduzetnik ispunjavajući obvezu iz stavaka 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka ispunio je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija u izvještaju poslovodstva.

(7) Poduzetnik koji je društvo kći izuzima se od obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su taj poduzetnik i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva ili zasebni izvještaj drugog poduzetnika sastavljen u skladu s ovim člankom i u skladu s odredbama ovoga Zakona u svezi konsolidiranog godišnjeg izvještaja.

(8) Ako poduzetnik izradi zasebni izvještaj koje se odnosi na istu poslovnu godinu, a tim su izvještajem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za nefinancijski izvještaj navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je taj poduzetnik ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se zasebni izvještaj:

a) objavi zajedno s izvještajem poslovodstva u skladu s pravilima o javnoj objavi iz ovoga Zakona ili

b) objavi na internetskoj stranici poduzetnika na koju se upućuje u izvještaju poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

(9) Zasebni izvještaj iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupan na internetskoj stranici poduzetnika najmanje pet godina.

(10) Na poduzetnike koji izrađuju zaseban izvještaj iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li izrađen nefinancijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka izrađen i uključen u izvještaj poslovodstva ili sadržan u zasebnom izvještaju iz stavka 8. ovoga članka.

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru nefinancijskog izvještaja iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvještaja iz stavka 8. ovoga članka.

Izvještavanje u okviru izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Članak 63.

(1) Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sadrži, između ostaloga, opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzetnika s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju.

(2) Ako se takva politika ne provodi, izvještaj mora sadržavati obrazloženje.

Konsolidirani nefinancijski izvještaj