I. OPĆE ODREDBE

Svrha

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuju uvjeti nuklearne sigurnosti za davanje suglasnosti za izgradnju nuklearnog postrojenja.

Primjena

Članak 2.

Opći i specifični uvjeti za davanje suglasnosti za izgradnju nuklearnog postrojenja propisani ovim Pravilnikom primjenjuju se na nuklearna postrojenja, kao što je definirano Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, br. 141/13, „Narodne novine“, br. 39/15 ), osim nuklearnih elektrana, pomoću stupnjevanog pristupa, s obzirom na složenost i specifičnost svakog nuklearnog postrojenja.

Sukladnost sa zakonima Europske unije

Članak 3.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

-Uredbom Vijeća 2014/87/Euroatom od 8. srpnja 2014. kojom se izmjenjuje i dopunjuje Uredba 2009/71/Euroatom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219 , 2014/07/25 ).

-Uredbom Vijeća br. 2011/70/Euroatom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno upravljanje istrošenim gorivom i radioaktivnog otpada (SL L 199, 2. 8. 2011.).

Pojmovi

Članak 4.

Pojedini izrazi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:

„Cliff edge“ učinak znači da mala promjena parametra u tom stanju dovodi do ne razmjernog i teškog povećanja posljedica

Deterministička sigurnosna analiza podrazumijeva provedenu analizu primjenom determinističkih  metoda.

Događaj označava pojavu, bilo prirodnu ili uzrokovanu ljudskom pogreškom ili djelovanjem, netočno pisanom procedurom ili uputom, kvarom na opremi, pogonskom greškom ili projektnim nedostatkom koja može ugroziti radiološku ili nuklearnu sigurnost . Događaj može dovesti do predviđenog pogonskog događaja ili nesreće, što može uključivati djelomično ili potpuno pokretanje sigurnosnih funkcija.

Ekstremni vremenski uvjeti znače ekstremne vremenske uvjete u definiranom području, utvrđene na temelju analize povijesnih vremenskih podataka za područje.

Elektromagnetska kompatibilnost jest sposobnost električnog i elektroničkog sustava, opreme i uređaja da djeluju u elektromagnetskom okruženju u kojem oni moraju biti operativni bez ikakvog smanjenja njihove djelotvornosti zbog elektromagnetskih smetnji ili međusobnog ometanja.

Incident znači svaki nepredviđeni pogonski događaj, uključujući i pogonske pogreške, kvarove opreme, inicirane događaje, prethodnike nesreće, jedva izbjegnute nesreće, druge nesretne slučajeve ili neovlaštene postupke, zlonamjerne ili ne zlonamjerne, posljedice ili potencijalne posljedice kojih nisu zanemarive sa stajališta zaštite i sigurnosti.

Inženjersko sigurnosno rješenje znači sustav, strukturu, komponentu ili značajku nuklearnog postrojenja koja je projektirana za obavljanje određene sigurnosne funkcije, osobito kako bi se spriječio ili kontrolirao projektom predviđeni kvar ili umanjile njegove posljedice.

Jednostruki kvar znači kvar koji rezultira gubitkom sposobnosti sustava ili komponente da ispuni sigurnosnu funkciju za koju je namijenjen i svaku posljedicu kvara/kvarova koja proizlazi iz njega.

Klasifikacija struktura, sustava i komponenata (SSK) podrazumijeva klasifikaciju SSK u sigurnosne klase prema njihovoj važnosti za sigurnost, temeljenu na provedenoj analizi nuklearne sigurnosti korištenjem determinističkih metoda, dopunjenu s vjerojatnosnim  metodama i po potrebi inženjerskim mišljenjem.

Kvar izvan projektne osnove znači nesreću u nuklearnom postrojenju čija posljedica prelazi projektom predviđeni pogonski događaj.

Lokacija postrojenja označava zemljopisno područje koje sadrži odobreno postrojenje, ovlaštenu djelatnost ili izvor, a unutar kojeg uprava te ustanove ili djelatnosti može izravno pokrenuti izvanredne mjere.

MOX gorivo je vrsta goriva koje se koristi u nuklearnim reaktorima, izrađena od prerađenog plutonija, pomiješanog s prirodnim ili osiromašenim uranijem.

Načelo dodatnog kvara znači pretpostavku sigurnosne analize, gdje se zajedno s analiziranim slučajem uzima dodatni jednostruki kvar najnepovoljniji za radiološku ili nuklearnu sigurnost.

Načelo dokazanih komponenti znači osiguravanje pouzdanosti sustava primjenom provjerenih komponenti. Provjerene komponente označavaju komponente koje su pokazale svoju prikladnost u sličnim uvjetima rada ili su na odgovarajući način provjerene i potvrđene.

Načelo neovisnosti znači poštivanje funkcionalnog i fizičkog odvajanja sigurnosnih sustava prilikom projektiranja. Sustavi će biti fizički odvojeni kako bi se povećalo povjerenje u njihovu neovisnost posebno s obzirom na zajedničke uzroke nesreća kvarova. Fizičko odvajanje će sadržavati:

- geometrijsko odvajanje (udaljenost ili položaj u prostoru),

- odvajanje preprekama i

- odvajanje kombinacijom gore navedenih vrsta odvajanja.

Funkcionalno odvajanje će spriječiti uzajamne štetne utjecaje opreme i komponenti redundantnih ili međusobno povezanih sustava zbog njihovog normalnog ili nenormalnog pogona ili zbog kvara bilo koje od tih komponenti.

Načelo dvostrukog nepredviđenog događaja znači da je prilikom projektiranja postrojenja potrebno uključiti dovoljno sigurnosnih faktora kako bi se osiguralo da su za postizanje slučajne kritičnosti potrebne dvije nezavisne malo vjerojatne istovremene promjene u stanju procesa.

Načelo obrane po dubini podrazumijeva primjenu, u projektiranju i pogonu, od nekoliko sigurnosnih mjera sa svrhom iste zaštite (npr. sprječavanje ispuštanja radioaktivnih materijala) kako bi se osiguralo postizanje te zaštite čak i u slučaju zakazivanja jedne od mjera sigurnosti.

Načelo različitosti znači postizanje bilo koje pojedinačne sigurnosne funkcije na različite načine.

Načelo redundancije znači projektiranje sustava na takav način da se osigura postizanje određene sigurnosne funkcije kroz više ekvivalentnih podsustava ili komponenti nego što je minimalno potrebno . Svaki propust ili neraspoloživost jednog podsustava ili komponente ne sprječavaju sustav u postizanju potrebne sigurnosne funkcije.

Nesreća podrazumijeva svaki nepredviđeni pogonski događaj, uključujući i pogreške u radu, kvarove opreme i druge nezgode, čije posljedice ili potencijalne posljedice nisu zanemarive sa stajališta zaštite i sigurnosti.

Normalan pogon je pogon u okviru određenih pogonskih ograničenja i uvjeta.

Obrada podrazumijeva sve radnje čija svrha je poboljšati sigurnost i/ili ekonomičnost promjenom karakteristika otpada. Tri osnovna cilja obrade su:

(a) smanjenje volumena

(b) uklanjanje radionuklida iz otpada

(c) promjena sastava

Obrada može dovesti do odgovarajućeg oblika otpada.

Okolno područje nuklearnog postrojenja označava lokaciju postrojenja i područje koje ga okružuje i koje je važno za procjenu sigurnosti nuklearnog postrojenja, s obzirom na karakteristike prirodnih događaja i događaja koje su izazvali ljudi.

Operater označava kvalificiranu osobu s licencom za kontrolu ili davanje uputa za kontrolu nuklearnog postrojenja.

Operativnost znači stanje SSK u kojem se održava njegova sposobnost za rad ili obavljanje njegove zadaće u skladu s pogonskim ograničenjima i uvjetima. Nadalje, operativnost će se održavati i za one SSK koji osiguravaju, kroz pomoćne funkcije (npr. napajanje, hlađenje, podmazivanje itd), operativnost prethodnog SSK u skladu s pogonskim ograničenjima i uvjetima.

Osposobljavanje podrazumijeva sustavno stjecanje potrebnih znanja i vještina za nadopunjavanje odgovarajuće razine obrazovanja za određena radna mjesta.

Oštećenje jezgre znači otkrivanje jezgre (spuštanje razine primarnog hladioca ispod vrha jezgre) i pregrijavanje do razine gdje se može očekivati povećana oksidacija i teško oštećenje velikog dijela jezgre.

Plan za izvanredne događaje je skup procedura koji se provode u slučaju nesreće.

Područje utjecaja znači trodimenzionalan prostor koji se nalazi pored nuklearnog postrojenja, ispod i iznad postrojenja, određen prema okolišnim čimbenicima koji mogu utjecati na postrojenje i do čijih granica postrojenje može utjecati na okoliš.

Pogon podrazumijeva sve aktivnosti provedene kako bi se ostvarila željena funkcija nuklearnog postrojenja.

Pogonska ograničenja i uvjeti znače skup pravila, navedenih  u sigurnosnoj analizi koji određuju granice parametara, potrebna radna svojstva i mogućnosti opreme te djelovanja osoblja kako bi se osigurao siguran rad nuklearnog postrojenja.

Pogonska stanja znače normalan pogon i predviđene pogonske događaje .

Pooštreni projektni uvjeti znače stanje nesreće koje je gore od projektnog kvara, ali je uzeto u obzir prilikom projektiranja nuklearnog postrojenja  u skladu s metodologijom najbolje procjene, a za koje se ispuštanje radioaktivnog materijala drži u prihvatljivim granicama. Pooštreni projektni uvjeti mogu uključivati uvjete teške nesreće.

Predviđeni pogonski događaj podrazumijeva događaj za koji se očekuje da će se pojaviti barem jednom tijekom pogonskog vijeka nuklearnog postrojenja, ali koji, s obzirom na odgovarajuće projektne odredbe, ne uzrokuje značajne štete na dijelovima važnim za sigurnost i ne dovodi do stanja nesreće.

Pretpostavljeni inicijalni događaj znači događaj identificiran pri projektiranju  kao događaj koji može dovesti do predviđenih pogonskih događaja ili stanja  nesreće.

Procedura   znači niz navedenih radnji provedenih određenim redom ili načinom.

Proces je način djelovanja, posebno niz progresivnih faza u proizvodnji proizvoda ili nekoj drugoj radnji ili skup međusobno povezanih ili međudjelujućih aktivnosti koje pretvaraju ulaze u izlaze.

Projektna osnova znači raspon događaja i uvjeta koji se izričito uzimaju u obzir u projektiranju postrojenja, u skladu s utvrđenim kriterijima, kako bi postrojenje moglo izdržati takve uvjete bez prekoračenja dozvoljenih granica uz planirani pogon sigurnosnih sustava.

Projektna osnova za SSK sastoji se od informacija koje navode svrhu SSK i određenih vrijednosti ili raspona vrijednosti koje taj SSK ostvaruje. Te vrijednosti znače granice utvrđene na temelju općeprihvaćene tehničke prakse koja se odnosi na ispunjavanje funkcionalnih zahtjeva ili uvjeta na temelju analize (bilo pomoću izračuna ili eksperimentalne metode) o posljedicama pretpostavljenog inicijalnog događaja u kojem je potrebno da SSK obavlja svoju funkciju.

Projektni događaji su prirodni događaji ili događaji prouzročeni ljudskom djelatnošću na  području utjecaja nuklearnog postrojenja (vanjski projektni događaji) i događaji u samom nuklearnom postrojenju (unutarnji projektni događaji) za koje je vjerojatno da će ugroziti  sigurnost postrojenja i koji su pretpostavljeni kao najnepovoljniji inicijalni događaji koje sigurnosni sustavi nuklearnog postrojenja mogu savladati bez većih ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš te su izabrani, kroz studije i analize, kako bi predstavljali temelj za specifikaciju  projektne osnove.

Projektni kvar znači stanje nesreće za koje je nuklearno postrojenje projektirano u skladu s utvrđenim kriterijima i pri kojima oštećenje goriva i ispuštanje radioaktivnog materijala ostaje unutar dozvoljenih granica.

Projektno ograničenje znači graničnu vrijednost parametra, navedenu u fazi projektiranja, koja ne smije biti prekoračena tijekom pogona nuklearnog postrojenja niti, u slučaju skladišta, nakon njegovog zatvaranja.

Promjena na nuklearnom postrojenju podrazumijeva bilo koju predloženu promjenu koja se odnosi na postrojenje  ili sustav njegovog upravljanja ili rada, uključujući i održavanje, inspekcije, provjere ili provedbu bilo koje tehničke, organizacijske i druge promjene koja se odnosi na takve radove.

Protupožarni odjeljak jest područje, odvojeno od ostalih odjeljaka, koje sadrži opremu povezanu uz sigurnost postrojenja. Protupožarni odjeljci ne moraju nužno biti u potpunosti okruženi protupožarnim preprekama; širenje vatre između protupožarnih odjeljaka može se izbjeći ograničavanjem volumena zapaljivih materijala, kontroliranjem udaljenosti između objekata, sustavima za gašenje požara i pasivnom zaštitom od požara (npr. protupožarni štitovi i ostali protupožarni sustavi). Protupožarni odjeljak treba biti izgrađen tako da se ograniči širenje požara nastalog u odjeljku prema van u određenom vremenskom razdoblju a koje se može razlikovati od onog predviđenog za protupožarni sektor.

Protupožarni sektor jest zgrada ili dio zgrade u potpunosti ograđen protupožarnim preprekama koje mogu izdržati čak i ukupno očekivano požarno opterećenje unutar ili izvan odjeljka. Protupožarne prepreke uključuju vrata, zidove, podove i stropove. Protupožarni sektor treba biti izgrađen tako da se ograniči širenje požara nastalog u sektoru prema van u određenom vremenskom razdoblju.

Provjera podrazumijeva unaprijed planiranu djelatnost za provjeru operativnosti SSK, a provodi se nakon održavanja ili modifikacija SSK. Periodična provjera navedena u operativnim ograničenjima i uvjetima naziva se nadzorna provjera.

Provjerene komponente znače komponente propisno provjerene i kvalificirane ili jednake drugim komponentama provjerenim pod istim uvjetima.

Puštanje u pogon znači proces kroz koji su sustavi i komponente postrojenja i djelatnosti, nakon što su izgrađeni, pokrenuti i verificirani da su u skladu s projektom i da postižu potrebne izvedbene kriterije. Puštanje u pogon može uključivati i nenuklearne i/ili neradioaktivne i nuklearne i/ili radioaktivne provjere.

Razgradnja podrazumijeva upravne i tehničke postupke koji omogućuju uklanjanje nekih ili svih regulatornih kontrola iz postrojenja (osim za odlagalište ili za određena nuklearna postrojenja koja se koriste za odlaganje ostataka iz rudnika i procesa obrade radioaktivnih materijala, koji su „zatvoreni“, a ne razgrađeni). Razgradnja obično uključuje rastavljanje postrojenja (ili njegovog dijela). Također, postrojenje se može razgraditi i bez rastavljanja te se postojeće strukture  naknadno mogu iskoristiti za drugu uporabu (nakon dekontaminacije).

Siguran smjer greške znači automatski prijelaz sustava ili komponente sigurnostnog sustava koji se pokvari u stanje sigurno za postrojenje.

Sigurnosna funkcija podrazumijeva točno određenu namjenu koja se mora ostvariti za sigurnost.

Sigurnosna klasifikacija podrazumijeva klasifikaciju  SSK u klase sigurnosti u skladu s njihovim sigurnosnim funkcijama i njihovom važnosti za nuklearnu sigurnost.

Sigurnosna ograničenja jesu vrijednosti veličine koje se koriste u nekim određenim aktivnostima ili okolnostima koje se ne smiju prekoračiti.

Sigurnosna margina označava marginu potrebnu kako bi se osigurala sigurnost.

Sigurnosni SSK znače SSK koji su dio sigurnosne skupine i/ili čija neispravnost ili kvar bi mogla dovesti do izloženosti zračenju osoblja na lokaciji ili stanovništva. Oni uključuju:

- one strukture, sustave i komponente čija bi neispravnost ili kvar mogla dovesti do nepotrebnog izlaganja zračenju osoblja na lokaciji ili stanovništva,

- one strukture, sustave i komponente koje sprječavaju da predviđeni pogonski događaji   dovodu do stanja nesreće i

- one značajke koje postoje za ublažavanje posljedica neispravnosti ili kvara struktura, sustava i komponenata.

Sigurnost s obzirom na nuklearnu kritičnost podrazumijeva stanje u kojem je spriiečen bilo koji rizik samoodržive nuklearne lančane reakcije.

SSK jest skraćenica za skup struktura, sustava i komponenti. Strukture su pasivni elementi kao što su zgrade i štitovi. Sustav jest skup dijelova kombiniranih za izvođenje (aktivne) funkcije. Izraz SSK uključuje instrumente i kontrolni softver. U slučaju skladišta ili odlagališta radioaktivnog otpada, izraz SSK uključuje pakete radioaktivnog otpada.

Stanja nuklearnog postrojenja uključuju pogonska stanja i stanja nesreće.

Stanje sigurne obustave reaktora podrazumijeva stanje u kojem je reaktor podkritičan i gdje je osigurano uklanjanje ostatne topline.

Stupnjeviti pristup podrazumijeva procese koji će osigurati da su razina analize, dokumentacije i procedur a korištenih da se zadovolje uvjeti u ovom dijelu proporcionalni s:

(1) relativnom važnosti za sigurnost, mjere zaštite i fizičku sigurnost;

(2) veličinom svake uključene opasnosti;

(3) fazom u vijeku trajanja postrojenja;

(4) programskim zadatkom postrojenja;

(5) posebnim karakteristikama postrojenja;

(6) relativnom važnosti radioloških i neradioloških opasnosti;

(7) svakim drugim relevantnim čimbenicima.

Sustav nevezan za sigurnost označava sustav koji nema nikakvu sigurnosnu funkciju i nema nikakvog izravnog utjecaja na radiološku ili nuklearnu sigurnost.

Sustav upravljanja podrazumijeva skup međusobno povezanih ili međudjelujućih elemenata (sustava) za uspostavljanje pravila i ciljeva te omogućava postizanje ciljeva na učinkovit i djelotvoran način. Sustav upravljanja integrira sve elemente organizacije u jedan koherentan sustav kako bi se omogućilo da se postignu svi organizacijski ciljevi. Ti elementi uključuju strukturu, sredstva i procese. Dijelovi sustava upravljanja su osoblje, oprema i organizacijska kultura, kao i dokumentirana pravila i procesi. Organizacijske procese potrebno je suočiti sa sveukupnošću zahtjeva organizacije kao što je utvrđeno u, primjerice, IAEA sigurnosnim standardima i drugim međunarodnim propisima i standardima.

Teška nesreća podrazumijeva nesreću koja je teža od projektom predviđenog kvara uključujući ozbiljno oštećenje jezgre ili istrošenog goriva.

Tlačna granica podrazumijeva određivanje prepreke koja razdvaja dva tehnološka sustava koja rade pod različitim operativnim tlakom. U pravilu se sastoji od posuda pod tlakom, cjevovoda, ventila, cijevi i instrumentacijskih priključaka.

Točke prekida aktivnosti do ispunjenja uvjeta su točke obično postavljene zakonskim okvirom ali mogu biti postavljene i od strane izvođača radova ili vlasnika postrojenja u kojima se prekida bilo kakva aktivnost na daljnjoj izgradnji postrojenja dok se ne utvrdi tražena kvaliteta izvršene faze (primjerice provjera armature prije lijevanja betona, provjera temelja prije izgradnje ostatka objekta). Točke prekida aktivnosti do ispunjenja uvjeta obično se postavljaju na mjestu u projektu gdje bi naknadna provjera učinjenog bila nemoguća ili gdje bi naknadno utvrđivanje greške značilo vrlo skupe preinake.

Tranzijent znači skup događaja kroz koje sustav prelazi iz jednog stabilnog stanja u drugo.

Upravljanje je funkcija koja osigurava da organizacija djeluje učinkovito i rad bude izvršen u skladu sa zahtjevima, planovima i resursima.

Upute za upravljanje teškom nesrećom podrazumijevaju pisane procedure, uključujući i upute operaterima za upravljanje posljedicama takve nesreće.

Okolišni uvjeti znače uvjete u kojima odabrani SSK, oprema i uređaj moraju biti operativni i uključuju, između ostalog, temperaturu, tlak, zračenje, relativnu vlažnost zraka, kemijsko okruženje, izloženost poplavama, potresima i sl.

Uvjeti tijeka nesreće podrazumijevaju odstupanje od normalnog pogona teže od predviđenih pogonskih događaja, uključujući i projektne kvarove, kvarove izvan projektne osnove i teške nesreće.

Validacija je proces utvrđivanja jesu li proizvod ili usluga prikladni za obavljanje predviđene funkcije na zadovoljavajući način.

Verifikacija je proces utvrđivanja odgovaraju li kvaliteta ili učinkovitost proizvoda ili usluge onomu što je navedeno, predviđeno ili propisano.

Vjerojatnosna sigurnosna procjena podrazumijeva analizu pouzdanosti sustava nuklearnog postrojenja koja, primjenjujući vjerojatnosne metode, identificira i procjenjuje opseg mogućih utjecaja na radiološku ili nuklearnu sigurnost, kao što su kvarovi komponenti,  gubitak dostupnosti komponente,  ljudske pogreške, neželjeni učinci iz okoliša, požari, poplave i potresi.

Razina jedan vjerojatnosne sigurnosne procjene utvrđuje sekvence događaja koje mogu oštetiti jezgru reaktora, procjenjuje očekivanu frekvenciju oštećenja jezgre ove vrste i identificira slabosti i prednosti sigurnosnih sustava  i procedura kako bi se izbjegle takve štete.

Razina dva vjerojatnosne sigurnosne procjene utvrđuje načine na koje radioaktivno ispuštanje zbog zračenja ili iz nuklearnog postrojenja može utjecati na okoliš, procjenjuje opseg tih ispuštanja i njihovu očekivanu frekvenciju, te procjenjuje relativnu važnost mjera za sprječavanje i ublažavanje takvih ispuštanja.

Razina tri vjerojatnosne sigurnosne procjene utvrđuje i ocjenjuje posljedice radioaktivnog ispuštanja na okoliš i zdravlje ljudi.

Zaštitni sustav označava sustav koji prati rad nuklearnog postrojenja i koji na očitanje nenormalnog stanja automatski pokreće  postupke  kako bi se spriječili opasni ili potencijalno opasni uvjeti.

Ostali pojmovi koji se pojavljuju u ovom Pravilniku imaju značenja definirana u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.

II. OPĆI PROJEKT

Opća načela projektiranja i sigurnosni zahtjevi

Članak 5.

Projekt nuklearnog postrojenja potrebno je izraditi sukladno sljedećim načelima:

1. načelo obrane po dubini;

2. načelo dodatnog kvara ;

3. načelo neovisnosti;

4. načelo različitosti;

5. načelo redundancije;

6. siguran smjer greške;

7. načelo dokazanih komponenti;

8. načelo stupnjevanog pristupa.

Članak 6.

(1) Projekt nuklearnog postrojenja treba uzeti u obzir karakteristike lokacije uključujući utjecaje na postrojenje iz područja utjecaja.

(2) Unutarnji događaji kao što su nesreće povezane s gubitkom rashladnog fluida, kvarovi na opremi, nefunkcioniranje i unutarnje opasnosti, te njihovi posljedični događaji, trebaju se uzeti u obzir prilikom projektiranja postrojenja. Popis događaja je specifičan za postrojenje te je potrebno uzeti u obzir relevantno iskustvo i analize iz drugih postrojenja.

(3) U projektiranju postrojenja potrebno je uzeti u obzir vanjske opasnosti. Osim elementarnih nepogoda pri projektiranju postrojenja potrebno je uzeti u obzir, u skladu s posebnim uvjetima na lokaciji i ljudski izazvane vanjske opasnosti, uključujući nesreće aviona i drugih prijevoznih sredstava u blizini nuklearnog postrojenja, industrijske djelatnosti i uvjeti na lokaciji postrojenja za koje se može razumno pretpostaviti da mogu izazvati požare, eksplozije ili druge opasnosti za sigurnost nuklearnog postrojenja.

(4) Potrebno je dovoljno dobro poznavati meteorološke karakteristike okolnog područja kako bi se prilikom projektiranja uzeo u obzir utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta.

Članak 7.

Potrebno je provoditi opsežne determinističke sigurnosne analize i vjerojatnosne sigurnosne procjene tijekom projektiranja nuklearnog postrojenja kako bi se osiguralo da su svi sigurnosni zahtjevi na projekt postrojenja ispunjeni u svim fazama životnog vijeka postrojenja i potvrdilo da projekt zadovoljava uvjete za proizvodnju i izgradnju u svim fazama (izrađen projekt, izgrađeno postrojenje u pogonu prema projektu te sve modifikacije projekta).

Članak 8.

Stavke važne za sigurnost nuklearnog postrojenja potrebno je oblikovati u skladu s odgovarajućim nacionalnim i međunarodnim propisima i standardima.

Članak 9.

Sigurnosni SSK za nuklearno postrojenje trebaju biti projektirani tako da se mogu proizvesti, izgraditi, sastaviti, instalirati i postaviti u skladu s utvrđenim postupcima koji osiguravaju postizanje projektnih specifikacija i potrebnu razinu sigurnosti.

Članak 10.

U fazi projektiranja nuklearnog postrojenja posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na uključivanje značajki za olakšavanje upravljanja radioaktivnim otpadom te budućom razgradnjom i rastavljanjem postrojenja s minimalnim opterećenjima ozračenja kako bi se osiguralo minimalno ozračenje osoblja i stanovništva te  kako bi se izbjegla bespotrebna kontaminacija okoliša tijekom razgradnje.

Članak 11.

Sigurnosne mjere, mjere fizičke sigurnosti nuklearnog postrojenja i program državnog sustava za evidenciju i kontrolu, nuklearnog materijala za nuklearno postrojenje potrebno je projektirati i provesti na integrirani način. Također je potrebno je pronaći sinergiju između sigurnosti i fizičke zaštite.

Opće projektne osnove

Članak 12.

(1) Pri projektiranju nuklearnog postrojenja, sljedeće osnovne sigurnosne funkcije trebaju biti zadovoljene u svim projektnim događajima, a u slučaju nuklearnih elektrana, i tijekom teške nesreće:

- osiguranje podkritičnosti, gdje je potrebno,

- osiguranje odvođenja topline, gdje je potrebno i

- sprečavanje izlaska radioaktivnog materijala u svim stanjima postrojenja i tijekom projektnih događaja.

(2) Kvar bilo kojeg sustava potrebnog za normalni pogon nuklearnog postrojenja ne smije utjecati na sigurnosne funkcije. Prilikom projektiranja nuklearnog postrojenja, sigurnost s obzirom na kritičnost potrebno je osigurati projektnim rješenjima umjesto administrativnim postupcima.

(3) Projekt nuklearnog postrojenja treba osigurati odgovarajuće karakteristike postrojenja i stavaka važnih za sigurnost kako bi osiguralo da su sigurnosne funkcije izvedene s potrebnom pouzdanošću, da nuklearno postrojenje može raditi sigurno unutar pogonskih ograničenja i uvjeta tijekom cijelog životnog vijeka, da može biti sigurno razgrađeno te da će utjecaji na okoliš biti minimalni.

Članak 13.

U projektnoj osnovi, investitor koji planira izgraditi nuklearno postrojenje treba:

a) odabrati, iz popisa pretpostavljenih inicijalnih događaja sastavljenih u skladu sa stavkom 2. članka 16. ovog Pravilnika, one projektne događaje koji mogu utjecati na sigurnost nuklearnog postrojenja i čija vjerojatnost pojavljivanja nije zanemarivo niska;

b) osigurati sukladnost sa sigurnosnim odredbama izvješća o sigurnosnoj analizi vodeći računa o svim fazama životnog vijeka postrojenja: izgradnja, probni pogon, pogon, sigurno ugašeno postrojenje, razgradnja;

c) pokazati da su standardi i materijali, primijenjeni u izradi postrojenja, prikladni za siguran pogon za predviđeni životni vijek postrojenja;

d) uzeti u obzir starenje SSK i osigurati ostvarivanje njihovih sigurnosnih funkcija za predviđeni životni vijek postrojenja kao i mjere potrebne za održavanje, provjeru i inspekciju tijekom pogona;

e) osigurati sprječavanje ili u slučaju da je sprječavanje nemoguće, ublažavanje prekomjernog izlaganja ionizirajućem zračenju uslijed projektom predviđenih događaja, kvarova izvan projektne osnove, a u slučaju nuklearne elektrane također uslijed određenih teških nesreća;

f) osigurati da doze za stanovništvo i radnike i utjecaj na okoliš ne prelaze zakonske granice utvrđene propisima i da su niske koliko je to razumno moguće postići u svim stanjima postrojenja, a u slučaju nuklearne elektrane također i u slučaju teške nesreće;

g) osigurati zaštitu od radiološkog utjecaja postrojenja, dovoljnu da spriječi svaki rizik za zdravlje ili život bilo kojeg stanovnika znatno veći nego u slučaju da nema postrojenja ;

h) osigurati različite fizičke prepreke kako bi se spriječilo ili u slučaju da sprječavanje nije moguće ublažilo nekontrolirano oslobađanje radioaktivnih tvari u okoliš, uzimajući u obzir načelo obrane po dubini;

i) osigurati maksimalnu razinu sprječavanja narušavanja cjelovitosti pojedinih fizičkih prepreka;

j) osigurati sprječavanje kvara bilo koje fizičke prepreke tijekom obavljanja njezine funkcije;

k) osigurati sprječavanje raspada bilo koje fizičke prepreke kao posljedice raspada druge fizičke prepreke;

l) osigurati usklađenost sustava nadzora i upozorenja s operativnim zahtjevima postrojenja i njihovu sposobnost u smislu pružanja jasne poruke i omogućavanja brzog odziva prilikom projektom predviđenih događaja i nesreća;

m) osigurati uključivanje zahtjeva protupožarnih sigurnosti sastavljenih na temelju analiza opasnosti od požara , uzimajući u obzir načelo obrane po dubini u projektne osnove;

n) osigurati da u slučaju nuklearne elektrane nositelj odobrenja ima od 30 minuta od primanja prve karakteristične informacije o događaju do vremena kada je potrebno poduzeti prve mjere za sprječavanje ili ublažavanje posljedica događaja.

Članak 14.

(1) Sigurnosne SSK potrebno je projektirati za sprječavanje pojave projektom predviđenih događaja ili za ublažavanje posljedica nesreće.

(2) Sigurnosne SSK potrebno je identificirati, klasificirati, projektirati, proizvesti, instalirati i provjeriti u skladu sa standardima kvalitete, prilikom čega je potrebno obratiti pozornost na stupnjevani pristup s obzirom na važnost njihovih sigurnosnih funkcija.

(3) Dodatni sustavi koji osiguravaju operativnost sigurnosnog SSK klasificiraju se u skladu sa svojom funkcijom.

(4) U određivanju zahtjeva za neovisnošću, redundancije i različitosti SSK, potrebno je uzeti u obzir mogućnost kvarova sa zajedničkim uzročnikom.

(5) Sigurnosne SSK je potrebno projektirati sukladno graničnim uvjetima nametnutim od strane projektom predviđenih događaja.

(6) Sigurnosne SSK potrebno je projektirati da mogu podnijeti okolišne uvjete te uskladiti s takvim utjecajima i s prirodnim uvjetima koji prevladavaju na lokaciji postrojenja u svim stanjima postrojenja i tijekom nesreće.

(7) Sigurnosne SSK potrebno je projektirati i smjestiti u postrojenju tako da zadrže svoje sposobnosti za postizanje sigurnosne funkcije čak i tijekom mogućih požara ili izloženosti eksplozijama.

(8) Nakon svakog projektnog događaja, sigurnosni SSK trebaju spriječiti, uz odgovarajuću razinu pouzdanosti, bilo kakvo oslobađanje radioaktivnih tvari u okoliš iznad zakonski predviđenih granica. Oni trebaju nastaviti djelovati na odgovarajućoj razini pouzdanosti bez obzira na pretpostavljene inicijalne događaje i njihove posljedice.

(9) Za sigurnosne SSK potrebno je osigurati mogućnost održavanja, provjere, popravaka i inspekcije, kao i periodičnu inspekciju integriteta i funkcionalnosti tijekom životnog vijeka postrojenja na način da se spriječi neopravdano izlaganje radnika neopravdanim rizicima ili znatno smanjenje dostupnosti SSK.

(10) Sigurnosni SSK koji dolaze u dodir s tekućinama trebaju biti izgrađeni od materijala odgovarajućih antikorozivnih svojstava, te otporni na habanje i kemijske reakcije u svim stanjima postrojenja i za vrijeme nesreća tijekom životnog vijeka.

(11) Potrebno je odrediti projektirani život vijek sigurnosnih SSK.  U projektu je potrebno osigurati odgovarajuće margine kako bi se uzeli u obzir relevantni mehanizmi starenja, degradacije starenjem, krhkosti zbog neutronskog zračenja te istrošenosti kako bi se osigurala sposobnost objekata važnih za sigurnost da obavljaju potrebne sigurnosne funkcije tijekom njihovog projektnog životnog vijeka.

Članak 15.

Prilikom projektiranja nuklearnog postrojenja poželjna je primjena pasivnih sigurnosnih funkcija jer smanjuje ovisnost o aktivnim sigurnosnim funkcijama, praćenju i ljudskoj intervenciji u osiguravanju sigurnosti.

Sigurnosne analize

Članak 16.

(1) U projektnim osnovama za nuklearno postrojenje potrebno je navesti stanja postrojenja.

(2) Prema njihovoj vjerojatnosti pojavljivanja, pretpostavljene inicijalne događaje potrebno je grupirati u ograničen broj kategorija. Kategorije uključuju: normalan pogon, predviđene pogonske događaje, projektne kvarove i u slučaju nuklearne elektrane pooštrene projektne uvjeti.

(3) Kriteriji za klasifikaciju iz prethodnog stavka trebaju se navesti za svaku kategoriju, kako bi se osiguralo da česti pretpostavljeni inicijalni događaji imaju male ili nemaju radiološke posljedice, dok je vjerojatnost događaja s teškim radiološkim posljedicama vrlo niska.

Članak 17.

Niz uvjeta tijeka nesreće koje je potrebno uzeti u obzir pri projektiranju trebaju proizlaziti iz pretpostavljenih inicijalnih događaja u svrhu uspostavljanja graničnih uvjeta koje nuklearno postrojenje treba izdržati bez prekoračenja prihvatljivih granica za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.

Članak 18.

(1) Ostvarenje projektne osnove za nuklearno postrojenje potrebno je verificirati kroz sigurnosne analize u kojima treba primjenjivati metode determinističke i vjerojatnosne analize.

(2) Sigurnosna analiza treba:

a) oslanjati se na metode, pretpostavke ili argumente koji su opravdani i konzervativni,

b) osigurati da su uzete u obzir nesigurnosti i njihov utjecaj,

c) dokazati da su odgovarajuće margine uključene prilikom utvrđivanja projektnih osnova kako bi se osiguralo jamstvo da su svi predviđeni projektni događaji pokriveni i

d) biti pregledne i ponovljive.

(3) Nositelj odobrenja u nuklearnoj elektrani dužan je izvršiti vjerojatnosne sigurnosne analize za postrojenje. U slučaju nuklearne elektrane, to treba uključivati analize barem prve i druge razine .

(4) Nositelj odobrenja osim nuklearne elektrane ili istraživačkog reaktora može provesti vjerojatnosnu sigurnosnu analizu za postrojenje ako projektne osnove sugeriraju važnost takve analize.

Članak 19.

(1) Skup pooštrenih projektnih uvjeta potrebno je izvesti na temelju inženjerske prosudbe, determinističkih i vjerojatnosnih procjena u svrhu daljnjeg poboljšanja sigurnosti nuklearne elektrane povećanjem sposobnosti elektrane da izdrži, bez neprihvatljivih radioloških posljedica, nesreće koje su ili teže od projektnog kvara ili koje uključuju dodatne kvarove.

(2) Ove pooštrene projektne uvjete potrebno je koristiti za identifikaciju dodatnih scenarija nesreće koje treba obraditi u projektu i planirati praktične odredbe za sprječavanje takvih nesreća ili ublažavanje njihovih posljedica, ako do njih dođe.

Članak 20.

Projektom je potrebno utvrditi skup pogonskih ograničenja i uvjete za siguran pogon nuklearne elektrane.

Članak 21.

Projektne osnove za nuklearna postrojenja trebaju uključiti plan za izvanredne događaje . Na temelju analiza događaja težih od projektnih kvarova, u planovima za izvanredne događaje potrebno je osigurati posebne mjere koje će pomoći pri planiranju izvanrednih mjera.

Ostala projektna razmatranja

Članak 22.

Sve sustave u nuklearnom postrojenju koji bi mogli sadržavati fisibilni materijal ili radioaktivni materijal potrebno je projektirati tako da:

a) sprječavaju nastanak događaja koji bi mogao dovesti do nekontroliranog radioaktivnog otpuštanja u okoliš;

b) spriječe slučajnu kritičnost i prekomjerno zagrijavanje;

c) osiguraju da se radioaktivno ispuštanje materijala drži ispod odobrenih granica ispuštanja u normalnom pogonu i ispod prihvatljivih granica u uvjetima tijeka nesreće i tako nisko koliko je god to razumno moguće postići;

d) omogućavaju ublažavanje radioloških posljedica nesreće.

Članak 23.

Sustavno uzimanje u obzir ljudskih čimbenika, uključujući sučelje čovjek - stroj, potrebno je uključiti u ranoj fazi projektiranja za nuklearne elektrane i nastaviti tijekom cijelog procesa projektiranja.

Članak 24.

Nuklearne elektrane zajedno s jedinicama za proizvodnju topline (kao što su za centralno grijanje) i/ili jedinicama za desalinizaciju vode potrebno je projektirati tako da spriječe procese koji prenose radionuklide iz nuklearne elektrane do jedinice za desalinizaciju ili jedinice za grijanje u pogonskim uvjetima ili u uvjetima tijeka nesreće.

Članak 25.

Sigurnosni sustavi se ne smiju dijeliti između više jedinica, osim ako to doprinosi povećanju sigurnosti.

Članak 26.

Učinkovit način komunikacije potrebno je osigurati u cijelom nuklearnom postrojenju kako bi olakšao siguran pogon u svim oblicima normalnog pogona i bio na raspolaganju za korištenje slijedeći sve pretpostavljene inicijalne događaje u uvjetima tijeka nesreće.

Članak 27.

(1) Nuklearna postrojenja potrebno je opremati s dovoljnim brojem evakuacijskih putova, trajno i jasno naznačenima, s pouzdanom rasvjetom za slučaj izvanrednog događaja , ventilacijom i drugim uslugama neophodnim za sigurno korištenje tih evakuacijskih putova

(2) Nuklearna postrojenja potrebno je izolirati od okoline s odgovarajućim rasporedom različitih strukturnih elemenata kako bi pristup do njih mogao biti kontroliran.

Članak 28.

Potrebno je spriječiti neovlašteni pristup ili djelovanje na objekte od važnosti za sigurnost, uključujući hardver i softver računala.

Članak 29.

Potrebno je procijeniti potencijal za štetne interakcije sigurnosnih SSK u nuklearnom postrojenju koji trebaju djelovati istovremeno, a učinci bilo kakvih štetnih interakcija trebaju biti spriječeni.

Članak 30.

Funkcionalnost sigurnosnih SSK u nuklearnoj elektrani ne smije biti ugrožena poremećajima u mreži električne energije, uključujući predviđene varijacije u naponu i frekvenciji napajanja mreže.

Upravljanje sigurnošću u projektu

Članak 31.

Podnositelj zahtjeva za suglasnost za izgradnju nuklearnog postrojenja odgovoran je osigurati da projekt podnesen regulatornom tijelu ispunjava sve primjenjive propise o sigurnosti.

Članak 32.

Organizacija projekta treba uspostaviti i implementirati sustav upravljanja koji će osigurati da su svi utvrđeni sigurnosni zahtjevi uzeti u obzir i primijenjeni u svim fazama procesa projektiranja i da su ispunjeni u konačnom projektu.

Članak 33.

Nositelj odobrenja za pogon nuklearnog postrojenja treba uspostaviti formalni sustav za osiguravanje kontinuirane sigurnosti projekta postrojenja tijekom cijelog životnog vijeka nuklearnog postrojenja.

Članak 34.

Projektne osnove nuklearnog postrojenja potrebno je točno odrediti na jasan i sustavan način, dokumentirati i ažurirati, prema potrebi, tijekom izgradnje, tijekom razdoblja sigurnog pogona, u stanju obustave reaktora pred razgradnju, ako postoji, i tijekom razgradnje postrojenja.

Članak 35.

(1) Projekt nuklearnog postrojenja treba osigurati čuvanje cjelokupnih detaljnih informacija o postrojenju koje se stvaraju u svim fazama životnog vijeka postrojenja, uključujući odabir lokacije, projektiranje, izgradnju,  probni pogon, pogon i prestanak pogona, a koje su potrebne za razgradnju, te još, minimalno, informacije o uporabi postrojenja, događajima i nesrećama, sadržajima radionuklida, brzinama doza i razinama onečišćenja.

(2) Podaci iz prethodnog stavka trebaju osigurati pravilno uključivanje projekta i izmjena nuklearnog postrojenja i njegove pogonske povijest u programu razgradnje postrojenja.

Članak 36.

(1) Nositelj odobrenja dužan je redovito, a ne samo kao dio svakog periodičnog pregleda sigurnosti, pregledati projektne osnove postrojenja. Takav pregled projektnih osnova potrebno je provoditi nakon bilo kojeg pogonskog događaja relevantnog za radiološku ili nuklearnu sigurnost ili u slučajevima kada su nastale nove informacije relevantne za radiološku ili nuklearnu sigurnost.

(2) Takav pregled projektnih osnova također je potrebno provoditi nakon bilo koje pogonske pojave relevantne za radiološku ili nuklearnu sigurnost ili u slučajevima kada su nastale nove informacije relevantne za radiološku ili nuklearnu sigurnost.

(3) U pregledu projektnih osnova 1. ili 2. ovog članka, determinističke i vjerojatnosne analize sigurnosti potrebno je koristiti za identifikaciju potreba i mogućnosti za poboljšanje kao i usporedbu projektnog rješenja sa zakonskim propisima i dobrom praksom.

(4) Ovisno o sigurnosnoj važnosti rezultata iz stavka 1. ili 2. ovog članka, nositelj odobrenja dužan je ažurirati SSK po potrebi ili poduzeti sve druge mjere relevantne za radiološku ili nuklearnu sigurnost.

III. PROJEKTIRANJE POSEBNIH SUSTAVA POSTROJENJA

1.

Članak 37.

Osim zahtjeva navedenih u člancima 5. do 38. ovog Pravilnika, potrebno je primjenjivati sljedeće projektne osnove, na određene vrste postrojenja:

a) za nuklearne elektrane, projektne osnove u Prilogu 1. ovog Pravilnika;

b) za istraživački reaktor, projektne osnove u Prilogu 2. ovog Pravilnika;

c) za postrojenje za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva i radioaktivnog otpada, projektne osnove u Prilogu 3. ovog Pravilnika;

d) za pogon za proizvodnju nuklearnog goriva, pogona za preradu istrošenog nuklearnog goriva te pogona za obogaćivanje nuklearnog goriva, projektne osove u Prilogu 4. ovog Pravilnika.

IV. DAVANJE SUGLASNOSTI ZA IZRADU NUKLEARNOG POSTROJENJA

1.

Članak 38.

(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje izgradnje nuklearnog postrojenja, osoba koja namjerava graditi nuklearno postrojenje dostavlja demonstraciju nuklearne sigurnosti. Njezin opseg i razina detalja treba biti razmjerna s potencijalnom veličinom i prirodom opasnosti relevantne za nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju.  

(2) Bilo koje odobrenje za izgradnju nuklearnog postrojenja temeljeno je na odgovarajućem mjestu i procjeni specifičnoj za to postrojenje, uključujući demonstraciju nuklearne sigurnosti.

Članak 39.

(1) U pripremi i prikazu projektnih osnova u postupku izdavanja odobrenja i suglasnosti mogu se koristiti međunarodni i inozemni standardi, tehničke smjernice i preporuke vezane za ionizirajuće zračenje ili nuklearnu sigurnost ako ne postoje nacionalni standardi ili ako nisu propisane zakonom.

(2) Zavod odobrava korištenje predložene referentne dokumentacije iz prethodnog stavka ovog članka u postupku donošenja suglasnosti ili odobrenja .

Članak 40.

Za velika i složena postrojenja, odobrenje se može dati u nekoliko faza. Svaka faza može imati točku zadržavanja i potreban regulatorni sporazum kako bi se prešlo na sljedeću fazu. Stupanj uključenosti od strane Zavoda tijekom gradnje treba biti razmjeran s potencijalnim opasnostima postrojenja.

Članak 41.

Prije nego što počne izgradnja nuklearnog postrojenja, operaterna organizacija dužna je:

a) zadovoljavati regulatorne zahtjeve s obzirom na sigurnost projekta postrojenja;

b) izraditi odgovarajuće sporazume s odabranim izvođačem/ima vezano za odgovornost osiguravanja sigurnosti tijekom izgradnje i identifikaciju i kontrolu bilo kojih štetnih utjecaja građevinskih djelatnosti na radove postrojenja i obrnuto. Potrebno je razmotriti utjecaj izgradnje postrojenja na lokalno stanovništvo, okoliš i na bilo koje susjedno pogonsko postrojenje i usluge,a posebno se trebaju procijeniti opasnosti povezane s vibracijama, micanjem teškog tereta i stvaranjem prašine.

Članak 42.

Operaterna organizacija dužna je :

a) provesti sustav upravljanja u fazi gradnje kako bi se osiguralo da su zahtjevi projekta i namjere pravilno ispunjene u fazi gradnje, budući da, za određene sigurnosne SSK, verifikacija sukladnosti nakon izgradnje i ugradnje može biti teža;

b) voditi evidenciju u skladu sa sustavom upravljanja kako bi se pokazalo da su postrojenje i njegova oprema izgrađeni u skladu sa specifikacijama projekta;

c) odrediti formalnu proceduru za izmjene projekta, tako da su one napravljene za postrojenje tijekom izgradnje točno zabilježene i njihovi učinci procijenjeni;

d) zahtijevati konačni nacrt postrojenja. Prateći izgradnju postrojenja, operaterna organizacija dužna je razmotriti konačne nacrte kako bi potvrdila da je, koliko se može ocijeniti, svrha projekta ispunjena i da će se određene sigurnosne funkcije ispuniti.

Suglasnost za izgradnju u području ograničene upotrebe prostora zbog nuklearnog postrojenja

Članak 43.

Sadržaj, način izrade i revizije projektne dokumentacije za nuklearna postrojenja i ostala postrojenja u područjima ograničene upotrebe prostora zbog nuklearnih postrojenja trebaju biti u skladu, u slučaju izgradnje objekta, sa Zakonom kojim se uređuje gradnja i odredbama Pravilnika koja uređuju projekt i tehničku dokumentaciju. Projektni dokument potrebno je sastaviti u skladu s projektnim osnovama napravljenim u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Članak 44.

Uz zahtjev za suglasnost za izgradnju na području ograničenog korištenja prostora zbog nuklearnog postrojenja prilaže se sljedeće:

a) projekt za građevinsku dozvolu sastavljen u skladu s člankom 41. ovog Pravilnika;

b) dokaze o usklađenosti projekta izgradnje s kriterijima navedenim u propisima o područjima ograničenog korištenja prostora zbog nuklearnog postrojenja i uvjetima izgradnje postrojenja u tim područjima.

Članak 45.

Zahtjev za suglasnost za izgradnju na mjestu nuklearnog postrojenja potrebno je popratiti s projektom za građevinsku dozvolu sastavljenu u skladu s člankom 41. ovog Pravilnika.

Izgradnja nuklearnog postrojenja

Članak 46.

(1) Uz zahtjev za odobrenje za izgradnju nuklearnog postrojenja prilaže se sljedeće:

a) opći projekt postrojenja;

b) izvješće o sigurnosnoj analizi izrađeno u skladu s Pravilnikom o izvješću o sigurnosnoj analizi za nuklearna postrojenja;

c) program razgradnje izrađen u skladu s Pravilnikom;

d) prijedlog za opseg i trajanje predoperacijskih praćenja radioaktivnosti u skladu s odredbama Pravilnika koji uređuje praćenje radioaktivnosti;

e) sustav upravljanja dokumentacijom izrađen u skladu s Pravilnikom o sigurnosti i upravljanju kvalitetom nuklearnog postrojenja;

f) program upravljanja za praćenje radioaktivnog otpada ili istrošenog goriva u skladu s odredbama propisa kojim se određuje upravljanje radioaktivnim otpadom ili istrošenim gorivom;

g) mišljenje ovlaštenog stručnjaka nuklearne sigurnosti u vezi s relevantnim aspektima sigurnosti postrojenja, sastavljeno na temelju dokumentacije navedenih u točkama ovog stavka od točke a) do f);

h) dokumentirani dokaz koji pokazuje da će se bilo koji izvođači radova pridržavati tijekom izgradnje postrojenja  standarda radiološke ili nuklearne sigurnosti sukladno onima koji su zahtijevani od strane investitora ili operatera;

i) plan fizičke zaštite u skladu sa zahtjevima utvrđenim Zakonom, te Pravilnikom o fizičkoj sigurnosti radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala i nuklearnih postrojenja, kao zaseban i povjerljiv dokument u skladu s propisima koji reguliraju tajnost podataka;

(2) Zavod treba odobriti dokumentaciju navedenu u točkama od a) do c) stavka 1. ovog članka kao dio postupka za izdavanje odobrenja za izgradnju.

Izgradnja skladišta za istrošeno nuklearno gorivo i skladišta radioaktivnog otpada

Članak 47.

(1) Uz zahtjev za odobrenje za izgradnju skladišta za istrošeno nuklearno gorivo i za skladište radioaktivnog otpada prilaže se:

a) opći projekt za postrojenje;

b) izvješće o sigurnosnoj analizi izrađeno u skladu s Pravilnikom o izvješću o sigurnosnoj analizi za nuklearna postrojenja;

c) izvješće o sigurnosnoj analizi za odlagalište koje pokriva razdoblje nakon njegovog zatvaranja, sadržaj koji treba biti naveden od strane Zavoda kao dio postupka specifikacije uvjeta za odobrenje zaštite okoliša. Ovo izvješće o sigurnosnoj analizi može biti dio izvješća sigurnosne analize iz prethodne točke;

d) plan za dugoročni nadzor odlagališta;

e) program razgradnje, napravljen u skladu s Pravilnikom;

f) prijedlog za opseg i trajanje predoperacijskog praćenja radioaktivnosti u skladu s odredbama propisa kojima se utvrđuje praćenje radioaktivnosti;

g) sustav upravljanja dokumentacijom u skladu s Pravilnicima o sigurnosti i upravljanju kvalitetom nuklearnog postrojenja;

h) program upravljanja radioaktivnim otpadom ili istrošenim gorivom u skladu s odredbama propisa kojim se utvrđuje upravljanje radioaktivnim otpadom ili potrošenim materijalom;

i) mišljenje od strane ovlaštenog stručnjaka nuklearne sigurnosti postrojenja sastavljeno na temelju dokumentacije navedene u točkama ovog stavka od točke 1. do točke 8.;

j) instrument financijske sigurnosti za obavljanje svih radova sve do zatvaranja skladišta;

k) instrument financijske sigurnosti za pokriće svih dugoročnih troškova nadzora za skladište nakon njegovog zatvaranja;

l) plan fizičke zaštite u skladu sa zahtjevima propisanim zakonom za radiološku i nuklearnu sigurnost,  e Pravilnikom o fizičkoj sigurnosti radioaktivnih izvora, nuklearnog materijala i nuklearnih postrojenja, kao zaseban i povjerljiv dokument u skladu s propisima  koji reguliraju tajnost podataka.

(2) Zavod treba odobriti dokumentaciju iz točaka a) do e) stavka 1. ovog članka kao dio procedura za izdavanje odobrenja za izgradnju.

Članak 48.

Sadržaj zahtjeva za odobrenje za izgradnju nuklearnog postrojenja potrebno je popratiti dokumentacijom navedenom u nastavku:

a) proračun, financiranje, rok završetka i režim tehničke suradnje;

b) ekonomska studija, koja treba ažurirati podnesene prethodne primjene odobrenja;

c) ažuriranje organizacije predviđeno od strane podnositelja zahtjeva za nadzor razvoja projekta i osiguranja kvalitete tijekom izgradnje;

d) organizacija predviđena za budući pogon postrojenja i preliminarni program za obuku operaternog osoblja;

e) program osiguranja kvalitete izgradnje;

f) tehnološko, ekonomsko i procijenjeno financiranje razgradnje i rastavljanja;

g) administrativne koncesije i suglasnosti odobrene od strane drugih tijela državne uprave ili dokumente koji dokazuju da su podneseni svi potrebni zahtjevi.

V. DAVANJE ODOBRENJA ZA RAZGRADNJU NUKLEARNOG POSTROJENJA

1.