PREDGOVOR

Trgovanje ljudima predstavlja globalni problem koji ne poznaje granice država ni društveno uređenje i koji poprima nove oblike u suvremenom svijetu izloženom velikim migracijama uzrokovanim ratnim sukobima, siromaštvom i klimatskim promjenama, ekonomskoj krizi i nedavnoj pandemiji COVID-a 19.  

Procjenjuje se da je u svijetu oko 24,9 ¹ milijuna ljudi žrtava trgovanja ljudima, odnosno da skoro 50 milijuna ljudi ² živi u nekom obliku modernog ropstva. Žrtve se eksploatiraju za prisilni rad, u svrhu spolnog  iskorištavanja te za prosjačenje i u svrhu činjenja protupravnih radnji, a sve češće se regrutiraju na internetu. Trgovanje ljudima kao ropstvo modernog doba nije relikt nekog prošlog vremena, već unosna kriminalna djelatnost iza koje ostaju pogubne posljedice za žrtve, te velika nezakonita zarada za skupine organiziranog kriminala, zarada se godišnje mjeri u milijardama točnije 150 milijardi dolara. To je i nadalje, uz trgovanje drogom i oružjem, najprofitabilnija kriminalna djelatnost.

Vlada Republike Hrvatske u kontinuitetu od 2002. godine razvija sustav suzbijanja trgovanja ljudima i ulaže iznimne napore u promicanje i zaštitu ljudskih prava s jasnim naglaskom na potrebe žrtava od trenutka identifikacije žrtve do njene integracije u društvo kao i na sankcioniranje počinitelja u skladu s međunarodnim standardima. Republika Hrvatska svoje je zakonodavstvo uskladila s najvažnijim međunarodnim dokumentima te se pridružila brojnim inicijativama i suradnjama, čime je posljedično razvila učinkovit i vidljiv sustav suzbijanja trgovanja ljudima.

Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. usmjeren je na nadogradnju već uspostavljenog nacionalnog referalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima  kao i na jačanje suradnje Republike Hrvatske s drugim državama, međunarodnim i regionalnim organizacijama i inicijativama kroz sudjelovanje predstavnika tijela državne uprave i organizacija civilnoga društva u aktivnostima na području suzbijanja trgovanja ljudima uz prilagodbu novim trendovima, kako bi se kroz zajedničko djelovanje, prevenciju i  pravovremenim sankcioniranjem počinitelja trgovanja ljudima suzbila ova pogubna kriminalna djelatnost.

1 https://www.state.gov/reports/2019-trafficking-in-persons-report/, pogledano 4. rujna 2023.

2 https://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_norm/---ipec/documents/publication/wcms_854733.pdf, pogledano 4.9.2023.

1. UVOD

Trgovanje ljudima jedan je od najbeskrupuloznijih primjera kršenja ljudskih prava s ciljem ostvarivanja ilegalnog profita od kojega, zbog njegove globalne rasprostranjenosti, nije izuzeta niti jedna država svijeta. Žrtvama se njihova ljudska prava krše na način da im se ograničava mogućnost kretanja, onemogućava komuniciranje s obitelji i okolinom, te ih se u takvim okolnostima na različite načine iskorištava. Žrtve trgovanja ljudima u najvećem su broju slučajeva žene, djeca, a sve češće i muškarci.

1.1. Globalni i europski kontekst

Početkom 20. stoljeća, posebice nakon Prvog svjetskog rata u međunarodnoj zajednici raste svijest o važnosti očuvanja mira, potrebi zaštite ljudskog dostojanstva i ukidanja prisilnog rada što je 1919. godine rezultiralo osnivanjem Međunarodne organizacije rada i 1920. godine Lige naroda. Potreba za zajedničkim djelovanjem međunarodne zajednice nastavila se i nakon Drugog svjetskog rata pa su tako osnovani, kao slijednica Lige naroda, Ujedinjeni narodi. Pri samom osnivanju, donesena je Opća deklaracija o ljudskim pravima ³ , a nedugo nakon, 1949. godine, i  Konvencija o suzbijanju trgovine ljudima i prostitucije, prvi pravno obvezujući međunarodni dokument o trgovini ljudima. ⁴ Trgovanje ljudima tijekom godina postalo je geografski sve rasprostranjenije i opsegom odnosno pojavnim oblicima sve kompleksnije pa su tako Ujedinjeni narodi usvojili Konvenciju protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom i Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, zrakom i morem. ⁵ Svrha ove Konvencije, kako je u članku 1. navedeno, promicanje je suradnje za učinkovitije sprječavanje i borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.

3Opća deklaracija o ljudskim pravima donesena je 1948. godine i u članku 4. propisuje da se nitko se ne smije držati u ropstvu ili ropstvu sličnom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovim oblicima. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2009_11_12_143.html, pogledano 11.7.2023.

4https://www.ohchr.org/en/instruments-mechanisms/instruments/convention-suppression-traffic-persons-and-exploitation, pogledano 11.7.2023.

5Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta usvojena je 2000. godine, a stupila je na snagu 2003. godine.  https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2002_11_14_162.html, pogledano 11.7.2023.

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal ( United Nations Office on Drugs and Crime -UNODC) osnovan je 1997. godine i smatra se globalnim liderom u borbi protiv nedopuštenih droga i međunarodnog kriminala, uključujući trgovanje ljudima. Štoviše, jedna od temeljnih zadaća UNODC-a je iskorjenjivanje zločina trgovanja ljudima kroz razbijanje kriminalnih organizacija koje trguju ljudima i osuđivanjem glavnih počinitelja. U tu svrhu UNODC priprema godišnja izvješća koja donose pregled statističkih podataka o trgovanju ljudima (broj žrtava, načini eksploatacije, ostvarena dobit i sl.). Izvješće donosi podatke po zemljama članicama podijeljenim na deset regija, a Republika Hrvatska pripada regiji srednje i jugoistočne Europe. Tako je prema Globalnom izvješću o trgovanju ljudima za 2022. godinu, u razdoblju od 2017. do 2020. godine ukupno identificirano 187.915 žrtava trgovanja ljudima dok ih je tijekom 2020. godine identificirano 46.850. Globalno izvješće o trgovanju ljudima za 2022. godinu pokazuje da je 42% žena, 18% djevojčica i 17% dječaka evidentirano kao žrtve trgovanja ljudima , dok  je u porastu, u odnosu na 2019. godinu za 3%  broj muškaraca (23%) koji su žrtve trgovanja ljudima. Žrtve su najvećim dijelom trgovane u svrhu spolnog iskorištavanja i to pretežito žene i djevojčice dok su muškarci i dječaci u ukupnom broju žrtava trgovanja u svrhu spolnog iskorištavanja evidentirani s 10%. Također je zabilježen i nastavak trenda smanjenja osuđujućih presuda iz 2017. godine, a koji za 2020. u odnosu na 2019. godinu pokazuje smanjenje od 27%. Vezano za regiju srednje i jugoistočne Europe kojoj pripada i Republika Hrvatska utvrđen je porast broja otkrivenih žrtava trgovanja ljudima jednako kao i porast osuđujućih presuda u 2020. godini. ⁶

6Za Izvješće prikupljeni su službeni statistički podaci o otkrivenim slučajevima iz 141 država, a obuhvaćene zemlje čine više od 95 posto svjetske populacije. https://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/glotip/2022/GLOTiP_2022_web.pdf, pogledano 4.9.2023.

Za razliku od izvješća UNODC-a koje donosi pregled statističkih podataka na globalnoj razini te preporuke za buduća djelovanja, izvješće State Department-a prati razvoj zakonodavstva i njegov utjecaj na prevenciju trgovanja ljudima.

Izvješće State Department-a o trgovini ljudima ( Trafficking in Persons - TIP) predstavlja glavni diplomatski alat američke vlade za uključivanje vlada drugih država u problem trgovanja ljudima. Istovremeno, izvješće pruža najopsežniji pregled aktivnosti vlada u borbi protiv trgovanja ljudima, a njime se potvrđuje predanost američke vlade globalnom vodstvu u ovom ključnom pitanju ljudskih prava i provedbe zakona. Prvo TIP izvješće doneseno je 2001. godine, na temelju The Trafficking Victims Protection Act (TVPA) ⁷ iz 2000. godine, a Republika Hrvatska se u proces izvještavanja uključila dvije godine kasnije tj. 2003. godine. TIP izvješće vrednuje napore vlada svrstavajući ih u jednu od tri razine: države čije se vlade u potpunosti pridržavaju minimalnih standarda TVPA (Tier 1), države čije vlade ne poštuju u potpunosti minimalne standarde propisane TVPA-om, no ulažu značajne napore u njihovo postizanje (Tier 2) te države koje ne poštuju standarde propisane TVPA-om (Tier 3). ⁸ Republika Hrvatska nalazi se na razini Tier 2, a učinjeni pomaci odnose se na povećanje broja osuđenih osoba koje su sudjelovale u trgovanju ljudima te izricanje zatvorskih kazni za osuđene počinitelje te

7The Trafficking Victims Protection Act (Zakon o zaštiti žrtava trgovanja ljudima) iz 2000. godine prvi je sveobuhvatni federalni zakon koji se bavi trgovinom ljudima. Zakon predviđa trostruki pristup koji uključuje prevenciju, zaštitu i kazneni progon. https://www.justice.gov/humantrafficking/key-legislation, pogledano 4.9.2023.

8https://www.state.gov/trafficking-in-persons-report/, pogledano 4.9.2023.

identificiranje većeg broj žrtava. U odnosu na poželjni smjer djelovanja, kao najznačajnije preporuke za Republiku Hrvatsku, TIP izvješće ističe: osigurati nekažnjavanje žrtava, spriječiti dodatnu viktimizaciju žrtava kao i osigurati dovoljno sredstava za pomoć žrtvama kako bi se mogle ponovno integrirati u društvo.

Vijeće Europe, međunarodna organizacija, osnovana s ciljem jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu ima u fokusu borbu protiv trgovanja ljudima što je potvrdila 2005. godine donošenjem Konvencije o suzbijanju trgovanja ljudima. Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima Vijeća Europe stupila je na snagu 2008. godine, a kao njene ključne vrijednosti ističu se usmjerenost na ljudska prava i zaštitu žrtava budući da  rgovanje ljudima jasno definira kao povredu ljudskih prava i djelo protiv dostojanstva i integriteta ljudskog bića. Konvencija ima sveobuhvatan opseg primjene, obuhvaća sve oblike trgovanja i osobe koje su žrtve. Dodanu vrijednost Konvencije čini i usmjerenost na sustav praćenja uspostavljen za nadzor provedbe obveza sadržanih u njoj koji se sastoji od dva stupa: Grupe stručnjaka za djelovanje protiv trgovanja ljudima (GRETA) ⁹ i Odbora stranaka. GRETA obavlja posjete te sastavlja i objavljuje izvješća o zemljama u kojima se ocjenjuju zakonodavne i druge mjere koje su stranke poduzele da provedu odredbe Konvencije. Temeljem tako donesenog izvješća Odbor stranaka daje preporuke stranci u vezi s mjerama koje treba poduzeti kao nastavak GRETA-ina izvješća. ¹⁰ U odnosu na Republiku Hrvatsku, GRETA je do sada provela tri evaluacijska kruga koji su rezultirali izvješćem i preporukama među kojima svakako treba istaknuti potrebu razvijanja učinkovitog sustava naknadne štete za žrtve trgovanja ljudima i propisivanje nekažnjavanja žrtava trgovanja ljudima. ¹¹

9Članovi GRETA-e, njih 15, biraju se među državljanima država stranaka Konvencije na temelju njihove kompetencije u područjima obuhvaćenim Konvencijom te djeluju u svojstvu pojedinaca i moraju biti neovisni i nepristrani u obavljanju svojih funkcija, a mandat im traje četiri godine i može se jednom obnoviti. Republika Hrvatska od 2023. godine ima predstavnika u sastavu članova GRETA-e, odvjetnika Luku Mađerića koji je u ožujku imenovan na mandat od četiri godine.

10Konvencija nije ograničena na države članice Vijeća Europe; države nečlanice i Europska unija također imaju mogućnost postati strankama Konvencije.

11GRETA je, tijekom 2023. godine, usvojila Upitnik za ocjenu provedbe Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima za Republike Hrvatsku s posebnim naglaskom na rješavanje problema izloženosti trgovanju ljudima koji je Republici Hrvatskoj dostavljen u listopadu 2023. godine čime je započeo četvrti evaluacijski krug https://www.coe.int/en/web/anti-human-trafficking/croatia, pogledano 4.9.2023.

Na području teritorija Europske unije, prema podacima EUROSTAT-u za 2021. godine, identificirano je 7155 žrtava što predstavlja povećanje od 9,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je osuđeno 2517 osoba za trgovanje ljudima. Podaci nam pokazuju kako je 43,9 % identificiranih žrtava državljana EU dok  više od polovice žrtava trgovanja ljudima u Europskoj uniji jesu žene i djevojke (68,4%), a što predstavlja blagi porast u odnosu na 2020. godinu (67,4%). Spolna eksploatacija i dalje prednjači među oblicima eksploatacije, a iznosi 55,7 % dok radna eksploatacija iznosi 28,5%. ¹² Kako bi utjecala na izložene trendove, Europski parlament i Vijeće EU su 5. travnja 2011. usvojili Direktivu 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP ¹³ , a potom je uslijedilo i donošenje Strategije Europske unije za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje 2021.-2025. godine ¹⁴ .  Strategija je usmjerena na šest ključnih točaka: 1. unapređenje EU zakonodavstva; 2. smanjenje potražnje kojom se potiče trgovanje ljudima; 3. ometanje kriminalnog modela kako bi se zaustavilo iskorištavanje žrtava (uključuje: osiguravanje djelotvornih operativnih sredstava za borbu protiv kriminalnog poslovnog modela, suzbijanje kulture nekažnjavanja izgradnjom kapaciteta za odlučan kaznenopravni odgovor); 4. rješavanje problema digitalnog poslovnog modela trgovaca ljudima; 5. zaštita, podupiranje i osnaživanje žrtava, posebno žena i djece te 6. unapređenje međunarodne suradnje. Ovom Strategijom utvrđuje se obvezu i čvrst okvir politike za zaštitu ranjivih pojedinaca od toga da postanu žrtve trgovanja ljudima, osnaživanje žrtava, privođenje počinitelja pravdi i zaštitu naših zajednica. Žene i djeca u središtu su te obveze. Komisija će, provodeći mjere iz Strategije, biti spremna brzo reagirati na novi razvoj događaja ili trendove zahvaljujući stalnom praćenju i analizi načina na koji se trgovanje ljudima razvija u EU-u i izvan njega. EU i njegove države članice moraju biti korak ispred kriminalaca, korisnika usluga žrtava i izrabljivača žrtava. ¹⁵ Važan iskorak učinjen je donošenjem Rezolucija Europskog parlamenta, od 14. rujna 2023., o reguliranju prostitucije u EU-u: prekogranične posljedice i utjecaj na rodnu ravnopravnost i prava žena. Rezolucijom se oštro osuđuje trgovanje ljudima radi spolnog iskorištavanja bilo koje osobe kao ozbiljno kršenje ljudskih prava te se ističe da su, prema studijama, njegove žrtve posebno žene i djevojčice, osobito one u ranjivom položaju.  Također ističe da države članice imaju pravnu obvezu štititi prava žena i tjelesni integritet te promicati rodnu ravnopravnost i raznolikost. ¹⁶

12 https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Trafficking_in_human_beings_statistics#cite_note-7, pogledano 25.10.2023.

13https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32011L0036, pogledano 11.9.2023.

14https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8090-2021-INIT/hr/pdf, pogledano 11.9.2023.

15https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-8090-2021-INIT/hr/pdf, pogledano 11.9.2023.

16https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2023-0328_HR.html, pogledano 24.10.2023.

1.2. Nacionalni kontekst

Vlade Republike Hrvatske prepoznala je važnost suzbijanja trgovanja ljudima kao jedan od prioritetnih problema još 2002. godine, kada je usvojen prvi nacionalni strateški dokument, osnovan prvi Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima, ratificirana Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta te Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje krijumčarenja ljudi, posebice žena i djece (tzv. Palermo protokol) kao i Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom, kojima se dopunjuje navedena Konvencija UN-a. U narednom razdoblju Republika Hrvatska ratificirala je i Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima, a uskladila se i s europskim zakonodavstvom preuzimanjem Direktive 2011/36/EU o prevenciji i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava.  

Odluku o aktualnom Nacionalnom odboru za suzbijanje trgovanja ljudima, Vlada Republike Hrvatske donijela je 7. prosinca 2020. Predmetni je odbor međuresorno tijelo zaduženo za donošenje nacionalnih strateških i operativnih planova i koordinaciju rada svih tijela nadležnih za suzbijanje trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj. Nacionalnim odborom za suzbijanje trgovanja ljudima predsjeda potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske zadužena za društvene djelatnosti i ljudska prava. ¹⁷ Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima ustrojava Operativni tim tj. međuresorno tijelo koje djeluje u provedbi mjera zaštite i pomoći žrtvama trgovanja ljudima i sastaje se jednom mjesečno. Nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima ravnatelj je Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koji, u dogovoru s predsjednicom Nacionalnog odbora, koordinira rad Nacionalnog odbora, operativno prati i koordinira provedbu nacionalnih dokumenata u području suzbijanja trgovanja ljudima, te vodi Operativni tim.

Razvijajući sustav trgovanja, Vlada Republike Hrvatske, do danas je usvojila pet općih strateških dokumenata i jedan usmjeren djeci, kao posebno ranjivoj skupini:

 Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima 2002.

 Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja djecom (listopad 2005. – prosinac 2007.)

 Nacionalni program za suzbijanje trgovanja ljudima od 2005. do 2008.

 Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2009. do 2011. godine

 Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine

 Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. godine.

Donošenjem ovih važnih strateških dokumenata nastoji se kontinuirano unaprjeđivati sustav s ciljem da se ovo kazneno djelo u potpunosti iskorijeni iz društva.

Sustav suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj zasniva se na principima poštivanja temeljnih ljudskih prava žrtava trgovanja ljudima te pružanju pomoći i zaštite kao što su siguran smještaj, psihosocijalna, zdravstvena i pravna pomoć, te pravo na siguran povratak u zemlju podrijetla.

Poštujući međunarodni i europski pravni standard, ali i dugogodišnje napore ka uspostavi cjelovitog sustava u borbi protiv trgovanja ljudima Vlada Republike Hrvatske donijela je i tri protokola iz ovog područja: Protokol za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima ¹⁸ , Protokol o postupanju pri dobrovoljnom i sigurnom povratku žrtava trgovanja ljudima ¹⁹ i Protokol o integraciji/reintegraciji žrtava trgovanja ljudima ²⁰ . Ovi protokoli zajedno sa Standardnim operativnim procedurama ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi i ministarstva nadležnog za ostvarivanje prava iz sustava zdravstvene zaštite ²¹ uređuju sveobuhvatno postupanje prema žrtvama trgovanja ljudima.

Nadalje, valja napomenuti kako u svrhu zaštite te kvalitetne i neprekidne pomoći žrtvama, u Republici Hrvatskoj djeluju dva skloništa za žrtve – jedno za odrasle žrtve, a drugo za djecu žrtve – kao i besplatna telefonska SOS linija, koje vode organizacije civilnoga društva koje čine neizostavan dio nacionalnog referalnog sustava Republike Hrvatske i koje se dijelom financiraju iz Državnog proračuna.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. godine, od 10. veljače 2022. započeta je izrada ovoga dokumenta. Slijedom predmetne Odluke Vlade Republike Hrvatske osnovana je Radna skupina sastavljena od 24 člana, predstavnika relevantnih institucija u ovom području: Ured potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova; Ministarstvo unutarnjih poslova; Ministarstvo obrane; Ministarstvo pravosuđa i uprave; Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Ministarstvo znanosti i obrazovanja; Ministarstvo turizma i sporta; Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU; Ministarstvo zdravstva;  Državni inspektorat; Vrhovni sud RH;  Državno odvjetništvo Republike Hrvatske; Hrvatski zavod za zapošljavanje; Agencija za odgoj i obrazovanje; Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih; Agencija za elektroničke medije; Pravosudna akademija; Hrvatski crveni križ; Centar za žene žrtve rata – Rosa; Hrvatska odvjetnička komora; Hrvatsko novinarsko društvo; Akademija pravnih znanosti Hrvatske i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U svrhu izrade dokumenta održana su ukupno četiri sastanka Radne skupine ²² te tri međuresorna sastanaka s ključnim dionicima ²³ . Jednako tako, u vremenu od osnivanja Radne skupine, održan je jedan sastanak Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima te osamnaest sastanaka Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima na kojima je raspravljano o tijeku izrade Nacionalnog plana.

17Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava je gospođa Anja Šimpraga.

18https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Protokol%20za%20identifikaciju,%20pomo%C4%87%20i%20za%C5%A1titu%20%C5%BErtava%20trgovanja%20ljudima.pdf, pogledano 20.9.2023.

19https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Protokol%20o%20postupanju%20pri%20dobrovoljnom%20i%20sugurnom%20povratku%20%C5%BErtava%20trgovanja%20ljudima.pdf, pogledano 20.9.2023.

20https://mrosp.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/MDOMSP%20dokumenti/PROTOKOL%20O%20INTEGRACIJI%20I%20REINTEGRACIJI%2001.04.2019_.pdf, pogledano 20.9.2023.

21https://mrosp.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/MDOMSP%20dokumenti/Standardne%20operativne%20procedure%20Minstarstva%20za%20demografiju%2C%20obitelj%2C%20mlade%20i%20socijalnu%20politiku_53.pdf, pogledano 20.9.2023.

22 Sastanci Radne skupine održani su 19. svibnja, 14. srpnja 2022., 27. rujna  e 14. studenoga 2023.

23 Međuresorni sastanci održani su s predstavnicima Državnog inspektorata (12.6.2023.), Ministarstva pravosuđa i uprava (17.5.2023.), Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva pravosuđa i uprave i Hrvatskog crvenog križa (20.4.2023.).

2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA

Nacionalnim planom za suzbijanje trgovanja ljudima, za razdoblje do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan) postavlja se strateški okvir za daljnji razvoj sustava suzbijanja trgovanja ljudima, osnaživanje službenike uključenih u ovaj sustav, prepoznavanje i procesuiranje ovog kaznenog djela i daljnje pružanje pomoći i zaštite žrtvama, kao i njihovo uključivanje u društvo.

_____________________________________________________________________

VIZIJA

Hrvatska 2030. godine zemlja je u kojoj je počinjenje kaznenog djela trgovanja ljudima svedeno na najmanju moguću mjeru, počinitelji prepoznati i adekvatno sankcionirani, a žrtvama je pružena pomoć i zaštita.

Hrvatska 2030. godine zemlja je u kojoj je sustav suzbijanja trgovanja ljudima značajno unaprijeđen, a stručnjaci koji rade u području dodatno educirani i spremni za suočavanje s novim oblicima vrbovanja.

_____________________________________________________________________

Nacionalni plan temelji se, prije svega na Kaznenom zakonu („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22) u kojem je u članku 106. sadržana opsežna definicija kaznenog djela trgovanja ljudima:

„ Tko uporabom sile ili prijetnje, obmanom, prijevarom, otmicom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa ovisnosti, davanjem ili primanjem novčane naknade ili druge koristi radi dobivanja pristanka osobe koja ima nadzor nad drugom osobom, ili na drugi način vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima osobu ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad osobom radi iskorištavanja njezinog rada putem prisilnog rada ili služenja, uspostavom ropstva ili njemu sličnog odnosa, ili radi njezinog iskorištavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskorištavanja uključujući i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka, ili radi uzimanja dijelova njezinog tijela, ili radi njezinog korištenja u oružanim sukobima ili radi činjenja protupravne radnje, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.“

Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kazniti onaj tko vrbuje, preveze, prevede, skriva ili prima dijete, ili razmjenjuje ili prenosi nadzor nad djetetom radi iskorištavanja njegovog rada putem prisilnog rada ili služenja, uspostavom ropstva ili njemu sličnog odnosa, ili radi njegovog iskorištavanja za prostituciju ili druge oblike spolnog iskorištavanja uključujući i pornografiju ili za sklapanje nedozvoljenog ili prisilnog braka ili za nezakonito posvojenje, ili radi uzimanja dijelova njegovog tijela, ili radi njegovog korištenja u oružanim sukobima.

Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno prema djetetu, ili je kazneno djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka počinila službena osoba u obavljanju svoje službe, ili je počinjeno u odnosu na veći broj osoba, ili je svjesno doveden u opasnost život jedne ili više osoba, počinitelj kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kazniti onaj tko znajući da je osoba žrtva trgovanja ljudima koristi njezine usluge koje su rezultat jednog od oblika njezinog iskorištavanja navedenog u stavku 1. i 2. ovoga članka.

Tko s ciljem omogućavanja počinjenja djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka zadrži, oduzme, sakrije, ošteti ili uništi putnu ispravu ili ispravu o dokazivanju identiteta druge osobe, kazniti kaznom zatvora do tri godine.

Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 5. ovoga članka počinitelj će se kazniti.

Pristanak na iskorištavanje same osobe na čiju štetu je trgovanje ljudima počinjeno bez utjecaja na postojanje tog kaznenog djela .

Osim Kaznenog zakona, nacionalni se strateški dokument oslanja i na niz drugih propisa koji sadrže odredbe o trgovanju ljudima, odnosno kojima se reguliraju prava i obveze žrtve, ali i sankcije počiniteljima. ²⁴

Uz spomenute zakonske propise, pri izradi Nacionalnog plana vodilo se računa i o relevantnim međunarodnim dokumentima: Konvenciji Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima iz 2005. godine. ²⁵ , Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja zabranjuje ropstvo i prisilan rad ²⁶ te Konvenciji Vijeće Europe protiv trgovanja ljudskim organima. ²⁷ Nadalje, u cilju usklađivanja sustava s europskim i međunarodnim standardima prilikom izrade Nacionalnog plana posebna pozornost posvećena je preporukama trećeg evaluacijskog kruga Skupina stručnjaka za suzbijanje trgovanja ljudima (GRETA) ²⁸ i Državnog tajništva SAD-a (TIP Report) ²⁹ te Strategiji Europske unije o borbi protiv trgovanja ljudima za razdoblje 2021. – 2025. godine. ³⁰

Neke od najznačajnih preporuka, a koje su u velikoj mjeri pridonijele i određivanju posebnih ciljeva ovog Nacionalnog plana usmjerene su upravo na osnaživanju pravosudnih dužnosnika i službenika putem kvalitetnih i brojnih tematskih edukacija, napretku pravosudnog sustava u smislu bržeg i efikasnijeg rješavanju sudskih predmeta, uvođenje odredbe o nekažnjavanju za žrtve, dodjela i visina naknadne štete žrtvama, jačanje svijesti i veća informiranost o trgovanju ljudima  kroz organizaciju javnih kampanja i edukacija.

Prikaz 1. Posebni ciljevi Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima, za razdoblje od 2024. do 2027. godine

PREVENCIJA TRGOVANJA LJUDIMA

UNAPRIJEĐENJE SUSTAVA IDENTIFIKACIJE, POMOĆI I ZAŠTITE ŽRTAVA TRGOVANJA LJUDIMA

UNAPRJEĐENJE SURADNJE NA REGIONALNOJ I MEĐUNARODNOJ RAZINI U PODRUČJU SUZBIJANJA TRGOVANJA LJUDIMA

Za postizanje ciljeva koju su postavljeni ovim Nacionalnom planom bit će nužno osigurati adekvatnu suradnju svih ključnih dionika i institucija, u prvom redu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i ključnih nevladinih organizacija. U konačnici, postizanje navedenih ciljeva, uz aktivnu participaciju svih aktera referalnog sustava osigurat će ispunjenje vizije.

U svrhu osiguranja informiranosti svih relevantnih dionika i s ciljem uključivog djelovanju na ostvarivanju ciljeva Nacionalnog plana izrađena je i Komunikacijska strategija Nacionalnog plana i njoj pripadajući Akcijski plan.

24 Zakonski propisi: Zakon o kaznenom postupku, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o strancima, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o prebivalištu, Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, Zakon o deviznom poslovanju, Zakon o upravnim pristojbama, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Zakon o uvjetima za pružanje usluga carinskog zastupanja, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o Obalnoj straži Republike Hrvatske, Zakon o javnoj nabavi, Zakon o koncesijama, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela.

25 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/full/2007_07_7_86.html , pogledano 20.9.2023.

26https://www.zakon.hr/z/364/%28Europska%29-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda, pogledano 20.9.2023.

27https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2019_03_3_24.html, pogledano 20.9.2023.

28https://www.coe.int/en/web/anti-human-trafficking/croatia, pogledano 20.9.2023.

29https://www.state.gov/reports/2022-trafficking-in-persons-report/croatia/, pogledano 20.9.2023.

30https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52021AE2537&from=EN, pogledano 20.9.2023.

3. OPIS SREDNJOROČNIH RAZVOJNIH POTREBA I RAZVOJNIH POTENCIJALA

3.1. Žrtve trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj

Prilikom identificiranja žrtva trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj koristi se procedura propisana Protokolom za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima ³¹ , prema kojoj status žrtvi može dodijeliti Ministarstvo unutarnjih poslova ili Operativni tim.

Prema dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u razdoblju od 2016. godine do 31. listopada 2023., na teritoriju Republike Hrvatske identificirane su 243 žrtve trgovanja ljudima. Od čega je najveći broj žrtava, njih 145 ujedno i državljana Republike Hrvatske.  U odnosu na identificirane žrtve trgovanja - osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske, najviše žrtava porijeklom je iz trećih zemalja (ne EU država). Tako je među identificiranim žrtvama trgovanja najveći broj žrtava iz Tajvana (59 žrtava), zatim Bosne i Hercegovine (14 žrtava), a potom slijede države poput Brazila, Ugande, Afganistana, Pakistana, Tajlanda te Burkine Faso, Ugande, Njemačke, Slovačke, Rumunjske, Srbije, Filipina i Nigerije iz kojih se incidencija identificiranih žrtava trgovanja ljudima kreće u rasponu od 1-4.

31https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Protokol%20za%20identifikaciju,%20pomo%C4%87%20i%20za%C5%A1titu%20%C5%BErtava%20trgovanja%20ljudima.pdf, pogledano 20.9.2023.

Tablica 1: Broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima u razdoblju od 2016. do 31. listopada 2023. prema državi porijekla (državljanstvu)

Analizirajući podatke iz tablice 1. dolazi se do zaključka da Republika Hrvatska iz države tranzita (u razdoblju prije promatranog razdoblja) ³² postaje država odredišta odnosno država na čijem se teritoriju eksploatiraju žrtve. Podaci za Republiku Hrvatsku prate trend europskih zemalja u kojima, prema relevantnim podatcima iz 2021. godine, 44% registriranih žrtava čine državljani onih zemalja na čijem teritoriju se dogodila eksploatacija žrtve, što je u usporedbi s razdobljem 2019.-2020. godine povećanje od oko 5,2%.  Udio  državljana trećih zemalja koji su eksploatirani na teritoriju EU iznosio je 41%, što je blagi pad u usporedbi s razdobljem od 2019. do 2020. godine, kada je udio državljana trećih zemalja iznosio 43%. ³³

Iz navedenih podataka vidljivo je da je broj identificiranih žrtava u blagom padu (u posljednje tri godine), što je trend koji se događa na globalnoj razini, kao i u većini zemalja jugoistočne Europe (vidi str. 6 i 7).

Nadalje, što se tiče dobi žrtava trgovanja ljudima najveći broj žrtava su mladi od 19 do 30 godina (40,08%) dok drugu najveću skupinu žrtava u odnosu na dob čine djeca tj. osobe mlađe od 18 godina (38,01%). Zajedno, ove dvije skupine čine čak 78,1% svih identificiranih žrtava trgovanja ljudima u posljednjih pet godina.

Tablica 2: Broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima od 2016. do 31. listopada   2023. prema dobi

U Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju udio žrtava ženskog spola (žena i djevojčica) je značajniji (9,09%) čime Republika Hrvatska ne odudara od trenda na razini Europske unije. Naime, prema podacima EUROSTAT-a, tijekom 2021. godine, identificirano je 68,4% žrtava ženskog spola (žena i djevojčica). ³⁴

Tablica 3: Broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima od 2016. do 31. listopada 2023. prema dobi i spolu

32I. Milković: „Trgovanje ljudima – studija slučaja“, dostupno na poveznici: https://hrcak.srce.hr/file/381417, pogledano 11.7.2023.

33https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Trafficking_in_human_beings_statistics, pogledano 11.7.2023.

34https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Trafficking_in_human_beings_statistics#Number_of_registered_victims_and_of_suspected_and_convicted_traffickers, pogledano 24.10.2023.

3.2. Oblici eksploatacije žrtava u Republici Hrvatskoj

Iako se trgovanje ljudima pojavljuje u različitim oblicima i s različitom svrhom eksploatacije ono što je svim oblicima zajedničko jest način na koji pojedina osoba postaje žrtva trgovanja ljudima. Zajedničke karakteristike načina, koje ujedno predstavljaju i tri elementa kaznenog djela obuhvaćaju:

a. vrbovanje koje uključuje prijevoz, transfer, pružanje utočišta i prihvat osoba, zatim,

b. prijetnju ili uporabu sile ili drugih oblika prinude, otmicu, prijevaru, zloporabu ovlasti ili položaja bespomoćnosti ili davanje ili primanje plaćanja ili sredstava da bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom te

c. namjeru kojom počinitelj ostvaruje radnju počinjenja, a to je iskorištavanje odnosno izrabljivanje. ³⁵

Razvojem novih tehnologija svakodnevno se razvijaju i novi oblici vrbovanja, ali i eksploatacije, koja vrlo često uključuje spolnu eksploataciju putem interneta, primjerice sexting ³⁶ , sextortion ³⁷ , spolno iskorištavanje djece, vrbovanje ili namamljivanje poznatije kao grooming ³⁸ i niz drugih oblika.

Zabrinjavajući je podatak da u odnosu na 2021. godinu kada u Republici Hrvatskoj nije evidentiran ni jedan ovakav slučaj trgovanja ljudima, već naredne godine broj žrtava porastao je na 17, a u prvih deset mjeseci ove godine već su evidentirane 4 žrtve. Također, dostupni podaci za prošlu i prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da je većina  spolno eksploatiranih žrtava iskorištavana putem interneta. Podaci Republike Hrvatske nažalost prate negativne trendove prisutne i u drugim državama – iz podataka jasno proizlazi da su žrtve u većini slučajeva maloljetne djevojčice dok su počinitelji muškarci mlađe životne u dobi 20–30 godina.

U odnosu na identificirane oblike eksploatacije žrtava trgovanja ljudima  na teritoriju Republike Hrvatske, zabilježeni su: spolna i radna eksploatacija, prisilni brakovi, činjenje protupravnih radnji (prosjačenje, krađa, odavanje prostituciji) te ropstvo. Prema dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Tablici br. 4 prikazane su vrste eksploatacije u predmetima trgovanja ljudima u razdoblju od 2016. godine do 31. listopada 2023. godine. Vidljivo je da se najveći broj predmeta odnosi na eksploataciju u svrhu činjenja protupravnih radnji (prosjačenje, krađa, odavanje prostituciji) te ropstvo.

Ovaj oblik eksploatacije, žrtvu trgovanja ljudima čini istovremeno i počiniteljem kaznenog djela, a za identificirane žrtve trgovanja koje su eksploatirane za činjenje protupravnih radnji u Republici Hrvatskoj – navedeno ima i druge posljedice. Naime, prema saznanjima iz prakse, nerijetko se događa da žrtve trgovanja ljudima koje su eksploatirane u svrhu činjenja protupravnih radnji budu osuđene za djela koja im se stavljaju na teret (prosjačenje, krađa, prijevara te preprodaja droge) te tek naknadno, kada se završi postupak vezan uz kazneno djelo trgovanja ljudima, oslobođene izvršenja izrečene kazne zbog činjenja istih radnji ³⁹ .

Također, prema podacima GRETA-e, u razdoblju od 2016. godine do danas samo je šest  identificiranih žrtava trgovanja ljudima vodilo ili još uvijek vodi  parnični postupak za naknadu štete. Istovremeno, samo u jednom postupku je prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku presuđeno u korist žrtve i dosuđena je naknada štete u iznosu od  143.650,00 kuna tj. 19.065,63 eura. ⁴⁰

T ablica 4 : Broj identificiranih žrtava trgovanja ljudima od 2016. do 31. listopada 2023. prema vrsti eksploatacije

Prema vrsti eksploatacije (Tablica 5.)  podaci pokazuju kako su kao žrtve ropstva i preprodaje droge registrirani isključivo muškarci dok su žrtve nedozvoljenog odnosno prisilnog braka bile žene. Također, vidljiva je značajna razlika između broja muškaraca (9) i žena (77) koji su spolno eksploatirani. Takav omjer potvrđuje i Globalno izvješće o trgovanju ljudima ⁴⁸ u kojemu je navedeno kako je među žrtvama spolne eksploatacije identificirano dvije trećine žena. Suprotno podacima UNODC-a prema kojima je u posljednjem desetljeću primijećen porast identifikacije žrtava radne eksploatacije (koji je za 2020. godinu, iznosio 39% od ukupnog broja globalno identificiranih žrtava), od 2017. godine u Republici Hrvatskoj bilježi se pad identificiranih slučajeva radne eksploatacije.

Tablica 5: Identificirane žrtve trgovanja ljudima po vrsti eksploatacije i spolu (2016. –  31. listopada 2023.)

35D. Derenčinović, Nisu na prodaju - o pravima žrtava trgovanja ljudima nakon presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Rantsev protiv Cipra i Rusije, str. 54-55, dostupno na poveznici: https://hrcak.srce.hr/file/101893

36Sexsting – pojam se odnosi na slanje spolno eksplicitnih poruka i fotografija, prvenstveno putem mobitela

37Sexstortion – pojam se odnosi na ucjenu ili iznudu na temelju spolnog sadržaja

38Grooming – pojam koji opisuje uspostavu odnosa povjerenja i emocionalne povezanosti između djeteta i (najčešće) odrasle osobe koji se gradi nekom komunikacijskom tehnologijom s ciljem vrbovanja i iskorištavanja maloljetnika u spolne svrhe.

39Postupci povezani s činjenjem protupravnih radnji uglavnom su manje razine složenosti u odnosu na postupke u kojima se potencijalne počinitelje procesuira za kazneno dijela trgovanja ljudima pa je stoga i njihovo ukupno trajanje kraće.  

40Evaluacija Nacionalnog referalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, str. 13.

41Jedna žrtva je i radno i spolno eksploatirana.  

42Deset žrtava je eksploatirano i radno i za činjenje protupravnih radnji, a jedna žrtva je eksploatirana i radno i spolno i za činjenje protupravnih radnji.

43Jedna žrtva je i radno i spolno eksploatirana. Za jednu žrtvu je oglašena prodaja na društvenim mrežama (eksploatacija u pokušaju).

44Jedna žrtva je radno eksploatirana, kao i za činjenje protupravnih radnji prosjačenja.

45Jedna žrtva je spolno i radno eksploatirana

46Jedna žrtva eksploatirana je radno i spolno te u svrhu sklapanja prisilnog braka.

47Jedna žrtva eksploatirana je rado, spolno i za činjenje protupravnih radnji dok je druga žrtva eksploatirana radno i za činjenje protupravnih radnji.

49Jedna žrtva eksploatirana je s dvije osnove – radna i spolna.

50Dvije žrtve eksploatirane s dvije osnove – prosjačenje i krađa.

3.3. Prava žrtava trgovanja u Republici Hrvatskoj

Pružanje pomoći i zaštite žrtvama jedna od najvažnijih sastavnica sustava trgovanja ljudima. Žrtve trgovanja ljudima fizički i psihički su zlostavljane, ucjenjivane, manipulira se njihovim pravnim ili socijalnim statusom. Zlostavljanje kod žrtava izazva dugotrajne fizičke, psihičke i socijalne posljedice kao i poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju te u odnosu s obiteljima i bližnjima.

U Republici Hrvatskoj uspostavljen je specijalizirani, sveobuhvatni i interdisciplinarni sustav koji primarno brine o interesima žrtava trgovanja počevši od rane identifikacije te pružanje pomoći, od zdravstvene, psihološke, socijalne, pravne pa sve do osiguravanja sigurnog smještaja i dobrovoljnog povratka u zemlju porijekla. Zbog kompleksnosti problematike, traumatičnih iskustva žrtava, izrada individualnih planova i programa zahtjeva visoku razinu stručnosti kao i suradnju nadležnih tijela s organizacijama civilnog društva.

Protokolom za identifikaciju, pomoć i zaštitu žrtava trgovanja ljudima propisano je koja tijela sudjeluju u pružanju pomoći i zaštite kao i koja prava ostvaruju žrtve trgovanja ljudima. Tako je žrtvama trgovanja ljudima omogućeno pravo na siguran odnosno privremeni smještaj do donošenja konačne odluke o prihvaćanju programa pomoći i zaštite, a u sklopu provedbe programa pomoći i zaštite osigurava se humanitarna, psihosocijalna ⁵¹ , zdravstvena ⁵² i pravna pomoć. ⁵³

U sklopu pravne pomoći žrtvama se omogućuje u potpunosti praćenje prilikom provedbe kaznenog postupka. Pa je tako Zakonom o kaznenom postupku uređeno da će prije ispitivanja žrtve, tijelo koje provodi ispitivanje u suradnji s tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ako postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta s počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kada je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima. Pojedinačna procjena žrtve na odgovarajući način uključuje osobito žrtve terorizma, organiziranog kriminala, trgovanja ljudima, rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u bliskim odnosima, spolnog nasilja i spolnog iskorištavanja ili zločina iz mržnje te žrtve s invalidnošću. Pojedinačna procjena žrtve provodi se uz sudjelovanje žrtve i uzimajući u obzir njezine želje, uključujući i želju da se ne koriste posebne mjere zaštite propisane zakonom. Tijelo koje vodi postupak će broj ispitivanja žrtve za koju je utvrđena posebna potreba zaštite svesti na najmanju moguću mjeru. Državni odvjetnik može predložiti da se takav svjedok ispita na dokaznom ročištu.

Osim navedenoga žrtve imaju pravo i, prije ispitivanja, razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava, na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba, uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve, zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja, na tajnost osobnih podataka te zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. Dok žrtva u odnosu na koju su utvrđene posebne potrebe zaštite ima pravo na sve prethodno navedeno izuzev prava na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava. ⁵⁴

51Psihosocijalne potrebe razlikuju se od osobe do osobe, najčešće su to sigurnost i zaštita, mogućnost komuniciranja na jeziku koji razumije, zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba (higijena i prehrana te odijevanje), povezanost s obitelji, briga i razumijevanje, školovanja i zapošljavanje, spajanje s obitelji te dobrovoljna repatrijaacija.  

52U najvećoj mjeri zdravstvene poteškoće odnose se na umor i gubitak težine, neurološke, gastrointestinalne i kardiovaskularne probleme te poteškoće s vidom i problemi s kožom.

53https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Protokol%20za%20identifikaciju,%20pomo%C4%87%20i%20za%C5%A1titu%20%C5%BErtava%20trgovanja%20ljudima.pdf, pogledano 24.10.2023.

54Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj  152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22).

4. ZAKLJUČCI, POTENCIJALI I GLAVNI IZAZOVI

Imajući u vidu podatke iznesene u prethodnom poglavlju može se zaključiti da isti u nekoj mjeri imaju tendenciju praćenja postojećih europskih trendova, no ipak treba naglasiti kako zbog relativno malog broja ukupno identificiranih slučajeva treba zadržati opreznost pri zaključivanju. Podaci ukupno promatranog razdoblja, tj. od 2016. do 31. listopada 2023. godine ipak dozvoljavaju dva važna zaključka o ključnim ciljanim skupinama i ključnim oblicima eksploatacije. Tako se kao ključne ciljane skupine, posebno u kontekstu budućeg djelovanja ističu mladi od 19 – 30 godina te maloljetnici koji u ukupnoj populaciji identificiranih žrtava u posljednjih pet godina čine gotovo 80% (78,09%), dok se u odnosu na oblik eksploatacije ističu činjenje protupravnih radnji i spolne eksploatacije koje zajedno čine gotovo 68% svih identificiranih oblika eksploatacije.

U odnosu na djecu i mlade, posebnu pozornost valja usmjeriti na prevenciju od najranije dobi koja, između ostalog mora uključivati i prepoznavanje novih oblika vrbovanja te slijediti dinamiku njihova pojavljivanja na globalnoj sceni. Poseban izazov u tom smislu predstavlja nadogradnja postojećih edukativnih sadržaja u skladu s psihosocijalnim razvojem djece različite dobi, uz istovremeno adekvatnu razinu informacija i vještina koje će omogućiti osnaživanje postojećih i stvaranje novih faktora zaštite novim generacijama. Potencijal za dodatno unapređenje prevencijskih aktivnosti, ali i dodatno obrazovanje djelatnika u odgojno obrazovnim institucijama nalazi se u postojećem sustavu edukacija budući da je tema trgovanja ljudima već integrirana u kurikulum građanskog odgoja,  od prvog razreda osnovne škole pa do kraja srednje škole.

U odnosu na najčešći oblik eksploatacije u Republici Hrvatskoj, tj. činjenje protupravnih radnji i procesuiranje žrtve trgovanja ljudima kao počinitelja kaznenog djela, u narednom bi razdoblju bilo potrebno detaljnije analizirati zakonodavnu praksu te provjeriti opravdanost uvođenja zakonske klauzule o nekažnjavanju žrtava trgovanja ljudima u skladu s preporukom GRETA-e i Državnog tajništva SAD-a. Ukoliko se ukaže potreba, potrebno je pristupiti i izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku na način da se u isti uvede odredba o nekažnjavanju.

Također, u skladu s preporukom GRETA-e i Državnog tajništva SAD-a, a nastavno na mali broj parničnih postupaka za naknadu štete žrtvama trgovanja ljudima, u budućem je razdoblju potrebno uređenjem zakonodavstva i kontinuiranim  edukacijama sudaca postići dosuđivanje naknade štete u istom predmetu u kojem se odlučuje o krivnji počinitelja kaznenog dijela trgovanja ljudima.

Glede spolne eksploatacije, kao drugog najčešćeg oblika eksploatacije, ukazuje se potrebnim intenzivirati policijske aktivnosti u cilju otkrivanja internetskih sadržaja kojima se koriste počinitelji kaznenih djela trgovanja ljudima, kao i mapiranja rizičnog kibernetičkog područja uključujući i Darkweb. S posebnom pažnjom potrebno je pristupiti provjerama djece bez pratnje radi otkrivanja potencijalnih slučajeva trgovanja djece.

Nadalje, u skladu s preporukama GRETA-e i Državnog tajništva SAD-a potrebno je provoditi daljnja usavršavanja i edukacije svih uključenih u nacionalni referalni sustav. Potrebno je nastaviti s edukacijama i dodatno unaprijediti edukacije usmjerene na policijske službenike u vidu identificiranja žrtava i prepoznavanja kaznenog djela trgovanja ljudima, ali i poticati proaktivan pristup policijskih službenika kod identifikacije žrtava, kao i izraditi standardne operativne procedure u postupcima trgovanja ljudima.

Daljnje edukacije i usavršavanja potrebna su i drugim ciljanim skupinama, poput državnih odvjetnika vezano uz pravnu kvalifikaciju djela te sudaca radi podizanja senzibiliteta u odnosu na žrtve trgovanja ljudima i dosuđivanja naknade štete. Edukacije je potrebno provoditi i s djelatnicima ustanova socijalne i zdravstvene skrbi i drugih tijela državne uprave kao i provoditi posebne edukacije poput onih usmjerenih odvjetnicima u svrhu pružanja pravne pomoći žrtvama trgovanja.  

Kako je informiranost i upućenost u problematiku trgovanja ljudima jedan od osnovnih preduvjeta za suzbijanje ovog kaznenog djela, tako je u budućem razdoblju preventivne aktivnosti potrebno planirati i u kontekstu šire javnosti, a s ciljem unapređenja ukupnog znanja o trgovanju ljudima na području Republike Hrvatske posebnu pozornost trebalo bi posvetiti dubinskim istraživanjima sa svim dionicima nacionalnog referalnog sustava koja svojim rezultatima mogu značajno doprinijeti kreiranju budućih mjera i aktivnosti.

U narednom je razdoblju potrebno nastaviti s održavanjem i unapređenjem  postojećih dobrih praksi poput koordinativnih aktivnosti u okviru Nacionalnog odbora i Operativnog tima, financiranja projekata i programa organizacija civilnog društva usmjerenih pružanju pomoći i podrške žrtvama trgovanja ljudima, osiguravanje stabilnosti rada SOS-telefonske linije i informiranja javnosti o radu nacionalne SOS telefonske linije, kao i osiguravanjem stabilnosti rada i poticanjem nadogradnje dva skloništa za žrtve trgovanja ljudima kojima upravlja Hrvatski crveni križ.

Konačno, kako je trgovanje ljudima globalni problem, potrebno je nastaviti s aktivnostima međunarodne i regionalne suradnje u području suzbijanja trgovanja ljudima.

5. USKLAĐENOST S NACIONALNOM RAZVOJNOM STRATEGIJOM, SEKTORSKIM I VIŠESEKTORSKIM STRATEGIJAMA TE DOKUMENTIMA PROSTORNOG UREĐENJA

Ciljevi Nacionalnog plana doprinose realizaciji razvojnog smjera 2. Jačanje otpornosti na krize, strateškog cilja 5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život kroz prioritetno područje socijalna solidarnost i odgovornost. Nacionalnim planom doprinijet će se realizaciji razvojnog smjera putem aktivnosti koje će za cilj imati podizanje javne svijesti i provedbu edukativnih aktivnosti o problematici trgovanja ljudima. Također će se posebna pažnja posvetiti unaprjeđenju sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima kroz unaprjeđenje postojećeg normativnog okvira te jačanje proaktivnih metoda identifikacije žrtava trgovanja ljudima uz osnaživanje mobilnih timova i praćenje postupaka otkrivanja, procesuiranja i sankcioniranja kaznenog djela trgovanja ljudima i srodnih kaznenih djela. Nadalje, kroz sustavnu suradnju na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini osnažit će se cjelokupni sustav pomoći žrtvama trgovanja ljudima.

Prilikom izrade dokumenta posebna pozornost posvećena je i ostalim nacionalnim aktima čiji su ciljevi direktno i/ili indirektno povezani s Nacionalnim planom. Pa su tako ciljevi dokumenta u izradi usklađeni s Nacionalnim planom zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine, Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Nacionalnim planom za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine, Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Nacionalnim planom za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje do 2027., Nacionalnim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine te Strategijom integriranog upravljanja granicom. ⁵⁵

Prema mišljenju Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Nacionalni plan nije iz područja za koje se sukladno članku 63. Zakona o zaštiti okoliša ⁵⁶ provodi postupak strateške procjene te se ne očekuje njegov negativan utjecaj na okoliš .

55https://razvoj.gov.hr/istaknute-teme/sustav-strateskog-planiranja-i-upravljanja-razvojem-republike-hrvatske-4570/popis-vazecih-akata-strateskog-planiranja-na-nacionalnoj-razini/4764, pogledano 12.7.2023.

56Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18).

6. OPIS PRIORITETA JAVNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU

U skladu sa Strategijom Europske unije o borbi protiv trgovanja ljudima za razdoblje 2021. – 2025. ⁵⁷ , Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima, za razdoblje do 2030. godine uključuju sljedeće posebne ciljeve: prevencija trgovanja ljudima, unaprjeđenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima i unaprjeđenje regionalne i međunarodne suradnje na području trgovanja ljudima.

57https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52021AE2537&from=EN, pogledano 12.7.2023.

7. POPIS POSEBNIH CILJEVA, MJERA I KLJUČNIH POKAZATELJA ISHODA TE AKTIVNOSTI KOJE ĆE BITI PODUZETE U OKVIRU NACIONALNOG PLANA ZA SUZBIJANJE TRGOVANJA LJUDIMA

Tablica 6.: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u posebnom cilju prevencija trgovanja ljudima

U okviru mjera posebnog cilj prevencija trgovanja ljudima poduzet će se aktivnosti:

- kojima će se posebice senzibilizirati i informirati javnost o novim pojavnim oblicima vrbovanja putem interneta i novim vrstama eksploatacije, s posebnim naglaskom na žene i djecu;

- kojima će se sva tijela uključena u nacionalni referalni sustav senzibilizirati u smjeru izbjegavanja ponovne viktimizacije i stigmatizacije žrtve;

- kojima će se migrante, azilante, osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita i ostale ranjive skupine informirati o trgovanju ljudima;

- kojima će se razviti javno-privatne inicijative s tvrtkama u visokorizičnim sektorima i okruženju;

- kojima će se unaprijediti alati za praćenje trgovanja ljudima.

Tablica 7.: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u posebnom cilju unaprjeđenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima

U okviru mjera posebnog cilj unaprjeđenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima poduzet će se aktivnosti:

- kojima će se unaprijediti postojeći normativni okvir s ciljem zaštite žrtava trgovanja ljudima, otkrivanja, procesuiranja i odgovarajućeg sankcioniranja počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima;

- kojima će se ojačati sustav identifikacije žrtava trgovanja ljudima;

- kojima će se osnažiti mobilni timovi;

- kojima će se pratiti postupak otkrivanja, procesuiranja i sankcioniranja kaznenog djela trgovanja ljudima i srodnih kaznenih djela;

- kojim će se pružiti pomoć i zaštita žrtvama trgovanja ljudima;

- kojima će se izraditi edukativni materijali namijenjeni policijskim službenicima, državnim odvjetnicima i sucima;

- kojima će se kontinuirano usavršavati ciljane skupine na temu trgovanja ljudima (policijski službenici, sudci, državni odvjetnici, pripadnici oružanih snaga, diplomatsko – konzularno osoblje, djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predstavnici organizacija civilnog društava i radnici u ustanovama socijalne i zdravstvene skrbi.

- kojima će se usmjeriti koordinacija aktivnosti na nacionalnoj razini što će se očitovati u održavanju redovitih sjednica Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i redovitih sastanaka Operativnog tima, kao i u redovitom izvještavanju nacionalnog koordinatora o svim poduzetim aktivnostima i provedbi samog Nacionalnog plana;

Tablica 8.: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u posebnom cilju sustavna suradnja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini

U okviru mjera posebnog cilj sustavna suradnja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini poduzet će se aktivnosti:

- kojima će se postići efikasnija razmjena primjera dobre prakse

- kojima će unaprijediti i ojačati edukativne aktivnost s međunarodnim elementom;

- kojima će se ojačati regionalna i međunarodna suradnja RH na području suzbijanja trgovanja ljudima kroz održavanje bilateralnih sastanaka s drugim državama, te regionalnih i međunarodnih konferencija;

- i druge aktivnosti kojima će se doprinijeti uspješnijoj identifikaciji žrtava trgovanja ljudima i sankcioniranju počinitelja.

8. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN

9. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE

O provedbi Nacionalnog plana Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dužan je podnositi godišnja izvješća o provedbi Koordinacijskom tijelu za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Za kontinuirano praćenje provedbe ovog strateškog dokumenta zadužen je i Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima .

Koncem 2026. planirana je formativna evaluacija Nacionalnog plana koja će imati za cilj preispitati provedbu dokumenta na temelju sljedećih kriterija: važnost (relevantnost), djelotvornost (efektivnost), usklađenost (koherentnost), učinkovitost (efikasnost), dosljednost (konzistentnost). Nalazi evaluacije koristiti će kao analitička podloga za izradu sljedećeg operativnog dokumenta tj. Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima do 2030., za 2027.- 2030. godine.

U posljednjem kvartalu 2030. godine planirana je vanjska evaluacija Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima s ciljem procjene učinaka provedenih mjera i njima pridruženih aktivnosti na očekivane ishode. Rezultati vanjske evaluacije će, skupa s rezultatima formativne evaluacije, služiti kao osnova za izradu novog akta strateškog planiranja za razdoblje poslije 2030. godine.

Konačno, kako bi se dodatno osnažila lista pokazatelja Nacionalnog plana u prvoj godini provedbe dokumenta bit će pokrenuto istraživanje koje će imati za cilj definirati listu primarnih i sekundarnih pokazatelja strateškog dokumenta, kao i utvrditi njihove početne vrijednosti.

58Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima (Narodne novine broj 136/20).