Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije MEDIJSKI TEHNIČAR / MEDIJSKA TEHNIČARKA u sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije MEDIJSKI TEHNIČAR / MEDIJSKA TEHNIČARKA u sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE.
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije MEDIJSKI TEHNIČAR / MEDIJSKA TEHNIČARKA u sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE. iz točke I. ove Odluke.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
-Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar (211124) donesen Odlukom o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar (211124) u obrazovnom sektoru Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje (Narodne novine, br. 82/2017, KLASA: 602-03/17-05/00084; URBROJ: 533-25-17-0003 od 1. kolovoza 2017.)
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
STRUKOVNI KURIKUL ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
MEDIJSKI TEHNIČAR /
MEDIJSKA TEHNIČARKA nelektorirano
Zagreb, rujan 2023.
KAZALO POJMOVA
CSVET – Obujam ishoda učenja na razini ciklusa
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
SIU – skup ishoda učenja
Napomena:
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja
Posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini
Kandidat je dužan dokazati sposobnosti i darovitosti sukladno potrebama zanimanja. Utemeljeno na Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole. (Narodne novine, broj 49/2015) IV. Dodatni element vrednovanja kandidata, Čl. 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata.
Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je 242 CSVET bodova, od čega 140 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije (od kojih najmanje 120 CSVET bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja) i 102 boda iz općeg obrazovanja (od kojih najmanje 102 bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja) te izrađen i obranjen završni rad.
Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa
Polaznik koji je stekao znanja i vještine planirane ishodima učenja te je pozitivno ocijenjen iz svih obveznih i izbornih modula planiranih u nastavnoj godini prelazi u višu godinu obrazovanja.
Obrazovanje završava ostvarivanjem 242 CSVET bodova za razinu 4.2 prema HKO te izradom i obranom završnog rada.
Polaznik je dužan steći ishode učenja temeljenih na radu kod poslodavca ili u ustanovi za strukovno obrazovanje odnosno regionalnom centru kompetentnosti u minimalnom iznosu od ⅓ u odnosu na ukupno planirano opterećenje polaznika, kako je planirano kurikulom ustanove.
Polaznik je dužan aktivno sudjelovati u svim planiranim aktivnostima te na vrijeme, prema uputama, izraditi i predati vježbe i projektne zadatke. Tijekom treće i četvrte godine učenja za razinu 4.2 prema HKO, učenik je dužan izabrati jedan od ponuđenih izbornih modula te ga završiti kao i sve obvezne module.
Horizontalna prohodnost (preporuke)
Horizontalna prohodnost omogućena je na razini sektora što osiguravaju planirani zajednički sadržaji unutar sektorske jezgre za kvalifikacije na razini 4.1 i 4.2 prema HKO-u.
Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)
Vertikalna prohodnost osigurana je za sve smjerove iz sektora GTIAVT s mogućnošću prelaska iz smjerova na razini 4.1 u smjerove na razini 4.2 prema HKO, a nastavak školovanja na visokim učilištima (razina 6 prema HKO-u) i sveučilištima (razina 7.1 prema HKO-u) osigurava im plan i program općeobrazovnih predmeta koji se polažu na Državnoj maturi.
Po završetku obrazovanja u ovom smjeru moguć je upis stručne specijalizacije na razini 5 HKO te razine 6 HKO-a (preddiplomski sveučilišni studij, preddiplomski stručni studij) i 7.1 HKO-a – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija (kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija).
Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula
Ustanova strukovnim kurikulom mora osigurati materijalno-tehničke uvjete za simulaciju stvarnog poslovnog okruženja u svojim prostorima ili omogućiti stjecanje ishoda učenja kod poslodavca. Ishodi učenja postižu se učenjem temeljenim na radu u minimalnom iznosu od ⅓ u odnosu na ukupno planirano opterećenje polaznika.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula
•Pripremati i održavati opremu za proizvodnju medijskih sadržaja
•Snimati fotografije
•Obrađivati fotografije
•Montirati i arhivirati fotografije
•Snimati video sadržaje
•Obrađivati video sadržaje
•Montirati i arhivirati video sadržaja
•Snimati zvuk
•Obrađivati zvuk
•Montirati i arhivirati zvuk
•Izrađivati 2D računalne animacije
•Izrađivati jednostavne 3D računalne animacije
•Sudjelovati u tehničkoj realizaciji prijenosa događaja
•Opremati medijske sadržaje grafikom i tekstom
•Komunicirati s članovima tima i korisnicima usluga
•Prezentirati audiovizualne proizvode članovima tima i korisnicima usluga
•Pratiti i primjenjivati propise i pravila o kontroli kvalitete i zakonskoj regulativi u proizvodnji medijskih sadržaja
•Pratiti i primjenjivati propise o sigurnosti, zaštiti zdravlja, radnoj sredini i okolišu u proizvodnji medijskih sadržaja
Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula
U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa obrazovanja primjenjuju se sljedeće aktivnosti:
●provodi se anonimno anketiranje polaznika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške polaznicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju polaznika (CSVET), provjerama znanja te komunikaciji s nastavnicima
●provodi se anketiranje nastavnika o istim pitanjima navedenim u prethodnoj stavci
●provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja
●provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.
Dobivenim rezultatima anketa dobiva se pregled uspješnosti izvedbe programa, kao i procjena kvalitete nastavničkog rada.
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Ono se provodi usmenim i pisanim provjerama znanja te provjerama stečenih vještina polaznika projektnim i problemskim zadacima te radnim situacijama, a temeljem unaprijed određenih kriterija vrednovanja postignuća.
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.2 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2.
2.2. POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan u postotcima
124 CSVET/242 CSVET = 51,2 %
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ISHODI UČENJA MODULA
(s pripadajućim šiframa)
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
1. GODINA UČENJA
Likovna umjetnost
Umjetnost, čovjek i prostor, 4 CSVET-a
4
1. razred: 4 CSVET
Računalna grafika
Izrada elementa rasterske grafike
Izrada elementa vektorske grafike
Tipografija u medijskim sadržajima
4
Sektorska jezgra za 4.2 i 4.1
1. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Informatika za GTiAVT
Računalni sustavi i logika rada
Kreiranje tekstualnih dokumenata za potrebe digitalne komunikacije
Proračunske tablice
4
Vizualne komunikacije
Vizualna percepcija i komunikacija
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke
4
Sektorska jezgra za 4.2
1. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Financijska pismenost i poduzetništvo u sektoru
Financijska pismenost
Poduzetništvo u sektoru
4
Sektorska jezgra za 4.2 i 4.1
1. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Zvuk
Zvuk-snimanje
Zvuk-obrada i montaža
4
razina 4.2. prema HKO
1. godina učenja
Fotografija
Fotografija-snimanje
Rasvjeta za fotografiranje
Fotografija-obrada
4
razina 4.2. prema HKO
1. godina učenja
2. GODINA UČENJA
Likovna umjetnost
Umjetnost i znanost, 1 CSVET
Umjetnost i duhovnost, 1 CSVET
Umjetnost i moć, 1 CSVET
Umjetnost i stvaralački proces, 1 CSVET
5
2. razred: 4 CSVET
Prezentacijski alati i vještine
Prezentacijski alati i vještine
5
Sektorska jezgra za 4.2 i 4.1
2. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Priprema i snimanje video sadržaja
Rasvjeta za snimanje video sadržaja
Snimanje video sadržaja
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
Realizacija montaže video sadržaja
Priprema i montaža video sadržaja
Završni postupci u montaži video sadržaja
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
Uvod u animaciju
Uvod u animaciju
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
Zvuk u video sadržaju
Zvuk u video sadržaju
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
3. GODINA UČENJA
Računalna animacija
Izrada računalne animacije
Uvod u 3D modeliranje
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Audiovizualne forme
Izrada audiovizualnih formi
Prilagodba i objava audiovizualnih formi
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Web objave
Web objave
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
4. GODINA UČENJA
Mediji i komunikacije
Mediji i komunikacije
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
3D računalna animacija
Osnove 3D animiranja
Montiranje i objava 3D animacije
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Realizacija medijskih projekata
Projektna dokumentacija za medijske projekte
Medijski projekti
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Postprodukcija slike i zvuka
Postprodukcija slike
Završna obrada za izvoz i objavu audiovizualnog sadržaja
Postprodukcija zvuka
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
* Nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s općeobrazovnim nastavnim predmetima.
2.3. POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan u postotcima
16 CSVETa /242 CSVETa = 6,6%
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ISHODI UČENJA MODULA
(s pripadajućim šiframa)
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Uvod u audioprodukciju
Uvod u audioprodukciju
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Televizija
Televizija
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Web tehnologije
Web tehnologije
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Primijenjena fotografija
Primijenjena fotografija
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Audioprodukcija
Audioprodukcija
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Film
Film
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Razvijanje računalnih igara
Razvijanje računalnih igara
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
* Nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s općeobrazovnim nastavnim predmetima.
** Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 8 CSVET boda u jednoj školskoj godini.
3. RAZRADA MODULA
3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI
1. RAZRED
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA LIKOVNA UMJETNOST ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Likovna umjetnost neizostavan je dio odgoja i obrazovanja svake mlade osobe koji doprinosi njenom kognitivnom, osjetilnom, emotivnom, duhovnom i kreativnom razvoju i teži izgradnji cjelovite osobnosti, pripremljene za život i rad. Omogućuje upoznavanje i razumijevanje prošlosti, razvijanje kritičkoga stava prema sadašnjosti i odgovornosti prema budućnosti. Likovna umjetnost nudi alate i rječnik za tumačenje bogate vizualne kulture koja okružuje pojedinca, kao i izgradnju povijesno utemeljenoga razumijevanja umjetničkoga stvaralaštva u različitim društvenim-povijesnim kontekstima. Umjetničke kompetencije, odnosno kulturna osviještenost i izražavanje među ključnim su kompetencijama navedenim u Europskom referentnom okviru, a potrebu za dostupnošću kulture o umjetnosti svim pripadnicima društva ističe i Opća deklaracija o ljudskim pravima, kao i Konvencija o pravima djeteta.
Umjetnička djela povijesnoga razdoblja otkrivaju stavove, uvjerenja i psihološke odlike društva, često vjerodostojnije nego što to čini znanost. U predmetu Likovna umjetnost učenici aktivnim učenjem razmatraju različite probleme koji su obilježili umjetnost od pretpovijesnoga do suvremenoga vremena, razvijajući poštovanje prema drugim kulturama i njihovim vrijednostima. Obuhvaćena su sva područja, od slikarstva, kiparstva, arhitekture i urbanizma, primijenjene umjetnosti do novih medija - fotografije, filma i video umjetnosti. Povijesnom razvoju umjetnosti ne pristupa se kronološki, već se istovremeno sagledavaju i uspoređuju vremenski i stilski različita tumačenja i pristupi istom problemu. Na taj način učenici proširuju vlastitu percepciju i razvijaju sposobnost sagledavanja i rješavanja problema iz više različitih pogleda i pristupa. Na nastavi Likovne umjetnosti ne susreću se samo s djelima svjetske, već i nacionalne baštine, razvijajući odgovornost koju svaki pojedinac, osobito mlada osoba kao baštinik, ima u njezinu očuvanju.
U nastavi Likovne umjetnosti polazi se od umjetničkoga djela i istraživačkog promatranja. Argumentirano se raspravlja i donosi informirani sud korištenjem likovnog jezika i terminologije. Likovna pismenost i kritičko promatranje društvene stvarnosti osobito je važno u današnjemu društvu koje je pod snažnim utjecajem komercijalizacije i medijske manipulacije. Zbog velike količine vizualnih informacija u stvarnom i virtualnom okruženju važno je razviti sposobnost prepoznavanja i korištenja kvalitetnoga sadržaja. Učenik kao aktivni promatrač koji ima razvijeno kritičko mišljenje, lakše će se snaći u vremenu u kojemu živi i znati odgovoriti potrebama suvremenoga doba.
Za razumijevanje umjetničkoga djela neophodno je i poznavanje konteksta. Učenike se usmjerava kako u mnoštvu informacija, koristeći različite izvore znanja, pronaći vjerodostojne podatke potrebne da bi se objasnile određene pojavnosti. Istraživanje konteksta, prema tome, podrazumijeva interdisciplinarnost i povezivanje sa sadržajima drugih predmeta.
Likovna umjetnost općeobrazovni je dio strukovnog kurikula. Ostvaruje se u sektorima u kojima je likovna pismenost neophodna za ostvarivanje planiranih skupova ishoda, odnosno kompetencija. Ovaj nastavni predmet predstavlja uvod u svijet umjetnosti i važan je preduvjet njenog razumijevanja.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Učenik će:
1. usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opažaja te njihovom primjenom kroz stvaralački (kreativni) i analitički proces u strukovnom obrazovanju
2. izražavati likovno stvaralačko mišljenje rješavanjem problema i produkcijom kreativnih ideja u različitim materijalima, postupcima i medijima
3. razvijati kritičko mišljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa prema okolini i likovnomu stvaralaštvu
4. razumjeti kontekst i ulogu likovnoga djela u društvu istraživanjem umjetničkoga procesa i utjecaja društvenih, povijesnih, kulturnih i tehnoloških čimbenika
5. razviti odgovoran odnos prema umjetničkoj baštini i suvremenoj kulturnoj okolini te sudjelovati u likovno-umjetničkim događanjima i aktivnostima
6. poticati razvoj kreativnih ideja i rješenja na temelju likovnih/vizualnih djela primjenjivih u različitim strukovnim područjima (sektorima).
C. STRUKTURA - DOMENE PREDMETNOG KURIKULA
Uvod u domene
Tijekom poučavanja Likovne umjetnosti potiče se cjelovitost razvoja učenika u tri osnovna područja razvoja - djelatnoga (psihomotoričkog), osjećajnoga (afektivnog) i spoznajnoga (kognitivnog). Holističkim principom integracije tih temeljnih odgojno-obrazovnih kategorija, izvedena su tri organizacijska područja ili domene u nastavnoj strukturi predmeta Likovna umjetnost.
Domena Stvaralaštvo i produktivnost obuhvaća osjetilne, intelektualne, psihofizičke, izražajne i praktičke sposobnosti ili vještine kao što su percepcija, vizualno mišljenje i pamćenje. Ostvaruje se istraživanjem, razvijanjem i izražavanjem ideja u različitim strukovnim područjima (sektorima) uporabom različitih likovnih i vizualnih materijala i medija. Takvim se problemskim pristupom potiče kreativno mišljenje i razvija inovativnost, originalnost i poduzetnost kod učenika.
Domena Doživljaj i kritički stav usmjerena je na odgajanje budućega kompetentnog promatrača, razvijanjem utemeljenoga, analitičkoga i kritičkoga mišljenja kao nužnog preduvjeta za izražavanje autentičnih i argumentiranih stavova o likovnome stvaralaštvu i vizualnome okružju. Učenike se potiče na aktivno promatranje i raspravljanje o likovnim djelima/stvaralaštvu i srodnim temama te na otvorenost prema različitim idejama, stavovima i umjetničkim pristupima.
Temelj domene Umjetnost u kontekstu holističko je razumijevanje likovne umjetnosti i stvaralaštva kao integralnoga i važnoga dijela života svih ljudskih zajednica i kultura tijekom povijesti. Učenici se susreću s likovno-umjetničkim djelima nastalima u širokome vremenskom rasponu, a interpretirajući njihova značenja unutar odgovarajućega konteksta povezuju ih s vlastitim stvaralačkim i/ili životnim iskustvom.
U odgojno-obrazovnome procesu domene se trebaju izvedbeno i produkcijski preplitati i dopunjavati ovisno o potrebama sadržaja pojedinoga ishoda i strukovnoga područja (sektora).
A) Stvaralaštvo i produktivnost
Stvaralački (kreativni) proces u središtu je učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Likovna umjetnost. Rekonstrukcijom stvaralačkoga procesa u umjetničkim djelima učenici se upoznaju s različitim pristupima i viđenjima stvarnosti, a vlastito im iskustvo stvaranja omogućuje izražavanje i učenje produkcije ideja u strukovnom obrazovanju. Različiti likovni materijali, tehnike, alati, mediji, likovni/vizualni jezik i umjetnički koncepti učenicima služe kao temelj za produkciju/izražavanje ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti likovne umjetnosti. Učenici istražuju okolinu i osvještavaju važnost umjetničkoga djela, razvijajući kritičko mišljenje te niz psihomotoričkih i intelektualnih vještina. Učenici stvaraju vlastita rješenja, likovne radove i osvrte rješavajući istraživačke, problemske i projektne zadatke. Time se doprinosi razumijevanju cjelovitoga stvaralačkog (od ideje do realizacije) i istraživačkoga postupka (od pripreme i refleksije do kritičkoga stava) te se stvaraju preduvjeti za razumijevanje likovne umjetnosti, njezinih procesa i dinamične okoline u kojoj učenici žive.
B) Doživljaj i kritički stav
Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Likovna umjetnost temelji se na sustavnome i intenzivnome odgajanju opažaja. Emocionalni, asocijativni, intelektualni i stvaralački pristup u poticanju svjesnoga i aktivnoga doživljaja likovnoga i vizualnoga djela te okoline doprinose razvoju percepcije, kreativnosti, komunikacijskih vještina i kritičkoga mišljenja kao trajnih vrijednosti. Učenici stječu kompetencije nužne za uspostavljanje kriterija za selektivan odnos prema velikoj količini vizualnih informacija koje primaju novomedijskom tehnologijom. Njeguje se otvorenost prema različitim pristupima rješavanja umjetničkoga problema. Potiče se doživljavanje umjetničkih djela kao medija kojim se promišlja, izražava i komunicira. Učenici istražuju interaktivne procese između publike, autora i djela čime se doprinosi razumijevanju uloge promatrača kao suoblikovatelja značenja likovnoga i vizualnoga djela. Učenici formiraju argumentirani stav o likovnim djelima, vizualnoj okolini, likovnome stvaralaštvu i kulturnoj baštini, što je temelj oblikovanja vrijednosnih prosudbi. Potiče ih se na aktivno sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim događajima.
C) Umjetnost u kontekstu
Razumijevanje likovnih djela, pojava i pravaca, stilskih mijena i suvremenoga okružja u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Likovna umjetnost temelji se na poznavanju društvenoga, kulturnoga i povijesnoga konteksta. Pritom se osvještava važnost likovne umjetnosti za društvo, kao načina komunikacije i sastavnoga dijela života svakoga čovjeka. Likovnim djelima potiču se i ostvaruju nova likovna iskustva primjenjiva u području dizajna u strukovnome obrazovanju. Učenike se potiče na stvaralaštvo i istraživački rad u području dizajna kojima propituju univerzalna i globalna društvena pitanja. Time se postiže razumijevanje i odgovornost te kritički stav prema okolini. Razvija se svijest o raznolikosti kulturnih baština i identiteta kao vrijednostima u suvremenim globalizacijskim procesima. Različitim stvaralačkim odgojno-obrazovnim aktivnostima potiče se povezivanje s umjetničkim, kulturno-znanstvenim i strukovnim zajednicama i ustanovama.
Slika 1. Prikaz domena u nastavnom predmetu Likovna umjetnost
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
Likovna umjetnost
Učenje i poučavanje predmeta Likovna umjetnost organizira se kao niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane i izborne teme u okviru kojih se učenik bavi određenim likovnim problemima, istražuje ih i interpretira ili ostvaruje likovnim/vizualnim radovima.
Nastavnik samostalno određuje sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda kojima će obraditi temu. Količina sadržaja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda planira se u skladu s individualnim potrebama učenika i škole pa se opseg obveznih sadržaja prilagođava.
Temama se povezuju sadržaji ishoda Likovne umjetnosti s ostalim predmetima, međupredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnog života. Tematske cjeline planiraju se kao projekti ili kao nekoliko nastavnih sati povezanih zajedničkim kontekstom, a nastavnici sami odlučuju o dužini trajanja cjelina. Organizacija učenja i poučavanja u projektnim ili kontekstnim cjelinama omogućuje istovremeno ostvarivanje svih ishoda koji se međusobno nadopunjuju. U tablicama se nalazi opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Oznake ishoda u tablici ishoda predmetnog kurikula sadrže kraticu vrste škole - srednja strukovna škola (SSŠ), predmeta Likovna umjetnost (LU), pripadajuću domenu (A, B ili C) te brojku koja se odnosi na redoslijed ishoda unutar domene.
Kurikul predmeta Likovna umjetnost izrađen je fleksibilno, a teme i sadržaji kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi raspoređeni su unutar jedne cjeline s fondom od 70 nastavnih sati u jednoj godini učenja.
Likovna umjetnost, 1. godina učenja, 4 CSVET-a
Umjetnost, čovjek i prostor
U 1. godini učenja i poučavanja obrađuje se tematski koncept »Umjetnost, čovjek i prostor« koji obuhvaća tri teme: »Ljudsko tijelo u umjetnosti«, »Pogled na svijet« i »Čovjek i prostor«. U temi »Ljudsko tijelo u umjetnosti« problematiziraju se različiti načini prikazivanja i korištenja ljudskoga tijela u umjetnosti kroz podteme: tijelo kao objekt (predmet prikazivanja), tijelo u tragovima (razlaganje i pojednostavljenje tjelesnosti) te tijelo kao subjekt (nositelj umjetničke aktivnosti). U temi »Pogled na svijet« obrađuju se sljedeće podteme: odabir i prikaz tema karakterističnih za pojedina razdoblja (akt, portret, mrtva priroda, krajolik, žanr, interijer, prikazi životinja, sakralne teme), vrste perspektiva, različiti pristupi formi (figurativno, apstraktno, konceptualno) te prikaz vizualne stvarnosti u fotografiji, filmu i videu. U temi »Čovjek i prostor« istražuje se odnos čovjeka i umjetničkoga stvaranja i proučavaju osnove arhitekture i urbanizma.
Teme se obrađuju problemski. Redoslijed podtema nije nametnut, a nastavnik odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda). Ishodi se prožimaju i slobodno kombiniraju.
A. Stvaralaštvo i produktivnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU A.1.
Istražuje odabrani problem u sklopu tematskoga koncepta »Umjetnost, čovjek i prostor« te prezentira/izlaže rezultat istraživanja praktičnim radom u odabranome mediju.
- u skupini istražuje teme »Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti«, »Pogled na svijet« i »Čovjek u prostoru« odabirući jedan problem unutar predloženih podtema
- istražuje proučavajući dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadržaj te bira odgovarajuće likovne primjere
- prezentira rezultate istraživanja u odabranome mediju.
Primjenjuje relevantne podatke, smješta ih u kontekst i povezuje u smislenu cjelinu te prezentira/izvodi vizualno rješenje u odabranom mediju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U prvome razredu obrađuju se tri glavne teme: »Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti«, »Pogled na svijet« i »Čovjek u prostoru« koje obuhvaćaju podteme (obvezan je odabir dviju podtema).
Za istraživanje prvih dviju tema predlažu se sljedeće podteme: tijelo kao objekt/predmet prikazivanja, tijelo u tragovima/pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt/nositelj umjetničke aktivnosti; prikazivanje prostora (perspektive), tematike, sadržaja i forme (figurativno, apstraktno i konceptualno), interpretacija vizualne stvarnosti u tradicionalnim i suvremenim likovnim tehnikama i medijima. U temi »Čovjek u prostoru« predlažu se sljedeće podteme: osnove arhitekture, urbanizam, pojava specifičnih građevina za pojedino razdoblje ili stil, stambena arhitektura, lokalna i nacionalna baština stanovanja (tradicionalna i reprezentativna), odnos arhitekture, skulpture i slikarstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tijekom istraživačkoga rada učenici se dijele u skupine. Svaka skupina tijekom godine istražuje samo jedan likovni problem unutar jedne izabrane podteme. Istraživanje više likovnih problema unutar jedne teme može se objediniti u projekt. Nastavnik odlučuje hoće li se manji istraživački zadatci provoditi unutar drugih tema, odnosno podtema.
Učenik realizira rezultate istraživanja u jednome od predloženih medija: tekst, plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice, virtualna galerija, blog, likovni rad, vizualna interpretacija, vizualna rekonstrukcija i sl.
B. Doživljaj i kritički stav
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.1.
Analizira likovno-umjetničko djelo u skladu s tematskim konceptom »Umjetnost, čovjek i prostor« izražavajući kritički stav.
- preispituje likovne materijale i tehnike pri određivanju formalnih obilježja umjetničkoga djela
- identificira likovne elemente, načine oblikovanja i kompozicijska načela te stilska obilježja umjetničkoga djela
- uspoređuje odnos teme i sadržaja umjetničkih djela različitih stilskih razdoblja
- razlikuje pristup istomu likovnom problemu u umjetničkim djelima različitih stilova, pravaca i razdoblja
- komentira odabir sredstava i postupaka u izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti te interpretira njihov sadržaj/ideju
- ispituje načine interpretacije vizualne stvarnosti u novim medijima
- razlikuje osnovne konstruktivne i prostorne elemente te stilska obilježja arhitekture na primjeru antičkoga hrama, kršćanske bazilike i moderne/suvremene konstrukcije
- analizira odabrani primjer stambene arhitekture koristeći odgovarajuću likovnu terminologiju
- uspoređuje građevine specifične za pojedina razdoblja i odabrane urbanističke sklopove koristeći odgovarajuću terminologiju.
- analizira umjetničko djelo izražavajući se likovnom terminologijom/jezikom
- izražava kritički stav o analiziranom djelu.
Interpretira umjetničko djelo primjenjujući likovni jezik i terminologiju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- likovni elementi, načini oblikovanja i kompozicijska načela, materijalna i izvedbena obilježja, stilske i tematske osobitosti djela, osnovni konstrukcijski i prostorni elementi, antički hram, kršćanska bazilika, moderne/suvremene konstrukcije, stambena arhitektura, urbanistički sklopovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgajanje opažaja i razvoj kritičkoga mišljenja kroz istraživačko gledanje cilj je analize likovnoga djela. Nastavnik doprinosi učenikovu razumijevanju likovnoga djela vodeći ga kroz proces gledanja/vođeno promatranje. Od izražavanja prvog doživljaja o djelu preko opisivanja i formalne analize do interpretacije i sagledavanja djela kroz razne kontekste učenik razvija kritički stav. Ovakvim pristupom analizi djela učenik osvještava vrijednost osobnoga doprinosa i mišljenja te uvažava mišljenje i gledište drugih učenika.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.2.
Raspravlja o različitim umjetničkim pristupima ljudskome tijelu i vizualnoj stvarnosti, sadržajima i problemima suvremenoga stanovanja i urbanističkoga oblikovanja te argumentira vlastiti kritički stav.
Obvezne raspravljačke teme:
- preispituje način izražavanja ideala ljepote na likovnim primjerima, promjenjivost i uvjetovanost ideala i stereotipa
- uspoređuje vizualnu stvarnost s njezinom izvedbom uporabom novih medija.
- procjenjuje suvremene trendove u oblikovanju i gradnji stambene arhitekture i urbanoga prostora te argumentira vlastiti kritički stav
- raspravlja o problemu interpolacije u urbanome prostoru.
Izborne raspravljačke teme:
- uspoređuje načine prikazivanja ili korištenja ljudskoga tijela u različitim razdobljima, stilovima i pravcima
- preispituje (auto)portret kao oblik umjetnikova izražavanja svijesti o sebi i svijetu oko sebe
- provjerava utjecaj izvaneuropskih kultura na umjetnost 19. i 20. stoljeća.
- razlikuje oblikovanje stambene arhitekture različitih kultura
- propituje ulogu javne skulpture, grafita i street arta u oblikovanju identiteta urbanih prostora.
Iznosi stav o likovnim djelima ili određenim likovnim problemima preispitujući ih s više različitih gledišta u određenom kontekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik unutar ponuđenih obveznih i izbornih raspravljačkih tema može raspravljati o:
- idealima i kanonu ljepote, stereotipima, njihovoj promjenjivosti i uvjetovanosti društveno-povijesnim kontekstom
- utjecaju popularne kulture i masovnih medija na današnje razumijevanje ljepote i tijela
- posljedicama pojave novih medija (fotografija, film, video) na bilježenje stvarnosti kao alternativa oblikovanju materijala
- promjenama u pristupu oblikovanja ljudskoga tijela uspoređujući umjetnička djela različitih stilova, razdoblja i pravaca
- različitim načinima oblikovanja portreta kao izrazu društveno-povijesnoga konteksta; portretu kao iskazu karakternih osobina modela i/ili umjetnikovu viđenju modela; autoportretu kao iskazu svijesti umjetnika o sebi i svijetu oko sebe.
- razlikama u načinu života u postindustrijsko/potrošačko doba i njihovu utjecaju na urbanističko oblikovanje (trgovački centar, porast prometa, briga za javni prostor, briga za kvalitetu života, odgovornost prema baštini, različitim oblicima, namjenama i sadržajima perivojne arhitekture), na oblike stanovanja, karakteristike novih tipova kuća (niskoenergetska, pasivna, pametna), nove trendove u oblikovanju i eksperimentiranju s materijalima i tehnologijom (zelena arhitektura, dinamična arhitektura, utjecaj tradicionalne arhitekture na suvremenu stambenu arhitekturu), stambenoj arhitekturi različitih kultura
- urbanističkim problemima i arhitektonskim rješenjima stambenoga prostora u učeniku poznatoj okolini (naselje ili grad gdje živi ili pohađa školu)
- različitim rješenjima interpolacije
- intervencijama u urbanom prostoru na primjeru javne skulpture, grafita i street arta.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nastavnik samostalno odlučuje hoće li ostvariti izborne raspravljačke teme.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.3.
Objašnjava važnost i društvenu odgovornost očuvanja umjetničke nacionalne baštine koja se uklapa u zadane teme tematski koncept »Umjetnost, čovjek i prostor.«
- procjenjuje važnost odabranih primjera nacionalne kiparske, slikarske, fotografske, filmske i multimedijske baštine te arhitekture i urbanizma
- analizira djela nacionalne umjetničke baštine
- uspoređuje odnos pojedinca i društva prema pojedinim djelima nacionalne umjetničke baštine
- razlikuje suvremene oblike zaštite i kriterije vrednovanja nacionalne arhitektonske baštine
- predlaže vlastita rješenja prezentacije, promidžbe i zaštite pojedinih djela nacionalne umjetničke baštine
Objašnjava stilska obilježja odabranog primjera nacionalne baštine i ukazuje na odgovornost njenog očuvanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obrađuju se relevantni primjeri nacionalne i lokalne baštine u sklopu tematskog koncepta »Umjetnost, čovjek i prostor«.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi vezani uz baštinu mogu se obrađivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom baštinom. Preporučuje se, kada je to moguće, primjere lokalne/nacionalne baštine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se čuvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.4.
Kritički prosuđuje umjetničko djelo na temelju neposrednoga kontakta.
- ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru
- aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom
- izražava kritički stav o umjetničkome djelu, izložbi ili urbanističkom sklopu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke
Opisuje djelo/izložbu/ambijent služeći se likovnom terminologijom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u galerijama i muzejima, u gradskome prostoru i na arheološkim lokalitetima. Provodi se organiziranim stručnim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim učeničkim aktivnostima izvan nastave. Ostvarenje ishoda ne mora se nužno odnositi na temu koja se obrađuje u pojedinoj godini učenja, već se prilagođava kulturnim uvjetima i mogućnostima sredine u kojoj se škola nalazi.
C. Umjetnost u kontekstu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU C.1.
Prosuđuje međuodnos konteksta i umjetničkoga djela/stila.
- preispituje utjecaj društveno-povijesnoga konteksta na promjene ideala ljepote i načine prikazivanja ljudskoga tijela
- razlikuje različite načine prikazivanja prostora kao odraz društveno-povijesnoga konteksta
- provjerava utjecaj društvenoga konteksta na odabir teme, sadržaja i motiva umjetničkih djela
- procjenjuje utjecaj umjetničkoga konteksta na promjenu pristupa formi
- ispituje utjecaj društveno-povijesnih okolnosti na formiranje stilskih obilježja na odabranim primjerima arhitekture i urbanizma
- razlučuje geografsko-klimatski utjecaj na oblikovanje u stambenoj arhitekturi i urbanizmu
- procjenjuje utjecaj razvoja tehnologije na oblike, konstrukciju, nove namjene u arhitekturi i oblikovanju gradova od prapovijesti do danas
- objašnjava odnos arhitekture, skulpture i slikarstva u odgovarajućem društveno-povijesnom kontekstu.
- identificira stil/razdoblje kojemu umjetničko djelo, građevina ili urbanistički sklop pripada
Smješta umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje i iznosi pretpostavke o utjecaju pojedinoga konteksta na likovno djelo/stil.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji tematskog koncepta »Umjetnost, čovjek i prostor« ostvaruju se istraživanjem umjetničkoga djela unutar povijesnoga, društvenog, klimatsko-geografskoga i umjetničkog konteksta koji se odražavaju na njegovo oblikovanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Likovna umjetnost odražava svijet u kojemu živimo i obuhvaća sve aspekte civilizacije. Prema tome, povezana je sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama, odnosno općeobrazovnim i strukovnim predmetima/modulima.
Proučavanje društveno-povijesnoga konteksta podrazumijeva povezivanje Likovne umjetnosti s više različitih nastavnih predmeta kao što su Povijest, Geografija, Glazbena umjetnost, Hrvatski jezik itd. U pojedinim se segmentima nadopunjuje i sa sadržajima prirodoslovnih predmeta. Istražujući određeni likovni problem učenici se ponekad služe izvorima na stranim jezicima razvijajući vještine čitanja s razumijevanjem kao i kompetencije jezičnoga posredovanja. Povezivanje znanstvene metodologije i umjetnosti doprinosi razvoju apstraktnih vještina razmišljanja. Primjerice, proučavanjem zlatnoga reza, zakonitosti kompozicije, raznih prostornih koncepata i sl. učenici otkrivaju povezanost umjetničkih djela s matematičkim zakonima. Likovna umjetnost povezana je i sa strukovnim područjima te je preduvjet za razvoj kreativnosti i praktičnu primjenu znanja.
Na nastavi Likovne umjetnosti ostvaraju se očekivanja svih međupredmetnih tema koja izravno proizlaze iz ishoda predmetnoga kurikula ili se ostvaruju problemskim pristupom konkretnim temama umjetničkih djela. Interkulturalnost, uvažavanje i poštivanje različitosti ostvaruje se istraživanjem umjetnosti drugih naroda, a potiče osobni i socijalni razvoj. Jednako tako, osvještavanjem važnosti očuvanja nacionalne kulturne baštine učenici se pripremaju za odgovorno i aktivno djelovanje u društvu. Istraživanjem arhitektonskoga i urbanističkoga oblikovanja razmatraju čovjekovo djelovanje na okoliš. Razvijanjem građanske kompetencije, proučavanjem društveno-povijesnoga konteksta i načina kako umjetnost odgovara na pojedina društvena pitanja razvijaju se vještine sudjelovanja u političkome i društvenome životu zajednice. Važna je uloga umjetnosti u razvijanju osobnih poduzetničkih potencijala učenika i pronalaženju kreativnih rješenja tijekom stvaralačkog procesa. Na nastavi Likovne umjetnosti učenici uče kako učiti, snalaziti se u mnoštvu informacija, primjereno, odgovorno i stvaralački koristiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje odvija se u pozitivnom razrednom ozračju u kojem učenik osvještava vrijednost osobnoga i drugih mišljenja kao metakognitivne vještine i strategije učenja.
Ostvarivanje ciljeva nastavnoga predmeta Likovna umjetnost provodi se stvaralačkim radom, istraživačkim gledanjem i usvajanjem vještina kojima se razvijaju kreativnost i kritičko mišljenje. Te su metakompetencije primjenjive u svim životnim aspektima. Aktiviranje viših misaonih procesa podrazumijeva kognitivnu, psihomotoričku, afektivnu i motivacijsku razinu. Proces učenja i poučavanja oblikuje se tako da omogućuje svim učenicima ostvarenje njihovih potencijala. Osobno iskustvo i okruženje učenika važni su aspekti odgojno-obrazovnoga procesa. Učenici stječu kompetencije za čitanje slojevitih značenja slika iz vlastite okoline kreiranih masovnim medijima i novim tehnologijama koje istodobno potiču vizualnu, auditivnu, taktilnu i kinestetičku percepciju. Izuzetno važna dimenzija učenikova iskustva jesu emocije koje znatno utječu na percepciju pa ih je nemoguće izostaviti iz procesa učenja.
U predmetu Likovna umjetnost naglasak je na razumijevanju uloge umjetnosti i stvaralaštva u odgovarajućemu kontekstu te njezinu doprinosu životu pojedinaca i cjelokupnom društvu. Argumentirani kritički stav proizlazi iz analitičkoga promatranja likovnoga djela i povezivanja sa širim kontekstom njegova nastanka.
Učenje i poučavanje organizirano je u tematske cjeline koje učenicima omogućuju cjelovito i smisleno strukturiranje znanja, iskustava i vještina. Teme i podteme obuhvaćene su trima domenama. Proces učenja i poučavanja prilagođen je svakom učeniku tako da razumije svrhu svih aktivnosti i sadržaja. Unutar tematskih cjelina učenici povezuju sadržaje ishoda Likovne umjetnosti s temama i sadržajima ostalih nastavnih predmeta, međupredmetnim temama te spoznajama i iskustvima iz vlastitoga života.
U predmetu Likovna umjetnost sadržaj je tematski podijeljen u jednoj godini učenja. Svaka tema sadrži nekoliko podtema kojima je obuhvaćeno umjetničko stvaranje od pretpovijesti do danas. Sadržaj se ne mora poučavati kronološkim slijedom. Nastavnik odabire pristup kojim će ostvariti odgojno-obrazovne ishode, kombinirajući teme i podteme.
Uloga nastavnika
Nastavnik prilikom strukturiranja i vođenja odgojno-obrazovnoga procesa odabire različite pristupe učenju i poučavanju, odnosno metode i strategije kojima se potiče aktivno sudjelovanje učenika u odgojno-obrazovnome procesu. Nastoji se potaknuti učenika na preuzimanje inicijative, kreativno i kritičko mišljenje, refleksiju, samoprocjenjivanje i vrednovanje.
U nastavnom procesu važna je usmjerenost na učenika. Nastavnik uvažava individualnost svakoga učenika, njegove potrebe, mogućnosti i interese, stil učenja i izražavanja. Od osobite je važnosti da organizira odgojno-obrazovni proces kao medijator tako da jasno izrazi ishode, potiče učenike na samostalnost i daje im strukturirane upute. Potrebno je stvoriti pozitivno i poticajno ozračje za učenje, razviti obostrano povjerenje te ohrabrivati učenika u iznošenju vlastitih prijedloga i rješenja.
Nastavnik je taj koji osmišljava i primjenjuje interaktivne metode učenja i stečenim kompetencijama usmjerava poučavanje na stjecanje novih znanja i vještina koja se nadovezuju na prethodna.
Nastavnik bira relevantne primjere umjetničkih djela i pristupe učenju i poučavanju kojima će najbolje ostvariti ciljeve i ishode učenja (suradničko učenje, iskustveno učenje, samostalno istraživanje, istraživanje u parovima i skupinama, prezentacija, e-učenje, terenska nastava, integrirana nastava, korelacije, projektna nastava i uporaba novomedijskih tehnologija).
Nastavnik upućuje učenika na istraživanje vizualne okoline. Ukazuje na važnost likovnog i vizualnog oblikovanja kao sastavnoga dijela života zajednice u određivanju njezina identiteta.
Materijali i izvori
Za učenje i poučavanje koriste se alati kojima će se najkvalitetnije i najučinkovitije potaknuti učenika u ostvarivanju ishoda učenja. Materijali i izvori za učenje didaktički su prilagođeni i poticajni sadržaji, povezani sa svakodnevnim životom.
U nastavnom procesu učenja i poučavanja neophodne su kvalitetne digitalne reprodukcije umjetničkih djela nacionalne i svjetske baštine, udžbenik, multimedijski i tiskani materijali za vježbu na koji se učenik upućuje tijekom istraživačkoga rada. Udžbenici mogu biti u digitalnom i tiskanom obliku. Preporučuje se uporaba stručnih internetskih stranica, stranica muzeja i galerija koje omogućuju interaktivno istraživanje digitalnih reprodukcija umjetničkih djela visoke rezolucije.
Okružje
Osnovni preduvjet za cjeloviti rad učenika i nastavnika u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Likovna umjetnost specijalizirana je učionica koju čine: računalo s internetskom vezom, projektor visoke rezolucije koji ima kvalitetnu i neizmijenjenu reprodukciju boja ili proporcija, podloga za reprodukciju velikoga formata, adekvatno i kontrolirano osvjetljenje (mogućnost zamračenja učionice) i audio oprema. Poželjno je osigurati i prostor za čuvanje učeničkih radova. Elektroničku opremu treba redovito obnavljati/nadograđivati novim audiovizualnim multimedijskim tehnologijama. Poželjno je osigurati adekvatne računalne programe za obradu fotografije, montažu filma, obradu i stvaranje slike.
Osim specijalizirane učionice, za izvođenje učenja i poučavanja poželjno je okružje: galerija, muzej ili bilo koji autentični prostor čuvanja umjetničkoga djela, pojedinačni arhitektonski objekt, lokalitet ili urbanistički prostor. Učenik u takvom okruženju uspostavlja neposredan odnos s djelom, upoznaje se s radom i aktivnostima kulturnih ustanova i društava te postaje aktivni sudionik kulturnoga života svojega naselja/grada.
S obzirom na stvaralački karakter učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Likovna umjetnost potrebno je omogućiti prezentiranje rezultata rada učenika i izvan učionice radi dostupnosti drugim učenicima, roditeljima i široj javnosti. Javno djelovanje i prezentacija rada doprinose osjećaju samopouzdanja učenika te im omogućuju dodatno vrednovanje vlastitoga rada u širemu kontekstu. Učenici se potiču da različitim stvaralačkim aktivnostima sudjeluju u promociji rada škole u užoj ili široj zajednici (različiti oblici okupljanja i prezentacija, oblikovanje vizualnoga identiteta škole i sl.). Kurikulom ustanove potrebno je osigurati vrijeme te prostorne i materijalne uvjete za provođenje dodatnih aktivnosti.
Određeno vrijeme
Učenje i poučavanje predmeta Likovna umjetnost provodi se u prvom razredu srednje škole tijekom 70 nastavnih sati.
Vrijeme koje je u prvom razredu srednje škole predviđeno za učenje i poučavanje pojedine domene u predmetu Likovna umjetnost raspoređeno je tako da je za domenu Stvaralaštvo i produktivnost predviđeno okvirno 30% satnice, za domenu Doživljaj i kritički stav okvirno 40% satnice te za domenu Umjetnost u kontekstu okvirno 30% satnice.
Slika 2: Struktura predmeta (odnosi i preklapanje domena) u predmetu Likovna umjetnost
Grupiranje učenika
Učenici se raznoliko grupiraju ovisno o vrsti zadataka ili aktivnosti, mjestu izvođenja učenja i poučavanja, samostalnim zadatcima itd. Nastavnik ima slobodu organizacije rada. Pritom treba paziti na posebnosti i dinamiku svakoga razreda, skupine ili para. Nastavnik treba dobro poznavati učenike da bi ih grupirao prema različitostima s obzirom na njihove individualne potrebe, interese i stilove učenja. Potrebno je unaprijed pripremiti i dogovoriti ulogu svakoga učenika u skupini ili paru te strukturirati samovrednovanje i vrednovanje da bi se učenici aktivno uključili i potaknuli na učenje. Tako je moguće pratiti napredak pojedinca i njegov rad u skupini. Za učenike koji imaju izražen interes za umjetničko područje potrebno je osigurati produbljivanje znanja i interesa organiziranjem izbornih aktivnosti i sadržaja. Grupiranje učenika izvan redovne nastave moguće je i u izbornim i u fakultativnim predmetima, izvanučioničkoj nastavi, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te u različitim vrstama projekata, koji su sastavni dio kurikula ustanove. U tim se grupiranjima potiče razvoj individualnih interesa i sposobnosti te se naglašava međuvršnjačko učenje.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje se u nastavi Likovne umjetnosti ostvaruje tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja u skladu s unaprijed prihvaćenim metodama i elementima. Provodi se sustavnim prikupljanjem i bilježenjem podataka o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija, znanja, vještina, sposobnosti, samostalnosti i odgovornosti prema radu. Osim dobivanja povratne informacije, vrednovanje je važno radi motiviranja učenika za daljnji rad. Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje iskazuju se opisno (formativno), a vrednovanje naučenoga brojčanom ocjenom (sumativno).
U predmetu Likovna umjetnost vrednuje se razumijevanje i primjena stečenoga znanja i vještina te iznošenje argumentiranih stavova o likovno-umjetničkim djelima i problemima u različitim kontekstima.
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje temelji se na povratnoj informaciji učeniku o razini usvojenosti znanja, vještina i stavova učenika u odnosu na postavljena očekivanja, a time i o uspješnosti procesa poučavanja. Provodi se na svakom nastavnom satu, služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja, kao i motiviranju učenika za daljnji rad i vrednuje se opisno (formativno). Povratna informacija treba biti pravodobna, jasna i konkretna, a važna je ne samo učenicima, već i nastavnicima i roditeljima. Vrednovanje za učenje ostvaruje se različitim metodama poput: postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista procjene, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja i sl.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva uključivanje učenika u proces vrednovanja samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem. Učenici na taj način usvajaju strategije planiranja i samokontroliranja vlastitoga napredovanja, odnosno razvijaju samostalnost i odgovornost prema učenju. Vrednovanje kao učenje provodi se sustavno i kontinuirano tijekom cijele nastavne godine različitim metodama: rubrikama za (samo)vrednovanje, ljestvicama procjene, izlaznim karticama, individualnim razgovorima s nastavnikom i sl.
Vrednovanje naučenog
Vrednovanje naučenog sumativno je vrednovanje kojim se utvrđuje razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga razdoblja učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda definirani su kurikulom predmeta Likovna umjetnost.
Vrednovanje naučenoga je kriterijsko vrednovanje. Metode i kriteriji vrednovanja koje nastavnik primjenjuje trebaju biti usklađeni s odgojno-obrazovnim ishodima i očekivanim razinama usvojenosti. Vrednovati se mogu pojedini ishodi, skupina ishoda unutar iste ili različitih domena.
Potrebno je koristiti različite metode vrednovanja: pisanu provjeru primjene znanja i vještina, usmeno ispitivanje primjene znanja i vještina, opažanje procesa istraživačkog rada i njegovog ostvarenja u nekom mediju, analizu rezultata istraživačkog rada, procjenu argumentiranja u raspravama u kojima učenik sudjeluje, analizu eseja i različitih uradaka i dr. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni nastavnika.
Elementi ocjenjivanja
Elementi vrednovanja u predmetu Likovna umjetnost proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno u skladu su s predmetnim područjima/domenama:
1. Razumijevanje likovnoga djela u kontekstu - vrednuje se razumijevanje umjetničkih djela i likovnih problema u odgovarajućem kontekstu (društveno-povijesni, politički, ideološki, ekonomski kontekst; znanstvena i tehnološka otkrića i izumi; autorov umjetnički opus, status i razvoj; biografski podaci o umjetniku; usporedba s drugim umjetnicima; likovno-umjetničko djelo u kontekstu povijesti umjetnosti), smještanje djela u stil/razdoblje (poznavanje stilskih karakteristika), dijakronijsko i sinkronijsko povezivanje.
2. Kritičko mišljenje - vrednuje se usvojenost, razumijevanje i primjena likovnoga jezika, sposobnost analize likovnoga djela, izražavanje vlastitoga kritičkog stava o likovno-umjetničkom djelu/likovnom problemu i argumentirano iznošenje mišljenja; predlaganje vlastitih rješenja s ciljem očuvanja kulturno-umjetničke baštine i osvještavanja njezine važnosti).
3. Istraživački i stvaralački proces - vrednuju se pojedine etape (kreiranje koncepta istraživanja, istraživanje izvora, demonstracija/prezentacija/obrazloženje rezultata istraživanja u određenom mediju (pisani rad, kreativna produkcija vizualnih/likovnih rješenja)) i/ili rezultati istraživačkoga rada u cjelini. Istraživački rad izvodi se u skupini ili u paru u okviru unaprijed zadanoga vremena. Učenici se pritom ocjenjuju zasebno, ovisno o izvedenome segmentu istraživačkoga rada.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika koje se odvija tijekom svakoga odgojno-obrazovnog razdoblja. Temelji se na informacijama dobivenima svim trima pristupima vrednovanja: vrednovanjem za učenje, vrednovanjem kao učenje i vrednovanjem naučenoga.
Ukupnost postignuća učenika u određenome obrazovnom razdoblju iskazuje se opisnim bilješkama. Opis učenikovih postignuća u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulom nastavnoga predmeta Likovna umjetnost, treba biti konkretan i jasan.
Kao brojčani pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom koristi se ljestvica ocjena od pet stupnjeva. Ocjena/zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4 ili odličan - 5).
Određivanje zaključne (pr)ocjene
Zaključna (pr)ocjena izraz je postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnom predmetu Likovna umjetnost i rezultat je ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Objektivnost i pouzdanost zaključne ocjene ovisi o količini prikupljenih informacija o odgojno-obrazovnim postignućima. Usvojenost ishoda treba provjeriti na što više različitih načina i u više vremenskih perioda.
U predmetu Likovna umjetnost svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
Načine i postupke vrednovanja treba prilagoditi svakom učeniku uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (daroviti učenici i učenici s teškoćama) dok učenici s poteškoćama u razvoju imaju pravo na posebne prilagodbe u vrednovanju, sve u suglasju s važećim dokumentima i propisima
NAZIV MODULA
Računalna grafika
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Steći znanja i vještine u izradi računalne grafike. U programima za rastersku grafiku, predloške će digitalizirati, retuširati, prilagođavati bojom i kontrastom, optimizirati, montirati i kombinirati s tekstom, a u vektorskim programima će steći vještine oblikovanja linija, krivulja i oblika, vektorizirati rastersku grafiku i slovni znak te oblikovati tekst. Prema zadanoj namjeni računalnu grafiku će izvesti u odgovarajućem sustavu boja, rezoluciji i digitalnim formatima datoteka. Uz funkcionalnost grafičkog rješenja razvijati će kreativnost i odgovornost pazeći na autorska prava i zaštitu na radu. Sadržaji modula će se povezivati sa područjem Vizualnih komunikacija.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt C 4. 3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije.
•ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
•uku B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr B 4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
Zdravlje
•B.4.1.AOdabire primjerene odnose i komunikaciju
•B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Skup ishoda učenja ostvaruje se izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 30 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardna programska podrška za obradu slike i teksta (Adobe paket).
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada elemenata rasterske grafike
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati karakteristike rasterske grafike
Opisati karakteristike rasterske grafike, razlikovati pojmove raster i piksel te navesti tri primjera upotrebe rasterske grafike.
Razlikovati analogni i digitalni zapis grafike
Usporediti analogni i digitalni zapis grafike i procijeniti na primjeru kako promjena veličine slike utječe na kvalitetu rasterske grafike.
Usporediti stvarnu veličinu ilustracije i digitalni prikaz ovisno o rezoluciji medija objave
Izmjeriti i usporediti stvarnu veličinu ilustracije i veličinu digitalnog prikaza rasterske grafike.
Identificirati sustave boja u obradi rasterske grafike
Objasniti sustave boja i primijeniti odgovarajući prema namjeni rasterske grafike
Prilagoditi parametre slike ovisno o namjeni rasterske grafike
Analizirati namjenu rasterske grafike, pripremiti ju za tisak i objavu na digitalnim platformama
Provesti digitalizaciju i obradu fotografije i tiskanih sadržaja
Provesti digitalizaciju te obradu fotografije i tiskanih sadržaja na pet primjera
Izraditi grafiku koristeći se programskom potporom za obradu rasterske grafike
Koristiti alate i opcije programa za obradu rasterske grafike i kreativnog oblikovanja te integrirati vektorske elemente u radu
Provesti prilagodbu i objavu rasterske grafike na različitim medijskim platformama
Provesti prilagodbu rasterske grafike i pripremiti datoteke za tisak i objavu na digitalnim platformama
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav učenja temeljenog na radu. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za računalnu grafiku u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Analogni i digitalni zapis grafike
Raster, piksel, rezolucija, digitalizacija
Sustavi boja za obradu i izvoz rasterske grafike
Digitalni zapis boje pikselima, dubina prikaza boje
Formati digitalnog zapisa rasterske grafike i vrste kompresija
Priprema rasterske grafike za tisak i objavu na digitalnim platformama
Rad u programskoj potpori za obradu rasterske grafike
Rad sa slojevima
Retuširanje, nadomještanje dijelova slike
Rad s tekstom
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Primjer vrednovanja:
Situacijski scenarij poučavanja: Moj Obrt
Otvarate svoj Obrt, za potrebe promocije treba izraditi promotivnu ilustraciju koja će se koristiti za tisak i objavu na webu. Treba kombinirati i obraditi 2 do 4 fotografije radnog prostora tako da uklonite neželjene detalje, nadomjestite dijelove i tekstom ispišete djelatnosti koje obavlja obrt. Unutar rasterske grafike ugraditi minimalno jedan vektorski element. Za potrebe izrade životopisa vlasnika treba obraditi portret. Zadatak izvodi svaki učenik pojedinačno.
Elementi procjene
Potpuno
Djelomično
Potrebno doraditi
Učenik je odabrao sadržajno odgovarajuće fotografije potrebne veličine
Koristeći računalne programe za obradu rasterske grafike izradio je montažu zadanog broja rasterskih predložaka
Koristio je alat za unos i oblikovanje teksta i udovoljio je svim zahtjevima zadatka
Integracija vektorskog elementa
Izrađena promotivna ilustracija izvezena je u odgovarajućoj rezoluciji i sustavu boja
Za navedene kriterije nastavnik u odgovarajuća polja unosi dogovoreni znak te formira ocjenu.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika dolazi do ideje i odabira fotografija
učenik uz pomoć nastavnika koristi računalne programe za obradu rasterske grafike
učenik uz pomoć nastavnika oblikuje rad
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u promotivnoj ilustraciji moguće je kombinirati više fotografija, primjenjivati različite filtere i efekte te dodatne opcije računalnog programa.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada elemenata vektorske grafike
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati karakteristike vektorske grafike
Opisati karakteristike vektorske grafike, objasniti zašto promjena veličine ispisa ne utječe na kvalitetu, te navesti primjere upotrebe vektorske grafike
Razlikovati vektorsku od rasterske grafike
Analizirati tiskane i digitalne zapise vektorske i rasterske grafike
Primijeniti sustave boja u izradi vektorske grafike
Objasniti i primijeniti sustave boja za potrebe različitih načina reprodukcije: CMYK, RGB, C/B
Primijeniti formate ovisno o namjeni vektorske grafike
Primijeniti digitalne formate zapisa i izvoza vektorske grafike za tisak i web objavu
Izraditi grafiku koristeći se programskom potporom za vektorsku grafiku
Koristiti alate i opcije programa za obradu vektorske grafike i kreativnog oblikovanja te integrirati rasterske elemente u rad
Prilagoditi i izvesti vektorsku grafiku za različite medije
Provesti prilagodbu vektorske grafike i pripremiti datoteke za tisak i objavu na digitalnim platformama
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav temeljen na prakseološkim metodama. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za računalnu grafiku u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Vektorska grafika
Vektoriziranje rasterske grafike
Sustavi boja za obradu i ispis vektorske grafike
Radni formati digitalnog zapisa vektorske grafike i formati izvoza
Rad u računalnom programu za izradu vektorske grafike
Sučelje, alati i osnovne postavke dokumenta (artboard)
Crtanje i modificiranje krivuljama
Primjena boje ili uzorka na ispunu i obrub
Rad s tekstom
Pretvaranje teksta u krivulje
Pretvaranje rasterske slike u vektorsku
Izrada, prilagodba i izvoz vektorskih grafika
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Primjer vrednovanja - situacijsko učenje:
Vlasnica frizerskog salona u kojem se šišaš predložila je u zamjenu za vrijednost tri frizure, izradu oglasa prema uzorku stare posjetnice. Planira oglas dati za tisak i objavu na webu. Uvjet je sačuvati što sličniji izgled i ponuditi rješenje za skupljanje bodova za besplatno šišanje. Potrebno je ponovno iscrtati logotip, upotrijebiti vizualne elemente sa stare posjetnice, složiti tekst i dodatni sadržaj.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađeni oglas, sličnost prema zadanom uzorku i kreativno rješenje dodanog sadržaja, korištenje alata u računalnom programu za vektorsku grafiku te vrijeme potrebno da učenik završi zadatak.
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Zadržani prepoznatljiv izgled vizualnih elemenata, boja i tipografije
Kriterij nije ostvaren.
Izrađeni oglas ne odgovara uzorku.
Izrađeni oglas odgovara uzorku, bojama i tipografijom.
Izrađeni oglas ima novi kreativni element.
Zadržani izgled logotipa
Kriterij nije ostvaren.
Logotip nije precizno iscrtan.
Logotip je iscrtan s manjim odstupanjima.
Logotip je iscrtan precizno i točno prema uzorku.
Izrada dodatnog sadržaja
Kriterij nije ostvaren.
Rješenje za sakupljanje bodova je neupotrebljivo.
Rješenje za sakupljanje bodova je upotrebljivo.
Rješenje za sakupljanje bodova je zanimljivo.
Prilagodba za tisak i objavu na webu
Kriterij nije ostvaren.
Izrađeni oglas je spremljen u radnom formatu.
Izrađeni oglas je spremljen u jednom formatu nije prilagođen za tisak i web objavu.
Izrađeni oglas je spremljen u odgovarajućim formatima, prilagođen je za tisak i web objavu.
Rad u računalnom programu za obradu vektorske grafike
Kriterij nije ostvaren.
U radu treba pomoć nastavnika skoro u svakom koraku.
U radu treba malu pomoć nastavnika.
U radu je samostalan, točan i brz.
Poštivanje vremenskog okvira
Učenik nije ostvario zadatak u zadanom vremenu.
Učenik je ostvario zadatak u produženom vremenu.
Učenik je ostvario zadatak u zadanom vremenu.
Učenik je ostvario zadatak prije zadanog vremena.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika dolazi do izgleda vizualnih elemenata
učenik uz pomoć nastavnika koristi računalne programe za obradu vektorske grafike
učenik uz pomoć nastavnika oblikuje rad
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izraditi dva rješenja oglasa koja se mogu ponuditi vlasnici frizerskog salona na izbor.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Tipografija u medijskim sadržajima
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti elementarne pojmove u tipografiji
Nabrojati i razlikovati pojmove u tipografiji: pismo, font, slovni znakovi, veličina, uređivanje teksta
Koristiti pravila oblikovanja tipografije
Analizirati i usporediti oblikovanje tipografije prema važnosti/hijerarhiji teksta i čitljivosti.
Odabrati tipografiju ovisno o namjeni grafike
Analizirati namjenu grafike, odabrati primjerenu tipografiju te koristeći programe za računalnu grafiku oblikovati tekst.
Integrirati tekst u rastersku i vektorsku grafiku
Integrirati tekst u grafiku, spremiti rad u radnom i završnom formatu prema namjeni grafike.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav učenja temeljenog na radu. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za računalnu grafiku u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Osnovni pojmovi tipografije, slovni znak, pismo, mjerni sustavi
Oblikovanje tipografijom i tipografskim elementima
Uređivanje teksta, poravnanje, prelamanje
Uređivanje pisma, dodavanje dijakritičkih znakova
Analiza tipografskih elemenata u odnosu na primjenu
Hijerarhija teksta, čitljivost teksta
Tipografija za tisak, web i digitalne uređaje
Tipografija u vektorskoj i rasterskoj grafici
Kombiniranje slovnih znakova i teksta
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Primjer vrednovanja:
Vježba: demonstracija rada, identificiranje/prepoznavanje elemenata i točna reprodukcija oblikovanja teksta.
Prema uzorku oblikovati tekst koristeći zadani program za računalnu grafiku te alate i mogućnosti za oblikovanje teksta. Grafičko rješenje mora biti jednako uzorku teksta. Koristiti ispravan sustav boja i rezoluciju te spremiti rad u radnom i završnom formatu za tisak i objavu na digitalnom mediju.
Vrednovanje naučenog: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje stečene vještine primjene alata za obradu teksta unutar zadanog programa za računalnu grafiku. Učenik tijekom rada na zadatku treba pokazati poznavanje osnovnih pravila tipografije.
Vrednovanje naučenog: Tijekom radanastavnik prema navedenim kriterijima vrednuje postignuće ishoda učenja.
Kriteriji
Ostvarenost kriterija
Odabran font
+
Veličina teksta
_
Prored
Poravnanje
Odlomak
Razmak između odlomka
Razmak između stupaca
Vidljiva hijerarhija teksta (naslov, podnaslov, tekući tekst, potpis)
Zadani efekti na tekstu
Boja
Smještaj teksta na zadanom formatu
Odgovarajući format zapisa za tisak i web
Odgovarajuća rezolucija
Odgovarajući sustav boja
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika koristi alate za oblikovanje teksta
učenik uz pomoć nastavnika izrađuje tipografsko rješenje prema uzorku
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izraditi ilustraciju upotrebom ispisivanja riječi različitih fontova i veličina prema dogovorenoj temi.
NAZIV MODULA
Informatika za GT i AVT
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području IKT-a, razumijevanje funkcioniranja računalnih hardverskih konfiguracija, operacijskih sustava, programskih paketa i mreža, stjecanje samostalnosti pri konfiguriranju hardverskih i instalaciji softverskih sustava, procjeni sigurnosti i zaštiti na mreži, pripremanju složenijih tekstova (seminarski rad), korištenju online alata za zajednički rad, funkcionalnom korištenju proračunskih tablica, planiranju i izgradnji jednostavne baze podataka u programu za izradu proračunskih tablica.
Ključni pojmovi
Računalni sustav, komponente i operacijski sustavi, konfiguriranje računalnog sustava, zapis podataka, sigurnost i privatnost na internetu, rad u tekstualnim editorima, pisana online komunikacija, komunikacija elektroničkom poštom, online suradnja, proračunske tablice, postavljanje formula i funkcija, ispis tablice.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 2. Učenik se koristi društvenim mrežama i mrežnim programima uz upravljanje različitim postavkama funkcionalnosti.
•ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
•ikt B 4. 1. Učenik samostalno komunicira s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okruženju.
•ikt B 4. 2. Učenik samostalno surađuje s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okruženju.
•ikt B 4. 3. Učenik kritički procjenjuje svoje ponašanje i ponašanje drugih u digitalnom okruženju.
•ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
Učiti kako učiti
•uku A 4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
•uku A 4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku C 4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
•uku D 4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr B 4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova / postupaka / izbora.
Zdravlje
•B 4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se izvode u školskim računalnim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1) i aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Računalni sustavi i logika rada
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati karakteristike i odabrati pogodne komponente računalnog sustava
Razlikovati karakteristike komponenta računalnog sustava i odabrati najoptimalnije komponente za zadanu vrstu posla.
Analizirati ulogu brojevnih sustava u predstavljanju digitalnog prikaza
Analizirati ulogu brojevnih sustava u predstavljanju digitalnog prikaza različitih tipova podataka
(npr. u različitim sustavima boja) i analizirati kako to utječe na veličinu datoteke.
Podesiti računalo za rad prema mogućnostima operacijskog sustava
Podesiti računalo za rad prema točno definiranim zahtjevima: promijeniti parametre postavke računala, kreirati lozinku za ulaz, instalirati i deinstalirati odgovarajuću programsku podršku, organizirati datoteke.
Odabrati konfiguraciju računalnog sustava i prilagoditi ga svojim potrebama
Postaviti konfiguraciju računalnog sustava i prilagoditi ga za izradu raznih grafika.
Sigurno koristiti računalni sustav, mrežu i internet.
Instalirati i konfigurirati minimalne potrebne programe za održavanje operacijskog sustava, programe za zaštitu od virusa. Na primjerima analizirati posljedice ne promišljenog djelovanja u virtualnom okruženju.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama funkcioniranja računalnih hardverskih konfiguracija, operacijskih sustava, programskih paketa i mreža, alata za sigurnost i zaštitu podataka u digitalnim okruženjima te neželjenim posljedicama. Demonstrira konfiguraciju hardverskih i softverskih sustava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Komponente računalnog sustava
Operacijski sustav i organizacija podataka u računalu
Konfiguriranje računalnog sustava
Zapis podataka u računalu
Sigurnost i privatnost
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
Novo računalo
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: U trgovinu računalnom opremom gdje radi Dora dolazi kupac Karlo. Želi kupiti novo računalo koje će podržavati izradu audiovizualnih sadržaja visoke kvalitete.
b.Zadatak: Unutar dogovorenog budžeta predložite optimalnu konfiguraciju računala za izradu audiovizualnih sadržaja s pripadajućim hardverskim komponentama i softverskim rješenjima za PC računalo. Istražite ponudu komponenta računala, programske podrške i cijene.
c.Podsjetite učenike na namjenu računala, značajke hardverskih komponenti, funkcionalnost besplatnih i komercijalnih softvera i iznos budžeta.
Vrednovanje za učenje: tablica za praćenje aktivnosti učenika za vrijeme rada:
3-2-1 MODEL
3 informacije koje ste saznali o prodaji računalne opreme
2 zanimljive informacije o garancijama na računalnu opremu
1 pitanje koje još imate o cijenama komponenta
3 razlike između konfiguracije za video produkciju i konfiguracije za uredsko poslovanje
2 utjecaja kvalitete grafičke kartice na obradu i montažu video zapisa
1 pitanje koje još imate o temi „oprema za računalne igre“
3 ključne riječi o konfiguraciji računala koje će podržavati siguran rad u programima za izradu audiovizualnog sadržaja
2 nove ideje za konfiguraciju računala
1 misao o različitim namjenama računala
Napišite 3 pitanja o osnovnim komponentama računala.
Napišite 2 suprotnosti profesionalne i open source programske podrške
Navedite 1 primjer konfiguracije računala za video produkciju.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje kvalitetu prikupljenih informacija, predloženu konfiguraciju računala i poštivanje dogovorenog budžeta:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
Informacije
Učenik samostalno pronalazi informacije o svim potrebnim komponentama.
Učenik nakon nastavnikove sugestije pronalazi informacije o svim komponentama.
Učenik uz pomoć nastavnika pronalazi informacije o komponentama.
Konfiguracija
Izabrane su potrebne komponente i predložena je optimalna konfiguracija.
Izabrane su potrebne komponente i predložena je konfiguracija koja nije optimalna.
Izabrane su potrebne i par suvišnih komponenti i predložena je konfiguracija.
Budžet
Predložena konfiguracija je unutar dogovorenog budžeta.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta za 10%.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta više od 10%.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje kvalitetu prikupljenih informacija, predloženu konfiguraciju računala i poštivanje dogovorenog budžeta:
Razine ostvarenosti kriterija
Elementi
3 boda
2 boda
1 bod
Informacije
Učenik vješto pronalazi informacije o svim potrebnim komponentama.
Učenik pronalazi informacije o svim komponentama nakon nastavnikove sugestije.
Učenik pronalazi informacije o komponentama uz nastavnikovu pomoć.
Konfiguracija
Izabrane su potrebne komponente i predložena je optimalna konfiguracija.
Nakon nastavnikove sugestije izabrane su potrebne komponente i predložena je optimalna konfiguracija.
Uz pomoć nastavnika izabrane su potrebne komponente i predložena je konfiguracija.
Budžet
Predložena konfiguracija je unutar dogovorenog budžeta.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta za 10%.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta više od 10%.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinim elementima, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. predložite optimalnu konfiguraciju računala za izradu audiovizualnih sadržaja za MAC računalo i napraviti usporedbu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Kreiranje tekstualnih dokumenata za potrebe digitalne komunikacije
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini retka, odlomka i stranice
Koristeći postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini retka, odlomka i stranice kreirati tekstualni dokument u skladu s točno definiranim zahtjevima.
Primjenjivati pravila pisanja složenijih tekstova (seminarski rad)
Primjenjujući pravila pisanja složenih tekstova napisati seminar na zadanu temu.
Koristiti instalirane ili online aplikacije za obradu teksta.
Za zadani zadatak odrediti za koje dijelove će se koristiti instalirane a za koje online aplikacije te ih primijeniti.
Oblikovati poslovnu poruku za slanje elektroničkom poštom
Napisati i poslati putem elektroničke pošte pozivnicu za otvaranje školske izložbe.
Primjenjivati pravila pisanja teksta za komunikaciju na digitalnim platformama
Primijeniti pravila pisanja teksta u formalnoj komunikaciji na društvenoj mreži LinkedIn i neformalnoj komunikaciji na društvenoj mreži Twitter.
Koristiti online okruženje za zajednički rad na zadatku
Surađivati i raditi na zadatku , dijeleći dokumente u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Učenici koriste napredno oblikovanje i uređivanje teksta, izrađuju tekstualni dokument važan za osobni napredak i karijeru (npr. seminarski rad, izvještaj, i sl.), uspoređuju pravila pisanja teksta u formalnoj i neformalnoj komunikaciji u online okruženju, koriste alate suradničkih programa za zajedničko stvaranje i uređivanje digitalnog sadržaja i surađuju na dijeljenim dokumentima.
Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Oblikovanje teksta
Oblikovanje tablica
Kako oblikujemo seminarski rad
Pisanje složenog teksta
Tekstualno oblikovanje na računalu ili online
Pisana online komunikacija
Poslovna komunikacija elektroničkom poštom
Kako se pravilno izražavati na internetu
Online suradnja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
Lektira
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Nastavnica iz hrvatskog jezika predložila je da se lektira obradi na nešto drugačiji način - za svako djelo iz lektire izradit kratku brošuru.
b.Zadatak: Učenici će u timovima od tri člana u tekstualnom editoru izraditi brošuru za dodijeljeno djelo iz lektire. Smjernice: A4 format, četiri stranice, slike, fusnote. Surađivati i raditi na zadatku dijeleći dokumente u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr. Gotovu brošuru dostaviti elektroničkom poštom nastavnici iz hrvatskog jezika i nastavniku uz formalno oblikovanu poruku i pripadajuću signaturu.
c.Podsjetite učenike na pravila pisanja složenijih tekstova, oblikovanje poslovnih poruka za slanje elektroničkom poštom, komunikaciju i suradnju na digitalnim platformama .
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje sadržaj, oblikovanje teksta, timski rad i suradnju te online pisanu komunikaciju:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
1 bod
2 boda
3 boda
Sadržaj
Pisani sadržaj ukazuje da učenik nije u zadovoljavajućoj mjeri istražio temu te je oblikovan bez sadržajne povezanosti.
Pisani sadržaj ukazuje da neke informacije nisu odabrane u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje djelomično usklađeno sa sadržajem.
Pisani sadržaj ukazuje da su odabrane informacije u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje u potpunosti usklađeno sa sadržajem.
Oblikovanje teksta
Tekst je uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Nisu primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Djelomično su primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica, stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uređen i oblikovan u skladu sa svim pravilima pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja). Korišteni su alati provjeru pravopisa i gramatike u tekstu, tablice, numeracija, objekti i dr.
Timski rad i suradnja
Rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
Online pisana komunikacija
Teško izražava vlastiti izričaj, a u nekim situacijama ne može oblikovati jasne pisane poruke.
Uz poticaj sudjeluje u komunikaciji, a pisane poruke oblikuje sporo i uz poteškoće.
Spretno oblikuje pisane poruke i ističe se u svim komunikacijskim situacijama.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje sadržaj, oblikovanje teksta, timski rad i suradnju te online pisanu komunikaciju:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
1 bod
2 boda
3 boda
Sadržaj
Pisani sadržaj ukazuje da učenik ni uz pomoć nastavnika nije u zadovoljavajućoj mjeri istražio temu te je oblikovan bez sadržajne povezanosti.
Pisani sadržaj ukazuje da neke informacije ni uz pomoć nastavnika nisu odabrane u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje djelomično usklađeno sa sadržajem.
Pisani sadržaj ukazuje da su ni uz pomoć nastavnika odabrane informacije u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje u potpunosti usklađeno sa sadržajem.
Oblikovanje teksta
Uz pomoć nastavnika tekst je uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Nisu primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uz pomoć nastavnika uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Djelomično su primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uz pomoć nastavnika uređen i oblikovan u skladu sa svim pravilima pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja). Korišteni su alati provjeru pravopisa i gramatike u tekstu, numeracija, tablice, objekti i dr.
Timski rad i suradnja
I uz poticaj nastavnika učenik rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
Online pisana komunikacija
I uz pomoć nastavnika učenik teško izražava vlastiti izričaj, a u nekim situacijama ne može oblikovati jasne pisane poruke.
Uz poticaj sudjeluje u komunikaciji, a pisane poruke oblikuje sporo i uz poteškoće.
Učenik uz pomoć nastavnika spretno oblikuje pisane poruke i ističe se u svim komunikacijskim situacijama.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. spojiti više pojedinačnih lektirnih djela te dodati interaktivni sadržaj.
Primijeniti sve potrebne postupke oblikovanja proračunskih tablica za potrebe poslovnog izvještaja.
Poznavati pravila pisanja formula za izradu raznih proračuna.
Primijeniti pravila pisanja formula za izradu troškovnika.
Primijeniti statističke, financijske, logičke i druge funkcije za rješavanje problemskih zadaća.
Primijeniti statističke, financijske i logičke funkcije za izradu poslovnog plana.
Izraditi grafikon na temelju zadane tablice i oblikovati njegove elemente.
Izraditi zadane grafikone na temelju tablica iz poslovnog plana.
Organizirati radne listove unutar radne knjige te primijeni adresiranje na više listova.
Na primjeru izrade tjednog izvješća organizirati radne listove unutar radne knjige te primijeniti adresiranje na više listova.
Primijeniti mogućnost oblikovanja - zamrznuti naslove, stupce i redove u proračunskoj tablici.
Zamrznuti naslove i stupce u proračunskoj tablici s popisom školske računalne opreme.
Koristiti program za kreiranje i uređivanje jednostavne baze podataka.
Izraditi jednostavnu bazu kupaca i kreirati upit koji će prikazati sve kupce za određeni artikl u zadanom vremenskom razdoblju.
Primijeniti naredbe za postavljanje izgleda stranice i ispis dokumenta.
Primijeniti naredbe za postavljanje izgleda stranice i ispis dokumenta kojim će se ispisati samo sadržaj unutar zadanog područja ispisa.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik na praktičnim zadacima objašnjava napredno korištenje tabličnih kalkulatora kao što su indeksiranje, pisanje funkcija, primjenjivanje matematičkih formula, izrada različitih grafikona, rad s radnim listovima, zamrzavanje, sortiranje i filtriranje, kreiranje jednostavne baze podataka, izvještavanje i pripremanje sadržaja za ispis ili prezentaciju u digitalnom obliku. Učenici rješavaju niz problema manjeg obujma, a problemi trebaju biti tako koncipirani da se mogu riješiti u kraćem vremenskom roku. Vrlo je važno da u procesu poučavanja učenici samostalno rješavaju zadatke, a da nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Oblikovanje proračunske tablice
Vrste podataka i njihovo oblikovanje
Korištenje formula
Upotreba funkcija
Grafikoni
Rad s radnim listovima
Zamrzavanje
Kreiranje liste baze podataka
Sortiranje i filtriranje
Definiranje upita za dohvat podataka
Ispis proračunske tablice
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Radna situacija - aktivnosti:
Zvučna arhiva
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Na školskom serveru nalazi se zvučna arhiva koju je teško pretraživati. Potrebno je omogućiti jednostavno pretraživanje i izradu mjesečnog izvješća uz grafički prikaz.
b.Zadatak: Učenike podijeliti u timove i raspodijeliti opseg zvučne arhive. Svaki tim dizajnira bazu podataka za svoj obujam arhive - kategorije, formati, nazivi. Prebaciti podatke iz arhive u bazu podataka. Na temelju upita (npr. koje kategorije zvučnog zapisa su najviše pretraživane) izraditi mjesečno izvješće i grafikon te ga dostaviti elektroničkom poštom nastavniku.
c.Podsjetite učenike na namjenu računala, značajke hardverskih komponenti, funkcionalnost besplatnih i komercijalnih softvera i iznos budžeta.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje timski rad i suradnju, dizajn jednostavne baze podataka, unos podataka i prikaz dobivenih rezultata:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
timski rad i suradnja
Rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
dizajniranje jednostavne baze podataka
Učenik za zadanu zvučnu arhivu dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Učenik za zadanu zvučnu arhivu uz manje pogreške dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Učenik za zadanu zvučnu arhivu i uz pomoć nastavnika
dizajnira jednostavnu bazu podataka.
unos podataka
U zadanom vremenskom razdoblju učenik točno unosi sve zadane podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju djelomično ali točno unosi zadane podatke.
U zadanom vremenu unosi premalo podataka.
prikazivanje dobivenih rezultata
Za zadani upit izrađuje mjesečno izvješće i pomoću grafikona prikazuje rezultate jasno i pregledno.
Mjesečno izvješće je manjkavo a pripadajući grafikoni nisu u potpunosti jasni.
Mjesečno izvješće i pripadajući grafikoni su djelomično izrađeni i nejasni.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje timski rad i suradnju, dizajn jednostavne baze podataka, unos podataka i prikaz dobivenih rezultata:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
timski rad i suradnja
Rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
dizajniranje jednostavne baze podataka
Učenik uz pomoć nastavnika za zadanu zvučnu arhivu dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Uz pomoć nastavnika učenik za zadanu zvučnu arhivu uz manje pogreške dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Učenik za zadanu zvučnu arhivu i uz pomoć nastavnika
dizajnira jednostavnu bazu podataka.
unos podataka
U zadanom vremenskom razdoblju učenik uz pomoć nastavnika točno unosi sve zadane podatke.
Uz pomoć nastavnika učenik u zadanom vremenskom razdoblju djelomično ali točno unosi zadane podatke.
Uz pomoć nastavnika učenik u zadanom vremenu unosi premalo podataka.
prikazivanje dobivenih rezultata
Uz pomoć nastavnika učenik za zadani upit izrađuje mjesečno izvješće i pomoću grafikona prikazuje rezultate jasno i pregledno.
I uz pomoć nastavnika mjesečno izvješće je manjkavo a pripadajući grafikoni nisu u potpunosti jasni.
I uz pomoć nastavnika učenik je djelomično izradio mjesečno izvješće i pripadajući grafikon.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. zadati još jedan upit.
NAZIV MODULA
Vizualne komunikacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke, 1 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
60 - 70%
10 - 20%
10 - 20%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Kroz ovaj modul učenici će upoznati osnovne elemente vizualne komunikacije i načela percepcije. Primjenom grafičkih elemenata i tipografije razviti će smisao za oblikovanje vizualne poruke. Koristiti će teoretska znanja u razumijevanju informacije i vizualne poruke te upoznati razvoj vizualnih komunikacija i pisma. Kroz vježbe će analizirati i primjenjivati postupke stilizacije, apstrahiranja i uporabu asocijativnosti u oblikovanju rješenja i baviti se utjecajem digitalnih medija, društvenih mreža i IT-a na razvoj Internet kulture.
Ključni pojmovi
vizualna percepcija i perceptivne varke, gestalt teorija, komunikacijski proces, povijest vizualnih komunikacija, vizualni jezik, kompozicijska načela, tipografija kao vizualni element, semiotika, znak, simbol, stilizacija, apstrahiranje, asocijacija, promidžbena poruka, robna marka, brand,psihologija boja, fotografska stvarnost, kultura “remixa”, “meme”, digitalni identitet, viralnost, virtualna i proširena stvarnost
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
●ikt A 4. 2. Učenik se koristi društvenim mrežama i mrežnim programima uz upravljanje različitim postavkama funkcionalnosti.
●ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
Učiti kako učiti
●uku1. 4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
●uku1. 4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
●uku2. 4/5.3. Učenik regulira svoje učenje mijenjajući prema potrebi plan ili pristup učenju
●uku2. 4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
Osobni i socijalni razvoj
●osr B 4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
●Održivi razvoj
●odr A.4.1. Razlikuje osobni od kolektivnih identiteta te ima osjećaj pripadnosti čovječanstvu.
Zdravlje
●B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se prvenstveno u školskoj računalnoj učionici. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Skup ishoda učenja ostvaruje se usvajanjem teorijskih znanja uz izvođenje vježbi i/ili realizacijom manjih zadataka povezanih sa stvarnim situacijama u maksimalnom opsegu 25%.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a
Vizualna percepcija i komunikacija
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati proces percepcije, razlikovati znakove percepcije prostornosti i pogreške u percipiranju
Skicirati najmanje četiri načela gestalta i objasniti kako dolazi do krive percepcije putem vizualnog podražaja
Razlikovati vrste komunikacija i njihove značajke
Nabrojati vrste komunikacija, analizirati njihove značajke i elemente komunikacijskog procesa
Povezati sadržaj informacije i doživljaj vizualne poruke
Razmotriti misaonu vrijednost informacije i povezati je s doživljajem vizualne poruke
Analizirati i usporediti značenje vizualne komunikacije u masovnim medijima
Objasniti značenje vizualne komunikacije u masovnim medijima i njenog utjecaja na konzumente medija
Istražiti i objasniti utjecaj digitalnih medija i IT-a na razvoj Internet kulture
Objasniti utjecaj digitalnih medija i IT-a na razvoj Internet kulture u kontekstu „remixa“, „meme“ i autorskih prava
Komentirati utjecaj digitalnih medija na oblikovanje mišljenja
Prezentirati i komentirati primjere utjecaja društvenih mreža na komunikaciju i oblikovanje mišljenja
Objasniti ulogu virtualne i proširene stvarnosti u domeni komunikacije
Objasniti utjecaj virtualne i proširene stvarnosti na obrasce ponašanja i usvajanje novih komunikacijskih navika
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su heuristička i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Vizualna percepcija i načela gestalt teorija
Znakovi opažanja dubine i perceptivne varke
Vrste komunikacija i komunikacijski proces
Informacija kao poruka
Vizualna komunikacija i masovni mediji
Fotografija u digitalnim medijima
Internet kulture („remix“, „meme“)
Intelektualno vlasništvo u digitalno doba
Viralnost, digitalni mediji i kreiranje mišljenja
Virtualna i proširena stvarnost
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Vrednovanje naučenog provjerava se tijekom usvajanja sadržaja SIU i na kraju provedbe. Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke. Tijekom nastavnog procesa usmjerava učenika ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Usvojenost ishoda učenja može se provjeravati usmeno i pisano te vježbama, problemskim ili projektnim zadatkom.
Primjer vrednovanja
Projektni zadatak - umna mapa:
Organizirati i nacrtati umnu/mentalnu mapu u digitalnom alatu po izboru, koristeći se fotografijom/ ilustracijom/grafikom na temu iz područja vizualnih komunikacija, koristeći logičke veze, asocijacije, oblike, boju i tekst za jasnu vizualnu i informativnu prezentaciju podataka te vodeći računa o autorskim pravima sadržaja na mreži.
Primjeri tema: Internet kulture („remix“, „meme“), viralnost, digitalni mediji i kreiranje mišljenja, virtualna i proširena stvarnost.
SASTAVNICE
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Nije ostvareno
Potrebno doraditi
Izvrsno
STRUKTURA I ORGANIZACIJA PODATAKA
Podaci nisu organizirani prema konceptu umne mape, mapa ne sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza.
Mapa sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza, ali postoje manji nedostaci u organizaciji podataka.
Umna mapa sadrži sve ključne elemente strukture, podaci su organizirani i smisleno povezani.
OBLIKOVANJE I VIZUALNA PREGLEDNOST
Nisu korišteni ili pravilno korišteni oblici i boje za postizanje vizualne preglednosti. Postoje nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Korišteni su oblici i boje za postizanje kreativnosti, ali mapa nije u potpunosti vizualno pregledna i/ili postoje manji nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Za postizanje preglednosti i kreativnosti smisleno su korišteni oblici i boje . Podaci su čitljivi i jasni.
TEMATSKI SADRŽAJ
Sadržaj je u manjoj mjeri ili nije u potpunosti povezan s temom. Nisu odabrani bitni pojmovi i/ili dovoljno elemenata da bi bila razumljivo prikazana tema.
Sadržaj je povezan s temom, ali nisu u potpunosti odabrani bitni pojmovi, sadrži premalo ili previše informacija što otežava razumijevanje.
Sadržaj je u potpunosti povezan s temom, odabrani su ključni pojmovi, mapa sadrži sve bitne informacije.
Pojašnjenje kriterija: Tablica predstavlja univerzalnu tablicu za vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog. Tijekom rada nastavnik popunjava razinu postignuća učenika znakom x u pripadajućoj rubrici. Nakon popunjavanja usmeno povratno informira učenika o ostvarenosti zadatka.
Prijedlog kriterija za ocjenjivanje temeljem tablice:
3X u stupcu izvrstan - odličan
2X izvrstan i 1x potrebno doraditi - vrlo dobar
2X potrebno doraditi i 1x izvrstan - dobar
3X potrebno doraditi - dovoljan
3X nije ostvareno – nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna heuristička i istraživačka nastava u kojoj se učenici stavljaju u situacije u kojima samostalno istražuju i dolaze do rješenja i spoznaja uz mentorstvo nastavnika.Učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad.
U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporučuje se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi dodatne upute i prilagođene radne materijale.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik uz pomoć nastavnika dolazi do idejnog koncepta mentalne mape
•učenik uz pomoć nastavnika odabire digitalni alat za rad
•učenik uz pomoć nastavnika oblikuje mentalnu mapu.
•učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u digitalnom alatu na mreži učenik oblikuje plakat na istu temu i prezentira sadržaj ostalim učenicima kao dio ponavljanja teorijskog sadržaja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Komentirati primjere i razvoj vizualnih komunikacija i pisma kroz vrijeme
Objasniti povijesni razvoj vizualnih komunikacija na primjerimai navesti osnovne faze razvoja pisma
Povezati utjecaj umjetničkih pokreta i stilova u oblikovanju vizualne poruke
Prepoznati karakteristike umjetničkih pokreta i povezati značajke određenog stila s oblikovanjem vizualne poruke
Primijeniti grafičke elemente, kompozicijska načela i tekst u oblikovanju vizualne poruke
Skicirati vizualnu poruku na zadanu temu primjenom grafičkih elemenata, kompozicijskih načela i teksta.
Razlikovati znak i/ili simbol te područja interesa semiotike i semantike
Objasniti razliku između semantike i semiotike i navesti primjere za znak i simbol
Primijeniti postupke stilizacije/apstrahiranja, asocijativnosti te psihološkog i kulturološkog utjecaja boje i forme u oblikovanju
Skicirati idejno rješenje znaka koristeći stilizaciju/ apstrakciju/asocijaciju oblikom i bojom te prepoznati asocijativnost kombinacije teksta i grafičkog elementa
Analizirati ulogu semiotike u oblikovanju promidžbenih poruka i medija
Prepoznati vezu slike i jezičnog dijela reklame i opisati osnovna sredstva promidžbene poruke
Objasniti primjenu simbolizma i stilizacije u oblikovanju robne marke i/ili branda
Usporediti stilsko i simboličko oblikovanje robnih marki i/ili branda
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su heuristička i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Povijesni razvoj vizualne komunikacije i pisma
Umjetnički pokreti i stilovi
Osnovni grafički/likovni elementi i kompozicijska načela Tipografija u vizualnoj komunikaciji Grafički elementi i tekst u oblikovanju vizualne poruke
Semiotika i semantika, znak i simbol
Stilizacija, apstrakcija i asocijativnost
Utjecaj kulture na tumačenje boje i oblika
Semiotika u medijima i oglašavanju
Robna marka i brand
Načini i primjer vrednovanja1
Načini vrednovanja:
Vrednovanje naučenog provjerava se tijekom usvajanja sadržaja SIU i na kraju provedbe. Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke. Tijekom nastavnog procesa usmjerava učenika ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Usvojenost ishoda učenja može se provjeravati usmeno i pisano te vježbama, problemskim ili projektnim zadatkom.
Projektni zadatak: Nacrtajte prijedlog tri piktograma za atrakcije u novom tematskom zabavnom parku u kojemu se nalazi panoramski kotač, vlak smrti i kuća strave. U rješenju primijeniti postupke stilizacije/apstrahiranja, asocijativnosti te psihološkog i kulturološkog utjecaja boje i forme.
SASTAVNICE
RJEŠENJA
PIKTOGRAM 1
PIKTOGRAM 2
PIKTOGRAM 3
JASNOĆA/ASOCIJATIVNOST
(1-3 BODA)
OBLIKOVANJE STILIZACIJA/ APSTRAHIRANJE
(1-3 BODA)
TEHNIČKA IZVEDBA
(1-3 BODA)
UKUPNO:
Prijedlog vrednovanja (kriterij):
dovoljan - 13 - 16 bodova
dobar - 17 - 20 bodova
vrlo dobar - 21 - 24 bodova
izvrstan - 25 - 27 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna heuristička i istraživačka nastava u kojoj se učenici stavljaju u situacije u kojima samostalno istražuju i dolaze do rješenja i spoznaja uz mentorstvo nastavnika.Učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad.
U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporučuje se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi dodatne upute i prilagođene radne materijale.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika dolazi do idejnog koncepta piktograma
učenik uz pomoć nastavnika oblikuje piktograme
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenik izrađuje shematski prikaz zabavnog parka (infografiku) sa oznakama svih sadržaja i atrakcija (minimalno 5) koristeći osnovna 3 iz redovnog zadatka.
NAZIV MODULA
Financijska pismenost i poduzetništvo u sektoru
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija u području financijske pismenosti i poduzetništva, razumijevanje toka novca, efikasnog upravljanja osobnim financijama, razlikovanje vrsta bankovnih računa i metoda plaćanja, razumijevanje kreditiranja, važnosti štednje i osiguranja. Učenici će upoznati osnovne pojmove vezane za poduzetništvo i vrste poslovanja, proći će kroz proces stvaranja i razvoja poslovne ideje, pisanja poslovnog plana i procjene održivosti.
Ključni pojmovi
Financijska pismenost, poduzetništvo ,osobne financije, metode plaćanja, bankovni računi, kreditiranje, štednja, osiguranje, vrste poslovanja, poslovna ideja, poslovni plan
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt B 4. 1. Učenik samostalno komunicira s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju.
•ikt B 4. 2. Učenik samostalno surađuje s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr A 4.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
Poduzetništvo
•pod B.4.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
•pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa).
•pod C.4.3. Objašnjava osnovne namjene financijskih institucija i koristi se financijskim uslugama.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se prvenstveno u školskoj računalnoj učionici, simuliranim ili stvarnim situacijama iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 20 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Objasniti značenje toka novca, bruto dohotka i neto plaće
Opisati značenje toka novca, usporediti pojmove bruto dohodak i neto plaća
Razlikovati vrste troškova
Navesti i opisati vrste troškova te grupirati troškove prema vrsti
Osmisliti i organizirati upravljanje osobnim novčanim sredstvima
Opisati načine upravljanja osobnim novčanim sredstvima te izraditi plan raspodjele prihoda i troškova za određeno razdoblje
Procjenjivati tehničke razlike između različitih bankovnih računa
Razlikovati vrste bankovnih računa te navesti i opisati tri primjera
Odabrati najbolje sredstvo plaćanja prema vrsti ekonomske transakcije
Razlikovati metode plaćanja te odabrati najbolje sredstvo plaćanja prema vrsti ekonomske transakcije
Objasniti princip kreditiranja
Opisati ulogu kredita i hipoteke te navesti opravdani razlog podizanja kredita i hipotekarnog zaduženja
Diskutirati o važnosti štednje
Nabrojati načine štednje i izraditi plan štednje za određeno razdoblje
Razlikovati vrste osiguranja
Opisati vrste osiguranja, usporediti tri ponude različitih osiguravajućih subjekata
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula je heuristička nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Pristup novcu
Upravljanje bankovnim računima
Metode plaćanja
Krediti i hipoteke
Uloga banaka
Upravljanje osobnim financijama
Plan raspodjele prihoda i troškova za određeno razdoblje
Vrste osobnog osiguranja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje razumijevanje usvojenih pojmova financijske pismenosti.
Zadatak je izraditi umnu mapu u kojoj treba obuhvatiti pojmove kao što su pristup i upravljanje novcem, metode plaćanja, troškovi, vrste osiguranja, uloga banaka, kredita i hipoteka.
Elementi i kriteriji
Nije ostvareno
Potrebno doraditi
Izvrsno
STRUKTURA I ORGANIZACIJA PODATAKA
Podaci nisu organizirani prema konceptu umne mape, mapa ne sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza.
Mapa sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza, ali postoje manji nedostaci u organizaciji podataka.
Umna mapa sadrži sve ključne elemente strukture, podaci su organizirani i smisleno povezani.
OBLIKOVANJE I VIZUALNA PREGLEDNOST
Nisu korišteni ili pravilno korišteni oblici i boje za postizanje vizualne preglednosti. Postoje nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Korišteni su oblici i boje za postizanje kreativnosti, ali mapa nije u potpunosti vizualno pregledna i/ili postoje manji nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Za postizanje preglednosti i kreativnosti smisleno su korišteni oblici i boje. Podaci su čitljivi i jasni
TEMATSKI SADRŽAJ
Sadržaj je u manjoj mjeri ili nije u potpunosti povezan s temom. Nisu odabrani bitni pojmovi i/ili dovoljno elemenata da bi bila razumljivo prikazana tema.
Sadržaj je povezan s temom, ali nisu u potpunosti odabrani bitni pojmovi, sadrži premalo ili previše informacija što otežava razumijevanje.
Sadržaj je u potpunosti povezan s temom, odabrani su ključni pojmovi, mapa sadrži sve bitne informacije.
Pojašnjenje kriterija: Tablica predstavlja univerzalnu tablicu za vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog. Tijekom rada nastavnik popunjava razinu postignuća učenika znakom x u pripadajućoj rubrici. Nakon popunjavanja usmeno povratno informira učenika o ostvarenosti zadatka.
Prijedlog kriterija za ocjenjivanje temeljem tablice:
3X u stupcu izvrstan - odličan
2X izvrstan i 1x potrebno doraditi - vrlo dobar
2X potrebno doraditi i 1x izvrstan - dobar
3X potrebno doraditi - dovoljan
3X nije ostvareno - nedovoljan
Vrednovanje naučenog:
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Želite uložiti u kupnju novog računala, planirate štediti dobiveni novac od obitelji.
b.Zadatak je Izraditi plan štednje uračunavajući dodatak od 10% za ostvarivanje željenog cilja
c.Podsjetite učenike na realnost postavljenog cilja, raspodjelu “prihoda” i troškova za određeno razdoblje te moguće promjene uvjeta kao što su vrijednost novca i cijene na tržištu.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađeni plan štednje uporabom unaprijed definiranih pokazatelja oznakom X u pripadajućoj rubrici:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
izvrsno
djelomično
potrebno uvježbati
U planu štednje obuhvaćeni su “prihodi” i troškovi za određeno razdoblje
U planu štednje uzete su u obzir moguće promjene vrijednosti novca i cijena na tržištu.
Plan štednje je održiv, obuhvatio je sve mogućnosti sakupljanja sredstava za ostvarivanje željenog cilja.
3 X u stupcu izvrsno - odličan (5)
2 X u stupcu izvrsno i 1 X u stupcu djelomično - vrlo dobar (4)
1 X u stupcu izvrsno i 2 X u stupcu djelomično - dobar (3)
3 X u stupcu djelomično - dovoljan (2)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna istraživačka nastava, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadataka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: analizirati troškove obrazovanja u jednoj školskoj godini za jednog učenika našeg zanimanja te izrade pisani izvještaj.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Poduzetništvo u sektoru
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati i protumačiti osnovne pojmove u poduzetništvu
Opisati i razlikovati osnovne pojmove u poduzetništvu
Procijeniti poslovnu priliku/poduzetničku ideju
Analizirati tri primjera poduzetničkih ideja odabrati izvedivu te obrazložiti odabir.
Razlikovati vrste poslovanja i prepoznati prikladan način poslovanja
Opisati vrste poslovanja i obrazložiti najbolji način poslovanja za zadani primjer
Istražiti mogućnosti financiranja poduzetničke ideje
Istražiti mogućnosti financiranja poduzetničke ideje
Izraditi poslovni plan
Izraditi poslovni plan prema zadanim smjernicama
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav ovoga modula je istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Osnove poduzetništva
Osmišljavanje i provjeravanje izvedivosti poduzetničke ideje
Vrste poslovanja
Vrste i načini financiranja
Elementi i održivost poslovnog plana
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi se kontinuirano tijekom učenja i poučavanja, u pravilu na svakom satu radi davanja informacija o učeničkom napredovanju i unapređivanja budućega učenja i poučavanja, poticanja učeničkih refleksija o učenju, utvrđivanja manjkavosti u učenju, prepoznavanja učeničkih snaga te planiranja njihovog budućega učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenog provodi se tijekom godine na kraju procesa učenja (nastavne cjeline, polugodišta te godine učenja i poučavanja). Ishodi učenja provjeravaju se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
PROJEKTNI ZADATAK
Izraditi poslovni plan
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
•Učenicima predstavite radnu situaciju: Završio si školu, diploma ti je u rukama. Na temelju znanja i vještina koje posjeduješ osmisli tri poslovne ideje. Vrednuj poslovne ideje s ciljem odabira optimalne.
•Zadatak je Izraditi poslovni plan uzimajući u obzir sve zadane smjernice.
•Podsjetite učenike na elemente i korake u razradi uspješnog poslovnog plana. Planiranje poslovanja i kontrolne točke uspješnosti.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje provođenje zadatka; definiranje triju poslovnih ideja i provođenje vrednovanja istih, izradu poslovnog plana, pridržavanje smjernica i vremenskih rokova.
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
Ideje, vrednovanje ideja i odabir optimalne
Učenik je kreirao tri realne poslovne ideje, proveo postupak vrednovanja i odabrao optimalnu
Učenik je kreirao tri poslovne ideje, uz manju pomoć proveo postupak vrednovanja i odabira optimalne
Učenik je kreirao manje od tri poslovne ideje, uz pomoć proveo postupak vrednovanja i odabira optimalne
Poslovni plan
Poslovni plan je cjelovit i u potpunosti izrađen
Poslovni plan je razrađen, ali mu fali pojedinih elemenata.
Poslovni plan je izrađen, ali je necjelovit i nedovoljno razrađen.
Pridržavanje smjernica i vremenskih rokova
Učenik je primjenio sve smjernice i pridržavao se svih rokova.
Učenik je primijenio većinu smjernica i pridržavao se rokova s manjim odstupanjima..
Učenik je primljeno manji broj smjernica, nije se pridržavao rokova, ali je predao rad.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna istraživačka nastava, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadataka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Primjer zadatka: Istražiti i prezentirati kolegama iz razreda primjere uspješnih poslovnih planova/tvrtki te povesti dijalog zašto im je poslovanje uspješno.
NAZIV MODULA
Zvuk
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području snimanja i obrade zvuka, razvijanje znanja i vještina uporabe mikrofona i ostale osnovne audio opreme, stjecanje samostalnosti pri planiranju vremena realizacije snimanja zvukovnog zapisa uz poštivanje autorskih prava, korištenja uređaja i programa za obradu i montažu zvuka te spremanje i izvoz u pravilni digitalni format.
Ključni pojmovi
Karakteristike zvuka, akustika prostora, slušna akustika,mikrofoni ioprema za snimanje zvuka, postupak snimanja zvuka, tehnički ispravan tonski zapis, digitalizacija zvuka, analogni i digitalni formati, uređaji i programi za rad sa zvukom, obrada zvučnih zapisa, montaža zvuka
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
•ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire način dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Zdravlje
B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim uvjetima iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih uvjeta iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Zvuk - snimanje
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Navesti principe nastanka, prijenosa i zapisa zvuka
Objasniti pojam zvuk, prijenos i način zapisa zvuka te razlikovati karakteristike i podjelu zvuka prema izvoru
Razmotriti fizikalna načela i temeljne pojmove akustike, akustiku prostorija i slušnu akustiku
Objasniti fizikalna načela akustike, pojave kod širenja zvuka, istražiti akustiku prostora i opisati slušni proces
Razlikovati uređaje za snimanje zvuka i tonsku tehniku
Navesti karakteristike uređaja za snimanje zvuka prema osnovnoj podjeli: analogni, digitalni; jednokanalni, dvokanalni, višekanalni; samostalni, integrirani
Razlikovati osnovne vrste, principe rada i karakteristike mikrofona
Razlikovati mikrofone prema vrstama, principima rada, načinu izvedbe i općim karakteristikama
Izvršiti postavljanje mikrofona za snimanje u studijskim i terenskim uvjetima prema zahtjevima snimanja
Odabrati, postaviti i podesiti mikrofon prema zahtjevima snimanja u studijskim i terenskim uvjetima.
Izvršiti povezivanje uređaja jednostavnijeg tonskog lanca slijedom audio signala od izvora zvuka do korisnika
Povezati uređaje tonskog lanca, npr. mikrofon, snimač, zvučnik, slušalice, računalo, koristeći odgovarajuće kablove, konektore i adaptere poštujući siguran način rada
Izvršiti pripremu i testiranje audio opreme
Pripremiti audio opremu, provjeriti ispravnost i osigurati funkcionalno snimanje zvuka
Izvršiti snimanje tehnički ispravnog zvukovnog zapisa prema namjeni
Snimiti zvukovni zapis zadovoljavajuće tehničke kvalitete za kraće radio forme, npr. vijest, razgovor, anketa, intervju
Izvršiti obilježavanje i arhiviranje snimljenog materijala prema protokolu i pravilima
Obilježiti i arhivirati snimljeni zvukovni zapis prema pravilima i dogovorenom protokolu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira način korištenja mikrofona i ostale audio opreme. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri procjeni i planiranju vremena realizacije te snimanju tehnički ispravnog zvukovnog zapisa uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Zvuk, zvučni vali karakteristike zvuka
Akustika prostora
Slušna akustika
Oprema za snimanje zvuka
Priprema, postavljanje i testiranje mikrofona
Snimanje zvuka u studijskim i zatečenim uvjetima u prostoru
Arhiviranje snimljenog materijala
Kvaliteta zvučnog zapisa
Pohrana zvučnih digitalnih zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima opreme za snimanje zvuka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
•kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. Intervju sa pedagoškom službom škole na istu temu.
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Uredništvo školskog radija priprema emisiju za emitiranje putem interneta. Za emisiju “Veliki odmor” treba snimiti intervju o tome koliko vremena srednjoškolci provode na internetu, za računalom ili mobitelom i u koje svrhe (za učenje, praćenje događanja, zabavu, igru, komunikaciju na društvenim mrežama i sl.).
b.Zadatak je osmisliti pitanja, odabrati mjesto snimanja i opremu za snimanje zvuka te pripremiti sugovornike. Postaviti mikrofon, provjeriti postavke i snimiti zvuk zadovoljavajuće tehničke kvalitete. Zvučni zapis treba spremiti i pripremiti za montažu prema dogovoru.
c.Podsjetite učenike na odgovarajuću poziciju mikrofona, pravilnu dinamiku zvukovnog zapisa, kako napisati i postaviti “dobra pitanja” te važnost dobre komunikacije sa sugovornicima. Postupak prijenosa i spremanja zvukovnog zapisa pazeći na očuvanje tehničke kvalitete, izrade sigurnosne kopije, pripreme za montažu te dogovorene protokole arhiviranja.
Vrednovanje za učenje: Dvije zvijezde i želja
Nakon preslušavanja intervjua nastavnik učeniku izriče mišljenje o radu u kojem navodi dva pozitivna komentara, dvije pohvale ("dvije zvijezde") i ističe jedan aspekt koji treba popraviti, npr. izbjeći poštapalice prilikom postavljanja pitanja u intervjuu ("želja").
Vrednovanje kao učenje:
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
Svaki učenik vrednuje sve svoje kolege, prema elementima vrednovanja: odgovarajuća pozicija i postavke mikrofona, ostvarivanje interakcije sa sugovornikom i ujednačena glasnoća zvukovnog zapisa. Učenik tijekom vrednovanja rada svojih kolega mora u nekoliko rečenica objasniti što je dobro a što prema njegovom mišljenju treba doraditi te predložiti način kako poboljšati nedostatke. Najuspješniji rad je onaj koji ostvari najviše bodova.
Elementi vrednovanja
odgovarajuća pozicija i postavke mikrofona (0-2) boda
ostvarivanje interakcije sa sugovornikom
(0 - 2) boda
ujednačena glasnoća zvukovnog zapisa
(1-3) boda
kriteriji i sustav bodovanja
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
ostvaren je u potpunosti = 2
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
ostvaren je u potpunosti = 2
u većem dijelu nije ostvaren = 1
ostvaren je polovično = 2
ostvaren je u potpunost = 3
ukupni broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 7 bodova
min. 1 bod
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima opreme za snimanje zvuka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
•kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. Intervju sa pedagoškom službom škole na istu temu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Zvuk – obrada i montaža
Obujam SIU (CSVET):
3 C SVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati načela i parametre analogno digitalne i digitalno analogne pretvorbe signala (digitalizacije) i sažimanja (kompresije) zvuka
Nabrojati i objasniti postupke analogno digitalne i digitalno analogne pretvorbe, digitalizacije te sažimanja zvuka.
Navesti uređaje i programe za obradu, pohranjivanje, reprodukciju zvukovnog zapisa
Nabrojati i opisati uređaje i računalne programe za obradu, pohranjivanje, reprodukciju zvučnog zapisa te predložiti najprimjereniji prema zahtjevu realizacije zvučnog sadržaja.
Provesti obradu zvukovnih zapisa u programu za obradu zvuka
Obraditi zvuk koristeći program za obradu zvuka pazeći na tehničku ispravnost, kvalitetu te ukupni doživljaj
Provesti montažu zvukovnih zapisa prema zahtjevu
Montirati jednostavne, kraće radio forme, npr. vijest, reportaža, razgovor, anketa, intervju
Montirati zvuk na postojeću sliku
Povezati i sinkronizirati sliku i zvuk na zadanom materijalu video sadržaja, pokretne grafike ili animacije
Izvesti postupak dodavanje zvukovnih efekata
Izvesti postupak dodavanja zvukovnih efekta i filtera na konkretnom primjeru
Provesti prilagodbu i objavu zvukovnog zapisa za različite medijske platforme
Demonstrirati postupak prilagodbe i objave zvučnog sadržaja prema zahtjevu medijske platforme i/ili integracije u drugi medijski sadržaj
Organizirati i pohraniti zvukovne zapise
Obilježiti i arhivirati snimke zvučnog zapisa prema dogovorenim pravilima za baze zvukova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za montažu i obradu zvuka. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri obradi zvuka, procijeni i planiranju vremena realizacije te montaži zvukovnih zapisa uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Digitalizacija zvuka
Analogni formati i standardi zapisa zvuka
Procesi konverzije AD/DA
Sažimanje digitalnog zapisa zvuka
Formati digitalnog zapisa zvuka
Uređaji i programi za rad sa zvukom
Računalni program za obradu i montažu zvuka
Optimizacija zvuka
Montaža zvuka
Zvučni efekti i filteri
Završna obrada zvuka za kratki filmski isječak
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Mladi i poduzetništvo
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Uredništvo školskog radija priprema emisiju za emitiranje putem interneta. Tema emisije je Mladi i poduzetništvo. Potrebno je montirati radio reportažu od ranije snimljenih zvučnih zapisa.
b.Zadatak je montirati radio reportažu na zadanu temu u trajanju do 10 minuta te izraditi jingl. Potrebno je montirati snimljene zvučne zapise za radio reportažu, podesiti glasnoću, dodati pozadinsku glazbu, šumove ili akcente te izraditi cjelovitu i zanimljivu radio reportažu odgovarajuće dinamike. Montažu je potrebno finalizirati te izvesti u odgovarajući digitalni format za objavljivanje na internetu.
c.Podsjetite učenike na pravila montaže zvučnih zapisa te poštivanje autorskih prava.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu radio reportažu, odabir digitalnog formata za objavljivanje na internetu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se bez pomoći nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Odgovarajuća glasnoća svih montiranih dijelova
Glasnoća nije podešena.
Glasnoća nije odgovarajuća u većem dijelu montaže.
Glasnoća je odgovarajuća u većem dijelu montaže,
glasnoća je odgovarajuća u tijekom cijelog rada
Dinamika radnje
Dinamika radnje ne postoji.
Dinamika je spora i dosadna.
Dinamika je dobra.
Dinamika je odgovarajuća i doprinosi zanimljivosti sadržaja.
Kontinuitet tehničke ispravnosti montirane reportaže u finalizaciji
Nije ostvaren.
Ostvaren je s većim odstupanjima.
Ostvaren je s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Format digitalnog zapisa
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran.
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran, u primjeni kompresije.
Format digitalnog zapisa je dobro odabran.
Format digitalnog zapisa je dobro odabran, poštivane su sve upute.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima opreme za snimanje zvuka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Nastavnik vrednuje izrađenu radio reportažu, odabir digitalnog formata za objavljivanje na internetu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se niti uz pomoć nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se uz pomoć nastavnika dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Odgovarajuća glasnoća svih montiranih dijelova
Glasnoća nije podešena.
Glasnoća nije odgovarajuća u većem dijelu montaže.
Uz pomoć nastavnika glasnoća je odgovarajuća u većem dijelu montaže.
Glasnoća je odgovarajuća tijekom cijelog rada.
Dinamika radnje
Dinamika radnje ne postoji.
Dinamika je spora i dosadna.
Uz pomoć nastavnika postignuta je dobra dinamika.
Dinamika je odgovarajuća i doprinosi zanimljivosti sadržaja.
Kontinuitet tehničke ispravnosti montirane reportaže u finalizaciji
Nije ostvaren.
Ostvaren je s većim odstupanjima
Uz pomoć nastavnika ostvaren je s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Format digitalnog zapisa
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran.
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran, u primjeni kompresije.
Uz pomoć nastavnika format digitalnog zapisa je dobro odabran.
Format digitalnog zapisa je dobro odabran, poštivane su sve upute.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Uz pomoć nastavnika reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u montaži radio reportaže moguće je kombinirati više sadržaja primjenjivati različite filtere i efekte te dodatne opcije računalnog programa.
NAZIV MODULA
Fotografija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Steći znanja i vještine snimanja i obrade digitalne fotografije koristeći napredne mogućnosti kamere, dodatnu opremu, opremu za rasvjetu u studijskim uvjetima te programe za obradu fotografije poznavajući različite formate i rezolucije u odnosu na kvalitetu slike.
Ključni pojmovi
DSLR, JPEG, RAW, ekspozicija, ISO, zatvarač, iris, objektiv, dubinska oštrina, okvir i kompozicija, temperatura boje svjetla, izvori svjetla, kvaliteta svjetla,, intenzitet svjetla, kontinuirana rasvjeta, bljeskalice, napajanje, dosvjetljivači, sjenila i filteri, svjetlomjer, osnovna svjetlosna pozicija , katalogizacija i arhiviranje fotografije, predobrada fotografije, format, rezolucija, piksel, korekcija ekspozicije, korekcija kontrasta, sustavi i kanali boja, retuširanje, maskiranje i tonski nivoi, kompresija, optimizacija i prilagodba datoteke za objavu
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
•ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire načine dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Zdravlje
•B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka simuliranih ili stvarnih uvjeta kod poslodavca a koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 60 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Fotografija – snimanje
Obujam SIU (CSVET)
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati obilježja područja fotografije
Opisati obilježja fotografskih područja prema primjerima fotografija
Razlikovati vrste i dijelove fotoaparata te objasniti principe rada digitalnog fotoaparata
Opisati dijelove i princip rada DSLR i mirrorless fotoaparata
Razlikovati fotografsku opremu
Nabrojati fotografsku opremu i opisati uporabnu vrijednost pojedinih dijelova opreme
Odabrati fotografsku opremu prema zahtjevima snimanja
Odabrati fotografsku opremu prema zahtjevima snimanja: vrstu objektiva, stabilizaciju kamere, dosvjetljivače i sl.
Rukovati digitalnim fotoaparatom i koristiti napredne mogućnosti
Odabrati mod fotografiranja prema zahtjevima snimanja, npr. prioritet blende
Procijeniti i prilagoditi elemente ekspozicije prema zahtjevima snimanja
Ispravno eksponirati fotografiju u različitim zatečenim svjetlosnim uvjetima
Oblikovati fotografsku kompoziciju
Primijeniti različita pravila kompozicije
Izvesti fotografiranje u zatečenim ili kontroliranim uvjetima
Napraviti skupove fotografija na zadane teme pazeći na tehničku kvalitetu i kreativnu izvedbu
Analizirati fotografiju s tehničkog i kreativnog aspekta
Analizirati primjer zadane fotografije te komentirati kvalitetu tehničke i kreativne izvedbe
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su predavačka i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera svojih snimljenih fotografija. Učenici samostalno istražuju i izvode vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj fotografije Područja fotografije Digitalna fotografija Fotografski aparati, objektivi i mediji za snimanje Dodatna fotografska oprema Fotografska izražajna sredstva Fotografsko snimanje u različitim svjetlosnim uvjetima Fotografsko snimanje pokretnih i statičnih motiva
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
Vježba ekspozicije:
Kratka ekspozicija (short exposure) - zamrzavanje motiva u pokretu (prometna vozila – automobili, tramvaji, autobusi, kamioni, vlakovi... vodoskok, fontana, vodopad, prskanje vode, lopta koja leti zrakom, skok osobe - npr. skater u skoku, ili pas u skoku za lopticom, konj koji preskače preponu, sportaš u akciji, čekić koji razbija nekoliko bijelih ili obojenih kreda na crnom kartonu i sl...) Koristiti brzine zatvarača (shutter speed) od 1/500, 1/1000, 1/2000 i 1/4000 sec. Za ovu vježbu nije potreban stativ, već se može snimati iz ruke, ali je važno da ima dovoljno svjetla (isključiti ugrađenu bljeskalicu fotoaparata). Uskladiti vrijednost otvora objektiva (blendu) i ISO vrijednost, tako da fotografija ne bude ni pretamna (podeksponirana), niti presvijetla (preeksponirana), nakon snimljenih probnih fotografija provjeriti tehničku ispravnost i po potrebi korigirati ekspoziciju. Snimanje u manualnom modu (M) ili u prioritetu zatvarača (S ili Tv). Preporuka je da se ova vježba snima po sunčanom danu s puno svjetla. Paziti na kompoziciju svih elemenata u kadru.
U mapu na disku predati 5 - 20 tehnički korektnih fotografija na ovu temu.
Duga ekspozicija (long exposure) - postizanje „zamućenja“ motiva snimanja (prometna vozila, vodoskok, vodopad, prskanje vode, potok, rijeka, lopta koja leti zrakom, skok osobe (npr. skater u skoku, prolaznici koji hodaju) i sl. kako bi se naglasio pokret. Fotoaparat pri ovoj vježbi je statičan – na mjestu, a pojedini elementi u kadru su u pokretu. Fotoaparat obavezno mora biti na stativu ili čvrstoj podlozi (stolu, klupi, krovu parkiranog automobila ili sl.) uz odabir odgode snimanja. (Ne snimati tako da se fotoaparat potresa ili „drma“, jer će tada na fotografiji sve biti neoštro). Okruženje objekta u pokretu mora biti oštro jer je statično - nepokretno. Koristiti manualni program snimanja (M) ili u prioritetu zatvarača (S ili Tv) i brzine zatvarača od 1 sekunde ili dulje. Uskladiti potrebnu vrijednost otvora objektiva (blendu) da fotografija ne bude ni pre tamna (pod eksponirana), niti presvijetla (pre eksponirana), nakon snimljenih probnih fotografija provjeriti tehničku ispravnost i po potrebi korigirati ekspoziciju. ISO osjetljivost treba postaviti na najnižu moguće vrijednosti (100 ISO). Prije okidanja PROVJERITI KADAR kroz okular fotoaparati i pažljivo namjestiti kompoziciju elemenata u kadru, te stisnuti okidač do pola da autofokus izoštri na željenu točku, pričekati pola sekunde (ne otpuštati) a zatim stisnuti do kraja, te pričekati da fotoaparat snimi fotografiju uz odgođeno samookidanje. Preporuka je da se ova vježba snima po oblačnom danu bez sunca, ili u večernjim, noćnim satima. Isključiti bljeskalicu. Paziti na kompoziciju svih elemenata u kadru.
U mapu na disku predati 5 - 20 tehnički korektnih fotografija na ovu temu.
Vrednovanje kao učenje
Lista za samoprocjenu učenika:
Elementi procjene
Uvijek, bez poteškoća
Ponekad, uglavnom dobro
Ne, često zapnem i trebam pomoć
Znam očitati vrijednosti intenziteta svjetla na svjetlomjeru
Znam podesiti otvor blende
Znam podesiti brzinu zatvarača
Znam podesiti ISO vrijednost
Znam odrediti parametre za ekspoziciju (otvor blende, brzinu zatvarača, ISO) prilikom snimanja motiva u pokretu
Znam odrediti parametre za ekspoziciju (otvor blende, brzinu zatvarača, ISO) prilikom snimanja statičnog motiva
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
•U stjecanju modula najčešće se koristi učenje temeljeno na radu i metoda demonstracije rada sa fotografskom opremom. Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima fotografske opreme.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanju fotografskih zadataka
•rad učenika nastavnika vrednuje se prema istim kriterijima
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Paning – praćenje motiva/objekta snimanja u pokretu
Ideja ove vježbe je dinamična fotografija u kojoj je motiv oštar a pozadina horizontalno razmazana – neoštra. Efekt paninga postiže se praćenjem subjekta kroz tražilo fotoaparata i pravodobnog okidanja relativno duljom brzinom zatvarača (preporuka je 1/30 sec.) snimanjem subjekta kao oštrog objekta s pozadinom koja sugerira kretanje. Ova vježba izvodi se snimanjem iz ruke – bez stativa. Kad smo odabrali lokaciju koja je dovoljno frekventna (npr. biciklisti, skejteri, prometala, atletska staza i sl.), namjesti postavke fotoaparata: prioritet ekspozicije, zonski auto fokus i kontinuirano okidanje. Zauzmi čvrst uravnotežen stav i pomoću bokova zarotiraj se na mjestu prateći subjekt i snimaj. Provjeri rezultat i prema potrebi korigiraj postavke.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Rasvjeta za fotografiranje
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste i karakteristike svjetla pri analizi svjetlosnih uvjeta
Nabrojati vrste izvora svjetla i opisati njihove karakteristike prema porijeklu, kvaliteti i temperaturi boje svjetla
Razlikovati vrste fotografskih rasvjetnih tijela
Objasniti razliku karakteristika kontinuiranih rasvjetnih tijela i bljeskalica
Spojiti rasvjetna tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja
Spojiti više rasvjetnih tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja sukladno mjerama zaštite na radu
Postaviti rasvjetu za fotografiranje prema uputama
Pripremiti i postaviti rasvjetu za fotografiranje u studijskim uvjetima
Koristiti pribor za kontrolu svjetla u skladu s uvjetima fotografiranja
Upotrijebiti pribor za kontrolu svjetla: dosvjetljivače, sjenila i filtre
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su heuristički, tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira podešavanje svjetla i rasvjetnih tjela . Učenici rješavaju niz problema manjeg obujma, a problemski zadaci trebaju biti tako koncipirani da se mogu riješiti u kraćem vremenskom roku. Vrlo je važno da u procesu poučavanja učenici samostalno rješavaju zadatke, a da nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Vrste i karakteristike svjetla
Vrste fotografskih rasvjetnih tijela
Postavljanje rasvjetnih tijela u studijskim uvjetima
Vrste električnog napajanja za rasvjetna tijela
Pribor za kontrolu svjetla
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
Za potrebe audicije u fotografskom studiju snimiti 5 portreta direktnim “tvrdim” i 5 usmjerenim “mekim” svijelom te predložiti bolju varijantu za prezentaciju.
Vrednovanje za učenje: tablica za praćenje aktivnosti učenika za vrijeme rada
Tablica vrednovanja nastavnika
Elementi procjene
Potpuno
Djelomično
Uz pomoć nastavnika
Učenik opisuje vrste rasvjete
Učenik razlikuje vrste rasvjetnih tijela
Učenik spaja rasvjetna tijela na izvore električnog napajanja prema pravilima zaštite na radu
Učenik postavlja osnovnu svjetlosnu poziciju
Učenik postavlja svjetlosnu poziciju za tvrdo svjetlo
Učenik postavlja svjetlosnu poziciju za meko svjetlo
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima rasvjete i dodatne opreme. Vrednovanje zadatka kod učenika s teškoćama provodi se na isti način i prema istim kriterijima u gore navedenom zadatku.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme i postavljanja rasvjete i dodatne opreme
•Učeniku se posebno objašnjavaju sigurnosne mjere u radu s težim predmetima i napajanjem strujom
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenici trebaju postaviti rasvjetna tijela i snimiti low key portret i high key portret.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Fotografija – obrada
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Odabrati fotografije pogodne za digitalnu obradu
Napraviti izbor iz snimljenih fotografija te ih katalogizirati prema dogovorenim pravilima
Provesti postupak predobrade tehničkih elemenata digitalnog zapisa fotografije u odgovarajućem programu za obradu fotografije
Primijeniti potrebne postupke pred obrade digitalnog zapisa fotografije: prilagoditi format, podesiti elemente ekspozicije, kontrast, kolor i C/B
Primijeniti postupke retuširanja i kreativne obrade digitalnog zapisa fotografije
Prilagoditi tehničku kvalitetu fotografije prema zahtjevima medijske platforme te izvesti objavljivanje
Primijeniti postupak obrade fotografije prema načelima tehnički ispravnog zapisa: format, rezolucija, kompresija
Primijeniti pravila za spremanje i arhiviranje fotografija
Provesti postupak arhiviranja fotografija prema protokolu i pravilima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog modula primjenjuje se diferencirani oblik nastave, nastavni sustav temeljen je na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, te programirani i projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za obradu fotografije u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Unos fotografija u odgovarajući program za obradu i katalogiziranje
Predobrada digitalnog zapisa fotografije - ekspozicija, kontrast, kolor i C/B
Kreativna obrada digitalnog zapisa fotografije
Izvoz digitalnog zapisa fotografije - format, rezolucija, kompresija
Arhiviranje fotografija
Načini i primjer vrednovanja1
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
Iz određenog zadatka fotografskog snimanja uvesti sve fotografije u RAW formatu u program za predobradu fotografije. Odabrati 10 fotografija za obradu te tehnički korigirati potrebno: Kolor/CB, ekspoziciju, kontrast, bjeline i crnine, teksturu, jasnoću, saturaciju i sl. Potrebno je korigirati deformacije i aberacije, a po završetku eksportirati fotografije u program za obradu te ih kreativno obraditi. Sve fotografije izvesti u odgovarajućim formatima i rezolucijama za tisak i objavu na web-u.
Vrednovanje za učenje: tablica za praćenje aktivnosti učenika za vrijeme rada. Nastavnik prema kriterijima iz tablice vrednuje svaku obrađenu fotografiju.
Tablica vrednovanja nastavnika
Elementi procjene
Potpuno
Djelomično
Potrebno doraditi
Korekcija ekspozicije
Korekcija kontrasta
Korekcija boja
Korekcija svijetlih i tamnih tonova
Korekcija temperature boje svjetla
Korekcija deformacija i aberacija
Prilagodba i izvoz fotografija za tisak
Prilagodba i izvoz fotografija za objavu na webu
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
•Za učenike s teškoćama u učenju prema teškoći smanjiti obujam rada. Umjesto 10 zadati manji broj fotografija za obradu.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
•učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom obrade fotografije
•rad učenika nastavnika vrednuje se prema istim kriterijima
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr.učenici na nekoj od obrađenih fotografija trebaju zamijeniti pozadinu.
2. RAZRED
NAZIV MODULA
Prezentacijski alati i vještine
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija u području izrade medijskih prezentacija, prezentiranja i učinkovitog komuniciranja. Učenici će usvojit teoretska znanja neophodna za razumijevanje funkcioniranja različitih prezentacijskih alata, medijskih platformi i masovnih medija te načine planiranja i izrade medijske prezentacije. Kroz vježbe će razvijati vještinu integriranja medijskih elemenata u medijskim prezentacijama, prilagođavanja medijske poruke za različite masovne medije te prilagodbu medijskih sadržaja različitim medijskim platformama. Također će razvijati osobne komunikacijske i prezentacijske vještine.
Ključni pojmovi
mediji, masovni mediji, medijska platforma, struktura medijske prezentacije, prezentacijski alati, komunikacijske vještine, prezentacijske vještine, prezentacijski alati
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
Zdravlje
•B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr A 4.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se prvenstveno u školskoj računalnoj učionici. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Skup ishoda učenja ostvaruje se usvajanjem teorijskih znanja uz izvođenje vježbi i/ili realizacijom zadataka u minimalnom opsegu ⅕.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Prezentacijski alati i vještine
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati specifičnosti medijskih platformi
Navesti vrste medijskih platformi te razlikovati specifičnosti pojedinih medijskih sadržaja
Osmisliti i organizirati strukturu medijske prezentacije
Provesti organizaciju medijske prezentacije prema zadanoj strukturi
Izraditi medijsku prezentaciju koristeći prezentacijske alate
Izraditi medijske prezentacije koristeći minimalno dva različita prezentacijska alata
Integrirati medijske elemente u medijsku prezentaciju
Izraditi multimedijsku prezentaciju integriranjem minimalno tri vrste medijskog sadržaja (slika, video, zvuk)
Prilagođavati medijske poruke za njihovo objavljivanje na masovnim medijima
Pripremiti multimedijsku prezentaciju za objavu na digitalnim platformama
Razviti komunikacijske i prezentacijske vještine
Prezentirati sadržaj izrađene multimedijske prezentacije komunicirajući u skladu s društvenim odnosno kulturološkim kodovima i konvencijama
Izvršiti prilagodbu i objavu medijskih sadržaja na različitim medijskim platformama
Prilagoditi i objaviti već objavljenu medijsku prezentaciju obzirom na zahtjeve zadanog masovnog medija
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav ovoga modula je projektna nastava. Tijekom predavanja nastavnik demonstrira primjenu prezentacijskih alata i komunikacijskih vještina. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera objavljenih prezentacija na različitim medijskim platformama te izradom vježbi manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Medijske platforme
Struktura medijske prezentacije
Alati za izradu medijskih prezentacija
Analiziranje publike i prilagođavanje poruke publici
Organizacija govorne poruke
Društveni i kulturološki kodovi i konvencije u javnom nastupu
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi se kontinuirano tijekom učenja i poučavanja, u pravilu na svakom satu radi davanja informacija o učeničkom napredovanju i unapređivanja budućega učenja i poučavanja, poticanja učeničkih refleksija o učenju, utvrđivanja manjkavosti u učenju, prepoznavanja učeničkih snaga te planiranja njihovog budućega učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenog provodi se tijekom godine na kraju procesa učenja (nastavne cjeline, polugodišta te godine učenja i poučavanja). Ishodi učenja provjeravaju se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija - aktivnosti:
Komunikacija na društvenim mrežama
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: U sklopu Dana sigurnosti na internetu organiziraju se kratka predavanja na različite teme. U svrhu poticanja pristojne komunikacije putem internet, prvenstveno na društvenim mrežama potrebno je izraditi prezentaciju i prezentirati na temu komunikacije na društvenim mrežama.
2.Zadatak je izraditi multimedijsku prezentaciju na temu komuniciranja na društvenim mrežama te prezentirati istu. Prezentacija treba trajati 10 min. i uključivati više vrsta medija. Učenici trebaju planirati prezentaciju, odrediti strukturu, sadržaje, izraditi prezentaciju i prezentirati je u skladu s društvenim odnosno kulturološkim kodovima i konvencijama. Nakon prezentacije potrebno je samu prezentaciju prilagoditi za slanje sudionicima e-mailom, objaviti na web stranicama i video servisu.
3.Podsjetite učenike na proces izrade medijskih prezentacije i na karakteristike medijskih platformi te poštivanje autorskih prava.
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
Svaki učenik vrednuje svakog učenika i to tako da ne vrednuju samog sebe. Osim samog vrednovanja svaki učenik u dvije rečenice treba istaknuti što mu se sviđa, a što bi se moglo još doraditi. Najuspješniji rad je onaj koji dobije najviše bodova.
Zanimljivost i dinamičnost prezentacije (1-3) boda
Korištenje različitih medija u prezentaciji
(1-2) boda
Trajanje i organizacija prezentacije
(1-3) boda
Prezentiranje
(1-3) boda
Ukupan broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 11 bodova
min. 4 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na projektnoj nastavi. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: koristiti više od 3 različita medija, sam osmisliti dio medijskog sadržaja za prezentaciju te koristiti dodatne opcije računalnog programa u kojem se izrađuje prezentacija.
NAZIV MODULA
Priprema i snimanje video sadržaja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području postavljanja rasvjete i podešavanje svjetla, pripreme za snimanje i snimanje video sadržaja, razvijanje znanja i vještina korištenja snimateljske opreme, razumijevanje filmskog jezika, stjecanje samostalnosti pri pisanju sinopsisa, scenarija i knjige snimanja.
Ključni pojmovi
Filmske vrste i žanrovi, televizijske forme, filmska ekipa, filmski planovi, rakursi, kadar, kompozicija, pokreti kamere, rampa, snimateljska oprema, vrste kamera, osnovne i napredne postavke kamere, objektivi, ekspozicija, ugađanje bijelog, vrste rasvjete, OSP, zvuk prostora, video standardi, rezolucija, pisana priprema za snimanje: sinopsis, scenarij, knjiga snimanja i storyboard
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
•pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
•pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa).
Zdravlje
•B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
•B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim uvjetima iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih uvjeta iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Rasvjeta za snimanje video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste rasvjetnih tijela za kontinuirano snimanje
Nabrojiti vrste rasvjetnih tijela za kontinuirano snimanje i opisati njihove karakteristike
Planirati rasvjetna tijela i izvore električnog napajanja za kontinuirano snimanje
Planirati rasvjetna tijela i izvore električnog napajanja za kontinuirano snimanje u zatečenim uvjetima zadatka
Postaviti rasvjetu i spojiti rasvjetna tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja prema zahtjevima snimanja
Postaviti rasvjetu i spojiti rasvjetna tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja prema zahtjevima snimanja u zatečenim uvjetima
Koristiti pribor za kontrolu svjetla i/ili uređaje za mjerenje svjetla prema zahtjevima snimanja video sadržaja
Kontrolirati svjetlo pomoću pribora za kontrolu svjetla i provjeriti nivoe intenziteta svjetla unutar slike (Zebra, Wave Form, False Color)
Podesiti izvore svjetla za odgovarajuću ekspoziciju pri snimanju video sadržaja
Podesiti izvore svjetla za odgovarajuću ekspoziciju pri snimanju video sadržaja u studiju (npr. Green screen) i na lokaciji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira podešavanje svjetla i korištenje rasvjetnih tijela. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri planiranju osvjetljavanja za potrebe snimanja i korištenju rasvjetnih tijela. Učenici rješavaju problemske situacije svjetlosnih i snimateljskih uvjeta. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Primjena svjetla
Kontrola kontrasta
Vrste svjetla
Dodatna rasvjeta i oprema
Temperatura svjetla
Osnovni smjerovi svjetla
Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)
Uloge svjetla u OSP-u
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
INTERVJU S KNJIŽNIČARKOM POVODOM EUROPSKOG DANA KNJIGE
Povodom EDK učenici u paru moraju pripremiti rasvjetu za snimanje intervjua s knjižničarkom na temu čitanosti u školskoj knjižnici i najpopularnije naslove osim lektirnih djela.
a.Zadatak se sastoji od procjene svjetlosnih uvjeta, pripreme rasvjete i pozicioniranja rasvjetnih tijela prema pravilima osnovne pozicije svjetla. Intervju mora trajati minimalno 10 min. Učenici rade u parovima.
b.Učenike treba podsjetiti na izjednačavanje temperature postojećeg svjetla u prostoru i rasvjetnih tijela, te na kontrast. Osnovna svjetlosna pozicija treba uključivati glavno ili tročetvrtisko svjetlo, prednje ili dopunsko svjetlo, stražnje ili akcentirajuće svjetlo i pozadinsko svjetlo prema potrebi. Ako postoji izvor svjetla u prostoru (stolna lampa ili prozor) iskoristite ga kako bi kadar bio zanimljiviji.
KRITERIJI
DA/NE
Procjena svjetlosnih uvjeta
Priprema opreme i postavljanje rasvjetnih tijela
Uspješnost izjednačavanja temperature boje svjetla
Ispravan kontrast
Iskorištenost postojećeg svjetla
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih kriterija vrednuje kvalitetu osvjetljenja u kadru i ocjenjuje učenički par jednakom ocjenom.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer vrednovanja:
Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak i/ ili aktivnost, npr. isti zadatak ponavlja u holu škole za snimanje intervjua s učenicima.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Snimanje video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati filmske rodove i žanrove te televizijske forme
Nabrojiti i opisati filmske rodove i žanrove te televizijske forme te analizirati zadane primjere
Objasniti obilježja elemenata filmskog jezika
Prepoznati elemente filmskog jezika i objasniti njihova osnovna obilježja
Razlikovati vrste sustava za snimanje
Razlikovati i koristiti različite vrste kamera i pripadajuće opreme - mobitel, fotoaparat i videokamera
Isplanirati i provesti pripreme za snimanje videozapisa
Organizirati opremu, prostor i provesti pripreme za snimanje videozapisa prema zadatku
Izraditi plan snimanja te popis opreme za jednostavnije kraće forme
Izraditi plan snimanja te popis odabrane opreme za samostalno snimanje jednostavnije kraće forme
Pripremiti video- i audioopremu za snimanje prije snimanja
Napraviti izbor video- i audioopreme za snimanje prema zadatku
Postaviti i podesiti video- i audioopremu za snimanje
Postaviti i podesiti video- i audioopremu za snimanje za različite uvjete snimanja
Izvesti jednostavnu prilagodbu elemenata scene prema zahtjevima snimanja
Izvesti jednostavnu prilagodbu elemenata scene prema zahtjevima snimanja i uklanjanje suvišni predmeti u kadru
Rukovati videokamerom za snimanje zadanog videosadržaja
Rukovati videokamerom koristeći napredne funkcije za snimanje zadanog videosadržaja
Provesti obilježavanje te pripremu za montažu snimljenog materijala
Provesti obilježavanje te pripremu za montažu snimljenog materijala prema dogovorenom protokolu i pravilima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira rad sa snimateljskom opremom. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri planiranju snimanja i korištenju snimateljske opreme. Učenici rješavaju problemske situacije prilikom realizacije snimanja. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Filmske vrste Televizijske forme Film izražajna sredstva Kamera, stativ i sustavi stabilizacije slike Objektivi (vrste i karakteristike objektiva i ND filtri) Ekspozicija (elementi, balans bijeloga, Zebra, Wave Form, False Color) Pravilo rampe, pravci kretanja, filmski smjer i kretanje u kadru Pripreme za snimanje (ideja, sinopsis, scenarij, knjiga snimanja, plan snimanja) Tehnička specifikacija opreme i planiranje realizatorske ekipe Vijest Prilog Čitana vijest Reportaža Studijska TV emisija
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Susret dvije osobe
b.Zadatak kod snimanja je snimiti barem 20 kadrova sa temom susreta, npr. dvije osobe idu jedna prema drugoj, s tim da kad se sretnu moraju izmijeniti par rečenica. Kod snimanja kadrova treba paziti na pravilno snimanje pravaca kretanja lika u filmu uzimajući u obzir pravilo rampe.
c.Podsjetite učenike na pravilo rampe, kad snimate kretanje lika u filmu u jednom smjeru u više kadrova da se taj lik uvijek u kadru kreće u jednom smjeru: ili lijevo-desno ili desno-lijevo. Neutralni smjer kretanja je ravno prema ili od kamere i njega možete uvijek koristiti a da ne zbunite gledatelja po pitanju smjera kretanja lika u filmu. Kod snimanja zvuka treba paziti na razumnu tehničku izvedbu snimanja, tako da se dijalog čuje dovoljno glasno i da bude razumljiv.
Tijekom snimanja vježbe trebate koristiti filmska izražajna sredstva: različite filmske planove i rakurse.
Oznakom x nastavnik vrednuje rad prema kriterijima u tablici.
3x odličan = odličan
2x odličan 1x dobro = vrlo dobar
2x dobro + 1x loše = dobar
2x loše 1 dobro = dovoljan
3x loše = nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Ako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer vrednovanja:
Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene te osigurava učeniku dodatno vrijeme za izradu zadatka.
2x odličan 1x dobro = odličan
2x dobro + 1x loše = vrlo dobar
2x loše 1 dobro = dobar
3x loše = dovoljan
učenik nije napravio ili odbija napraviti zadatak = nedovoljan
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenik treba snimiti situaciju potjere, u trajanju 2 minute i pritom: koristiti širokokutni objektiv i akciju snimati što bliže objektivu, snimati u uskim prostorima, u otvorenim prostorima koristiti teleobjektiv sa što više prednjeg plana, razdvojiti aktere potjere u zasebne kadrove, zbog dinamiziranja potjere u montaži, široke kadrove ili kadrove sa oba aktera koristiti kad je bitan njihov odnos, koristiti što više humora - dodaje dimenziju zabave u potjeri, kreirati prepreke u potjeri, paziti na pravce kretanja, tj pravilo rampe, paziti na kontinuitet prostora radnje - pošto zasebno snimate aktere potjere, gledatelju mora biti jasna prostorna orijentacija, koreografirati potjeru – proći na lokaciji kadrove i akciju, koristiti filmska izražajna sredstva: sve filmske planove i pokrete kamere.
NAZIV MODULA
Realizacija montaže video sadržaja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području pripreme snimljenog video sadržaja, obradi, montaži i finalizaciji montiranog uratka.
Razvijanje znanja i vještina korištenja programa za obradu i montažu video sadržaja, razumijevanje montažnog procesa, primjena različitih montažnih postupaka, stjecanje samostalnosti pri odabiru odgovarajućih standarda, formata i okvira video slike, odabiru kadrova uz poštivanje vremenskih, prostornih i logičkih veza, povezivanju i sinkronizaciji slike i zvuka, spremanju radnog i izlaznog formata, dodavanju efekata, integraciji grafičkih elementa, pri konverziji i usklađivanju formata, primjeni kompresija, kontejnera, standarda boja i broadcast standarda.
Ključni pojmovi
teorija i funkcije montaže, montažna pravila, program za obradu i montažu videa, sinkroniziranje slike i zvuka, 2D prostor, 3D kontinuitet prostora radnje, proces montaže filma, efekti u slici, multicam montaža, green key, stabilizacija slike, montaža VFX kadrova, grafika, natpisi i potpisi, primarna i sekundarna kolor korekcija slike, standardi, formati i okviri video slike, rezolucija, omjer stranica, broj sličica u sekundi, kodek, container,kreiranje proxy formata, izvoz slike i zvuka za arhivu, radni i završni izlazni formati
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
•ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
•ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire način dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku B.4/5.3. Učenik regulira svoje učenje mijenjajući prema potrebi plan ili pristup učenju.
•uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
•pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
•pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa).
Zdravlje
•B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
•B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardna programska podrška za obradu i montažu videa.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Priprema i montaža video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
5 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati i primijeniti standarde, formate i okvire video slike
Odabrati i primijeniti odgovarajući standard, format i okvir video slike prema zahtjevu izrade medijskog sadržaja
Razlikovati vrste montažnih postupaka prema načinu tvorbe radnje
Prepoznati montažni postupak i komentirati postignuti učinak na primjerima
Izvršiti unos video slike i zvuka u programu za nelinearnu montažu
Provesti postupak unosa video slike i zvuka u programu za nelinearnu montažu te organizirati projekt u strukturi mapa
Povezati i sinkronizirati sliku i zvuk u video sadržaju
Povezati i sinkronizirati video sliku i zvuk na zadanom materijalu različitih sekvenca, npr. dijaloga i sekvence glazbenog sadržaja
Odabrati kadrove prema načelima montaže
Odabrati kadrove prema načelima montaže poštujući vremensku, prostornu i logičku vezu u sekvenci
Provesti postupak osnovne montaže video sadržaja
Montirati video sadržaj, odrediti točno trajanje, rez, prijelaz i redoslijed kadrova te spremiti projekt u radnom i izlaznom formatu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se diferencirani oblik nastave, nastavni sustav temeljen je na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, usmenog izlaganja, razgovora te programirani, projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za obradu i montažu videa. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Teorija montaže
Povijesni pregled razvoja tehnike filmske i video montaže
Standardi, formati i okviri video slike
Rezolucija, omjer stranica, broj sličica u sekundi, kodek, container
Načini montiranja, montažna pravila
Funkcije montaže
Prioriteti šest kriterija
Montažne spone
Sadržaj i duljina kadrova
Program za obradu i montažu videa
Unos i organizacija sirovine u projektu
Backup sirovine
Sinkroniziranje slike i zvuka
2D prostor u filmu i 3D kontinuitet prostora radnje
Subclipiranje materijala
Kreiranje grubog i finog šnita
Kreiranje proxy formata
Formati video zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Vježba:
Učenik ponavlja postupak rada vježbe koju je nastavnik prethodno demonstrirao s tim da promišlja i odabire odgovarajuće kadrove iz zadanog snimljenog materijala te montira dijaloške scene iz igranog filma ili serije prema vlastitom konceptu.
Zadatak je provesti postupak montaže od postavljanja projekta, imenovanja kadrova, sinkroniziranja slike i zvuka do montaže slike i dijaloga. Final montaže dijaloške scene mora biti u skladu s montažnim pravilima, te unutar sekvence mora biti poštivan vremenski, prostorni i logički slijed. U radu učenik samostalno koristi standardnu programsku podršku za obradu i montažu videa, otvara i organizira projekt, koristi mogućnosti alata Roll, slip i slide edit Replace edit, Top and tail edits, trimanje kadrova te provodi osnovnu montažu i prevlačenje tona –J i L rezovi.
Vrednovanje za učenje: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje vještine primjene alata za obradu i montažu audiovizualnog sadržaja unutar zadanog programa. Učenik tijekom rada na zadatku treba pokazati poznavanje osnove montažnih pravila.
Primjer vrednovanja:
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje montiranu dijalošku scenu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih kriterija:
Kriteriji
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Postavke projekta
Projekt je tehnički ispravno postavljen, vidi se struktura organizacije.
Projekt je tehnički ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Projekt je otvoren ali nije ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Samostalnost u korištenju alata i njihovih mogućnosti
Učenik samostalno i brzo koristi alate i njihove mogućnosti u postizanju željenog cilja.
Učenik koristi alate i njihove mogućnosti ali je spor i nema jasnu sliku što treba učiniti.
Učenik nije samostalan u odabiru i korištenju alata i njihovih mogućnosti.
Sinkronizacija slike i zvuka
Učenik je točno sinkronizirao sliku i zvuk.
Učenik je sinkronizirao sliku i zvuk na 80 % kadrova, treba pomoć da dovrši zadatak u cijelosti.
Učenik je sinkronizirao sliku i zvuk uz veliku pomoć nastavnika.
Duljina kadra, pravodobnost reza
Učenik je napravio rez na pravom mjestu.
Učenik je napravio rez na pravom mjestu ali treba popraviti preciznost.
Učenik je napravio rez na pravom mjestu tek uz veliku pomoć nastavnika.
Osnovna montaža zvuka i prevlačenje tona – J i L rezovi
Montaža zvuka je učinjena korektno, odnosi glasnoća su dobro postavljeni, primijenjen je postupak prevlačenja tona (J i L rezovi).
Vidljiv je rad na montaži zvuka, prevlačenje tona preko reza slike i odnosima glasnoća.
Nije vidljiv rad na montaži zvuka niti prevlačenje tona preko reza slike, ton nije u odgovarajućim odnosima glasnoća, ali uz pomoć nastavnika učenik uspijeva djelomično završiti zadatak.
Vremenski, prostorni i logički slijedkadrova u sekvenci
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren i vidi se kreativan pristup.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je korektno ostvaren.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren tek uz veliku pomoć nastavnika.
Poštivanje zadanog roka
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme.
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Montaža dijaloške scene je djelomično dovršena.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 21-19 bodova
Vrlo dobar: 18-16 bodova
Dobar: 15-11 bodova
Dovoljan: 10 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer vrednovanja
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje montiranu dijalošku scenu, i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih kriterija:
Kriteriji
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Postavke projekta
Projekt je tehnički ispravno postavljen, vidi se struktura organizacije.
Uz pomoć nastavnika projekt je tehnički ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Projekt je otvoren nije ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Samostalnost u korištenju alata i njihovih mogućnosti
Učenik samostalno i brzo koristi alate i njihove mogućnosti u postizanju željenog cilja.
Učenik uz pomoć nastavnika koristi alate i njihove mogućnosti ali je spor i nema jasnu sliku što treba učiniti.
Učenik nije samostalan u odabiru i korištenju alata i njihovih mogućnosti.
Sinkronizacija slike i tona
Učenik je točno sinkronizirao sliku i zvuk.
Učenik je uz pomoć nastavnika sinkronizirao sliku i zvuk na 80 % kadrova i treba pomoć da dovrši zadatak u cijelosti.
Učenik je sinkronizirao sliku i zvuk uz veliku pomoć nastavnika.
Duljina kadra, pravodobnost reza
Učenik je napravio rez na pravom mjestu.
Uz pomoć nastavnika učenik je napravio rez na pravom mjestu ali treba popraviti preciznost.
Učenik je napravio rez na pravom mjestu tek uz veliku pomoć nastavnika.
Osnovna montaža zvuka i prevlačenje tona – J i L rezovi
Montaža zvuka je učinjena korektno, odnosi glasnoća su dobro postavljeni, primijenjen je postupak prevlačenja tona (J i L rezovi).
Uz pomoć nastavnika vidljiv je rad na montaži zvuka, prevlačenje tona preko reza slike i odnosima glasnoća.
Nije vidljiv rad na montaži zvuka niti prevlačenje tona preko reza slike, ton nije u odgovarajućim odnosima glasnoća, ali uz pomoć nastavnika učenik uspijeva djelomično završiti zadatak.
Vremenski, prostorni i logički slijedkadrova u sekvenci
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren i vidi se kreativan pristup.
Uz pomoć nastavnika učenik je korektno ostvario vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren tek uz veliku pomoć nastavnika.
Poštivanje zadanog roka
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme.
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Montaža dijaloške scene je djelomično dovršena.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 21-19 bodova
Vrlo dobar: 18-16 bodova
Dobar: 15-11 bodova
Dovoljan: 10 bodova
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izvrsni učenici će dobiti zadatak da pomognu učenicima koji ne vladaju radom u standardnoj programskoj podršci za obradu i montažu audiovizualnog sadržaja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Završni postupci u montaži video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
5 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Provesti postupak fine montaže i dodavanja efekata
Provesti postupak precizne montaže uz dodavanja efekata, finalizirati te izvesti video u zadane formate
Provesti postupak montaže i obrade zvuka na audiovizualnom sadržaju
Provesti postupak montaže i obrade zvuka uz dodavanja efekata, finalizirati te izvesti video u zadane formate
Provesti postupak dodavanja elemenata grafike na audiovizualnom sadržaju
Izraditi, prilagoditi i/ili oblikovati elemente grafike ili jednostavnu grafiku te integrirati grafiku sa audiovizualnim sadržajem
Objasniti postupak osnovne korekcije slike u programu za montažu
Objasniti i demonstrirati postupak osnovne korekcije slike koristeći mogućnosti programa za montažu
Izvesti postupak spremanja i arhiviranja video sadržaja
Izvesti postupak spremanja izlaznog format za finalnu obradu slike, zvuka, arhivu i emitiranje na televiziji i Internet platformama
Izvesti prilagodbu i objavu video sadržaja na različitim medijskim platformama
Izvesti prilagodbu i objavu video sadržaja na različitim medijskim platformama, konvertirati i uskladiti formate, kompresije, kontejnere, standarde boja i broadcast standarde
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje nastavni sustav temeljen je na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, usmenog izlaganja, razgovora te programirani, projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama završnih postupaka u montaži video sadržaja te demonstrira primjenu alata i opcija programa za montažu videa, primjenu efekata, i integraciju elemenata grafike te osnovne korekcije slike. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Proces montaže filma
Tranzicije i efekti u slici
Video pluginovi
Usporenje i ubrzanje kadrova
Multicam montaža
Green Key
Stabilizacija slike
Montaža VFX kadrova
Grafika, natpisi i potpisi
Primarna kolor korekcija slike
Sekundarna kolor korekcija slike
Sigurnosna kopija projekta za montažu
Arhiviranje projekta i sirovine
Media management u programu za montažu
Izvoz slike za obradu slike
Timecode u slici
Izvoz tona za obradu tona
Završni izlazni formati za različite medijske platforme
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Vježba -
Učenik ponavlja postupak rada vježbe koju je nastavnik prethodno demonstrirao s tim da identificira i odabire kadrove iz zadanog snimljenog materijala s više kamera (4-8) primjenom mogućnost Multicam alata.
Zadatak je provesti postupak montaže glazbenog spota od postavljanja postavki projekta, sinkroniziranja slike i zvuka, montaže slike i zvuka. U postupku treba primijeniti efekte u skladu sa željenim vizualnim doživljajem. U radu učenik samostalno koristi napredne mogućnosti standardne programske podršku za obradu i montažu videa, primjenjuje tehnike montaže, izvodi osnovnu obradu slike, integraciju grafike i sprema izlazni format za finalnu obradu slike, zvuka, arhivu i emitiranje na televiziji i Internet platformama.
Primjer provjere:
Vrednovanje za učenje: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje vještine primjene alata za obradu i montažu audiovizualnog sadržaja unutar zadanog programa. Učenik tijekom rada na zadatku treba pokazati poznavanje osnove montažnih pravila.
Primjena alta i naprednih mogućnosti standardne podrške za video montažu
Učenik samostalno Primjenjuje alate i napredne mogućnosti standardne podrške za video montažu.
Učenik uz pomoć nastavnika primjenjuje alate i napredne mogućnosti standardne podrške za video montažu.
Učenik uz pomoć nastavnika primjenjuje alate i osnovne mogućnosti standardne podrške za video montažu.
emocija
priča
ritam
centar pažnje gledatelja
Učenik montažom postiže emociju, ostvaruje priču, dobar ritam i pažnju gledatelja.
Učenik uz pomoć nastavnika, montažom postiže emociju, ostvaruje priču, dobar ritam i pažnju gledatelja.
Učenik uz pomoć nastavnik uspijeva završiti montažu i ispunjava zadatak.
poštivanje roka za izradu zadatka
Zadatak je završen prije zadanog vremena
Zadatak je završen u okviru zadanog vremena
Zadatak je završen u produljenom vremenu
Rubrika:
Ako zadatak nije ispunjen niti u produljenom vremenu, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer vrednovanja:
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje montiran glazbeni spot i poštivanje produženog zadanog vremenskog okvira uporabom unaprijed definiranih kriterija iz gornje tablice. Učenik uz manju pomoć nastavnika ostvaruje samostalnost u korištenju alata za obradu i montažu videa te ostvaruje vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izvrsni učenici će dobiti zadatak da izrade montažu promotivnog spota za izvođača glazbenog spota.
NAZIV MODULA
Uvod u animaciju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području animacije i animiranog filma, razumijevanje razvoja animacije kroz povijest, razlikovanje vrsta animacije i tradicionalnih tehnika animiranja, razvijanje vještina animiranja i primjene principa animacije, stjecanje samostalnosti pri oblikovanju i izradi animacije tradicionalnim tehnikama, planiranju animacije kroz knjigu snimanja i storyboarda, izradi model liste, scena, postavljanju rasvjete i kamere, animiranju pokreta i snimanju, montaži, zvučnom opremanju zapisa, odabiru i izvozu u pravilni format uz poštivanje autorskih prava.
Ključni pojmovi
Povijest animacije, principi animacije, vrste i tehnike animacije, Zagrebačka škola animiranog filma, sinopsis, storyboard, knjiga snimanja, model lista, animiranje, programi za izradu animacije
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
•ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
•ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
•ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire način dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr B 4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova / postupaka / izbora.
•osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Građanski odgoj i obrazovanje
•goo A.4.3. Promiče ljudska prava.
Zdravlje
•B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
•B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
•B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40% i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardna programska podrška za multimediju
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Uvod u animaciju
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Interpretirati principe animacije
Prepoznati i opisati principe animacije na zadanim primjerima
Razlikovati vrste animacije
Odrediti vrstu i tehniku animacije na zadanim primjerima
Analizirati različite stilove i pristupe u animiranom filmu
Usporediti dva zadana animirana filma analizirajući i uspoređujući vrstu animacije, razdoblje i stil
Planirati animaciju
Provesti odabir teme, tehnike i formata animacije pa napisati sinopsis i knjigu snimanja (storyboard)
Oblikovati elemente animacije (model lista, scene)
Izraditi model listu likova i potrebnih scena prema zadanim smjernicama
Izraditi animaciju
Izvesti animiranje likova i objekata te snimanje (snimanje obuhvaća i postavljanje rasvjete i kamere) prema definiranom planu. Provesti postupak montaže i objedinjavanja završno obrađene animacije.
Primijeniti zvuk u izradi animacije
Provesti ozvučavanje animacije u skladu s radnjom i animiranim elementima
Izvršiti prilagodbu i izvoz animacije za različite platforme
Provesti prilagodbu i izvoz animacije prema uputama i zahtjevima platforme za objavu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama razvoja animacije kroz povijest, različitim stilovima i pristupima animaciji, vrstama i tehnikama animacije. Pokazuje proces izrade animiranih formi, planiranje, oblikovanje elemenata (model lista, scene), snimanje pokreta predložaka, animiranje, montažu, objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije, primjenu zvuka te odabir i izvoz animacije u pravilni format uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Povijest animacije
Principi animacije
Vrste i tehnike animacije
Zagrebačka škola animiranog filma
Analiza animiranih filmova
Pisanje sinopsisa, izrada knjige snimanja i scenoslijed
Sučelje, alati i osnovne postavke programa za montažu
Izrada model liste i scena
Animiranje i snimanje pokreta predložaka
Objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije
Dodavanje zvukova
Titlovi, uvodne i odjavne špice
Izvoz za reprodukciju i distribuciju
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Svjetski dan animacije (28.10.)
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana animiranog filma (28.10.). Učenici koji slušaju predmet Animacija trebaju pripremiti projekciju vlastitih animiranih uradaka u trajanju od 20-tak minuta.
2.Zadatak je izraditi stopmotion animaciju u trajanju od 1:30 do 2:00 minute na zadanu temu. Potrebno je napisati sinopsis, scenoslijed, izraditi storyboard, skice rukom, modelirati likove, izraditi scenu, animirati objekte/likove, spojiti logične i ritmične cjeline, objediniti elemente završno obrađene animacije, dodati efekte, titlove, dodati i dizajnirati zvuk, eksportirati za reprodukciju u .mp4 formatu.
3.Podsjetite učenike na principe animacije, proces izrade animiranih formi (animiranog filma), pravila montaže te poštivanje autorskih prava.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu stopmotion animaciju, dokumentaciju (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista) i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Dokumentacija (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista)
Dokumentacija je potpuna, uredna i detaljno napisana što omogućuje kvalitetno praćenje procesa izrade zadatka.
Dokumentacija je potpuna, uredna i dobro napisana što omogućuje praćenje procesa izrade zadatka.
Dokumentacija je nepotpuna no dovoljno dobro napisana da se može pratiti proces izrade zadatka
Poštivanje zadanog roka
Animacija je izrađena na vrijeme.
Animacija je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Animacija je dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena, primjenjeno je više principa animacije, estetski odskače, originalna je i kreativna.
Animacija je dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena i dobro osmišljena.
Animacija je djelomično dovršena no funkcionalna, tehnički izvedena s manjim nepravilnostima kod animiranja i/ili montaže.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu) potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati. Ako se učenici dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer vrednovanja: Nastavnik vrednuje izrađenu stopmotion animaciju, dokumentaciju (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista) i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Dokumentacija (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista)
Dokumentacija je uz poticaj nastavnika potpuna, uredna i detaljno napisana što omogućuje kvalitetno praćenje procesa izrade zadatka.
Uz stalni poticaj i pomoć nastavnika dokumentacija je potpuna, uredna i dobro napisana što omogućuje praćenje procesa izrade zadatka.
Uz poticaj i pomoć nastavnika dokumentacija je nepotpuna no dovoljno dobro napisana da se može pratiti proces izrade zadatka
Poštivanje zadanog roka
Animacija je uz poticaj nastavnika izrađena na vrijeme.
Animacija je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj i pomoć nastavnika.
I uz poticaj i pomoć nastavnika animacija je djelomično dovršena.
Animacija je uz poticaj nastavnika dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena, primjenjeni su principi animacije, estetski odskače, originalna je i kreativna.
Animacija je uz stalni poticaj i pomoć nastavnika dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena i dobro osmišljena.
Uz poticaj i pomoć nastavnika animacija je djelomično dovršena no funkcionalna, tehnički izvedena s manjim nepravilnostima kod animiranja i/ili montaže.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: Objediniti sve animacije u jednu, pri tom maknuti pojedinačne odjave i napraviti jednu te prije početka pojedinačnih animacija dodati ime autora.
NAZIV MODULA
Zvuk u video sadržaju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području snimanja i uređivanja zvuka za potrebe izrade videa, razvijanje znanja i vještina pri upotrebi audio snimateljske opreme i programa za uređivanje zvuka u videu, stjecanje samostalnosti pri odabiru audio snimateljske opreme, provjera tehničke ispravnosti, održavanje kontinuiteta kvalitete audio snimanja te uređivanja zvuka u videu i radu s efektima.
Ključni pojmovi
audio snimateljska oprema, snimanje zvuka, tonski lanac, govor, glazba, zvučni akcenti, programi za uređivanje zvuka u videu, nelinearna montaža, EQ, kompresorski plugin efekti, prostorni plugin efekti, dramaturška uloga glazbe i atmosfere
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
•ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
•ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
•ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire načine dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
•uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
•osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Zdravlje
•B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
•B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim situacijama iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Zvuk u video sadržaju
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Sastaviti popis potrebne audio snimateljske opreme za video snimanje
Napisati popis potrebne audio snimateljske opreme u skladu s planom snimanja
Provjeriti tehničku ispravnost, podesiti mikrofone i ostale uređaje tonskog lanca za potrebe video snimanja
Pripremiti i ispitati tehničku ispravnost mikrofona i ostalih uređaja tonskog lanca za potrebe video snimanje te osigurati uvjete funkcionalnosti
Istražiti zvučne uvjete u zadanim uvjetima za video snimanje
Analizirati zvučne uvjete i akustičke karakteristike prostora te predložiti vrste mikrofona
Snimiti zvučni zapis, ambijent i zvučne akcente za potrebe izrade video forme
Sudjelovati u video snimanju, koristiti audio snimateljsku opremu te snimiti tehnički ispravan zvučni zapis, ambijent i zvučne akcente definirane u planu snimanja
Koristiti programe za uređivanje zvuka u videu (nelinearna montaža - NLE) – standardni paket za multimedijalnu obradu
Istražiti mogućnosti te koristiti program nelinearne montaže (NLE) u standardnom paketu za multimedijalnu obradu
Opisati faze montaže zvuka
Opisati faze montaže zvuka te postupak finalizacije i izvoza
Koristiti EQ i kompresorske plugin efekte u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju poboljšanja kvalitete zvuka
Podešavati različite parametre u EQ i kompresorskim plugin efektima u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju dobivanja optimalne kvalitete zvuka
Koristiti prostorne i druge specijalne plugin efekte u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju dizajniranja zvuka za potrebe video naracije
Podešavati različite parametre u prostornim i drugim specijalnim plugin efektima u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju postizanja odgovarajućeg zvuka za konkretan video materijal
Analizirati dramaturšku ulogu glazbe u dizajnu zvuka za video
Istražiti doprinos i dramaturšku ulogu glazbe u dizajnu zvuka za video
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu različitih vrsta mikrofona i ostale audio opreme. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri odabiru audio snimateljske opreme, snimanju tehnički ispravnog zvukovnog zapisa uz poštivanje autorskih prava te uređivanju i montaži zvuka i korištenju efekata. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Audio oprema za potrebe video snimanja
Faze snimanja zvuka
Akustički uvjeti u zadanim prostorima snimanja
Snimanje zvuka na lokaciji
Nelinearna montaža zvuka
Plugin efekti u NLE standardnom paketu
Uloga glazbe u dizajnu zvuka
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Povodom svjetskog dana sporta (zadnja srijeda u mjesecu svibnju) učenici za potrebe izrade video reportaže trebaju snimiti audio zapis. Uvidom u plan snimanja potrebno je planirati snimateljsku opremu za zvuk, analizirati zadatak te pripremiti i postaviti opremu za snimanje zvuka.
b.Zadatak je odabrati i postaviti odgovarajuće mikrofone prema zahtjevima snimanja te snimiti tehnički ispravan zvuk ambijenta i pojedinačnih intervjua s natjecateljima svih disciplina. U postupku montaže video reportaže treba obraditi i montirati zvučni zapis, dodati EQ efekte i kompresorske plugin efekte u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju dobivanja optimalne kvalitete zvuka.
c.Podsjetite učenike na mogućnost primjene različitih vrsta mikrofona, razgovarajte o mogućim tehničkim rješenjima i zadovoljavajućoj tehničkoj kvaliteti tijekom snimanja zvuka.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje snimljeni i montirani audio zapis, glasnoću i dinamiku zvuka, zvučnu sliku ambijenta, montažu intervjua, finalizaciju i optimizaciju te poznavanje alata u standardnoj podršci za obradu zvuka prema definiranim kriterijima:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Kontinuitet tehničke ispravnosti snimljenog zvuka
Nije ostvaren.
Ostvaren je s većim odstupanjima.
Ostvaren je s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se bez pomoći nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Montaža intervjua
Montaža zvuka intervjua nije provedena
Montaža zvuka intervjua je provedena uz pomoć nastavnika
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno i brzo
Zvučna slika atmosfere
Atmosfere nisu montirane
Atmosfere su montirane uz veće pogreške
Zvučna slika atmosfera doprinosi doživljaju
Zvučna slika atmosfera značajno doprinosi doživljaju
Odgovarajuća glasnoća i dinamika zvuka svih montiranih dijelova
Glasnoća i dinamika zvuka nisu podešene.
Glasnoća i dinamika zvuka nisu odgovarajuće u većem dijelu montaže.
Glasnoća i dinamika zvuka jesu odgovarajuće u većem dijelu montaže,
Glasnoća i dinamika zvuka jesu odgovarajuće u cijelom radu.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu radio reportažu, glasnoću i dinamiku zvuka, zvučnu sliku atmosfera, montažu intervjua, finalizaciju i optimizaciju te poznavanje alata u standardnoj podršci za obradu zvuka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
elementi procjene
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Kontinuitet tehničke ispravnosti snimljenog zvuka
Nije ostvaren.
Ostvaren je uz pomoć nastavnika s većim odstupanjima.
Ostvaren je uz pomoć nastavnika s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se bez pomoći nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se uz pomoć nastavnika dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Montaža intervjua
Montaža zvuka intervjua nije provedena
Montaža zvuka intervjua je provedena uz pomoć nastavnika
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno i brzo
Zvučna slika atmosfera
Atmosfere nisu montirane
Atmosfere su uz pomoć nastavnika montirane ali uz veće pogreške
Zvučna slika uz pomoć nastavnika atmosfera doprinosi doživljaju
Zvučna slika atmosfera značajno doprinosi doživljaju
Odgovarajuća glasnoća i dinamika zvuka svih montiranih dijelova
Glasnoća i dinamika zvuka nisu podešene.
Glasnoća i dinamika zvuka niti uz pomoć nastavnika nisu odgovarajuće u većem dijelu montaže.
Glasnoća i dinamika zvuka su uz pomoć nastavnika odgovarajuće u većem dijelu montaže.
Glasnoća i dinamika zvuka jesu odgovarajuće u cijelom radu.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenik za postojeći zadatak izrađuje najavni audio jingl.
3. RAZRED
NAZIV MODULA
Računalna animacija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade računalnih 2D animiranih formi te osnova 3D modeliranja, razumijevanje različitih stilova i pristupa u računalnoj animaciji, svrhu, koncept i proces izrade 3D računalne grafike, prepoznavanje odnosa u trodimenzionalnom virtualnom svijetu, razvijanje vještina korištenja postupaka animiranja u 2D računalnoj animaciji te 3D modeliranju, stjecanje samostalnosti pri planiranju animacije, oblikovanju model lista i scena, izradi 2D računalne animacije, 3D modeliranju, postavljanju tekstura i materijala kod 3D modela, oblikovanju 3D scene, postavljanju rasvjete i virtualne kamere.
Ključni pojmovi
računalna animacija, 2D animacija, 3D modeliranje, teksture, virtualna kamera
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
•ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Nacrtati model listu i pozadine prema zahtjevima scene i navedenim smjernicama
Izraditi 2D računalnu animaciju
Provesti animiranje u skladu s planom animacije
Primijeniti zvuk u izradi 2D računalne animacije
Ozvučiti animaciju prema planu
Izvršiti prilagodbu i izvoz 2D animacije za različite platforme
Provesti prilagodbu i izvoz animacije prema uputama i zahtjevima platforme za objavu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za 2D animaciju. Pokazuje učenicima postupke animiranja i vodi ih kroz proces planiranja i realizacije animacije. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma i izrađuju složeniji projekt. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Sučelje, alati i osnovne postavke programa za 2D animiranje
Osnovne tehnike 2D animiranja
Sinopsi, scenoslijed i storyboard (knjiga snimanja)
Izrada model liste
Izrada scena
Animiranje lika
Objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije
Dodavanje zvukova, titlova, uvodne i odjavne špice
Izvoz za reprodukciju i distribuciju
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
POSTANI VOLONTER
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Udruga DOT koja se bavi brigom o djeci bez odgovarajuće skrbi u Tanzaniji treba volontere koji bi djelovali unutar RH i u Tanzaniji. Kako bi promovirali rad udruge i potaknuli ljude na volontiranje odlučili su naručiti kratki animirani film na temu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji bi na kraju imao poziv na volontiranje. Potrebno je napisati sinopsis i izraditi animirani film u trajanju od 1 min. koji bi za protagonistu imao nezbrinuto afričko dijete.
b.Učenike podijelite u parove, svaki par:
−piše sinopsis i prema njemu crta storyboard
−izrađuje model listu likova i scena
−provodi animiranje
−montira animirane sekvence, ozvučuje animaciju i vrši izvoz prema zadanim parametrima
c.Podsjetite učenike na proces izrade animiranog filma /pisanje sinopsisa, storyboarda, izrada model liste, principe animacije, postupke 2D animiranja i postprodukcije
Vrednovanje kao učenje:
Svaki učenik vrednuje svaki par učenika (svaki animirani film) i to tako da ne vrednuju svoje rješenje. Za svaki animirani film svaki učenik koji vrednuje rad mora u nekoliko rečenica objasniti što mu se sviđa, što ne sviđa te predložiti što bi trebalo poboljšati u animatorskom dijelu rada. Najuspješniji rad je onaj koji dobije najviše bodova.
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
pravilno oblikovanje model liste likova (0-2) boda
animacija lika
(0 - 3) boda
animacija ostalih elemenata
(0-2) boda
Kriteriji i sustav bodovanja
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
ostvaren je u potpunosti = 2
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
u većem dijelu je ostvarena = 2
ostvaren je u potpunosti = 3
u većem dijelu nije ostvaren = 0
ostvaren je polovično = 1
ostvaren je u potpunost = 2
Ukupni broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 7 bodova
min. 0 bod
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu) potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati. Ako se učenici dijele u parove ili timove, pri dijeljenju treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim/par u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima/para imaju priliku učiti raditi sa članovima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer vrednovanja:
Svaki učenik vrednuje svaki par učenika (svaki animirani film) i to tako da ne vrednuju svoje rješenje. Za svaki animirani film svaki učenik koji vrednuje rad mora u nekoliko rečenica objasniti što mu se sviđa, što ne sviđa te predložiti što bi trebalo poboljšati u animatorskom dijelu rada. Najuspješniji rad je onaj koji dobije najviše bodova.
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
pravilno oblikovanje model liste likova (0-2) boda
animacija lika
(0 - 3) boda
animacija ostalih elemenata
(0-2) boda
kriteriji i sustav bodovanja
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično uz odgovarajuću pomoć nastavnika = 1
ostvaren je u potpunosti uz poticaj nastavnika = 2
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
u većem dijelu je ostvarena = 2
ostvaren je u potpunosti = 3
u većem dijelu nije ostvaren = 0
ostvaren je polovično = 1
ostvaren je u potpunost = 2
ukupni broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 7 bodova
min. 0 bod
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: npr. samostalno izraditi animirani film ili mogu izraditi duži animirani film.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Uvod u 3D modeliranje
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati odnose u trodimenzionalnom virtualnom svijetu
Skicirati 3D objekt sukladno danim 2D projekcijama
Objasniti svrhu, koncept i proces izrade 3D računalne grafike
Opisati proces i navesti specifičnosti u procesu izrade 3D grafike, ovisno o namjeni
Primijeniti jednostavne tehnike 3D modeliranja (poligonalno i NURBS modeliranje)
Provesti modeliranje zadanih objekata koristeći definirane tehnike modeliranja
Primijeniti i oblikovati teksturu za 3D modele
Primijeniti i prilagoditi zadanu teksturu zadanom objektu
Modelirati 3D scenu
Modelirati osnovne elemente zadane scene i dodati teksture
Postaviti svjetlosne pozicije za model i rasvjetu 3D scene
Izvesti postavljanje i prilagodbu rasvjete 3D modela i scene prema dobivenim uputama
Postaviti virtualne kamere
Demonstrirani postupak postavljanja i primjene virtualne kamere na zadanu 3D scenu prema danim uputama
Izvršiti renderiranje modelirane 3D scene
Izvesti postupak renderiranja, odabrati vrstu rendera, izlazni format i vremensko trajanje prema zadanoj specifikaciji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s osnovama 3D modeliranja, svrhom, konceptom i procesom izrade 3D računalne grafike i prepoznavanjem odnosa u trodimenzionalnom virtualnom svijetu. Pokazuje primjenu jednostavnih tehnika 3D modeliranja, postavljanje tekstura i materijala kod 3D modela, oblikovanju 3D scene, postavljanju rasvjete i virtualne kamere te postupak renderiranja. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Trodimenzionalni virtualni svijet
Svrha, koncept i proces izrade 3D računalne grafike
Sučelje, alati i osnovne postavke
Ortogonalne projekcije i promjena pogleda
Tehnike 3D modeliranja
Izrada i primjena tekstura i materijala
Osmišljavanje i kreiranje dijelova scene
Postavljanje rasvjete i podešavanje izvora svjetla
Postavljanje kamera i podešavanje svojstva kamere
Renderiranje
Arhiviranje zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
Životinjsko carstvo
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: Povodom Dana škole održat će se izložba učeničkih radova. Svi učenici su pozvani da sudjeluju sa svojim radovima.
2.Zadatak je oblikovati 3D scenu i na nju postaviti minimalno jedan 3D model životinje/insekta. Provesti renderiranje prema zadanim parametrima izložbe.
3.Podsjetite učenike na tehnike 3D modeliranja, primjenu tekstura, izradu scena, postavljanje i podešavanje rasvjete i kamere, renderiranje i arhiviranje zapisa.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje složenost 3D modela i scene, kvalitetu i primjenu materijala i tekstura:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
3D model
Model je složen i u izradi je korišteno više tehnika modeliranja.
Model je složen i u izradi je korišteno dvije do tri tehnike modeliranja.
Model je jednostavan i u izradi je korištena jedna do dvije tehnika modeliranja.
materijali i teksture
Korišteni su složeni materijali a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Korišteni su jednostavni materijali a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Korišteni su jednostavni materijali i teksture.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Scena je vrlo dobro osmišljena.
Scena je jednostavna.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na prakseološkim metodama učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Radna situacija:
Životinjsko carstvo
4.Učenicima predstavite radnu situaciju: Povodom Dana škole održat će se reprodukcija učeničkih radova. Svi učenici su pozvani da sudjeluju sa svojim radovima.
5.Zadatak je oblikovati 3D scenu i na nju postaviti minimalno jedan 3D model životinje/insekta.
6.Podsjetite učenike na tehnike 3D modeliranja, primjenu tekstura, izradu scena, postavljanje i podešavanje rasvjete i kamere, renderiranje i arhiviranje zapisa.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje složenost 3D modela i scene, kvalitetu i primjenu materijala i tekstura:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
3D model
Model je složen i u izradi je korišteno više tehnika modeliranja.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio složen model i u izradi je koristio dvije do tri tehnike modeliranja.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavan model i u izradi je koristio jednu do dvije tehnike modeliranja.
materijali i teksture
Korišteni su složeni materijali a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Uz sugestiju nastavnika učenik je koristio jednostavne materijale a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Korišteni su jednostavni materijali i teksture.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Uz sugestiju nastavnika učenik je vrlo dobro osmislio scenu.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavnu scenu.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: izraditi nekoliko različitih 3D računalnih grafika.
NAZIV MODULA
Audiovizualne forme
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija, samostalnosti i sposobnosti rada u timu u području realizacije audiovizualnih formi prema zahtjevima, razvijanje znanja i vještina istraživanja teme zadane audiovizualne forme, pisanja pripreme za snimanje i plana realizacije. Razvijanje sposobnosti kritičkog vrednovanja, praktičnih vještina u stvaranju zadanih formata uz poštivanje zakonskih obveza za snimanje, autorskih prava i etičnosti u masovnom komuniciranju te praćenju trendova u medijima. Prilagođavanje audiovizualnih formi za emitiranje na televiziji, javnim događajima i webu te razvijanje organizacijskih sposobnosti u upravljanju datotekama i arhiviranju prema protokolu.
Ključni pojmovi
formati i oblici medijskih objava, autorska i srodna prava, projekt, projektni tim, predprodukcija, produkcija, postprodukcija, sinopsis, scenoslijed, scenarij, storyboard, realizacija audiovizualne forme, formati digitalnog zapisa audiovizualnih sadržaja, sažimanje, prilagodba u montaži za različite medije, preoblikovanje, medijskih sadržaja, imenovanje i pravila arhiviranja
fizički mediji za digitalne zapise, pohrana na online servisima, zaštita arhive
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
•ikt B.5.1. Učenik samostalno komunicira u digitalnom okruženju.
•ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr C.5.3. Ponaša se društveno odgovorno.
•Građanski odgoj i obrazovanje
•goo B.5.1.Promiče pravila demokratske zajednice.
Zdravlje
•B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnom životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardna programska podrška za obradu i montažu videa.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada audiovizualnih formi
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Osmisliti ideju za audiovizualnu formu prema zadanim zahtjevima (radio emisija, reportaža, glazbeni video spot, promotivni film i sl.)
Osmisliti i opisati ideju za zadanu audiovizualnu formu prema zahtjevu formata
Prikupiti potrebne podatke u okviru istraživanja teme zadane audiovizualne forme
Prikupiti, analizirati i interpretirati potrebne podatke za zadanu temu
Napisati i/ili analizirati pisane pripreme za snimanje audiovizualnih formi (sinopsis, scenoslijed, scenarij, storyboard)
Napisati i/ili analizirati pisane pripreme za snimanje audiovizualnih formi prema pravilima oblikovanja.
Napisati i/ili analizirati plan realizacije za zadanu audiovizualnu formu
Izraditi plan realizacije u dogovoru s članovima tima za zadanu audiovizualnu formu
Kreirati audiovizualne sadržaje za zadanu audiovizualnu formu poštujući autorska i srodna prava
Snimiti i montirati audiovizualni sadržaj za zadanu audiovizualnu formu poštujući autorska i srodna prava
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za realizaciju audiovizualnih formi. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri istraživanju teme i obradi potrebnih podataka, osmišljavanju ideje, pisanju sinopsisa, scenarija, storyboarda, izradi plana realizacije te kreiranju zadanih audiovizualnih formi. Učenici na zadacima i projektima rade individualno ili timski. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Formati i oblici medijskih objava
Autorska i srodna prava
Planiranje medijskog sadržaja
Predprodukcija, produkcija i postprodukcija
Istraživanje teme
Dokumentacija za izradu audiovizualnih formi u predprodukciji (redateljska koncepcija, režijska razrada)
Pisane pripreme za snimanje audiovizualnih formi (sinopsis, scenoslijed, scenarij, storyboard)
Dokumentacija za izradu audiovizualnih formi u produkciji (razrada scenarija, izrada plana snimanja, dispozicija za snimanje)
Realizacija audiovizualne forme
Timski rad u studiju za realizaciju audiovizualnih sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Za savladavanje ovog SIU obavezno je realizirati minimalno tri različite audiovizualne forme.
Zadatak: Istražiti temu, napraviti pripremu i snimiti TV reportažu na temu Inkluzija u školskom sustavu u vremenskom trajanju od 15 do 20 minuta. Reportaža treba sadržavati glazbu, dodatni čitani tekst (off zvuk), integrirane grafičke element, uvod i odjavu.
Podsjetiti učenike na: pravila izrade reportaže, odabir prikladne snimateljske opreme, ishođenje potrebnih dozvola, službenu komunikaciju prilikom dogovora sa sudionicima reportaže, uvjete realizacije u studiju i na terenu, autorska i srodna prava, pravila montaže, radne i završne formate digitalnih zapisa audiovizualnih sadržaja.
Vrednovanje za učenje:
Kriteriji
izvrsno
dobro
loše
Priprema i istraživanje teme
Slika i 5W
Govor i čitani tekst kao element reportaže
Glazba kao element reportaže
Grafika kao element reportaže
Uvod i odjava
Poštivanje vremenskog okvira reportaže
Tehnička ispravnost u radu
Kreativnost u radu
Upravljanje audiovizualnim datotekama
Učenici izvode zadatak timski i svaki tim vrednuje rad drugih timova prema kriterijima iz tablice.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik uz pomoć nastavnika istražuje temu
•učenik uz pomoć nastavnika izrađuje pripremu
•učenik uz pomoć nastavnika snima TV reportažu
•učenik uz pomoć nastavnika montira TV reportažu
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. napraviti animiranu najavu za reportažu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Prilagodba i objava audiovizualnih formi
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prilagoditi (eksportirati ili konvertirati) i objaviti audiovizualnu formu na Internetu
Konvertirati i objaviti audiovizualnu formu na službenoj web stranici škole i društvenim mrežama
Prilagoditi audiovizualnu formu za emitiranje na televiziji
Pripremiti zadanu audiovizualnu formu prema propisanim zahtjevima emitiranja na televiziji
Prilagoditi audiovizualnu formu za prikazivanje prema potrebi javnog događaja (izložba, koncert, javna tribina i sl.)
Prilagoditi audiovizualnu formu za prikazivanje na javnom događanju prema unaprijed dogovorenim uvjetima
Pripremiti audiovizualnu formu za pohranu na fizički medij za digitalni zapis
Izvesti postupke izvoza i pohrane audiovizualnih forma za na fizički medij za digitalni zapis
Arhivirati audiovizualnu formu prema protokolu
Izraditi sigurnosnu kopiju radnog materijala i završne audiovizualne forme te ih arhivirati prema protokolu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za prilagodbu i objavu audiovizualnih formi. Demonstrira načine rada i pomaže učenicima prilikom prilagodbe i objave završenih formi audiovizualnog sadržaja. Učenici tijekom realizacije zadataka rade timski ili individualno. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Digitalni formati zapisa audiovizualnih sadržaja za različite medije
Montaža audiovizualnih formi
Obrada video slike i zvuka
Prilagodba u montaži za različite medije
Imenovanje i pravila arhiviranja
Objava i emitiranje audiovizualnih formi
Fizički mediji za digitalne zapise
Pohrana na online servisima
Zaštita arhive
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Zadatak za vrednovanje:
Koristeći stare video materijale iz arhive napraviti montažu i prilagodbu promo filma za objavu na društvenim mrežama u vremenskom trajanju od 1 minute.
Podsjetiti učenike na: prilagodbu formata slike za objavu na internetu, spremanje u odgovarajući izlazni format, korištenje grafike u videozapisu, oblik i izgled audiovizualnih sadržaja na društvenim mrežama.
Vrednovanje za učenje i kao učenje:
što znam?
što želim znati?
što sam naučio?
Svaki učenik samostalno ispunjava tablicu, a nastavnik je pregledava i daje povratnu informaciju o usvojenosti ishoda.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik uz pomoć nastavnika montira stare video materijale iz arhive
•učenik uz pomoć nastavnika prilagođava promo film za objavu na društvenim mrežama
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. pomoć u radu učenicima s teškoćama.
NAZIV MODULA
Web objave
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade funkcionalnog, responzivnog web sjedišta primjenom CMS sustava za upravljanje sadržajima, razvijanje znanja i vještina korištenja vođene (automatske) instalacije odabranog CMS-a na web poslužitelju, stjecanje samostalnosti u radu u administratorskom sučelju, kreiranju i povezivanju stranica te usvajanju postupaka izbora dodataka (pluginova i widgeta) u svrhu izrade tematskog web sjedišta za potrebe objava tekstualnih i multimedijalnih sadržaja.
Ključni pojmovi
CMS, upravljanje sadržajem, web rješenje, poslužitelj/hosting, web server, cPanel, domena, web sjedište, baza podataka, dodaci/plugins, widget, responzivnost, administratorsko sučelje, sigurnosna kopija/backup
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
•ikt C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
•ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
•ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okruženje.
•ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
•osr A.5.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
•osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
•pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
•B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Skup ishoda učenja ostvaruje se izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Svaki učenik na svom radnom mjestu koristi računalo (1/1) s instaliranom potrebnom programskom potporom s pristupom internetu i lokalnoj mreži.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Web objave
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati faze razvoja i razlikovati alate i tehnologije za izradu web stranica
Opisati tehnologiju, faze razvoja web stranica te usporediti CMS sustave za izradu web stranice
Provesti serversku instalaciju odabranog CMS-a
Izabrati odgovarajući web poslužitelj/hosting, kreirati račun i podesiti postavke izabranog CMS sustava (i/ili website buildera)
Koristiti nadzornu ploču i odabrati temu
Koristiti nadzornu ploču CMS sustava, istražiti funkcionalnosti i postavke, te odabrati i prilagoditi temu.
Kreirati početnu stranicu i stranice objava unutar zadanog predloška CMS-a
Dodati novu stranicu, urediti postavke početne stranice i stranice objava na zadanom predlošku CMS-a.
Prilagoditi izbornike, odabrati potrebne dodatke (plugins) i widgete
Izabrati i aktivirati potrebne dodatke/plugins i funkcionalnosti - blokovi/widget te postaviti strukturu glavne/sporedne navigacije.
Kreirati objave s različitim multimedijalnim elementima i dodijeliti im ispravne kategorije i oznake
Objaviti, grupirati i spremiti sadržaj, postaviti istaknutu sliku te izraditi galeriju slika i videozapisa.
Izraditi sigurnosnu kopiju (backup) podataka i/ili izvršiti izvoz CMS web sjedišta
Izraditi sigurnosnu kopiju podataka, aktivirati dodatak i izvršiti izvoz CMS web sjedišta.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav temeljen na prakseološkim metodama te programirani i projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za oblikovanje, kodiranje i primjenu web tehnologija u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju tematske projektne zadatke. Projektni zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Serverska instalacija CMS sustava i kreiranje domene/poddomene Administratorsko sučelje i nadzorna ploča CMS-a Odabir i prilagodba teme Izrada izbornika u CMS sjedištu Stranice, objave i kategorije objava Dodavanje blokova (widgeta) i dodataka (plugin-ova) Uređivanje fotografija i izrada galerija Izrada sigurnosne kopije (backup) i izvoz CMS web sjedišta
Izrada sigurnosne kopije (backup) i izvoz web sjedišta
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Raspisan je natječaj za stručnu praksu. Jedan od uvjeta je objaviti svoj portfolio na webu.
b.Zadatak: Izvršiti serversku instalaciju CMS-a te njegovom primjenom izraditi portfolio radova vodeći računa o funkcionalnosti i skladnom oblikovanju rješenja. Portfolio treba sadržavati galeriju fotografija i video radove. Prema namjeni portfolia odabrati i prilagoditi temu, dodati funkcionalnu navigaciju, postaviti početnu i stranicu objava. Napisati i objaviti kratku biografiju te postaviti opise radova. Napraviti sigurnosnu kopiju (backup) završenog web rješenja.
c.Podsjetite učenike na funkcionalnost CMS-a, estetsku kvalitetu portfolia te na važnost samoprezentacije kroz pripremu radova za natječaj.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje funkcionalnost, oblikovnu usklađenost i kompleksnost web rješenja:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
funkcionalnost web rješenja
Instalacija CMS-a je u potpunosti uspješna i pravilno odrađena. Svi integrirani elementi pravilno se prikazuju, a poveznice funkcioniraju
Instalacija CMS-a je uspješna s nekim manjim odstupanjima. Gotovo svi integrirani elementi se pravilno prikazuju s ponekim odstupanjem. Veći dio poveznica funkcionira.
Instalacija CMS-a je neuspješna uz nepoštivanje pravila. Integrirani elementi se ne prikazuju pravilno. Veći dio poveznica ne funkcionira.
oblikovna usklađenost web rješenja
Rješenje je skladno i u potpunosti odgovara zadanoj temi. Integrirani elementi multimedije u rješenju potpuno su kreativni i skladni.
Rješenje je skladno ali uz manje poštivanje zahtjeva zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su kreativni i skladni.
Rješenje nije skladno, ne poštuje zahtjeve zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su nemarni i neskladni.
kompleksnost web rješenja
Rješenje je u potpunosti jasno, pregledno, a responzivni dizajn u potpunosti funkcionira na svim razinama.
Rješenje nije u potpunosti jasno i pregledno, a responzivni dizajn funkcionira na svim razinama.
Rješenje je nejasno i nije pregledno, a responzivni dizajn ne funkcionira.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje funkcionalnost, oblikovnu usklađenost i kompleksnost web rješenja:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
funkcionalnost web rješenja
Instalacija CMS-a je u potpunosti uspješna i pravilno odrađena. Svi integrirani elementi pravilno se prikazuju, a poveznice funkcioniraju
Uz pomoć nastavnika instalacija CMS-a je uspješna s nekim manjim odstupanjima. Gotovo svi integrirani elementi se pravilno prikazuju s ponekim odstupanjem. Veći dio poveznica funkcionira.
I uz pomoć nastavnika instalacija CMS-a je neuspješna i uz nepoštivanje pravila. Integrirani elementi se ne prikazuju pravilno. Veći dio poveznica ne funkcionira.
oblikovna usklađenost web rješenja
Rješenje je skladno i u potpunosti odgovara zadanoj temi. Integrirani elementi multimedije u rješenju potpuno su kreativni i skladni.
Uz pomoć nastavnika rješenje je skladno ali uz manje poštivanje zahtjeva zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su kreativni i skladni.
I uz pomoć nastavnika rješenje nije skladno, ne poštuje zahtjeve zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su nemarni i neskladni.
kompleksnost web rješenja
Rješenje je u potpunosti jasno, pregledno, a responzivni dizajn u potpunosti funkcionira na svim razinama.
Uz pomoć nastavnika rješenje nije u potpunosti jasno i pregledno, a responzivni dizajn funkcionira na svim razinama.
I uz pomoć nastavnika rješenje je nejasno i nike pregledno, a responzivni dizajn ne funkcionira.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. primijeniti dodatak/plugins za izradu kontakt obrasca/forme te izraditi formu za kontakt s korisnicima.
4. RAZRED
NAZIV MODULA
Mediji i komunikacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području komunikacija masovnim medijima, oblikovanju sadržaja i forme medijske poruke, razvijanje znanja i tehničkih vještina korištenja medija, sposobnosti njihovatumačenja i kritičkog vrednovanja te praktičnih vještina u stvaranju medijskih sadržaja uz poštivanje autorskih prava i etičnosti u masovnom komuniciranju.
Ključni pojmovi
dimenzije medijske pismenosti, autorska prava, etičnost masovnog komuniciranja, javno mnijenje, format medijske poruke, novinarski tekst, novinarska načela, novinarske forme, fotografija i video u funkciji medijske poruke, oblikovanje medijske poruke, konvergencija medija
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt B.5.1. Učenik samostalno komunicira u digitalnom okruženju.
•ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr C.5.3. Ponaša se društveno odgovorno.
Građanski odgoj i obrazovanje
•goo B.5.1.Promiče pravila demokratske zajednice.
Zdravlje
•B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnom životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se izvode u školskim računalnim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1) i aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Mediji i komunikacije
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati karakteristike medija i platforma objave
Navesti karakteristike klasičnih i novih medija te objasniti konvergenciju medija
Objasniti načela medijske pismenosti
Navesti i opisati ključne kompetencije, medijske slobode i etiku te autorska prava u kontekstu medijske pismenosti
Opisati komunikacijski proces
Opisati i navesti elemente komunikacijskog procesa u različitim medijima te objasniti ulogu medija u oblikovanju javnog mnijenja
Organizirati medijske sadržaje i poruke u skladu s načelima komunikacijskih procesa i vizualne percepcije
Analizirati sadržaj i vizualno oblikovanje medijske poruke u komunikaciji masovnih medija
Oblikovati medijsku poruku za različite medije
Osmisliti i oblikovati medijsku poruku i prilagoditi je potrebama različitih medija s ciljem konvergencije
Analizirati medijske poruke i sadržaje iz različitih izvora
Analizirati sadržaj i funkciju medijske poruke u različitim masovnim medijima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su predavačka i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju.
Nastavne cjeline/teme
Mediji
Povijesni pregled razvoja masovnih medija
Vrste medija i njihove značajke
Mediji i medijske forme 21. stoljeća
Medijska pismenost
Dimenzije medijske pismenosti
Komunikacijski proces
Umijeće pisanja teksta za medije
Novinarska načela i forme
Fotografija i video u funkciji medijske poruke
Oblikovanje medijske poruke
Konvergencija medija
Analiza medijske poruke
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Vijesti iz kulture
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Za potrebe medijske agencije napisati izvještaj za web i tiskane medije, obujma 2 kartice te pripremiti fotomaterijal za objavu o kulturnom događanju (npr. Festival tolerancije).
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuju tekst i foto materijal prema Fryerovom modelu. Učenika informira povratno o uspješnosti izvršenog zadatka te mu dostavlja ispunjeni obrazac Frayeovog modela.
Frayer model (primjer formativnog vrednovanja)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Učenici s teškoćama prilikom izvršavanja zadatka dobiti će dodatne upute i podsjetnik na strukturu novinarskog teksta te manji obujam (manji broj riječi).
Nastavnik prema istim kriterijima vrednuje i uratke ovih učenika.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. učenik uz tekstualno izvješće pripremit će i videomaterijal.
NAZIV MODULA
3D računalna animacija
Šifra modula
M – 0502 – 23 – 00011
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade 3D računalne animacije, razvijanje znanja i vještina korištenja programa za izradu, obradu i montažu 3D animacije, razumijevanje rada s ključnim točkama i kontrolerima, razumijevanje postupka renderiranja izlaznih formata i vremenskog trajanja, stjecanje samostalnosti pri izradi animacije pomoću ključnih točaka, animacije vizualnih efekata, izradi jednostavnog modela dinamičke simulacije tekućine, animiranju kamere, kreiranju i modificiranju kompleksnih likova, spajanju 3D modela s armaturom ili kosturom, animiranju kretanja 3D lika po 3D sceni, renderiranju, montaži segmenta 3D animacije u smislenu cjelinu, dodavanju zvuka, finalizaciji, odabiru i izvozu u pravilni format uz poštivanje autorskih prava.
Ključni pojmovi
Ključne točke, kontroleri, sustav čestica (particle), vizualni efekti, dinamička simulacija tekućina, upravljanje kamerom, kompleksna tijela, skeletna animacija ili rigovanje, animacija hoda, renderiranje, montaža, struktura i objedinjavanje sekvenci, sinkronizacija odabranih zvukova
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
•ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Osnove 3D animiranja
Obujam SIU (CSVET):
5 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izraditi animaciju pomoću ključnih točaka
Odrediti ključne točke na vremenskoj liniji za animaciju predmeta po zadanoj putanji i provesti animiranje objekta.
Izraditi animaciju vizualnih efekata putem sustava čestica
Izraditi sustav čestica te pokazati kako primijeniti jednostavne efekte na česticama.
Izraditi jednostavan model dinamičke simulacije tekućina
Izraditi model vodene površine i prikazati simulaciju njezinog pomicanja u skladu sa zadanom 3D scenom.
Demonstrirati postupak animiranja kamere
Demonstrirati postupak kretanja kamere po prostoriji i snimanje ciljanog prostora ili modela.
Kreirati i modificirati kompleksna tijela
Kreirati kompleksno tijelo prema zadanoj uputi, a zatim ga modificirati za novu namjenu.
Objasniti postupak izrade sustava za upravljanje likovima (Rigging)
Demonstrirati spajanje 3D modela s armaturom/kosturom.
Izvesti animiranje 3D likova
Provesti modeliranje i animiranje kretanja 3D lika po 3D sceni u U skladu sa zadanim uputama
Izvršiti renderiranje
Provesti postupak renderiranja, odabrati vrstu rendera, izlazni format i vremensko trajanje prema zadanoj specifikaciji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama animiranja 3D računalne grafike te demonstrira primjenu alata i opcija programa za izradu 3D animacije.
Pokazuje proces kreiranja i modificiranja kompleksnih likova, izrade 3D animacije, animiranja kamere, spajanje 3D modela s armaturom ili kosturom i renderiranje. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Rad s ključnim točkama
Rad s kontrolerima
Sustav čestica (particle)
Vizualni efekti
Dinamička simulacija tekućina
Upravljanje kamerom
Kreiranje i modificiranje kompleksnih tijela
Skeletna animacija ili rigovanje
Pokreti i kretnje u animaciji
Animacija hoda
Renderiranje
Arhiviranje zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
Svjetski dan voda (22.3.)
•Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
•Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 00:30 do 1:00 minute na temu voda. Potrebno je izraditi scenu, dinamičku simulaciju tekućine i prema odabiru modelirati objekte/likove, animirati objekte/likove, tekst
•Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, rad s ključnim točkama, sustav čestica, vizualne efekte, dinamičku simulaciju tekućina, upravljanje kamerom, pokrete i kretnje u animaciji, renderiranje i arhiviranje zapisa
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje dinamičku simulaciju tekućine, izgled scene i povezanost konteksta/sadržaja temi:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
dinamička simulacija tekućine
Animacija sadrži nekoliko različitih simulacija tekućine.
Animacija odgovara temi no osim dinamičke simulacije tekućine sadrži samo jedan dodatni element.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na prakseološkim metodama učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja.
Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Radna situacija:
Svjetski dan voda (22.3.)
•Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
•Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 30 do 45 sekundi na temu voda. Potrebno je izraditi scenu, dinamičku simulaciju tekućine i prema odabiru modelirati objekte/likove, animirati objekte/likove, tekst
•Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, rad s ključnim točkama, sustav čestica, vizualne efekte, dinamičku simulaciju tekućina, upravljanje kamerom, pokrete i kretnje u animaciji, renderiranje i arhiviranje zapisa
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje dinamičku simulaciju tekućine, izgled scene i povezanost konteksta/sadržaja temi:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
dinamička simulacija tekućine
Animacija sadrži nekoliko različitih simulacija tekućine.
Uz sugestiju nastavnika učenik je osmislio atraktivnu simulaciju tekućine.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavnu simulaciju tekućine.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Uz sugestiju nastavnika učenik je vrlo dobro osmislio scenu.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavnu scenu.
Animacija odgovara temi no osim dinamičke simulacije tekućine sadrži samo jedan dodatni element.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: izraditi animaciju u trajanju od 1 minute.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Montiranje i objava 3D animacije
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izvršiti unos 3D animacija, slike, zvuka i teksta u video montažu
Izvršiti uvoz 3D animacija i prema zadatku pravilno izabranih odgovarajućih slika, zvukova i teksta u program za video montažu
Povezati kratke 3D animacije u jedinstvenu cjelinu
Povezati kratke 3D animacije u smislenu i zanimljivu cjelinu
Izvršiti uvoz i sinkronizaciju zvuka u animiranom sadržaju
Izvršiti uvoz odgovarajućih zvukova te ih uskladiti (sinkronizirati) s animacijom, pokretima, sadržajem
Izvršiti prilagodbu i objavu animacije na različitim medijskim platformama
Demonstrirati postupak prilagodbe i objave gotove animacije prema zahtjevu medijske platforme i/ili integracije u drugi medijski sadržaj
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama obradu i montažu 3D animacije te demonstrira primjenu alata i opcija programa za obradu i montažu 3D animacije. Pokazuje proces montaže segmenata 3D animacije u smislenu cjelinu, dodavanje zvuka, finalizaciju, odabir i izvoz u pravilni format uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Organizacija i unos materijala
Montaža
Struktura i objedinjavanje sekvenci
Sinkronizacija odabranih zvukova
Titlovi, uvodne i odjavne špice
Prilagodba i objava video zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
Svjetski dan voda (22.3.)
•Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
•Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 2 minute na temu voda. Potrebno je preuzeti zadane 3D animirane sekvence, izvršiti montažu, objediniti sekvence u smislenu cjelinu, dodati zvukove, efekte, uvodne i odjavne špice i eksportirati za reprodukciju u .mp4 formatu.
•Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, točno trajanje, prijelazi i redoslijed kadrova, važnost zvuka
Prijelazi i redoslijed kadrova su precizno i točno izvedeni.
Prijelazi i redoslijed kadrova su izvedeni s manjim odstupanjima.
Prijelazi i redoslijed kadrova nisu precizno izvedeni.
zvuk
Izbor zvuka je kreativan i odgovara temi.
Izbor zvuka odgovara temi.
Izbor zvuka djelomično odgovara temi.
dojam
Animacija je izuzetno atraktivna.
Animacija je veoma zanimljiva.
Animacija odgovara temi.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na prakseološkim metodama učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Radna situacija
Svjetski dan voda (22.3.)
•Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
•Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 2 minute na temu voda. Potrebno je preuzeti zadane 3D animirane sekvence, izvršiti montažu, objediniti sekvence u smislenu cjelinu, dodati zvukove, efekte, uvodne i odjavne špice i eksportirati za reprodukciju u .mp4 formatu.
•Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, točno trajanje, prijelazi i redoslijed kadrova, važnost zvuka
Prijelazi i redoslijed kadrova su precizno i točno izvedeni.
Uz pomoć nastavnika prijelazi i redoslijed kadrova su izvedeni s manjim odstupanjima.
Niti uz pomoć nastavnika prijelazi i redoslijed kadrova nisu precizno izvedeni.
zvuk
Izbor zvuka je kreativan i odgovara temi.
Uz sugestiju nastavnika izbor zvuka odgovara temi.
Uz sugestiju nastavnika izbor zvuka djelomično odgovara temi.
dojam
Animacija je izuzetno atraktivna.
Animacija je veoma zanimljiva.
Uz sugestiju nastavnika animacija odgovara temi.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: izraditi animaciju u trajanju od 5 minuta.
NAZIV MODULA
Realizacija medijskih projekata
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Projektna dokumentacija za medijske projekte, 4 CSVET
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području projektnog planiranja i poduzetništva, razumijevanja važnost komunikacije u projektnom timu, pravodobnog planiranja, provođenja, kontinuiranog praćenja realizacije aktivnosti kroz projektne faze, analize rezultata te stjecanje samostalnosti pri osmišljavanju i razvijanju projektne ideje, provedbi aktivnosti i kreiranju medijskih sadržaja, izradi izvještaja te prezentacije rezultata projekta.
Ključni pojmovi
projekt, aktivnosti i faze provedbe projekta, opis projekta, plan projekta, rezultati projekta, projektni izvještaj, resursi za realizaciju projekta, vremenski plan projekta, proračun medijskog projekta, promocija projekta, projektni izvještaj, prezentacija rezultata projekta
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt B.5.1. Učenik samostalno komunicira u digitalnom okruženju.
•ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
•osr C.5.2. Preuzima odgovornost za pridržavanje zakonskih propisa te društvenih pravila i normi.
Poduzetništvo
•pod A.5.2. Snalazi se s neizvjesnošću i rizicima koje donosi.
•pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
•pod B.5.2. Planira i upravlja aktivnostima.
•pod C.5.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. i 4. ciklusa).
Održivi razvoj
•odr B.5.3. Sudjeluje u aktivnostima u školi i izvan škole za opće dobro.
Zdravlje
•B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 20 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 40% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Projektna dokumentacija za medijske projekte
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prikupiti potrebne podatke o zadanom projektu
Prikupiti i organizirati potrebne podatke za provedbu konkretnog projekta
Analizirati planirane aktivnosti zadanog medijskog projekta
Analizirati planirane aktivnosti zadanog medijskog projekta, provjeriti izvedivost i ostvarivanje cilja
Izraditi plan opravdanih projektnih troškova
Izraditi prijedlog opravdanih troškova, ispitati mogućnosti realizacije te predvidjeti preraspodjelu sredstava prema potrebi medijskog projekta
Dokumentirati provođenje planiranih aktivnosti medijskog projekta
Pratiti provođenje planiranih aktivnosti i bilježiti izvješća u obrascima projektne dokumentacije
Napisati izvještaj o rezultatima projekta
Sastaviti završno izvješće za provedeni medijski projekt u kojem su analizirani rezultati projekta
Prezentirati rezultate medijskog projekta
Prezentirati rezultate medijskog projekta na medijskim platformama
Provjeriti uspješnost realiziranog medijskog projekta
Vrednovati i analizirati uspješnost medijskog projekta primjenom odgovarajućih alata npr. anketa, swot analiza, brojanje klikova, kritike, gledanost i sl.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane ili stvarne uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za uspješnu realizaciju projekta. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri projektnom planiranju i provođenju projektnih aktivnosti. Učenici timski provode planirane projektne aktivnosti te izrađuju izvješće o uspješnosti provedenog projekta Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Projekt, aktivnosti i faze provedbe projekta
Opis projekta
Cilj i korisnici projekta
Planirani i ostvareni rezultati projekta
Potrebni resursi za realizaciju projekta
Vremenski plan projekta
Izvori financiranja medijskog projekta
Proračun medijskog projekta
Promocija projekta
Projektni izvještaj
Prezentacija rezultata projekta
Analiza uspješnosti realizacije projekta
Načini i primjer vrednovanja
Za savladavanje ovog SIU obavezno je realizirati minimalno tri različita, složena medijska projekta.
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
Umjetnost dostupna svima - javni natječaj
a)Učenicima predstavite radnu situaciju: Umjetnička organizacija ARKTIK je raspisala natječaj “Umjetnost dostupna svima”.
b)Zadatak je osmisliti projekt kojim se javljate na natječaj i za njega pripremiti svu potrebnu dokumentaciju: tablica aktivnosti, opis projekta i prijava za natječaj.
c)Podsjetite učenike na faze provedbe projekta i obilježja projektne dokumentacije.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu projektnu dokumentaciju (tablica aktivnosti, opis projekta i prijava za natječaj) uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriteriji
tablica aktivnosti
opis projekta
prijava za natječaj
odlično
dobro
loše
Oznakom x nastavnik vrednuje rad prema kriterijima u tablici.
3x odličan = odličan
2x odličan 1x dobro = vrlo dobar
2x dobro + 1x loše = dobar
2x loše 1 dobro = dovoljan
3x loše = nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene:
2x odličan 1x dobro = odličan
2x dobro + 1x loše = vrlo dobar
2x loše 1 dobro = dobar
3x loše = dovoljan
Učenik nije napravio ili odbija napraviti zadatak = nedovoljan
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izraditi prezentaciju i prezentirati projekt.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Medijski projekti
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Osmisliti ideju za medijski projekt prema zahtjevima natječaja
Osmisliti ideju za medijski projekt prema zahtjevima objavljenog natječaja ili potrebi društvene zajednice
Prikupiti potrebne podatke u okviru projektnog istraživanja
Prikupiti, organizirati i analizirati potrebne podatke projektnog istraživanja te planirati način korištenja u okviru projekta
Napisati plan realizacije medijskog projekta
Izraditi plan medijskog projekta prema ideji i propisanim uvjetima natječaja ili potrebama korisnika projekta
Provesti planirane aktivnosti medijskog projekta
Realizirati planirane aktivnosti medijskog projekta prema podjeli poslova i odgovornosti unutar realizatorskog tima
Kreirati medijske sadržaje prema zahtjevima medijskog projekta, poštivajući autorska i srodna prava.
Izraditi i objaviti različite medijske sadržaje prema zahtjevu projekta, poštivajući autorska i srodna prava
Prezentirati medijske sadržaje izrađene tijekom provedbe medijskog projekta
Prezentirati ostvarene rezultate medijskog projekta, ispitati uspješnost te analizirati doprinos medijskog projekta
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za realizaciju projekta. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri osmišljavanju projektne ideje, prikupljanju i organizaciji informacija, izradi plana aktivnosti i realizaciji projekta. Učenici timski provode planirane projektne aktivnosti te izrađuju izvješće o uspješnosti provedenog projekta Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Realizacija zadanog projekta
Projektna ideja - brainstorming
Prikupljanje i organiziranje informacija
Prezentacija projektne ideje
Plan aktivnosti
Analiza troškova
Projektni tim
Podjela poslova i odgovornosti
Izrada projektnog plana
Provedba projekta
Praćenje provedbe aktivnosti
Izrada medijskih sadržaja
Prezentacija medijskih sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Za savladavanje ovog SIU obavezno je realizirati minimalno tri različita, složena medijska projekta.
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
Umjetnost dostupna svima - javni natječaj
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Umjetnička organizacija ARKTIK je raspisala natječaj “Umjetnost dostupna svima”.
b.Zadatak je:
i.napisati opis projekta i prijavu na natječaj
ii.napisati plan aktivnosti i raspodijeliti poslove
iii.izraditi promotivni plakat ili letak
iv.izraditi najavni telop ili jingl
v.izraditi audiovizualni sadržaj, npr: video zapis, izložba, televizijska ili radijska reportaža, animacija
vi.pratiti realizaciju aktivnosti projekta
vii.objaviti sadržaje projekta
viii.prezentirati rezultate projekta
c.Podsjetite učenike na faze provedbe projekta i obilježja različitih medijskih sadržaja.
Vrednovanje za učenje:
Kriteriji
izvrsno
dobro
loše
Opis projekta
Prijava na natječaj
Plan aktivnosti
Promotivni plakat ili letak
Najavni telop ili jingl
Audiovizualni sadržaj
Lista provjere - praćenje realizacije projekta
Objava web sadržaja
Prezentacija rezultata projekta
Učenici izvode zadatak timski i svaki tim vrednuje rad drugih timova prema kriterijima iz tablice.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik uz pomoć nastavnika piše opis projekta i prijavu na natječaj
•učenik uz pomoć nastavnika piše plan aktivnosti
•učenik uz pomoć nastavnika izrađuje plakat ili letak
•učenik uz pomoć nastavnika izrađuje najavni telop ili jingl
•učenik uz pomoć nastavnika izrađuje audiovizualni sadržaj
•učenik uz pomoć nastavnika prati realizaciju aktivnosti projekta
•učenik uz pomoć nastavnika objavljuje sadržaje projekta
•učenik uz pomoć nastavnika prezentirati rezultate projekta
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. napisati projektni izvještaj.
NAZIV MODULA
Postprodukcija slike i zvuka
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području korekcije boja video slike, compositinga, pravilne uporabe video codeca i containera, video kompresija i formata video slike, obradu video slike i zvuka tekompetencija u primjeni STEM miksa, razvijanje suradnje video montažera i audio postprodukcije te vještine korištenja programskih alata za uređivanje i montažu zvuka.
Ključni pojmovi
kolor korekcija, kolor prostori primarno podešavanje kontrasta i boja, sekundarna korekcija slike, kolor korekcija s LUT-ovima, software za kolor korekciju - Resolve, kontinuitet boje, karakteristike video signala, kvaliteta video zapisa, vrste kodeka, algoritmi kodiranja i dekodiranja, video container (spremnik), video kompresija, formati i protokoli za razmjenu video slike,
nelinearna montaža zvuka, uloga montažera zvuka, primjena STEM miksa, sinkronizacija, nadsinkronizacija, glazba u dramaturškom oblikovanju, komponiranje kraćih glazbenih formi, dizajn zvuka
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
•ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
•osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
•pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
•pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardna programska podrška za kolor korekciju video slike.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Postprodukcija slike
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati kolor prostore i načine miješanja boja
Usporediti različite prostore boja, npr. Rec 709, Rec 2020, RGB, P3, te način miješanja boja.
Prepoznati razliku između kolor korekcije i koloriranja (grading)
Analizirati i usporediti kolor korekciju i koloriranje (grading) na zadanim primjerima
Objasniti upotrebu Chroma key-a (video efekt zamjene boje kao pozadine) i compositinga (video efekt slaganja slojeva slike)
Izvesti postupke zamjene boje pozadine, dodavanje nove pozadine te složiti slojeve video slike, podesiti prozirnost i prema potrebi izvesti praćenje objekta
Primijeniti postupke osnove korekcije boja video slike
Koristiti alate za osnovnu korekciju boja video slike
Primijeniti postupke selektivne korekcije boja video slike
Koristiti alate za selektivnu korekciju boja dijela video slike te prema potrebi provesti postupak stabilizacije slike.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira uporabu alata u programima za postprodukciju video slike. Učenici izvode praktične vježbe završne obrade video slike. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Kolor korekcija i zašto se koristi
Radni uvjeti i procesi u kolor korekciji
Vrste i namjena grafova - scopova
Primarno podešavanje boje i kontrasta
Sekundarna korekcija slike
Kolor korekcija s LUT-ovima
Software za kolor korekciju - Resolve
Database, system i user postavke Postavke i organizacija projekta
Kreiranje kontinuiteta boje Razumijevanje čvorova - nodova
Kotači boja
Rad sa RAW datotekama
Izvoz projekta iz kolor korekcije
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: prema redateljskoj zamisli treba izvesti korekcije i klorirati dijelove glazbenog spota.
2.Zadatak je napraviti kolor korekciju zadanog video materijala:
- postaviti postavke projekta u programu za kolor korekciju
- uvoz projekta xml-om
- postaviti kolor prostor iz dobivenog materijala u završni format i format monitoringa
- napraviti primarne korekcije video slike
- napraviti sekundarne korekcije video slike
- izvesti finalni projekt u zadanom formatu
3.Podsjetite učenike na
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih elemenata vrednujeu čenika tijekom izvedbe korekcija u programu te završnu kolor korekciju video slike:
Elementi procjene
Ostvarenost kriterija
postavke projekta u programu za kolor korekciju
uvoz i organizacija video materijala
rad s alatima u programu za kolor korekciju
postavljanje odgovarajućeg kolor prostora
primarna korekcija video slike
kontinuitet obojenja i kontrasta
završni format i format monitoringa
koloriranje zadanih dijelova video slike
sekundarna korekcija video slike
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
-učenik uz pomoć nastavnika postavlja, uvozi video materijal te organizira projekt
-učenik uz pomoć nastavnika podešava boje i kontrast
-učenik ima produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. izraditi dodatnu varijantu kolor korekcije u kojoj će učenik primjeniti vlastiti kreativni pristup
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Završna obrada za izvoz i objavu audiovizualnog sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati i koristiti video codece (algoritme kodiranja i dekodiranja)
Upotrijebiti i objasniti princip funkcioniranja korisničkih codec-a i codec-a za televizijsko emitiranje programa
Razlikovati i koristiti video containere (spremnike)
Razlikovati i pravilno primijeniti odgovarajući i video container (spremnik)
Razlikovati i koristiti video kompresije
Objasniti kako algoritmi kompresija utječu na kvalitetu videozapisa, npr. gustoća zapisa, količina zapisa u jedinici vremena (Birate) , grupe video slika i zasebno pojedina video slika (Inter-frame i Intra-frame), količina informacija o zapisu dubina boje
Razlikovati i koristiti formate video slike
Razlikovati i koristiti način prikaza (Interlaced/Progressive) različite omjere stranica video slike (4:3, 16:9, 2:35, anamorphic) te rezolucije
Primijeniti različite protokole za razmjenu između različitih programa za montažu i obradu video slike i zvuka i eksportirati prema zahtjevu te arhivirati izrađeni video sadržaj.
Upotrijebiti različite protokole kao npr. XML, AAF ili EDL za razmjenu informacija između više programa te izraditi sigurnosnu kopiju materijala koristeći standarde postupku pohrane i izrade sigurnosnih kopija materijala.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira rad u programu za kolor korekciju. Učenici se osposobljavaju za primjenu protokola razmjene između različitih programa za montažu i obradu video slike i zvuka te izvoz i arhiviranje digitalne video slike prema zahtjevu.
Nastavne cjeline/teme
Karakteristike video signala
Karakteristike i kvaliteta video zapisa
Algoritmi kodiranja i dekodiranja
Video container, codec i kompresija
Protokoli za razmjenu informacija između više Programa za obradu video slike
Mediji za pohranu video sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: Video materijal za proslavu obljetnice škole
2.Zadatak je pripremiti video sadržaje za prezentaciju na javnom događanju povodom proslave obljetnice škole. Radove koje je odabrao organizacijski tim proslave treba prilagoditi formatom i ujednačiti koloritom za objavu u uvjetima projekcije.
3.Podsjetite učenike na karakteristike potrebnu kvalitetu videozapisa, postupke kolor korekcije, primjenu odgovarajućih algoritama kodiranja i dekodiranja, video container, codec i kompresija te protokole za razmjenu informacija između više programa za obradu video slike.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje tehničku i estetsku kvalitetu, originalnost i poštivanje zadanog roka:
Elementi procjene
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Tehnička kvaliteta
Uvjeti tehničke kvalitete nisu poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete nisu kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Estetska kvaliteta
Estetska kvaliteta uopće ne zadovoljava promotivnu funkciju.
Estetska kvaliteta u manjoj mjeri doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta iznimno doprinosi promotivnoj funkciji.
Rad u programima za obradu video slike
Tijekom rada nije vidljiva samostalnost.
Tijekom rada je vidljiva samostalnost.
Tijekom rada je vidljiva samostalnost i brzina.
Tijekom rada je vidljiva samostalnost, brzina i točnost.
Poštivanje zadanog roka
Zadatak nije dovršen u zadanom roku.
Zadatak je djelomično dovršen.
Zadatak je izrađen na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
zadatak je izrađen na vrijeme.
Prema elementima procjene nastavnik rad ocjenjuje s četiri ocjene od 1-5.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
-učenik uz pomoć nastavnika izvodi etepe zadatka
-učenik uz pomoć nastavnika podešava boje i kontrast
-učenik ima produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatnu aktivnost npr. pomoć učenicima koji nisu samostalni, izrada evidencije obrađenih video sadržaja, organiziranje redoslijeda reproduciranja prema planu organizatora
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Postprodukcija zvuka
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Koristiti napredne mogućnosti programa za uređivanje zvuka u videu (nelinearna montaža - NLE) – standardni paket za multimedijalnu obradu
Organizirati rad u programa za uređivanje zvuka u videu te demonstrirati napredne mogućnosti alata
Upoznati samostalne programe za OMF/AAF ili drugi oblik razmjene datoteka između montažera slike i montažera zvuka
Koristiti samostalne programe za OMF/AAF ili drugi oblik razmjene datoteka između montažera slike i montažera zvuka u cilju postizanja željenog dizajna zvuka
Razlikovati četiri osnovne grupe zvukova i razumjeti njihovu ulogu u kompleksnom miksu (STEM)
Kreirati grupe kanala za četiri osnovne vrste zvukova – dijalog, ambijent, glazba, specijalni efekti te postaviti njihove odnose u kompleksnom miksu (STEM)
Snimiti nadsinkronizacije – ADR (Automated Dialogue Replacement) i off dijaloge
Snimiti naknadno dijalog i sinkronizirati ga na sliku ručno, prema valnom obliku zapisa i automatski (ADR).
Snimiti i obraditi sinkrone šumove (Foleys) za potrebe oblikovanja zvučne slike zadanog audiovizualnog sadržaja
Snimiti i obraditi, po potrebi i kreirati, sinkrone šumove za oblikovanje zvučne slike zadanog audiovizualnog sadržaja
Montirati glazbu pazeći na dramaturšku ulogu i doprinos emociji
Koristiti royalty free glazbene predloške (samplove) u montaži glazbe na zadani video
za dvije inačice, pazeći na dramaturšku ulogu i doprinos emociji te usporediti kreirani ugođaj
Izraditi (komponirati) kraće glazbene forme za potrebe videa
Izraditi ili komponirati kraći autorski glazbeni fragment, na računalu ili instrumentu uživo, za potrebe videa
Planirati suradnju video montažera i audio postprodukcije u kreiranju cjelovitog multimedijalnog djela
Isplanirati suradnju u iterativnom postupku između video montažera i audio postprodukcije te razviti nekoliko verzija dizajna zvuka u cilju kreiranja cjelovitog multimedijalnog djela različitih zvukovnih ugođaja
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu naprednih mogućnosti programskih alata za uređivanje i montažu zvuka. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri snimanju i obradi nadsinkronizacija, sinkronih šumova, montaži zvuka i glazbe, izradi kraćih glazbenih formi upotrebom uzoraka instrumentala uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Nelinearna montaža zvuka - napredne mogućnosti
Softverska razmjene datoteka: montažer slike - montažer zvuka
Primjena STEM miksa
Sinkronizacija i nadsinkronizacija
Glazba u dramaturškom oblikovanju i kreiranju emocija
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Izgubio se snimljeni zvučni materijal sa seta ili određene scene.
b.Zadatak je snimiti nahsinkronizaciju (ADR) i sinkrone šumove (Foleys).
c.Podsjetite učenike na postupak praćenja slike za odgovarajuće oblikovanje zvuka zadanog materijala.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje oblikovanu zvučnu sliku uporabom unaprijed definiranih pokazatelja oznakom X u pripadajućoj rubrici:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
izvrsno
djelomično
potrebno uvježbati
Snimljeni zvučni sadržaj odgovara dinamici slike
Snimljeni zvučni sadržaj potpuno odgovara dinamici slike
Snimljeni zvučni sadržaj djelomično odgovara dinamici slike
Snimljeni zvučni sadržaj ne odgovara dinamici slike
Provedena sinkronizacija u postupku montaže
U postupku montaže svi zvukovi su točno sinkronizirani
U postupku montaže zvukovi su djelomično sinkronizirani
U postupku montaže zvukovi nisu dobro sinkronizirani
Postavljene su odgovarajuće glasnoće i panorame zvuka
U potpunosti su postavljene odgovarajuće glasnoće i panorame zvuka
Ima djelomičnih odstupanja u potrebnim razinama glasnoće i panorame zvuka
Ima značajnih odstupanja u potrebnim razinama glasnoće i panorame zvuka
3 X u stupcu izvrsno - odličan (5)
2 X u stupcu izvrsno i 1 X u stupcu djelomično - vrlo dobar (4)
2 X u stupcu djelomično i 1 X u stupcu potrebno uvježbati- dobar (3)
1 X u stupcu djelomično i 2 X u stupcu potrebno uvježbati- dovoljan (2)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Za učenike s teškoćama kriteriji je potrebno prilagoditi i blaže postaviti.
1 X u stupcu izvrsno i 2 X u stupcu djelomično - odličan (5)
3 X u stupcu djelomično - vrlo dobar (4)
2 X u stupcu djelomično i 1 X u stupcu potrebno uvježbati - dobar (3)
1 X u stupcu djelomično i 2 X u stupcu potrebno uvježbati - dovoljan (2)
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. pomažu učenicima koji se teže snalaze u realizaciji zadatka.
3.2. IZBORNI MODULI
3. RAZRED
NAZIV MODULA
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području grafičkog oblikovanja za tiskane sadržaje, razumijevanje i primjenu načela grafičkog dizajna te razvijanje znanja, vještina i samostalnosti pri korištenju računalnih programa za obradu i grafičku pripremu proizvoda promotivnog tipa.
Ključni pojmovi
izražajna sredstva grafičkog dizajna, grafička priprema za tisak, pravila prijeloma, temeljni nacrt (layout), integracija teksta i slike na zadani format, programski paket za grafičku pripremu, formati, rezolucija i boje za potrebe tiska, logotip i zaštitni znak, posjetnica, memorandum, plakat, letak, omot, katalog, brošura
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt C 4. 3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije.
•ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
•uku B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr B 4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
Zdravlje
•B.4.1.AOdabire primjerene odnose i komunikaciju
•B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Skup ishoda učenja ostvaruje se izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih uvjeta iz svijeta rada u minimalnom opsegu30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardni programski paket za grafičku pripremu (Adobe paket)
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Koristiti osnovna izražajna sredstva grafičkog dizajna za tiskana izdanja
Koristiti osnovna izražajna sredstva grafičkog dizajna u oblikovanju vizualno skladnog i sadržajno cjelovitog rješenja za tisak
Osmisliti i skicirati vizualno rješenje prema zadatku
Izraditi skicu vizualnog rješenja i plan izrade za određeni grafički proizvod prema zadanim parametrima
Koristiti programe za obradu slike i teksta za izradu vizualnih elemenata grafike
Planirati i izraditi elemente grafike koristeći programe za obradu slike i teksta pazeći na cjelokupni vizual
Izraditi i/ili pripremiti različite predloške za grafičke proizvode reklamnog tipa (letak, plakat, ulaznica, katalog, brošura, omot i sl.)
Oblikovati promotivni materijal za potrebe zadanog projekta te izvršiti pripremu za tisak i/ili objavu putem interneta.
Izraditi i pripremiti elemente grafike za integriranje u medijski sadržaj
Izraditi i pripremiti elemente grafike za integriranje u medijski sadržaj, npr. slika, tekst, zaštitni znak, potpisna traka i sl.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje nastavni sustav temeljen na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, te programirani, projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s primjenom načela grafičkog dizajna te demonstrira primjenu alata i opcija programa za grafičku pripremu. Učenici samostalno rade na oblikovanju jednostavnih grafičkih promotivnih materijala te ih pripremaju za tisak i objavu. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Izražajna sredstva grafičkog dizajna
Oblikovanje grafičkih elemenata i teksta u promotivne svrhe
Logotip, zaštitni znak, posjetnica, memorandum
Temeljni nacrt (layout)
Plakat, letak, katalog, brošura
Standardna programska podrška za grafičku pripremu,
Primjena alata i njihovih mogućnosti,
Proces izrade grafičke pripreme za tisak,
Formati, rezolucija i boje za potrebe tiska
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer vrednovanja:
Situacijski scenarij poučavanja: Izložba
Za izložbu učeničkih radova u holu škole izraditi promotivne materijale: plakat, pozivnicu i katalog koji će se tiskati u školskoj radionici tiska i objaviti na službenim stranicama škole.
Zadatak je isplanirati i izraditi promotivni tiskani sadržaj te ga prilagoditi za objavu na webu.
Podsjetiti učenike na primjenu načela grafičkog dizajna, pravila prijeloma, skladnu integraciju teksta i slike na zadani format, primjerenost tipografije i hijerarhiju teksta, napust i oznake na arku.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje pripremu za tisak promotivnog materijala za izložbu, prilagodbu sadržaja za web objavu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih kriterija
Kriteriji je ostvaren:
Potpuno
Djelomično/ zadovoljavajuće
Potrebno doraditi
Učenik je odabrao prikladan format stranice.
Koristeći računalne programe za grafičku pripremu izradio je vizualno zanimljivo rješenje
Koristeći računalne programe za grafičku pripremu izradio je tehnički ispravno i precizno rješenje
Rad je izvezen za tisak sa svim potrebnim oznakama.
Rad je prilagođen objavi na webu.
Poštivan je zadani rok
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik izrađuje pripremu za tisak promotivnog materijala za izložbu uz pomoć nastavnika
učeniku je za izradu zadatka potrebno osigurati više vremena
učenika se vrednuje prema istim elementima
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. U setu promotivnih materijala za izložbu treba izraditi i letak.
NAZIV MODULA
Uvod u audioprodukciju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području audio produkcije, razvijanje znanja i vještina korištenja uređaje za obradu i reprodukciju zvukovnog zapisa, razumijevanje osnovnih elemenata i zakonitosti glazbene strukture i produkcije, stjecanje samostalnosti pri planiranju i pripremi snimanja, izboru i podešavanju mikrofona, snimanju i obradi zvuka, izradi elemenata radijskog programa te arhiviranja objavljenih sadržaja, izrada jednostavnih glazbenih uradaka na računalu spajanjem uzoraka.
Ključni pojmovi
tehnike ozvučavanja, tonska tehnika, konfiguracija audioopreme, akustika prostora, akustične karakteristike glazbenih instrumenata, snimanje glasa, govora, glazba, ambijenta, prostornih pozadina, izbor mikrofona, osnovni pojmovi glazbene produkcije i struktura glazbenog djela, izrada glazbe na računalu, virtualni instrumenti za obradu zvuka (VST), generiranje audiomaterijala (semplovi)
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
•ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
•ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
Osobni i socijalni razvoj
•osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
•osr C.5.2. Preuzima odgovornost za pridržavanje zakonskih propisa te društvenih pravila i normi.
Poduzetništvo
•pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
•B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim uvjetima iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardni paket računalnih programa za multimedijalnu obradu.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Uvod u audioprodukciju
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati osnovne elemente i zakonitosti glazbene strukture i produkcije
Razlikovati osnovne elemente i zakonitosti glazbene strukture i produkcije te provesti analizu osnovnih elementa glazbene strukture na zadanim primjerima
Razlikovati uređaje za proizvodnju, snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa
Opisati uređaje za proizvodnju, snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa te istražiti mogućnosti primjene
Procijeniti uvjete te odabrati mikrofone i prostore za snimanje
Procijeniti uvjete snimanja, odabrati odgovarajući prostor i mikrofone te izvesti pripremu za snimanje
Planirati i izvesti snimanje zvukovnog zapisa prema namjeni
Planirati i izvesti snimanje zvukovnog zapisa u kontinuiranoj kvaliteti za potrebe radioprograma
Izvršiti oblikovanje glazbe na računalu
Izvesti postupak programiranja glazbe koristeći uzorke instrumenata (sample)
Izvršiti prilagodbu i objavu zvukovnog zapisa za različite medijske platforme
Demonstrirati postupak prilagodbe i objave zvukovnog zapisa prema zahtjevu medijske platforme i/ili integracije u drugi medijski sadržaj
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu u simuliranim uvjetima iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu uređaje za proizvodnju, snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Glazbena struktura i produkcija
Akustika prostora
Akustične karakteristike glazbenih instrumenata
Glazba, glas, govor, ambijent, prostorne pozadine
Tehnička rješenja za proizvodnju audio sadržaja
Konfiguracija audioopreme
Realizacija tonskog snimanja s više mikrofona i obrada
Oblici i formati dijelova radioprograma
Izrada dijelova radijskog programa
Postupci spremanja, objave i/ili distribucije
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
a.Učenicima predstavite radnu situaciju: Redakcija školskog radija objavila je natječaj za prijedlog nove radio emisije koja će se emitirati tijekom velikog odmora.
b.Zadatak je isplanirati cjelovitu radio emisiju za školski radio koja će obuhvatiti aktualnosti iz škole, jingle, glazbu, uvodnu i odjavnu špicu.
c.Podsjetite učenike na trajanje emisije (10 - 15 minuta), dinamičnost i cjelovitost radio emisije te zanimljivost i primjerenost dobnoj skupini. Emisiju je potrebno emitirati na internet platformi škole te izvoz u radnom (losless) formatu, kao i završnom .mp3 formatu za objavu.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu radijsku emisiju, dinamičnost i cjelovitost radio emisije te ujednačenost nivoa sastavnih dijelova radio emisije
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Ideja i priprema dijelova radijske emisije
Ideja postoji ali nema jasnog koncepta, dijelovi radijske emisije nisu isplanirani
Ideja postoji, razrađena je na osnovnoj razini, dijelovi radijske emisije nisu isplanirani
Ideja je zanimljiva predstavljena je konceptom, dijelovi radijske emisije nisu potpuno isplanrani
Ideja je zanimljiva te je detaljno razrađena u konceptu, u planiranju dijelova radijske emisije vidljiva je sistematičnost
Dinamičnost i cjelovitost radio emisije obradu i montažu zvuka
U postupku montaže nije ostvarena dinamičnost i cjelovitost radijske emisije.
U postupku montaže nije ostvarena dinamičnost, radijska emisija ima osnovne dijelove
U postupku montaže ostvarena je dinamičnost i cjelovitost radijske emisije uz manje pogreške.
U postupku montaže ostvarena je dinamičnost i cjelovitost radijske emisije.
Funkcionalnost i atraktivnost
Sadržaj radio emisije je nezanimljiv i ne ispunjava cilj.
Sadržaj radio emisije polovično ispunjava cilj.
Sadržaj radio emisije je atraktivan i ispunjava cilj.
Sadržaj radio emisije je izvrsno osmišljen i u potpunosti ispunjava cilj.
Rad sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma nesiguran i ne može samostalno realizirati zadatak.
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma nesiguran, uz pomoć uspijeva realizirati zadatak.
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma siguran i potpuno samostalan.
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma siguran, samostalan, brz i točan.
Poštivanje zadanog roka
Radio emisija nije dovršena u zadanom roku.
Radio emisija je djelomično dovršena.
Radio emisija je izrađena na vrijeme ali uz poticaj nastavnika.
Radio emisija je samostalno izrađena na vrijeme.
Nastavnik prema ostvarenim kriterijima donosi odluku o ocjenama.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik uz pomoć nastavnika dolazi do ideje i priprema dijelove radijske emisije
•učenik uz pomoć nastavnika podešava i montira zvuk
•učenik uz pomoć nastavnika oblikuje sadržaj radio emisije
•učenik uz pomoć nastavnika koristi audio opremu za snimanje i emitiranje radioprograma
•učenik ima produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. napraviti dodatni element radioprograma “vijesti”.
NAZIV MODULA
Televizija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija za kritičko gledanje i vrednovanje televizijskog sadržaja i formata s aspekta javne i komercijalne televizije te funkcija kao što informativna, zabavna i edukativna.Stjecanje znanja, vještina i razumijevanje novinarske i uredničke uloge u osmišljavanju, pripremi i snimanju kratkog televizijskog formata, izradi vremenskog i lokacijskog plana snimanja, realizaciji terenskog i studijskog snimanja te prilagodbi za emitiranje, spremanje i arhiviranje.
Ključni pojmovi
televizija kao medij, povijest televizije, funkcije televizije, televizijski žanrovi, organizacija TV postaje, raspored programa, profesije unutar televizije, različite vrste emisija prema sadržaju i formatu, promidžbeni program
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
•ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
•osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
•pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
•pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Televizija
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati televizijske formate
Nabrojati i opisati različite vrste televizijskih programa te različite vrste televizijskih emisija
Analizirati televizijski sadržaj s tehničkog i estetskog aspekta
Analizirati na primjerima televizijskog sadržaja, tehničku kvalitetu i estetski aspekt
Usporediti različite televizijske formate na javnoj i komercijalnim televizijama
Usporediti televizijski sadržaj na primjeru programa javne televizije i komercijalne televizije
Provesti novinarsko istraživanje za kratki televizijski format
Istražiti dnevna događanja na lokalnoj razini i sastaviti vijest
Osmisliti i izraditi pripreme za snimanje kratkog televizijskog formata
Napisati sinopsis i izvesti pripremne radnje za realizaciju kratkog televizijskog formata npr.: vijest, prilog, intervju, reportaža
Izraditi vremenski i lokacijski plan snimanja kratkog televizijskog formata
Planirati potrebne resurse i napisati plan snimanja kratkog televizijskog formata
Izvesti realizaciju terenskog i studijskog snimanja kratkog televizijskog formata
Izvesti snimanje na terenu, izmontirati kratki televizijski format, integrirati grafiku, spremiti u radnom i završnom formatu
Provesti prilagodbu kratkog televizijskog formata za emitiranje
U kontroliranim uvjetima televizijskog studija (školski ili unajmljeni) realizirati kratki televizijski format s jednom ili više kamera.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira faze nastajanje jednostavnih televizijskih formi. Učenici se osposobljavaju za kritičku analizu i vrednovanje televizijskih sadržaja. Samostalno provode novinarsko istraživanje, pripremu sinopsisa i ostale dokumentacije te realizaciju i pripremu za emitiranje jednostavnih televizijskih formi. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Televizija kao medij, funkcije televizije
Povijest televizije Komunikacijske karakteristike televizije -utjecaj informacije
Vizualna komunikacija u televizijskoj produkciji - utjecaj slike
Televizijski žanrovi Organizacija TV postaje i raspored programa (Electronic Program Guide) Profesije unutar televizije
Različite vrste emisija prema sadržaju i formatu
Promidžbeni program
Realizacija kratke televizijske forme, u studiju i na terenu
Realizacija montaže uživo
Arhiviranje televizijskog sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Promotivni video škole
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: Ravnatelj od učenika naručuje promotivni video škole koji mora trajati 3 minute unutar kojih je potrebno na atraktivan način predstaviti sva zanimanja škole kako bi se poboljšao upisni prag u sljedećoj školskoj godini.
2.Zadatak je realizirati promotivni spot na temelju istraživanja provedenog u školi, razgovorom s učenicima i djelatnicima škole. Izraditi sinopsis, scenarij i knjigu snimanja uključujući tehničku specifikaciju opreme, planove snimanja, snimanje, završnu obradu, sinkronizaciju tonova, grubu montažu, montažu sekvenci, stvaranje montažnih sklopova, finalizaciju emisije, prilagodbu i pohranu na različite medijske platforme te prezentacija snimljenog zadatka.
3.Podsjetite učenike na tehničku kvalitetu, estetski i promotivni aspekt videosadržaja, montažu, integraciju grafike, spremanje u radnom formatu, eksportiranje prema zahtjevu te arhiviranje prema dogovorenim pravilima i protokolu.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje tehničku i estetsku kvalitetu, originalnost i poštivanje zadanog roka:
Elementi procjene
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Tehnička kvaliteta
Uvjeti tehničke kvalitete nisu poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete nisu kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Estetska kvaliteta
Estetska kvaliteta uopće ne zadovoljava promotivnu funkciju rada.
Estetska kvaliteta u manjoj mjeri doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta iznimno doprinosi promotivnoj funkciji.
Originalnost
Radnije nimalo zanimljiv i ne zadovoljava promotivni karakter.
Rad nije posebno zanimljiv ali zadovoljava promotivni karakter.
Rad je zanimljiv i originalan te zadovoljava promotivni karakter.
Rad je iznimno zanimljiv i originalan i iznimno je promotivan.
Poštivanje zadanog roka
Rad nije dovršen u zadanom roku.
Rad je djelomično dovršen.
Rad je izrađen na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Rad je izrađen na vrijeme.
Prema elementima procjene nastavnik rad ocjenjuje s četiri ocjene od 1-5.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje tehničku i estetsku kvalitetu, originalnost i poštivanje zadanog roka:
Elementi procjene
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Tehnička kvaliteta
Uvjeti tehničke kvalitete nisu poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete nisu kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Estetska kvaliteta
Estetska kvaliteta uopće ne zadovoljava promotivnu funkciju rada.
Estetska kvaliteta u manjoj mjeri doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta iznimno doprinosi promotivnoj funkciji.
Originalnost
Radnije nimalo zanimljiv i ne zadovoljava promotivni karakter.
Rad nije posebno zanimljiv ali zadovoljava promotivni karakter.
Rad je zanimljiv i originalan te zadovoljava promotivni karakter.
Rad je iznimno zanimljiv i originalan i iznimno je promotivan.
Poštivanje zadanog roka
Rad nije dovršen u zadanom roku.
Rad je djelomično dovršen.
Rad je izrađen na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Rad je izrađen na vrijeme.
Prema elementima procjene nastavnik rad ocjenjuje s četiri ocjene od 1-5.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. učenik iz promotivnog videa mora napraviti 10 fotografija koje će se koristiti u pripremi tiskanog promotivnog materijala ili za objavu na web stranici škole.
NAZIV MODULA
Web tehnologije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade web mjesta korištenjem HTML kôda i CSS stilova te CMS sustava, razumijevanje razlika web tehnologija od 1.0 do 3.0 (semantičkog weba), svrhe i uporabe protokola za prijenos ili preuzimanje datoteka, važnosti primjene zaštite autorskih prava u objavi web sadržaja, integracije multimedijskih sadržaja i dinamičkih elemenata, stjecanje samostalnosti pri odabiru odgovarajuće web tehnologije, oblikovanju web mjesta i objavi na temelju zadanog opisa i u skladu sa smjernicama za web dizajn i responzivni dizajn.
Ključni pojmovi
Web 1.0, Web 2.0 i Web 3.0 (semantički web), protokoli, autorska prava, web stranice i web mjesta, statičke i dinamičke web stranice, jezici skriptiranja, struktura web stranice, HTML, XML i XHTML, CSS, CMS sustavi, realizacija dizajna web mjesta, upravljanje multimedijskim/medijskim sadržajima, responzivni dizajn, optimizacija web stranice, validacija, objava web stranice
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
•ikt C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
•ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
•ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okruženje.
•ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
•ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
•osr A.5.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
•osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
•pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
•B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se izvode u školskim računalnim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1) i aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Web tehnologije
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Navesti web tehnologije
Opisati povijesni razvoj web tehnologija od 1.0 do 3.0 (odnosno do semantičkog weba)
Razlikovati tehnologije izrade web rješenja za određene platforme
Objasniti načine primjene tehnologija izrade web rješenja na različitim platformama
Koristiti protokole za prijenos ili preuzimanje datoteka
Objasniti na zadanom primjeru način korištenja protokola za prijenos ili preuzimanje datoteka u skladu sa zahtjevima web platforme
Objasniti važnost primjene zaštite autorskih prava u objavi web sadržaja
Objasniti važnost primjene zaštite autorskih prava u objavi web sadržaja
Koristiti tehnologiju za definiciju strukture web sadržaja
Koristiti zadanu tehnologiju pri izradi strukture web stranice i rasporeda elemenata
Oblikovati web mjesto upotrebom osnovnih web tehnologija
Oblikovati web mjesto strukturnim elementima i uključivanjem CSS kôda u HTML kôd
Izvršiti obradu i prilagodbu medijskih sadržaja za web
Izvršiti obradu, prilagodbu i optimizaciju medijskih sadržaja za web pazeći na potrebno vrijeme učitavanja/preuzimanja web stranice
Integrirati jednostavne dinamičke elemente skriptnim jezicima
U skladu sa zahtjevom web mjesta integrirati dinamičke elemente
Objediniti elemente u funkcionalno web rješenje
Objediniti elemente u funkcionalno web rješenje dinamičkog web mjesta
Izraditi jednostavnu web stranicu korištenjem CMS sustava
Izraditi web stranicu korištenjem CMS sustava poštujući autorska prava te samostalno izraditi i objediniti elemente web rješenja prema zadanoj specifikaciji u funkcionalnu cjelinu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za oblikovanje, kodiranje i primjenu web tehnologija u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju tematske projektne zadatke. Projektni zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine, istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj weba od weba 1.0 do semantičkog weba 3.0
Tipovi web mjesta i stranica
Protokoli HTTP i HTTPS i princip rada
Autorska prava
Arhitektura Web sustava
Strukturiranje web stranice
Oblikovanje web stranica i web mjesta
Ugrađivanje multimedijskih elemenata
Primjena gotovih skriptnih rješenja
Primjena tehnika za responzivni prikaz
Oblikovanje web stranice korištenjem CMS sustava
Optimizacija web stranice
Validacija
Objavljivanje
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Zadatak
Izraditi funkcionalno i oblikovno skladno responzivno web rješenje na zadanu ili odabranu temu primjenom HTML/CSS tehnologije.
Web rješenje treba biti sadržajno smisleno i informativno vezano uz prezentaciju teme. Za postizanje interaktivnosti i dinamike u rješenje integrirati multimediju u skladu s temom (video, zvuk, galerija..). Za integraciju galerije, slajdera i sl. primijeniti gotova skriptna rješenja (JavaScript). Tijekom rada voditi računa o autorstvu svih integriranih elemenata. Web rješenje testirati i objaviti na web serveru.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje funkcionalnost i responzivni prikaz, oblikovnu usklađenost i kompleksnost web rješenja:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
funkcionalnost web rješenja i responzivni prikaz
Svi integrirani elementi pravilno se prikazuju, a poveznice su funkcionalne. Responzivni prikaz je pravilan na svim razinama.
Postoje manja odstupanja u prikazu integriranih elemenata i/ili u funkcionalnosti poveznica i/ili postoje manje nepravilnosti kod responzivnog prikaza.
Integrirani elementi se ne prikazuju pravilno i/ili veći dio poveznica nije funkcionalan i/ili postoje veće nepravilnosti u responzivnom prikazu.
oblikovna usklađenost web rješenja
Rješenje je skladno i u potpunosti odgovara zadanoj temi. Integrirani elementi multimedije u rješenju su kreativni i skladni. Odabir boja i veličine fonta je pravilan, stranica je lako čitljiva.
Postoje manja odstupanja u oblikovnom prikazu i/ili elementima multimedije i/ili postoji manje odstupanje od teme i/ili odabiru boja i veličine fonta, što utječe na čitljivost i praćenje sadržaja.
Rješenje nije skladno, ne poštuje zahtjeve zadane teme.
Postoje veća odstupanja u prikazu, oblikovnoj usklađenosti i/ili čitljivosti web rješenja.
kompleksnost web rješenja
U rješenju su primijenjeni svi zadani elementi tehnologije i integrirane multimedije, što doprinosti sadržajnoj i strukturnoj kompleksnosti rješenja.
U rješenju nisu primijenjeni svi zadani elementi tehnologije i/ili integrirani elementi multimedije, što doprinosti manjoj sadržajnoj i strukturnoj kompleksnosti rješenja.
U rješenju su primjenjeni osnovni elementi tehnologije i/ili nisu integrirani elementi multimedije. Rješenje sadržajno i/ili strukturno nije kompleksno.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
•učenik izrađuje funkcionalno web rješenje i responzivni prikaz uz podršku nastavnika
•učenik uz pomoć nastavnika oblikuje responzivno web rješenje
•učenik uz pomoć nastavnika primjenjuje zadane elemente što doprinosi sadržajnoj i strukturnoj kompleksnosti rješenja
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. učenik će dodatno intervenirati u strukturu gotovih skriptnih rješenja (JavaScript) je dodatno prilagoditi potrebama
4. RAZRED
NAZIV MODULA
Primijenjena fotografija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Analitički vrednovati i kritički komentirati primijenjenu fotografiju kao samostalni medij i/ili element drugih medija, te razviti vještine kreativnog snimanja za različite potrebe i medije u različitim područjima i uvjetima snimanja.
Ključni pojmovi
autori fotografije, fotografija kao samostalni medij, fotografija u medijima, primijenjena fotografija, kreativna fotografija, područja fotografije, umjetnička fotografija, izložba fotografija
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
•ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
•ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire načine dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
•uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
•uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
•osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
•osr A 4.2. Upravlja svojim emocijama i ponašanjem.
•osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
Poduzetništvo
•pod B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom te vanjskim uvjetima. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 60 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Set opreme za učenika: fotoaparat DSLR ili mirrorless APSC ili FF formata, objektiv normalni ili standardni, širokokutni, teleobjektiv ili zoom objektivi navedenog raspona, stativ, kartica i vanjska memorija za pohranu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Primijenjena fotografija
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izabrati tehničke karakteristike fotografskog sustava kojim se ostvaruje fotografija kao samostalni medij i/ili element medija
Razlikovati tehničke karakteristike fotografskih sustava te njihove osnovne mogućnosti i tehnologiju stvaranja slike u funkciji primijenjene fotografije
Razlikovati fotografiju kao samostalni medij i/ili element medija
Izraditi i analizirati umjetničku fotografiju kao samostalni medij i kao element unutar drugih medija
Koristiti fotografski aparat i pribor za snimanje fotografije kao samostalnog medija i/ili element medija
Odabrati i pripremiti fotografski aparat i pribor za snimanje fotografije kao samostalnog medija i/ili element medija
Provesti postupak snimanja fotografije koja se ostvaruje kao samostalni medij i/ili element medija
Snimiti fotografije koje se ostvaruju kao samostalni medij i/ili element medija
Realizirati fotografije koje se ostvaruju kao samostalni medij i/ili element medija
Realizirati izložbu vlastitih fotografija i/ili objaviti fotografije u drugim medijima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su predavačka i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera svojih snimljenih fotografija. Učenici se samostalno kreativno izražavaju i eksperimentiraju u različitim područjima fotografije. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Najznačajniji autori fotografije Analiza fotografija kao samostalnog medija i/ili elementa medija Kreativna fotografija u različitim uvjetima snimanja Područja primijenjene fotografije (arhitektura, sportska, modna, fotografiranje događaja…) Manipulacija fotografije snimanjem Manipulacija fotografije montažom Obrada i objava fotografije za različite medije ili kao samostalni medij
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere
Učenicima predstaviti radnu situaciju
Ja - budući fotograf
Promotivna agencija objavila je natječaj za zapošljavanje fotografa na koji se morate javiti. Uvjeti za prijavu je izrada digitalnog portfolia od 20 fotografija prema sljedećim zahtjevima: 5 C/B umjetničkih, 5 makrofotografija, 5 fotografija u pokretu i 5 prema vlastitim preferencijama.
Vrednovanje kao učenje
Lista za vršnjačko vrednovanje učenika:
Učenici međusobno prema sljedećim kriterijima vrednuju dijelove portfolia za svakog učenika iz grupe, a učenik koji ostvari najveći broj bodova dobit će digitalnu značku Ja - budući fotografi koju priprema nastavnik.
Kategorije
kompozicija
1-10 boda
zanimljivost motiva
1-10 boda
kreativni izričaj
1-10 boda
C/B umjetnička fotografija
Makrofotografija
Fotografija u pokretu
Slobodni izbor
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
U stjecanju modula najčešće se koristi učenje temeljeno na radu i metoda demonstracije rada sa fotografskom opremom. Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima fotografske opreme.
Učenici s teškoćama pripremaju portfolio manjeg obujma (npr. samo tri kategorije fotografija ili manji broj fotografija u svakoj kategoriji).
Vrednovanje učenika s teškoćama provodi se prema istim kriterijima u gore navedenoj tablici.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. snimiti dodatnu kategoriju (modnu, sportsku i sl.) za portfolio.
NAZIV MODULA
Audioprodukcija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području audio produkcije, razvijanje znanja i vještina samostalnog korištenja uređaja za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa, rada na tonskom stolu, razumijevanje glazbene tehnologije i žanrova, stjecanje samostalnosti pri realizaciji glazbenog događaja uživo.
Ključni pojmovi
glazbena tehnologija, glazbeni žanrovi, uređaji za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa, tonski stol – dijelovi i njihova funkcija, mjerni instrumenti, vrste tonskih studija i režija, povezivanje audiosustava, struktura radio emisije, programski pult, realizatori i emitiranje radijskog programa, snimanje i prijenos glazbenog događaja uživo
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
●ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
●ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
●ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
●ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
●uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
●uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
●uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
Osobni i socijalni razvoj
●osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
●osr C.5.2. Preuzima odgovornost za pridržavanje zakonskih propisa te društvenih pravila i normi.
Poduzetništvo
●pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
●B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim situacijama iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardni paket računalnih programa za multimedijalnu obradu.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja..
Skup ishoda učenja iz SK-:
Audioprodukcija
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati glazbenu tehnologiju i žanrove
Usporediti glazbenu tehnologiju te navesti i usporediti razvoj glazbenih žanrova i stilova
Razlikovati uređaje za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa
Usporediti uređaje različite složenosti za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa u audiosustavu, npr. mikrofoni, tonski stol, predpojačalo, monitori
Raditi za tonskim stolom
Koristiti razne module tonskog stola prema zahtjevima snimanja audio sadržaja
Izvesti snimanje glazbenog događaja uživo
Snimiti glazbeni događaj uživo u suradnji s drugim članovima tima koristeći tehnički najbolje rješenje prema zahtjevima snimanja
Izvesti prijenos glazbenog događaja uživo
Izvesti prijenos glazbenog događaja uživo u suradnji s članovima realizatorskog tima u vremenski zadanom okviru
Izraditi zvukovni zapis za program uživo
Snimati zvukovni zapis u realnom vremenu s direktnim javljanjem u program uživo
Realizirati elemente radijskog programa
Izraditi elemente radijskog programa povezati ih u cjelovito rješenje te realizirati program uživo
Izvršiti prilagodbu i objavu zvukovnog zapisa za različite medijske platforme
Oblikovati i prilagoditi zvukovnu formu za objavu prema zahtjevima medijske platforme, spremiti projekt u radnom formatu, eksportirati ga prema zahtjevu te arhivirati izrađeni zvukovni sadržaj.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu uređaja za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa, rad za tonskim stolom. Učenici samostalno realiziraju elemente radijskog programa, snimanje i prijenos glazbenih događaja uz mentorstvo. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj glazbene tehnologije žanrova i stilova glazbe
Tonski stol, moduli i funkcije, rad za tonskim stolom
Mjerni instrumenti
Vrste tonskih studija i režija
Organizacija i povezivanje audio sustava
Snimanje i prijenos glazbenog događaja uživo
Arhiviranje izvedbe
Programski pult za emitiranje radioprograma
Radijski program: struktura i realizatori
Realizacija cjelovitog radioprograma
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
1.Učenicima predstavite radnu situaciju: snimanje i prijenos koncerta školskog benda.
2.Zadatak je analizirati glazbeni program koncerta, procijeniti uvjete u kojima se koncert održava, predložiti tehničko rješenje postava mikrofona i ostale audio opreme. Sudjelovati na probi, precizno podesiti odnose i nivoe ulaza i izlaza, postaviti ozvučenje, snimiti i emitirati koncert na internet kanalu Škole.
3.Podsjetite učenike na karakteristike i mogućnosti mikrofona, postav više mikrofona, moguću mikrofoniju, pravilan odnos dinamike zvuka, kontinuitet kvalitete snimanja i emitiranja
procjena uvjeta snimanja zvuka je izvedena s manjim nedostacima
procjena uvjeta snimanja zvuka je izvedena s većim propustima
Samostalnost u korištenju audio opreme
Učenik samostalno i brzo koristi audio opremu prema zadanim uvjetima
Učenik koristi audio opremu prema zadanim uvjetima uz manju pomoć kolega
Učenik koristi audio opremu prema zadanim uvjetima uz pomoć nastavnika
postavljanje mikrofona i monitora (ozvučenje)
Učenik je samostalno i točno postavio ozvučenje prema željenom cilju.
Učenik je uz pomoć kolega točno postavio ozvučenje prema željenom cilju.
Učenik je uz pomoć nastavnika točno postavio ozvučenje prema željenom cilju.
kontinuitet u kvaliteti tonske snimke
Tijekom cijele izvedbe ostvaren je kontinuitet kvalitete snimke zvuka
Tijekom izvedbe ostvaren je kontinuitet kvalitete snimke zvuka s manjim odstupanjima
Tijekom izvedbe pojavljuju se veća odstupanja u tehničkoj ispravnosti snimke
kontinuitet u kvaliteti emitiranja
Tijekom cijele izvedbe izvrsno je ostvaren kontinuitet emitiranja
Tijekom izvedbe ostvaren kontinuitet emitiranja e manjim odstupanjima
Tijekom izvedbe pojavljuju se prekidi u emitiranju
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 15-13 bodova
Vrlo dobar: 12-10 bodova
Dobar: 9-7 bodova
Dovoljan: 6-4 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika procjena uvjeta snimanja zvuka
učenik uz pomoć nastavnika koristi audio opremu
učenik uz pomoć nastavnika postavlja ozvučenje
učenik uz pomoć nastavnika pazi na kontinuitet u kvaliteti tonske snimke
učenik uz pomoć nastavnika pazi na kontinuitet emitiranja izvedbe koncerta
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. pomoć učenicima koji nisu samostalni u izvođenju zadatka
NAZIV MODULA
Film
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području nastanka kratkih filmskih formi, razumijevanje faza nastanka filma i uloge članova filmske ekipe, stjecanje samostalnosti pri analizi filmskog sadržaja s nekoliko aspekata: tehničkog i estetskog, filmskih izražajnih sredstava i literarno-dramskog izričaja te realizaciji filmskih formi kroz faze nastanka filma.
Ključni pojmovi
filmski rodovi, žanrovi i vrste, kinemoatografija, filmska izražajna sredstva, adaptacija književnog djela, analiza filma, predprodukcija, produkcija, postprodukcija, filmska ekipa, realizacija kratke filmske forme
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Set opreme za učenika: digitalni fotoaparat s mogućnošću snimanja digitalnog videa (ili video kamera), zoom objektiv većeg raspona, stativ, slušalice, prijenosni uređaj za pohranu podataka.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Film
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Ustanoviti i analizirati filmske rodove i vrste
Nabrojati filmske rodove, žanrove i vrste i analizirati njihove glavne značajke
Analizirati filmski sadržaj s tehničkog i estetskog aspekta kroz različita povijesna razdoblja
Analizirati povijesni razvoj filma s tehničkog i umjetničkog aspekta od nijemog filma do danas, vremenski i geografski okvir
Raščlaniti i analizirati filmska izražajna sredstva
Razmatrati filmska izražajna sredstva i navesti što se njima želi postići
Analizirati filmski sadržaj s literarno-dramskog aspekta
Napisati kratku analizu filma te objasniti obilježja filma i filmske priče
Razlikovati faze nastanka filma: predprodukcija, produkcija i postprodukcija
Navesti obilježja i aktivnosti nastanka filma: predprodukcija, produkcija i postprodukcija
Razlikovati filmske profesije po sektorima
Nabrojati profesije u procesu nastajanja filma i navesti opis poslova i odgovornosti
Provesti realizaciju kratke filmske forme
Realizirati kratku filmsku formu prema fazama nastanka filma
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na istraživačkoj nastavi i dijelom heurističkoj nastavi (analiza filma). Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize filmova s različitih aspekata. Nastavnik upoznaje učenike s procesom nastanka filma. Kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj kinematografije
Filmski rodovi, žanrovi i vrste
Filmska izražajna sredstva
Analiza filma
Filmska priča (sinopsis, scenarij)
Filmska ekipa
Faze nastajanja filma (predprodukcija, produkcija, postprodukcija)
Zadatak: Izrada kratke filmske forme
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Projekcija i analiza filma: Kritički pogledatifilm Edward Škaroruki (Edward Scissorhands, Tim Burton, 1990)
1) Uvod u film (nastavnik)
2) Gledanje filma
3) Analiza filma i interpretacija filma
učenik ispunjava Fryerov model za pogledani film
odrediti temu, motive i ideju filma
okarakterizirati likove u filmu
navesti, prepoznati te razumjeti izražajna i sadržajna obilježja filma
važnost filmskog prostora, scenografije i kostimografije u oblikovanju priče
prepoznati filmske planove i njihovu funkciju u oblikovanju filmskoga prostora
Vrednovanje za učenje: nastavnik vrednujeanalizu filma utemeljenu na argumentiranom iznošenju stajališta, upozorava na važnost sintetiziranja vlastitih spoznaja i razvijanje sposobnosti oblikovanja i izricanja misli te sposobnosti doživljavanja, povezivanja i zaključivanja.
Frayer model (primjer formativnog vrednovanja)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Projekcija i analiza filma: Kritički pogledatifilm Edward Škaroruki (Edward Scissorhands, Tim Burton, 1990)
1) Uvod u film (nastavnik)
2) Gledanje filma
3) Analiza filma i interpretacija filma
učenik uz pomoć nastavnika ispunjava Fryerov model za pogledani film
odrediti temu, motive i ideju filma
okarakterizirati likove u filmu
navesti, prepoznati te razumjeti izražajna i sadržajna obilježja filma
važnost filmskog prostora, scenografije i kostimografije u oblikovanju priče
prepoznati filmske planove i njihovu funkciju u oblikovanju filmskoga prostora
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. prezentirati filmski opus istog redatelja.
NAZIV MODULA
Razvijanje računalnih igara
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području razvijanja računalnih igara, razumijevanje važnosti razrade idejnog koncepta, izrade game design dokumenta (GDD) i uvjerljivosti igre, razvijanje znanja i vještina korištenja programa za razvoj računalnih igara i skriptnih jezika, stjecanje samostalnosti pri izradi korisničkog sučelja, dizajniranju scene, terena, objekata, likova, postavljanja kamera, izradi dinamičkih objekata, programiranju kretanja, implementiranju glazbe, vizualnih i zvučnih efekata, testiranju kvalitete igre te generiranju i izvozu konačnog projekta.
Ključni pojmovi
idejni koncept računalne igre, game design document (GDD), programa za razvoj računalnih igra, skriptni jezik, perspektivna i ortografska kamera, navigacijski sustav, programiranje kretanja, implementacija kontekstualne glazbe, vizualnih i zvučnih efekata, korisničko sučelje, testiranje kvalitete igre, generiranje i izvoz
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
●ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
●ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okruženje.
●ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
●uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
●osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Razvijanje računalnih igara
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Napisati koncept scenarija računalne igre
Napisati idejni koncept računalne igre, sinopsis i scenarij u svrhu definiranja likova, radnje i strukture priče za stvaranje uvjerljivog koncepta igre
Napraviti jednostavan game design document (GDD)
Izraditi GDD (game design dokument) za zadani projekt pomoću predloška (priča , igrivost, dizajn, tehnički detalji projekta)
Izraditi korisničko sučelje za računalnu igru (UI - User Interface)
Oblikovatii i implementirati osnovne navigacijske i funkcionalne elemente igre (početni izbornik, sloj s bodovima te uspješan i neuspješan završetak igre)
Izraditi dinamičke objekte u 2D tehnologiji
Izraditi dvodimenzionalni grafički lik ili animacijski isječak koji je dio grafičke scene (sprajt)
Povezati objekte s programskim kodom
Skriptnim jezikom omogućiti objektima sposobnost reagiranja na događaje na sceni
Implementirati kontekstualnu glazbu
Implementirati kontekstualnu glazbu pazeći na dinamiku, glasnoću i panoramu zvuka
Odabrati i implementirati vizualne i zvučne efekte
Odabrati i implementirati vizualne i zvučne efekte te ih prilagoditi radnji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama procesa razvoja računalnih igara te demonstrira primjenu alata i opcija programaza razvoj računalnih igara. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Analiza računalnih igara i njihovih elemenata
Idejni koncept računalne igre
Izrada GDD (game design document)
Razvojna okolina programa za izradu računalnih igra
Kreiranje prve scene
Unos likova u scenu
Kreiranje osnovnih objekata
Perspektivna i ortografska kamera
Kreiranje navigacijskog sustava
Programiranje kretanja
Kreiranje i uređivanje terena
Implementacija kontekstualne glazbe
Implementacija vizualnih i zvučnih efekata
Korisničko sučelje računalne igre
Testiranje kvalitete igre
Generiranje i izvoz konačnog projekta
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
1.Zadatak je razviti računalnu igricu na jednoj razini. Potrebno je osmisliti priču, kreirati likove, objekte i okruženje. Dizajnirati i implementirati osnovne navigacijske i funkcionalne elemente igre (početni izbornik, sloj s bodovima te uspješan i neuspješan završetak igre). Postaviti interaktivnost - skriptnim jezikom omogućiti objektima sposobnost reagiranja na događaje na sceni. Testirati i objaviti računalnu igru. Tema igre je slobodna prema vlastitom izboru.
2.Podsjetite učenike na važnost dobre priče, interaktivnost (koje odabire u igri ponuditi igračima, odmjeriti njihovu težinu), vizualno rješenje (likovi, scenografija)
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih kriterija vrednuje originalnost, atraktivnost, interaktivnost i funkcionalnost video igrice:
Kriteriji
originalnost priče
vizualna atraktivnost
interaktivnost i funkcionalnost
odlično
dobro
loše
Oznakom x nastavnik vrednuje rad prema kriterijima u tablici.
3x odličan = odličan
2x odličan 1x dobro = vrlo dobar
2x dobro + 1x loše = dobar
2x loše 1 dobro = dovoljan
3x loše = nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene.
2x odličan 1x dobro = odličan
2x dobro + 1x loše = vrlo dobar
2x loše 1 dobro = dobar
3x loše = dovoljan
Učenik nije napravio ili odbija napraviti zadatak = nedovoljan
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. Razviti računalnu igru na dvije razine.
4. ZAVRŠNI RAD
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 151/2022, 155/2023, 156/2023), Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018, 69/2022) Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (Narodne novine, br. 118/2009) i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (2018).
Obrazovni program kojim se stječe kvalifikacija Medijski tehničar /Medijska tehničarka, 4.2 razina prema HKO završava ostvarivanjem 242 CSVET boda te provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti. Provjera se provodi izradom i obranom završnog rada koji uključuje praktični rad.
Završni rad projektni je zadatak u kojem učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije Medijski tehničar /Medijska tehničarka, 4.2 razina prema HKO.
NACRT
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
mzo.gov.hr
Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije
MEDIJSKI TEHNIČAR / MEDIJSKA TEHNIČARKA
u sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije MEDIJSKI TEHNIČAR / MEDIJSKA TEHNIČARKA u sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije MEDIJSKI TEHNIČAR / MEDIJSKA TEHNIČARKA u sektoru GRAFIČKA TEHNOLOGIJA I AUDIOVIZUALNE TEHNOLOGIJE. iz točke I. ove Odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:
- Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar (211124) donesen Odlukom o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar (211124) u obrazovnom sektoru Grafička tehnologija i audio-vizualno oblikovanje (Narodne novine, br. 82/2017, KLASA: 602-03/17-05/00084; URBROJ: 533-25-17-0003 od 1. kolovoza 2017.)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
STRUKOVNI KURIKUL ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
MEDIJSKI TEHNIČAR /
MEDIJSKA TEHNIČARKA
nelektorirano
Zagreb, rujan 2023.
KAZALO POJMOVA
CSVET – Obujam ishoda učenja na razini ciklusa
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
SIU – skup ishoda učenja
Napomena:
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
SADRŽAJ :
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
2.2. POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
2.3. POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
3. RAZRADA MODULA
3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI
1. RAZRED
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA LIKOVNA UMJETNOST ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Računalna grafika
Informatika za GT i AVT
Vizualne komunikacije
Financijska pismenost i poduzetništvo u sektoru
Zvuk
Fotografija
2. RAZRED
Prezentacijski alati i vještine
Priprema i snimanje video sadržaja
Realizacija montaže video sadržaja
Uvod u animaciju
Zvuk u video sadržaju
3. RAZRED
Računalna animacija
Audiovizualne forme
Web objave
4. RAZRED
Mediji i komunikacije
3D računalna animacija
Realizacija medijskih projekata
Postprodukcija slike i zvuka
3.2. IZBORNI MODULI
3. RAZRED
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Uvod u audioprodukciju
Televizija
Web tehnologije
4. RAZRED
Primijenjena fotografija
Audioprodukcija
Film
Razvijanje računalnih igara
4. ZAVRŠNI RAD
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
OPĆE INFORMACIJE O STRUKOVNOM KURIKULU
Sektor
Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije
Naziv kurikula strukovnog obrazovanja
Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Medijski tehničar/Medijska tehničarka
Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja
Medijski tehničar/Medijska tehničarka
Razina kvalifikacije prema HKO-u
4.2
Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET)
242 CSVET
Obujam ishoda učenja na razini ciklusa (CSVET)
4. ciklus
5. ciklus
60 CSVET
182 CSVET
Pokazatelji na temelju kojih je izrađen strukovni kurikul
Popis standarda zanimanja
Popis standarda kvalifikacije
Sektorski kurikul
Standard zanimanja - Medijski tehničar/Medijska tehničarka
Standard zanimanja - Medijski tehničar/Medijska tehničarka
Standard kvalifikacije - SK Medijski tehničar / Medijska tehničarka (standard strukovnog dijela kvalifikacije)
SK Medijski tehničar / Medijska tehničarka (standard strukovnog dijela kvalifikacije)
Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije
Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja
Posjedovanje prethodne kvalifikacije na 1. razini
Kandidat je dužan dokazati sposobnosti i darovitosti sukladno potrebama zanimanja. Utemeljeno na Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole. (Narodne novine, broj 49/2015)
IV. Dodatni element vrednovanja kandidata, Čl. 8. (1) Dodatni element vrednovanja čine sposobnosti, darovitosti i znanja kandidata.
Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je 242 CSVET bodova, od čega 140 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije (od kojih najmanje 120 CSVET bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja) i 102 boda iz općeg obrazovanja (od kojih najmanje 102 bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja) te izrađen i obranjen završni rad.
Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa
Polaznik koji je stekao znanja i vještine planirane ishodima učenja te je pozitivno ocijenjen iz svih obveznih i izbornih modula planiranih u nastavnoj godini prelazi u višu godinu obrazovanja.
Obrazovanje završava ostvarivanjem 242 CSVET bodova za razinu 4.2 prema HKO te izradom i obranom završnog rada.
Polaznik je dužan steći ishode učenja temeljenih na radu kod poslodavca ili u ustanovi za strukovno obrazovanje odnosno regionalnom centru kompetentnosti u minimalnom iznosu od ⅓ u odnosu na ukupno planirano opterećenje polaznika, kako je planirano kurikulom ustanove.
Polaznik je dužan aktivno sudjelovati u svim planiranim aktivnostima te na vrijeme, prema uputama, izraditi i predati vježbe i projektne zadatke. Tijekom treće i četvrte godine učenja za razinu 4.2 prema HKO, učenik je dužan izabrati jedan od ponuđenih izbornih modula te ga završiti kao i sve obvezne module.
Horizontalna prohodnost (preporuke)
Horizontalna prohodnost omogućena je na razini sektora što osiguravaju planirani zajednički sadržaji unutar sektorske jezgre za kvalifikacije na razini 4.1 i 4.2 prema HKO-u.
Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)
Vertikalna prohodnost osigurana je za sve smjerove iz sektora GTIAVT s mogućnošću prelaska iz smjerova na razini 4.1 u smjerove na razini 4.2 prema HKO, a nastavak školovanja na visokim učilištima (razina 6 prema HKO-u) i sveučilištima (razina 7.1 prema HKO-u) osigurava im plan i program općeobrazovnih predmeta koji se polažu na Državnoj maturi.
Po završetku obrazovanja u ovom smjeru moguć je upis stručne specijalizacije na razini 5 HKO te razine 6 HKO-a (preddiplomski sveučilišni studij, preddiplomski stručni studij) i 7.1 HKO-a – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija (kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija).
Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula
Ustanova strukovnim kurikulom mora osigurati materijalno-tehničke uvjete za simulaciju stvarnog poslovnog okruženja u svojim prostorima ili omogućiti stjecanje ishoda učenja kod poslodavca. Ishodi učenja postižu se učenjem temeljenim na radu u minimalnom iznosu od ⅓ u odnosu na ukupno planirano opterećenje polaznika.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula
SK Medijski tehničar / Medijska tehničarka (standard strukovnog dijela kvalifikacije)
Ciljevi strukovnog kurikula (15 – 20)
Učenici će moći:
• Planirati različite vrste medijskih projekata
• Pripremati i održavati opremu za proizvodnju medijskih sadržaja
• Snimati fotografije
• Obrađivati fotografije
• Montirati i arhivirati fotografije
• Snimati video sadržaje
• Obrađivati video sadržaje
• Montirati i arhivirati video sadržaja
• Snimati zvuk
• Obrađivati zvuk
• Montirati i arhivirati zvuk
• Izrađivati 2D računalne animacije
• Izrađivati jednostavne 3D računalne animacije
• Sudjelovati u tehničkoj realizaciji prijenosa događaja
• Opremati medijske sadržaje grafikom i tekstom
• Komunicirati s članovima tima i korisnicima usluga
• Prezentirati audiovizualne proizvode članovima tima i korisnicima usluga
• Pratiti i primjenjivati propise i pravila o kontroli kvalitete i zakonskoj regulativi u proizvodnji medijskih sadržaja
• Pratiti i primjenjivati propise o sigurnosti, zaštiti zdravlja, radnoj sredini i okolišu u proizvodnji medijskih sadržaja
Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula
U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa obrazovanja primjenjuju se sljedeće aktivnosti:
● provodi se anonimno anketiranje polaznika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške polaznicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju polaznika (CSVET), provjerama znanja te komunikaciji s nastavnicima
● provodi se anketiranje nastavnika o istim pitanjima navedenim u prethodnoj stavci
● provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja
● provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.
Dobivenim rezultatima anketa dobiva se pregled uspješnosti izvedbe programa, kao i procjena kvalitete nastavničkog rada.
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Ono se provodi usmenim i pisanim provjerama znanja te provjerama stečenih vještina polaznika projektnim i problemskim zadacima te radnim situacijama, a temeljem unaprijed određenih kriterija vrednovanja postignuća.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.2 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.2. POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan u postotcima
124 CSVET/242 CSVET = 51,2 %
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ISHODI UČENJA MODULA
(s pripadajućim šiframa)
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
1. GODINA UČENJA
Likovna umjetnost
Umjetnost, čovjek i prostor, 4 CSVET-a
4
1. razred: 4 CSVET
Računalna grafika
Izrada elementa rasterske grafike
Izrada elementa vektorske grafike
Tipografija u medijskim sadržajima
4
Sektorska jezgra za 4.2 i 4.1
1. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Informatika za GTiAVT
Računalni sustavi i logika rada
Kreiranje tekstualnih dokumenata za potrebe digitalne komunikacije
Proračunske tablice
4
Vizualne komunikacije
Vizualna percepcija i komunikacija
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke
4
Sektorska jezgra za 4.2
1. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Financijska pismenost i poduzetništvo u sektoru
Financijska pismenost
Poduzetništvo u sektoru
4
Sektorska jezgra za 4.2 i 4.1
1. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Zvuk
Zvuk-snimanje
Zvuk-obrada i montaža
4
razina 4.2. prema HKO
1. godina učenja
Fotografija
Fotografija-snimanje
Rasvjeta za fotografiranje
Fotografija-obrada
4
razina 4.2. prema HKO
1. godina učenja
2. GODINA UČENJA
Likovna umjetnost
Umjetnost i znanost, 1 CSVET
Umjetnost i duhovnost, 1 CSVET
Umjetnost i moć, 1 CSVET
Umjetnost i stvaralački proces, 1 CSVET
5
2. razred: 4 CSVET
Prezentacijski alati i vještine
Prezentacijski alati i vještine
5
Sektorska jezgra za 4.2 i 4.1
2. godina učenja
Zajednički strukovni moduli sektorske jezgre kao i njihovi pripadajući bodovi, omogućavaju učenicima stjecanje znanja i vještina nužnih za usvajanje stručnih sadržaja za sve kvalifikacije unutar sektora i omogućavaju horizontalnu prohodnost.
Priprema i snimanje video sadržaja
Rasvjeta za snimanje video sadržaja
Snimanje video sadržaja
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
Realizacija montaže video sadržaja
Priprema i montaža video sadržaja
Završni postupci u montaži video sadržaja
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
Uvod u animaciju
Uvod u animaciju
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
Zvuk u video sadržaju
Zvuk u video sadržaju
5
razina 4.2. prema HKO
2. godina učenja
3. GODINA UČENJA
Računalna animacija
Izrada računalne animacije
Uvod u 3D modeliranje
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Audiovizualne forme
Izrada audiovizualnih formi
Prilagodba i objava audiovizualnih formi
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Web objave
Web objave
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
4. GODINA UČENJA
Mediji i komunikacije
Mediji i komunikacije
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
3D računalna animacija
Osnove 3D animiranja
Montiranje i objava 3D animacije
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Realizacija medijskih projekata
Projektna dokumentacija za medijske projekte
Medijski projekti
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Postprodukcija slike i zvuka
Postprodukcija slike
Završna obrada za izvoz i objavu audiovizualnog sadržaja
Postprodukcija zvuka
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
* Nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s općeobrazovnim nastavnim predmetima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.3. POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan u postotcima
16 CSVETa /242 CSVETa = 6,6%
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ISHODI UČENJA MODULA
(s pripadajućim šiframa)
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Uvod u audioprodukciju
Uvod u audioprodukciju
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Televizija
Televizija
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Web tehnologije
Web tehnologije
5
razina 4.2. prema HKO
3. godina učenja
Primijenjena fotografija
Primijenjena fotografija
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Audioprodukcija
Audioprodukcija
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Film
Film
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
Razvijanje računalnih igara
Razvijanje računalnih igara
5
razina 4.2. prema HKO
4. godina učenja
* Nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s općeobrazovnim nastavnim predmetima.
** Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 8 CSVET boda u jednoj školskoj godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. RAZRADA MODULA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. RAZRED
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA LIKOVNA UMJETNOST ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Likovna umjetnost neizostavan je dio odgoja i obrazovanja svake mlade osobe koji doprinosi njenom kognitivnom, osjetilnom, emotivnom, duhovnom i kreativnom razvoju i teži izgradnji cjelovite osobnosti, pripremljene za život i rad. Omogućuje upoznavanje i razumijevanje prošlosti, razvijanje kritičkoga stava prema sadašnjosti i odgovornosti prema budućnosti. Likovna umjetnost nudi alate i rječnik za tumačenje bogate vizualne kulture koja okružuje pojedinca, kao i izgradnju povijesno utemeljenoga razumijevanja umjetničkoga stvaralaštva u različitim društvenim-povijesnim kontekstima. Umjetničke kompetencije, odnosno kulturna osviještenost i izražavanje među ključnim su kompetencijama navedenim u Europskom referentnom okviru , a potrebu za dostupnošću kulture o umjetnosti svim pripadnicima društva ističe i Opća deklaracija o ljudskim pravima , kao i Konvencija o pravima djeteta .
Umjetnička djela povijesnoga razdoblja otkrivaju stavove, uvjerenja i psihološke odlike društva, često vjerodostojnije nego što to čini znanost. U predmetu Likovna umjetnost učenici aktivnim učenjem razmatraju različite probleme koji su obilježili umjetnost od pretpovijesnoga do suvremenoga vremena, razvijajući poštovanje prema drugim kulturama i njihovim vrijednostima. Obuhvaćena su sva područja, od slikarstva, kiparstva, arhitekture i urbanizma, primijenjene umjetnosti do novih medija - fotografije, filma i video umjetnosti. Povijesnom razvoju umjetnosti ne pristupa se kronološki, već se istovremeno sagledavaju i uspoređuju vremenski i stilski različita tumačenja i pristupi istom problemu. Na taj način učenici proširuju vlastitu percepciju i razvijaju sposobnost sagledavanja i rješavanja problema iz više različitih pogleda i pristupa. Na nastavi Likovne umjetnosti ne susreću se samo s djelima svjetske, već i nacionalne baštine, razvijajući odgovornost koju svaki pojedinac, osobito mlada osoba kao baštinik, ima u njezinu očuvanju.
U nastavi Likovne umjetnosti polazi se od umjetničkoga djela i istraživačkog promatranja. Argumentirano se raspravlja i donosi informirani sud korištenjem likovnog jezika i terminologije. Likovna pismenost i kritičko promatranje društvene stvarnosti osobito je važno u današnjemu društvu koje je pod snažnim utjecajem komercijalizacije i medijske manipulacije. Zbog velike količine vizualnih informacija u stvarnom i virtualnom okruženju važno je razviti sposobnost prepoznavanja i korištenja kvalitetnoga sadržaja. Učenik kao aktivni promatrač koji ima razvijeno kritičko mišljenje, lakše će se snaći u vremenu u kojemu živi i znati odgovoriti potrebama suvremenoga doba.
Za razumijevanje umjetničkoga djela neophodno je i poznavanje konteksta. Učenike se usmjerava kako u mnoštvu informacija, koristeći različite izvore znanja, pronaći vjerodostojne podatke potrebne da bi se objasnile određene pojavnosti. Istraživanje konteksta, prema tome, podrazumijeva interdisciplinarnost i povezivanje sa sadržajima drugih predmeta.
Likovna umjetnost općeobrazovni je dio strukovnog kurikula. Ostvaruje se u sektorima u kojima je likovna pismenost neophodna za ostvarivanje planiranih skupova ishoda, odnosno kompetencija. Ovaj nastavni predmet predstavlja uvod u svijet umjetnosti i važan je preduvjet njenog razumijevanja.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Učenik će:
1. usvojiti i razumjeti likovni jezik i razviti likovnu pismenost odgajanjem vizualnoga opažaja te njihovom primjenom kroz stvaralački (kreativni) i analitički proces u strukovnom obrazovanju
2. izražavati likovno stvaralačko mišljenje rješavanjem problema i produkcijom kreativnih ideja u različitim materijalima, postupcima i medijima
3. razvijati kritičko mišljenje, stavove i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa prema okolini i likovnomu stvaralaštvu
4. razumjeti kontekst i ulogu likovnoga djela u društvu istraživanjem umjetničkoga procesa i utjecaja društvenih, povijesnih, kulturnih i tehnoloških čimbenika
5. razviti odgovoran odnos prema umjetničkoj baštini i suvremenoj kulturnoj okolini te sudjelovati u likovno-umjetničkim događanjima i aktivnostima
6. poticati razvoj kreativnih ideja i rješenja na temelju likovnih/vizualnih djela primjenjivih u različitim strukovnim područjima (sektorima).
C. STRUKTURA - DOMENE PREDMETNOG KURIKULA
Uvod u domene
Tijekom poučavanja Likovne umjetnosti potiče se cjelovitost razvoja učenika u tri osnovna područja razvoja - djelatnoga (psihomotoričkog), osjećajnoga (afektivnog) i spoznajnoga (kognitivnog). Holističkim principom integracije tih temeljnih odgojno-obrazovnih kategorija, izvedena su tri organizacijska područja ili domene u nastavnoj strukturi predmeta Likovna umjetnost.
Domena Stvaralaštvo i produktivnost obuhvaća osjetilne, intelektualne, psihofizičke, izražajne i praktičke sposobnosti ili vještine kao što su percepcija, vizualno mišljenje i pamćenje. Ostvaruje se istraživanjem, razvijanjem i izražavanjem ideja u različitim strukovnim područjima (sektorima) uporabom različitih likovnih i vizualnih materijala i medija. Takvim se problemskim pristupom potiče kreativno mišljenje i razvija inovativnost, originalnost i poduzetnost kod učenika.
Domena Doživljaj i kritički stav usmjerena je na odgajanje budućega kompetentnog promatrača, razvijanjem utemeljenoga, analitičkoga i kritičkoga mišljenja kao nužnog preduvjeta za izražavanje autentičnih i argumentiranih stavova o likovnome stvaralaštvu i vizualnome okružju. Učenike se potiče na aktivno promatranje i raspravljanje o likovnim djelima/stvaralaštvu i srodnim temama te na otvorenost prema različitim idejama, stavovima i umjetničkim pristupima.
Temelj domene Umjetnost u kontekstu holističko je razumijevanje likovne umjetnosti i stvaralaštva kao integralnoga i važnoga dijela života svih ljudskih zajednica i kultura tijekom povijesti. Učenici se susreću s likovno-umjetničkim djelima nastalima u širokome vremenskom rasponu, a interpretirajući njihova značenja unutar odgovarajućega konteksta povezuju ih s vlastitim stvaralačkim i/ili životnim iskustvom.
U odgojno-obrazovnome procesu domene se trebaju izvedbeno i produkcijski preplitati i dopunjavati ovisno o potrebama sadržaja pojedinoga ishoda i strukovnoga područja (sektora).
A) Stvaralaštvo i produktivnost
Stvaralački (kreativni) proces u središtu je učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Likovna umjetnost. Rekonstrukcijom stvaralačkoga procesa u umjetničkim djelima učenici se upoznaju s različitim pristupima i viđenjima stvarnosti, a vlastito im iskustvo stvaranja omogućuje izražavanje i učenje produkcije ideja u strukovnom obrazovanju. Različiti likovni materijali, tehnike, alati, mediji, likovni/vizualni jezik i umjetnički koncepti učenicima služe kao temelj za produkciju/izražavanje ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti likovne umjetnosti. Učenici istražuju okolinu i osvještavaju važnost umjetničkoga djela, razvijajući kritičko mišljenje te niz psihomotoričkih i intelektualnih vještina. Učenici stvaraju vlastita rješenja, likovne radove i osvrte rješavajući istraživačke, problemske i projektne zadatke. Time se doprinosi razumijevanju cjelovitoga stvaralačkog (od ideje do realizacije) i istraživačkoga postupka (od pripreme i refleksije do kritičkoga stava) te se stvaraju preduvjeti za razumijevanje likovne umjetnosti, njezinih procesa i dinamične okoline u kojoj učenici žive.
B) Doživljaj i kritički stav
Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Likovna umjetnost temelji se na sustavnome i intenzivnome odgajanju opažaja. Emocionalni, asocijativni, intelektualni i stvaralački pristup u poticanju svjesnoga i aktivnoga doživljaja likovnoga i vizualnoga djela te okoline doprinose razvoju percepcije, kreativnosti, komunikacijskih vještina i kritičkoga mišljenja kao trajnih vrijednosti. Učenici stječu kompetencije nužne za uspostavljanje kriterija za selektivan odnos prema velikoj količini vizualnih informacija koje primaju novomedijskom tehnologijom. Njeguje se otvorenost prema različitim pristupima rješavanja umjetničkoga problema. Potiče se doživljavanje umjetničkih djela kao medija kojim se promišlja, izražava i komunicira. Učenici istražuju interaktivne procese između publike, autora i djela čime se doprinosi razumijevanju uloge promatrača kao suoblikovatelja značenja likovnoga i vizualnoga djela. Učenici formiraju argumentirani stav o likovnim djelima, vizualnoj okolini, likovnome stvaralaštvu i kulturnoj baštini, što je temelj oblikovanja vrijednosnih prosudbi. Potiče ih se na aktivno sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim događajima.
C) Umjetnost u kontekstu
Razumijevanje likovnih djela, pojava i pravaca, stilskih mijena i suvremenoga okružja u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Likovna umjetnost temelji se na poznavanju društvenoga, kulturnoga i povijesnoga konteksta. Pritom se osvještava važnost likovne umjetnosti za društvo, kao načina komunikacije i sastavnoga dijela života svakoga čovjeka. Likovnim djelima potiču se i ostvaruju nova likovna iskustva primjenjiva u području dizajna u strukovnome obrazovanju. Učenike se potiče na stvaralaštvo i istraživački rad u području dizajna kojima propituju univerzalna i globalna društvena pitanja. Time se postiže razumijevanje i odgovornost te kritički stav prema okolini. Razvija se svijest o raznolikosti kulturnih baština i identiteta kao vrijednostima u suvremenim globalizacijskim procesima. Različitim stvaralačkim odgojno-obrazovnim aktivnostima potiče se povezivanje s umjetničkim, kulturno-znanstvenim i strukovnim zajednicama i ustanovama.
Slika 1 . Prikaz domena u nastavnom predmetu Likovna umjetnost
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA
Likovna umjetnost
Učenje i poučavanje predmeta Likovna umjetnost organizira se kao niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane i izborne teme u okviru kojih se učenik bavi određenim likovnim problemima, istražuje ih i interpretira ili ostvaruje likovnim/vizualnim radovima.
Nastavnik samostalno određuje sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda kojima će obraditi temu. Količina sadržaja za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda planira se u skladu s individualnim potrebama učenika i škole pa se opseg obveznih sadržaja prilagođava.
Temama se povezuju sadržaji ishoda Likovne umjetnosti s ostalim predmetima, međupredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnog života. Tematske cjeline planiraju se kao projekti ili kao nekoliko nastavnih sati povezanih zajedničkim kontekstom, a nastavnici sami odlučuju o dužini trajanja cjelina. Organizacija učenja i poučavanja u projektnim ili kontekstnim cjelinama omogućuje istovremeno ostvarivanje svih ishoda koji se međusobno nadopunjuju. U tablicama se nalazi opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Oznake ishoda u tablici ishoda predmetnog kurikula sadrže kraticu vrste škole - srednja strukovna škola (SSŠ), predmeta Likovna umjetnost (LU), pripadajuću domenu (A, B ili C) te brojku koja se odnosi na redoslijed ishoda unutar domene.
Kurikul predmeta Likovna umjetnost izrađen je fleksibilno, a teme i sadržaji kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi raspoređeni su unutar jedne cjeline s fondom od 70 nastavnih sati u jednoj godini učenja.
Likovna umjetnost, 1. godina učenja, 4 CSVET-a
Umjetnost, čovjek i prostor
U 1. godini učenja i poučavanja obrađuje se tematski koncept »Umjetnost, čovjek i prostor« koji obuhvaća tri teme: »Ljudsko tijelo u umjetnosti«, »Pogled na svijet« i »Čovjek i prostor«. U temi »Ljudsko tijelo u umjetnosti« problematiziraju se različiti načini prikazivanja i korištenja ljudskoga tijela u umjetnosti kroz podteme: tijelo kao objekt (predmet prikazivanja), tijelo u tragovima (razlaganje i pojednostavljenje tjelesnosti) te tijelo kao subjekt (nositelj umjetničke aktivnosti). U temi »Pogled na svijet« obrađuju se sljedeće podteme: odabir i prikaz tema karakterističnih za pojedina razdoblja (akt, portret, mrtva priroda, krajolik, žanr, interijer, prikazi životinja, sakralne teme), vrste perspektiva, različiti pristupi formi (figurativno, apstraktno, konceptualno) te prikaz vizualne stvarnosti u fotografiji, filmu i videu. U temi »Čovjek i prostor« istražuje se odnos čovjeka i umjetničkoga stvaranja i proučavaju osnove arhitekture i urbanizma.
Teme se obrađuju problemski. Redoslijed podtema nije nametnut, a nastavnik odabire sinkronijski ili dijakronijski pristup pojedinoj temi, ishodu ili podishodu (u razradi ishoda). Ishodi se prožimaju i slobodno kombiniraju.
A. Stvaralaštvo i produktivnost
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU A.1.
Istražuje odabrani problem u sklopu tematskoga koncepta »Umjetnost, čovjek i prostor« te prezentira/izlaže rezultat istraživanja praktičnim radom u odabranome mediju.
- u skupini istražuje teme »Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti«, »Pogled na svijet« i »Čovjek u prostoru« odabirući jedan problem unutar predloženih podtema
- istražuje proučavajući dostupnu literaturu, odabire relevantne podatke i oblikuje ih u smislen i argumentiran sadržaj te bira odgovarajuće likovne primjere
- prezentira rezultate istraživanja u odabranome mediju.
Primjenjuje relevantne podatke, smješta ih u kontekst i povezuje u smislenu cjelinu te prezentira/izvodi vizualno rješenje u odabranom mediju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
U prvome razredu obrađuju se tri glavne teme: »Ljudsko tijelo u likovnoj umjetnosti«, »Pogled na svijet« i »Čovjek u prostoru« koje obuhvaćaju podteme (obvezan je odabir dviju podtema).
Za istraživanje prvih dviju tema predlažu se sljedeće podteme: tijelo kao objekt/predmet prikazivanja, tijelo u tragovima/pojednostavljenje i razlaganje tjelesnosti, tijelo kao subjekt/nositelj umjetničke aktivnosti; prikazivanje prostora (perspektive), tematike, sadržaja i forme (figurativno, apstraktno i konceptualno), interpretacija vizualne stvarnosti u tradicionalnim i suvremenim likovnim tehnikama i medijima. U temi »Čovjek u prostoru« predlažu se sljedeće podteme: osnove arhitekture, urbanizam, pojava specifičnih građevina za pojedino razdoblje ili stil, stambena arhitektura, lokalna i nacionalna baština stanovanja (tradicionalna i reprezentativna), odnos arhitekture, skulpture i slikarstva.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Tijekom istraživačkoga rada učenici se dijele u skupine. Svaka skupina tijekom godine istražuje samo jedan likovni problem unutar jedne izabrane podteme. Istraživanje više likovnih problema unutar jedne teme može se objediniti u projekt. Nastavnik odlučuje hoće li se manji istraživački zadatci provoditi unutar drugih tema, odnosno podtema.
Učenik realizira rezultate istraživanja u jednome od predloženih medija: tekst, plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice, virtualna galerija, blog, likovni rad, vizualna interpretacija, vizualna rekonstrukcija i sl.
B. Doživljaj i kritički stav
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.1.
Analizira likovno-umjetničko djelo u skladu s tematskim konceptom »Umjetnost, čovjek i prostor« izražavajući kritički stav.
- preispituje likovne materijale i tehnike pri određivanju formalnih obilježja umjetničkoga djela
- identificira likovne elemente, načine oblikovanja i kompozicijska načela te stilska obilježja umjetničkoga djela
- uspoređuje odnos teme i sadržaja umjetničkih djela različitih stilskih razdoblja
- razlikuje pristup istomu likovnom problemu u umjetničkim djelima različitih stilova, pravaca i razdoblja
- komentira odabir sredstava i postupaka u izvedbenim i konceptualnim oblicima umjetnosti te interpretira njihov sadržaj/ideju
- ispituje načine interpretacije vizualne stvarnosti u novim medijima
- razlikuje osnovne konstruktivne i prostorne elemente te stilska obilježja arhitekture na primjeru antičkoga hrama, kršćanske bazilike i moderne/suvremene konstrukcije
- analizira odabrani primjer stambene arhitekture koristeći odgovarajuću likovnu terminologiju
- uspoređuje građevine specifične za pojedina razdoblja i odabrane urbanističke sklopove koristeći odgovarajuću terminologiju.
- analizira umjetničko djelo izražavajući se likovnom terminologijom/jezikom
- izražava kritički stav o analiziranom djelu.
Interpretira umjetničko djelo primjenjujući likovni jezik i terminologiju.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
- likovni elementi, načini oblikovanja i kompozicijska načela, materijalna i izvedbena obilježja, stilske i tematske osobitosti djela, osnovni konstrukcijski i prostorni elementi, antički hram, kršćanska bazilika, moderne/suvremene konstrukcije, stambena arhitektura, urbanistički sklopovi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgajanje opažaja i razvoj kritičkoga mišljenja kroz istraživačko gledanje cilj je analize likovnoga djela. Nastavnik doprinosi učenikovu razumijevanju likovnoga djela vodeći ga kroz proces gledanja/vođeno promatranje. Od izražavanja prvog doživljaja o djelu preko opisivanja i formalne analize do interpretacije i sagledavanja djela kroz razne kontekste učenik razvija kritički stav. Ovakvim pristupom analizi djela učenik osvještava vrijednost osobnoga doprinosa i mišljenja te uvažava mišljenje i gledište drugih učenika.
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.2.
Raspravlja o različitim umjetničkim pristupima ljudskome tijelu i vizualnoj stvarnosti, sadržajima i problemima suvremenoga stanovanja i urbanističkoga oblikovanja te argumentira vlastiti kritički stav.
Obvezne raspravljačke teme:
- preispituje način izražavanja ideala ljepote na likovnim primjerima, promjenjivost i uvjetovanost ideala i stereotipa
- uspoređuje vizualnu stvarnost s njezinom izvedbom uporabom novih medija.
- procjenjuje suvremene trendove u oblikovanju i gradnji stambene arhitekture i urbanoga prostora te argumentira vlastiti kritički stav
- raspravlja o problemu interpolacije u urbanome prostoru.
Izborne raspravljačke teme:
- uspoređuje načine prikazivanja ili korištenja ljudskoga tijela u različitim razdobljima, stilovima i pravcima
- preispituje (auto)portret kao oblik umjetnikova izražavanja svijesti o sebi i svijetu oko sebe
- provjerava utjecaj izvaneuropskih kultura na umjetnost 19. i 20. stoljeća.
- razlikuje oblikovanje stambene arhitekture različitih kultura
- propituje ulogu javne skulpture, grafita i street arta u oblikovanju identiteta urbanih prostora.
Iznosi stav o likovnim djelima ili određenim likovnim problemima preispitujući ih s više različitih gledišta u određenom kontekstu.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Učenik unutar ponuđenih obveznih i izbornih raspravljačkih tema može raspravljati o:
- idealima i kanonu ljepote, stereotipima, njihovoj promjenjivosti i uvjetovanosti društveno-povijesnim kontekstom
- utjecaju popularne kulture i masovnih medija na današnje razumijevanje ljepote i tijela
- posljedicama pojave novih medija (fotografija, film, video) na bilježenje stvarnosti kao alternativa oblikovanju materijala
- promjenama u pristupu oblikovanja ljudskoga tijela uspoređujući umjetnička djela različitih stilova, razdoblja i pravaca
- različitim načinima oblikovanja portreta kao izrazu društveno-povijesnoga konteksta; portretu kao iskazu karakternih osobina modela i/ili umjetnikovu viđenju modela; autoportretu kao iskazu svijesti umjetnika o sebi i svijetu oko sebe.
- razlikama u načinu života u postindustrijsko/potrošačko doba i njihovu utjecaju na urbanističko oblikovanje (trgovački centar, porast prometa, briga za javni prostor, briga za kvalitetu života, odgovornost prema baštini, različitim oblicima, namjenama i sadržajima perivojne arhitekture), na oblike stanovanja, karakteristike novih tipova kuća (niskoenergetska, pasivna, pametna), nove trendove u oblikovanju i eksperimentiranju s materijalima i tehnologijom (zelena arhitektura, dinamična arhitektura, utjecaj tradicionalne arhitekture na suvremenu stambenu arhitekturu), stambenoj arhitekturi različitih kultura
- urbanističkim problemima i arhitektonskim rješenjima stambenoga prostora u učeniku poznatoj okolini (naselje ili grad gdje živi ili pohađa školu)
- različitim rješenjima interpolacije
- intervencijama u urbanom prostoru na primjeru javne skulpture, grafita i street arta .
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Nastavnik samostalno odlučuje hoće li ostvariti izborne raspravljačke teme.
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.3.
Objašnjava važnost i društvenu odgovornost očuvanja umjetničke nacionalne baštine koja se uklapa u zadane teme tematski koncept »Umjetnost, čovjek i prostor.«
- procjenjuje važnost odabranih primjera nacionalne kiparske, slikarske, fotografske, filmske i multimedijske baštine te arhitekture i urbanizma
- analizira djela nacionalne umjetničke baštine
- uspoređuje odnos pojedinca i društva prema pojedinim djelima nacionalne umjetničke baštine
- razlikuje suvremene oblike zaštite i kriterije vrednovanja nacionalne arhitektonske baštine
- predlaže vlastita rješenja prezentacije, promidžbe i zaštite pojedinih djela nacionalne umjetničke baštine
Objašnjava stilska obilježja odabranog primjera nacionalne baštine i ukazuje na odgovornost njenog očuvanja.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Obrađuju se relevantni primjeri nacionalne i lokalne baštine u sklopu tematskog koncepta »Umjetnost, čovjek i prostor«.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishodi vezani uz baštinu mogu se obrađivati kao zasebna podtema ili u sklopu ostalih podtema, istodobno sa svjetskom baštinom. Preporučuje se, kada je to moguće, primjere lokalne/nacionalne baštine obraditi na samome lokalitetu ili u prostoru u kojemu se čuvaju (u sklopu projektne nastave, terenske nastave i sl.).
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU B.4.
Kritički prosuđuje umjetničko djelo na temelju neposrednoga kontakta.
- ostvaruje neposredan kontakt s umjetničkim djelom u galeriji/muzeju ili u javnome prostoru
- aktivno sudjeluje u metodičkim aktivnostima pri neposrednome kontaktu s umjetničkim djelom
- izražava kritički stav o umjetničkome djelu, izložbi ili urbanističkom sklopu na temelju neposrednoga kontakta interpretirajući formalne, tematske i stilske značajke
Opisuje djelo/izložbu/ambijent služeći se likovnom terminologijom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Ishod se ostvaruje u galerijama i muzejima, u gradskome prostoru i na arheološkim lokalitetima. Provodi se organiziranim stručnim ekskurzijama, terenskom nastavom ili samostalnim učeničkim aktivnostima izvan nastave. Ostvarenje ishoda ne mora se nužno odnositi na temu koja se obrađuje u pojedinoj godini učenja, već se prilagođava kulturnim uvjetima i mogućnostima sredine u kojoj se škola nalazi.
C. Umjetnost u kontekstu
odgojno-obrazovni ishodi
razrada ishoda
odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
SSŠ LU C.1.
Prosuđuje međuodnos konteksta i umjetničkoga djela/stila.
- preispituje utjecaj društveno-povijesnoga konteksta na promjene ideala ljepote i načine prikazivanja ljudskoga tijela
- razlikuje različite načine prikazivanja prostora kao odraz društveno-povijesnoga konteksta
- provjerava utjecaj društvenoga konteksta na odabir teme, sadržaja i motiva umjetničkih djela
- procjenjuje utjecaj umjetničkoga konteksta na promjenu pristupa formi
- ispituje utjecaj društveno-povijesnih okolnosti na formiranje stilskih obilježja na odabranim primjerima arhitekture i urbanizma
- razlučuje geografsko-klimatski utjecaj na oblikovanje u stambenoj arhitekturi i urbanizmu
- procjenjuje utjecaj razvoja tehnologije na oblike, konstrukciju, nove namjene u arhitekturi i oblikovanju gradova od prapovijesti do danas
- objašnjava odnos arhitekture, skulpture i slikarstva u odgovarajućem društveno-povijesnom kontekstu.
- identificira stil/razdoblje kojemu umjetničko djelo, građevina ili urbanistički sklop pripada
Smješta umjetničko djelo u odgovarajući stil/razdoblje i iznosi pretpostavke o utjecaju pojedinoga konteksta na likovno djelo/stil.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Aktivnosti i sadržaji tematskog koncepta »Umjetnost, čovjek i prostor« ostvaruju se istraživanjem umjetničkoga djela unutar povijesnoga, društvenog, klimatsko-geografskoga i umjetničkog konteksta koji se odražavaju na njegovo oblikovanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Likovnim se problemima pristupa tematski, komparativno, sinkronijski ili dijakronijski.
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Likovna umjetnost odražava svijet u kojemu živimo i obuhvaća sve aspekte civilizacije. Prema tome, povezana je sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama, odnosno općeobrazovnim i strukovnim predmetima/modulima.
Proučavanje društveno-povijesnoga konteksta podrazumijeva povezivanje Likovne umjetnosti s više različitih nastavnih predmeta kao što su Povijest, Geografija, Glazbena umjetnost, Hrvatski jezik itd. U pojedinim se segmentima nadopunjuje i sa sadržajima prirodoslovnih predmeta. Istražujući određeni likovni problem učenici se ponekad služe izvorima na stranim jezicima razvijajući vještine čitanja s razumijevanjem kao i kompetencije jezičnoga posredovanja. Povezivanje znanstvene metodologije i umjetnosti doprinosi razvoju apstraktnih vještina razmišljanja. Primjerice, proučavanjem zlatnoga reza, zakonitosti kompozicije, raznih prostornih koncepata i sl. učenici otkrivaju povezanost umjetničkih djela s matematičkim zakonima. Likovna umjetnost povezana je i sa strukovnim područjima te je preduvjet za razvoj kreativnosti i praktičnu primjenu znanja.
Na nastavi Likovne umjetnosti ostvaraju se očekivanja svih međupredmetnih tema koja izravno proizlaze iz ishoda predmetnoga kurikula ili se ostvaruju problemskim pristupom konkretnim temama umjetničkih djela. Interkulturalnost, uvažavanje i poštivanje različitosti ostvaruje se istraživanjem umjetnosti drugih naroda, a potiče osobni i socijalni razvoj. Jednako tako, osvještavanjem važnosti očuvanja nacionalne kulturne baštine učenici se pripremaju za odgovorno i aktivno djelovanje u društvu. Istraživanjem arhitektonskoga i urbanističkoga oblikovanja razmatraju čovjekovo djelovanje na okoliš. Razvijanjem građanske kompetencije, proučavanjem društveno-povijesnoga konteksta i načina kako umjetnost odgovara na pojedina društvena pitanja razvijaju se vještine sudjelovanja u političkome i društvenome životu zajednice. Važna je uloga umjetnosti u razvijanju osobnih poduzetničkih potencijala učenika i pronalaženju kreativnih rješenja tijekom stvaralačkog procesa. Na nastavi Likovne umjetnosti učenici uče kako učiti, snalaziti se u mnoštvu informacija, primjereno, odgovorno i stvaralački koristiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja
Učenje i poučavanje odvija se u pozitivnom razrednom ozračju u kojem učenik osvještava vrijednost osobnoga i drugih mišljenja kao metakognitivne vještine i strategije učenja.
Ostvarivanje ciljeva nastavnoga predmeta Likovna umjetnost provodi se stvaralačkim radom, istraživačkim gledanjem i usvajanjem vještina kojima se razvijaju kreativnost i kritičko mišljenje. Te su metakompetencije primjenjive u svim životnim aspektima. Aktiviranje viših misaonih procesa podrazumijeva kognitivnu, psihomotoričku, afektivnu i motivacijsku razinu. Proces učenja i poučavanja oblikuje se tako da omogućuje svim učenicima ostvarenje njihovih potencijala. Osobno iskustvo i okruženje učenika važni su aspekti odgojno-obrazovnoga procesa. Učenici stječu kompetencije za čitanje slojevitih značenja slika iz vlastite okoline kreiranih masovnim medijima i novim tehnologijama koje istodobno potiču vizualnu, auditivnu, taktilnu i kinestetičku percepciju. Izuzetno važna dimenzija učenikova iskustva jesu emocije koje znatno utječu na percepciju pa ih je nemoguće izostaviti iz procesa učenja.
U predmetu Likovna umjetnost naglasak je na razumijevanju uloge umjetnosti i stvaralaštva u odgovarajućemu kontekstu te njezinu doprinosu životu pojedinaca i cjelokupnom društvu. Argumentirani kritički stav proizlazi iz analitičkoga promatranja likovnoga djela i povezivanja sa širim kontekstom njegova nastanka.
Učenje i poučavanje organizirano je u tematske cjeline koje učenicima omogućuju cjelovito i smisleno strukturiranje znanja, iskustava i vještina. Teme i podteme obuhvaćene su trima domenama. Proces učenja i poučavanja prilagođen je svakom učeniku tako da razumije svrhu svih aktivnosti i sadržaja. Unutar tematskih cjelina učenici povezuju sadržaje ishoda Likovne umjetnosti s temama i sadržajima ostalih nastavnih predmeta, međupredmetnim temama te spoznajama i iskustvima iz vlastitoga života.
U predmetu Likovna umjetnost sadržaj je tematski podijeljen u jednoj godini učenja. Svaka tema sadrži nekoliko podtema kojima je obuhvaćeno umjetničko stvaranje od pretpovijesti do danas. Sadržaj se ne mora poučavati kronološkim slijedom. Nastavnik odabire pristup kojim će ostvariti odgojno-obrazovne ishode, kombinirajući teme i podteme.
Uloga nastavnika
Nastavnik prilikom strukturiranja i vođenja odgojno-obrazovnoga procesa odabire različite pristupe učenju i poučavanju, odnosno metode i strategije kojima se potiče aktivno sudjelovanje učenika u odgojno-obrazovnome procesu. Nastoji se potaknuti učenika na preuzimanje inicijative, kreativno i kritičko mišljenje, refleksiju, samoprocjenjivanje i vrednovanje.
U nastavnom procesu važna je usmjerenost na učenika. Nastavnik uvažava individualnost svakoga učenika, njegove potrebe, mogućnosti i interese, stil učenja i izražavanja. Od osobite je važnosti da organizira odgojno-obrazovni proces kao medijator tako da jasno izrazi ishode, potiče učenike na samostalnost i daje im strukturirane upute. Potrebno je stvoriti pozitivno i poticajno ozračje za učenje, razviti obostrano povjerenje te ohrabrivati učenika u iznošenju vlastitih prijedloga i rješenja.
Nastavnik je taj koji osmišljava i primjenjuje interaktivne metode učenja i stečenim kompetencijama usmjerava poučavanje na stjecanje novih znanja i vještina koja se nadovezuju na prethodna.
Nastavnik bira relevantne primjere umjetničkih djela i pristupe učenju i poučavanju kojima će najbolje ostvariti ciljeve i ishode učenja (suradničko učenje, iskustveno učenje, samostalno istraživanje, istraživanje u parovima i skupinama, prezentacija, e-učenje, terenska nastava, integrirana nastava, korelacije, projektna nastava i uporaba novomedijskih tehnologija).
Nastavnik upućuje učenika na istraživanje vizualne okoline. Ukazuje na važnost likovnog i vizualnog oblikovanja kao sastavnoga dijela života zajednice u određivanju njezina identiteta.
Materijali i izvori
Za učenje i poučavanje koriste se alati kojima će se najkvalitetnije i najučinkovitije potaknuti učenika u ostvarivanju ishoda učenja. Materijali i izvori za učenje didaktički su prilagođeni i poticajni sadržaji, povezani sa svakodnevnim životom.
U nastavnom procesu učenja i poučavanja neophodne su kvalitetne digitalne reprodukcije umjetničkih djela nacionalne i svjetske baštine, udžbenik, multimedijski i tiskani materijali za vježbu na koji se učenik upućuje tijekom istraživačkoga rada. Udžbenici mogu biti u digitalnom i tiskanom obliku. Preporučuje se uporaba stručnih internetskih stranica, stranica muzeja i galerija koje omogućuju interaktivno istraživanje digitalnih reprodukcija umjetničkih djela visoke rezolucije.
Okružje
Osnovni preduvjet za cjeloviti rad učenika i nastavnika u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta Likovna umjetnost specijalizirana je učionica koju čine: računalo s internetskom vezom, projektor visoke rezolucije koji ima kvalitetnu i neizmijenjenu reprodukciju boja ili proporcija, podloga za reprodukciju velikoga formata, adekvatno i kontrolirano osvjetljenje (mogućnost zamračenja učionice) i audio oprema. Poželjno je osigurati i prostor za čuvanje učeničkih radova. Elektroničku opremu treba redovito obnavljati/nadograđivati novim audiovizualnim multimedijskim tehnologijama. Poželjno je osigurati adekvatne računalne programe za obradu fotografije, montažu filma, obradu i stvaranje slike.
Osim specijalizirane učionice, za izvođenje učenja i poučavanja poželjno je okružje: galerija, muzej ili bilo koji autentični prostor čuvanja umjetničkoga djela, pojedinačni arhitektonski objekt, lokalitet ili urbanistički prostor. Učenik u takvom okruženju uspostavlja neposredan odnos s djelom, upoznaje se s radom i aktivnostima kulturnih ustanova i društava te postaje aktivni sudionik kulturnoga života svojega naselja/grada.
S obzirom na stvaralački karakter učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Likovna umjetnost potrebno je omogućiti prezentiranje rezultata rada učenika i izvan učionice radi dostupnosti drugim učenicima, roditeljima i široj javnosti. Javno djelovanje i prezentacija rada doprinose osjećaju samopouzdanja učenika te im omogućuju dodatno vrednovanje vlastitoga rada u širemu kontekstu. Učenici se potiču da različitim stvaralačkim aktivnostima sudjeluju u promociji rada škole u užoj ili široj zajednici (različiti oblici okupljanja i prezentacija, oblikovanje vizualnoga identiteta škole i sl.). Kurikulom ustanove potrebno je osigurati vrijeme te prostorne i materijalne uvjete za provođenje dodatnih aktivnosti.
Određeno vrijeme
Učenje i poučavanje predmeta Likovna umjetnost provodi se u prvom razredu srednje škole tijekom 70 nastavnih sati.
Vrijeme koje je u prvom razredu srednje škole predviđeno za učenje i poučavanje pojedine domene u predmetu Likovna umjetnost raspoređeno je tako da je za domenu Stvaralaštvo i produktivnost predviđeno okvirno 30% satnice, za domenu Doživljaj i kritički stav okvirno 40% satnice te za domenu Umjetnost u kontekstu okvirno 30% satnice.
Slika 2: Struktura predmeta (odnosi i preklapanje domena) u predmetu Likovna umjetnost
Grupiranje učenika
Učenici se raznoliko grupiraju ovisno o vrsti zadataka ili aktivnosti, mjestu izvođenja učenja i poučavanja, samostalnim zadatcima itd. Nastavnik ima slobodu organizacije rada. Pritom treba paziti na posebnosti i dinamiku svakoga razreda, skupine ili para. Nastavnik treba dobro poznavati učenike da bi ih grupirao prema različitostima s obzirom na njihove individualne potrebe, interese i stilove učenja. Potrebno je unaprijed pripremiti i dogovoriti ulogu svakoga učenika u skupini ili paru te strukturirati samovrednovanje i vrednovanje da bi se učenici aktivno uključili i potaknuli na učenje. Tako je moguće pratiti napredak pojedinca i njegov rad u skupini. Za učenike koji imaju izražen interes za umjetničko područje potrebno je osigurati produbljivanje znanja i interesa organiziranjem izbornih aktivnosti i sadržaja. Grupiranje učenika izvan redovne nastave moguće je i u izbornim i u fakultativnim predmetima, izvanučioničkoj nastavi, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima te u različitim vrstama projekata, koji su sastavni dio kurikula ustanove. U tim se grupiranjima potiče razvoj individualnih interesa i sposobnosti te se naglašava međuvršnjačko učenje.
G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA
Vrednovanje se u nastavi Likovne umjetnosti ostvaruje tijekom čitavoga procesa učenja i poučavanja u skladu s unaprijed prihvaćenim metodama i elementima. Provodi se sustavnim prikupljanjem i bilježenjem podataka o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija, znanja, vještina, sposobnosti, samostalnosti i odgovornosti prema radu. Osim dobivanja povratne informacije, vrednovanje je važno radi motiviranja učenika za daljnji rad. Tri su osnova pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga. Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje iskazuju se opisno (formativno), a vrednovanje naučenoga brojčanom ocjenom (sumativno).
U predmetu Likovna umjetnost vrednuje se razumijevanje i primjena stečenoga znanja i vještina te iznošenje argumentiranih stavova o likovno-umjetničkim djelima i problemima u različitim kontekstima.
Vrednovanje za učenje
Vrednovanje za učenje temelji se na povratnoj informaciji učeniku o razini usvojenosti znanja, vještina i stavova učenika u odnosu na postavljena očekivanja, a time i o uspješnosti procesa poučavanja. Provodi se na svakom nastavnom satu, služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja, kao i motiviranju učenika za daljnji rad i vrednuje se opisno (formativno). Povratna informacija treba biti pravodobna, jasna i konkretna, a važna je ne samo učenicima, već i nastavnicima i roditeljima. Vrednovanje za učenje ostvaruje se različitim metodama poput: postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista procjene, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja i sl.
Vrednovanje kao učenje
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva uključivanje učenika u proces vrednovanja samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem. Učenici na taj način usvajaju strategije planiranja i samokontroliranja vlastitoga napredovanja, odnosno razvijaju samostalnost i odgovornost prema učenju. Vrednovanje kao učenje provodi se sustavno i kontinuirano tijekom cijele nastavne godine različitim metodama: rubrikama za (samo)vrednovanje, ljestvicama procjene, izlaznim karticama, individualnim razgovorima s nastavnikom i sl.
Vrednovanje naučenog
Vrednovanje naučenog sumativno je vrednovanje kojim se utvrđuje razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga razdoblja učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i ključni sadržaji te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda definirani su kurikulom predmeta Likovna umjetnost.
Vrednovanje naučenoga je kriterijsko vrednovanje. Metode i kriteriji vrednovanja koje nastavnik primjenjuje trebaju biti usklađeni s odgojno-obrazovnim ishodima i očekivanim razinama usvojenosti. Vrednovati se mogu pojedini ishodi, skupina ishoda unutar iste ili različitih domena.
Potrebno je koristiti različite metode vrednovanja: pisanu provjeru primjene znanja i vještina, usmeno ispitivanje primjene znanja i vještina, opažanje procesa istraživačkog rada i njegovog ostvarenja u nekom mediju, analizu rezultata istraživačkog rada, procjenu argumentiranja u raspravama u kojima učenik sudjeluje, analizu eseja i različitih uradaka i dr. Provode se prema potrebi/planu i individualnoj procjeni nastavnika.
Elementi ocjenjivanja
Elementi vrednovanja u predmetu Likovna umjetnost proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno u skladu su s predmetnim područjima/domenama:
1. Razumijevanje likovnoga djela u kontekstu - vrednuje se razumijevanje umjetničkih djela i likovnih problema u odgovarajućem kontekstu (društveno-povijesni, politički, ideološki, ekonomski kontekst; znanstvena i tehnološka otkrića i izumi; autorov umjetnički opus, status i razvoj; biografski podaci o umjetniku; usporedba s drugim umjetnicima; likovno-umjetničko djelo u kontekstu povijesti umjetnosti), smještanje djela u stil/razdoblje (poznavanje stilskih karakteristika), dijakronijsko i sinkronijsko povezivanje.
2. Kritičko mišljenje - vrednuje se usvojenost, razumijevanje i primjena likovnoga jezika, sposobnost analize likovnoga djela, izražavanje vlastitoga kritičkog stava o likovno-umjetničkom djelu/likovnom problemu i argumentirano iznošenje mišljenja; predlaganje vlastitih rješenja s ciljem očuvanja kulturno-umjetničke baštine i osvještavanja njezine važnosti).
3. Istraživački i stvaralački proces - vrednuju se pojedine etape (kreiranje koncepta istraživanja, istraživanje izvora, demonstracija/prezentacija/obrazloženje rezultata istraživanja u određenom mediju (pisani rad, kreativna produkcija vizualnih/likovnih rješenja)) i/ili rezultati istraživačkoga rada u cjelini. Istraživački rad izvodi se u skupini ili u paru u okviru unaprijed zadanoga vremena. Učenici se pritom ocjenjuju zasebno, ovisno o izvedenome segmentu istraživačkoga rada.
Izvješćivanje
Izvješćivanje je informiranje o postignućima i napretku učenika koje se odvija tijekom svakoga odgojno-obrazovnog razdoblja. Temelji se na informacijama dobivenima svim trima pristupima vrednovanja: vrednovanjem za učenje, vrednovanjem kao učenje i vrednovanjem naučenoga.
Ukupnost postignuća učenika u određenome obrazovnom razdoblju iskazuje se opisnim bilješkama. Opis učenikovih postignuća u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulom nastavnoga predmeta Likovna umjetnost, treba biti konkretan i jasan.
Kao brojčani pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom koristi se ljestvica ocjena od pet stupnjeva. Ocjena/zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan - 1, dovoljan - 2, dobar - 3, vrlo dobar - 4 ili odličan - 5).
Određivanje zaključne (pr)ocjene
Zaključna (pr)ocjena izraz je postignute razine učenikovih kompetencija u nastavnom predmetu Likovna umjetnost i rezultat je ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine, a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja. Objektivnost i pouzdanost zaključne ocjene ovisi o količini prikupljenih informacija o odgojno-obrazovnim postignućima. Usvojenost ishoda treba provjeriti na što više različitih načina i u više vremenskih perioda.
U predmetu Likovna umjetnost svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni pri određivanju zaključne ocjene. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
Načine i postupke vrednovanja treba prilagoditi svakom učeniku uključujući učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (daroviti učenici i učenici s teškoćama) dok učenici s poteškoćama u razvoju imaju pravo na posebne prilagodbe u vrednovanju, sve u suglasju s važećim dokumentima i propisima
NAZIV MODULA
Računalna grafika
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Izrada elemenata rasterske grafike, 3 CSVET
Skup ishoda učenja - Izrada elemenata rasterske grafike
Izrada elemenata vektorske grafike, 3 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3904
Tipografija u medijskim sadržajima, 2 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1737
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50%
30-40%
20-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Steći znanja i vještine u izradi računalne grafike. U programima za rastersku grafiku, predloške će digitalizirati, retuširati, prilagođavati bojom i kontrastom, optimizirati, montirati i kombinirati s tekstom, a u vektorskim programima će steći vještine oblikovanja linija, krivulja i oblika, vektorizirati rastersku grafiku i slovni znak te oblikovati tekst. Prema zadanoj namjeni računalnu grafiku će izvesti u odgovarajućem sustavu boja, rezoluciji i digitalnim formatima datoteka. Uz funkcionalnost grafičkog rješenja razvijati će kreativnost i odgovornost pazeći na autorska prava i zaštitu na radu. Sadržaji modula će se povezivati sa područjem Vizualnih komunikacija.
Ključni pojmovi
rasterska grafika, rezolucija, sustavi boja, tipografija, vektorska grafika, formati digitalnog zapisa grafike
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt C 4. 3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije.
• ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
• uku B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr B 4.3 . Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju
• B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Skup ishoda učenja ostvaruje se izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 30 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Izrada elemenata rasterske grafike
Skup ishoda učenja - Izrada elemenata rasterske grafike
Izrada elemenata vektorske grafike
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3904
Tipografija u medijskim sadržajima
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1737
Standardna programska podrška za obradu slike i teksta (Adobe paket).
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada elemenata rasterske grafike
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati karakteristike rasterske grafike
Opisati karakteristike rasterske grafike, razlikovati pojmove raster i piksel te navesti tri primjera upotrebe rasterske grafike.
Razlikovati analogni i digitalni zapis grafike
Usporediti analogni i digitalni zapis grafike i procijeniti na primjeru kako promjena veličine slike utječe na kvalitetu rasterske grafike.
Usporediti stvarnu veličinu ilustracije i digitalni prikaz ovisno o rezoluciji medija objave
Izmjeriti i usporediti stvarnu veličinu ilustracije i veličinu digitalnog prikaza rasterske grafike.
Identificirati sustave boja u obradi rasterske grafike
Objasniti sustave boja i primijeniti odgovarajući prema namjeni rasterske grafike
Prilagoditi parametre slike ovisno o namjeni rasterske grafike
Analizirati namjenu rasterske grafike, pripremiti ju za tisak i objavu na digitalnim platformama
Provesti digitalizaciju i obradu fotografije i tiskanih sadržaja
Provesti digitalizaciju te obradu fotografije i tiskanih sadržaja na pet primjera
Izraditi grafiku koristeći se programskom potporom za obradu rasterske grafike
Koristiti alate i opcije programa za obradu rasterske grafike i kreativnog oblikovanja te integrirati vektorske elemente u radu
Provesti prilagodbu i objavu rasterske grafike na različitim medijskim platformama
Provesti prilagodbu rasterske grafike i pripremiti datoteke za tisak i objavu na digitalnim platformama
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav učenja temeljenog na radu. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za računalnu grafiku u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Analogni i digitalni zapis grafike
Raster, piksel, rezolucija, digitalizacija
Sustavi boja za obradu i izvoz rasterske grafike
Digitalni zapis boje pikselima, dubina prikaza boje
Formati digitalnog zapisa rasterske grafike i vrste kompresija
Priprema rasterske grafike za tisak i objavu na digitalnim platformama
Rad u programskoj potpori za obradu rasterske grafike
Rad sa slojevima
Retuširanje, nadomještanje dijelova slike
Rad s tekstom
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Primjer vrednovanja:
Situacijski scenarij poučavanja: Moj Obrt
Otvarate svoj Obrt, za potrebe promocije treba izraditi promotivnu ilustraciju koja će se koristiti za tisak i objavu na webu. Treba kombinirati i obraditi 2 do 4 fotografije radnog prostora tako da uklonite neželjene detalje, nadomjestite dijelove i tekstom ispišete djelatnosti koje obavlja obrt. Unutar rasterske grafike ugraditi minimalno jedan vektorski element. Za potrebe izrade životopisa vlasnika treba obraditi portret. Zadatak izvodi svaki učenik pojedinačno.
Elementi procjene
Potpuno
Djelomično
Potrebno doraditi
Učenik je odabrao sadržajno odgovarajuće fotografije potrebne veličine
Koristeći računalne programe za obradu rasterske grafike izradio je montažu zadanog broja rasterskih predložaka
Koristio je alat za unos i oblikovanje teksta i udovoljio je svim zahtjevima zadatka
Integracija vektorskog elementa
Izrađena promotivna ilustracija izvezena je u odgovarajućoj rezoluciji i sustavu boja
Za navedene kriterije nastavnik u odgovarajuća polja unosi dogovoreni znak te formira ocjenu.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika dolazi do ideje i odabira fotografija
učenik uz pomoć nastavnika koristi računalne programe za obradu rasterske grafike
učenik uz pomoć nastavnika oblikuje rad
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u promotivnoj ilustraciji moguće je kombinirati više fotografija, primjenjivati različite filtere i efekte te dodatne opcije računalnog programa.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada elemenata vektorske grafike
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati karakteristike vektorske grafike
Opisati karakteristike vektorske grafike, objasniti zašto promjena veličine ispisa ne utječe na kvalitetu, te navesti primjere upotrebe vektorske grafike
Razlikovati vektorsku od rasterske grafike
Analizirati tiskane i digitalne zapise vektorske i rasterske grafike
Primijeniti sustave boja u izradi vektorske grafike
Objasniti i primijeniti sustave boja za potrebe različitih načina reprodukcije: CMYK, RGB, C/B
Primijeniti formate ovisno o namjeni vektorske grafike
Primijeniti digitalne formate zapisa i izvoza vektorske grafike za tisak i web objavu
Izraditi grafiku koristeći se programskom potporom za vektorsku grafiku
Koristiti alate i opcije programa za obradu vektorske grafike i kreativnog oblikovanja te integrirati rasterske elemente u rad
Prilagoditi i izvesti vektorsku grafiku za različite medije
Provesti prilagodbu vektorske grafike i pripremiti datoteke za tisak i objavu na digitalnim platformama
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav temeljen na prakseološkim metodama. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za računalnu grafiku u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Vektorska grafika
Vektoriziranje rasterske grafike
Sustavi boja za obradu i ispis vektorske grafike
Radni formati digitalnog zapisa vektorske grafike i formati izvoza
Rad u računalnom programu za izradu vektorske grafike
Sučelje, alati i osnovne postavke dokumenta ( artboard )
Crtanje i modificiranje krivuljama
Primjena boje ili uzorka na ispunu i obrub
Rad s tekstom
Pretvaranje teksta u krivulje
Pretvaranje rasterske slike u vektorsku
Izrada, prilagodba i izvoz vektorskih grafika
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Primjer vrednovanja - situacijsko učenje:
Vlasnica frizerskog salona u kojem se šišaš predložila je u zamjenu za vrijednost tri frizure, izradu oglasa prema uzorku stare posjetnice. Planira oglas dati za tisak i objavu na webu. Uvjet je sačuvati što sličniji izgled i ponuditi rješenje za skupljanje bodova za besplatno šišanje. Potrebno je ponovno iscrtati logotip, upotrijebiti vizualne elemente sa stare posjetnice, složiti tekst i dodatni sadržaj.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađeni oglas, sličnost prema zadanom uzorku i kreativno rješenje dodanog sadržaja, korištenje alata u računalnom programu za vektorsku grafiku te vrijeme potrebno da učenik završi zadatak.
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Zadržani prepoznatljiv izgled vizualnih elemenata, boja i tipografije
Kriterij nije ostvaren.
Izrađeni oglas ne odgovara uzorku.
Izrađeni oglas odgovara uzorku, bojama i tipografijom.
Izrađeni oglas ima novi kreativni element.
Zadržani izgled logotipa
Kriterij nije ostvaren.
Logotip nije precizno iscrtan.
Logotip je iscrtan s manjim odstupanjima.
Logotip je iscrtan precizno i točno prema uzorku.
Izrada dodatnog sadržaja
Kriterij nije ostvaren.
Rješenje za sakupljanje bodova je neupotrebljivo.
Rješenje za sakupljanje bodova je upotrebljivo.
Rješenje za sakupljanje bodova je zanimljivo.
Prilagodba za tisak i objavu na webu
Kriterij nije ostvaren.
Izrađeni oglas je spremljen u radnom formatu.
Izrađeni oglas je spremljen u jednom formatu nije prilagođen za tisak i web objavu.
Izrađeni oglas je spremljen u odgovarajućim formatima, prilagođen je za tisak i web objavu.
Rad u računalnom programu za obradu vektorske grafike
Kriterij nije ostvaren.
U radu treba pomoć nastavnika skoro u svakom koraku.
U radu treba malu pomoć nastavnika.
U radu je samostalan, točan i brz.
Poštivanje vremenskog okvira
Učenik nije ostvario zadatak u zadanom vremenu.
Učenik je ostvario zadatak u produženom vremenu.
Učenik je ostvario zadatak u zadanom vremenu.
Učenik je ostvario zadatak prije zadanog vremena.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika dolazi do izgleda vizualnih elemenata
učenik uz pomoć nastavnika koristi računalne programe za obradu vektorske grafike
učenik uz pomoć nastavnika oblikuje rad
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izraditi dva rješenja oglasa koja se mogu ponuditi vlasnici frizerskog salona na izbor.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Tipografija u medijskim sadržajima
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti elementarne pojmove u tipografiji
Nabrojati i razlikovati pojmove u tipografiji: pismo, font, slovni znakovi, veličina, uređivanje teksta
Koristiti pravila oblikovanja tipografije
Analizirati i usporediti oblikovanje tipografije prema važnosti/hijerarhiji teksta i čitljivosti.
Odabrati tipografiju ovisno o namjeni grafike
Analizirati namjenu grafike, odabrati primjerenu tipografiju te koristeći programe za računalnu grafiku oblikovati tekst.
Integrirati tekst u rastersku i vektorsku grafiku
Integrirati tekst u grafiku, spremiti rad u radnom i završnom formatu prema namjeni grafike.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav učenja temeljenog na radu. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za računalnu grafiku u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Osnovni pojmovi tipografije, slovni znak, pismo, mjerni sustavi
Oblikovanje tipografijom i tipografskim elementima
Uređivanje teksta, poravnanje, prelamanje
Uređivanje pisma, dodavanje dijakritičkih znakova
Analiza tipografskih elemenata u odnosu na primjenu
Hijerarhija teksta, čitljivost teksta
Tipografija za tisak, web i digitalne uređaje
Tipografija u vektorskoj i rasterskoj grafici
Kombiniranje slovnih znakova i teksta
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Primjer vrednovanja:
Vježba: demonstracija rada, identificiranje/prepoznavanje elemenata i točna reprodukcija oblikovanja teksta.
Prema uzorku oblikovati tekst koristeći zadani program za računalnu grafiku te alate i mogućnosti za oblikovanje teksta. Grafičko rješenje mora biti jednako uzorku teksta. Koristiti ispravan sustav boja i rezoluciju te spremiti rad u radnom i završnom formatu za tisak i objavu na digitalnom mediju.
Vrednovanje naučenog: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje stečene vještine primjene alata za obradu teksta unutar zadanog programa za računalnu grafiku. Učenik tijekom rada na zadatku treba pokazati poznavanje osnovnih pravila tipografije.
Vrednovanje naučenog: Tijekom rada nastavnik prema navedenim kriterijima vrednuje postignuće ishoda učenja.
Kriteriji
Ostvarenost kriterija
Odabran font
+
Veličina teksta
_
Prored
Poravnanje
Odlomak
Razmak između odlomka
Razmak između stupaca
Vidljiva hijerarhija teksta (naslov, podnaslov, tekući tekst, potpis)
Zadani efekti na tekstu
Boja
Smještaj teksta na zadanom formatu
Odgovarajući format zapisa za tisak i web
Odgovarajuća rezolucija
Odgovarajući sustav boja
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika koristi alate za oblikovanje teksta
učenik uz pomoć nastavnika izrađuje tipografsko rješenje prema uzorku
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izraditi ilustraciju upotrebom ispisivanja riječi različitih fontova i veličina prema dogovorenoj temi.
NAZIV MODULA
Informatika za GT i AVT
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Računalni sustavi i logika rada, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3905
Kreiranje tekstualnih dokumenata za potrebe digitalne komunikacije, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3906
Proračunske tablice, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3907
Obujam modula (CSVET)
3 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
20%-30%
20%-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području IKT-a, razumijevanje funkcioniranja računalnih hardverskih konfiguracija, operacijskih sustava, programskih paketa i mreža, stjecanje samostalnosti pri konfiguriranju hardverskih i instalaciji softverskih sustava, procjeni sigurnosti i zaštiti na mreži, pripremanju složenijih tekstova (seminarski rad), korištenju online alata za zajednički rad, funkcionalnom korištenju proračunskih tablica, planiranju i izgradnji jednostavne baze podataka u programu za izradu proračunskih tablica.
Ključni pojmovi
Računalni sustav, komponente i operacijski sustavi, konfiguriranje računalnog sustava, zapis podataka, sigurnost i privatnost na internetu, rad u tekstualnim editorima, pisana online komunikacija, komunikacija elektroničkom poštom, online suradnja, proračunske tablice, postavljanje formula i funkcija, ispis tablice.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 2. Učenik se koristi društvenim mrežama i mrežnim programima uz upravljanje različitim postavkama funkcionalnosti.
• ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
• ikt B 4. 1. Učenik samostalno komunicira s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okruženju.
• ikt B 4. 2. Učenik samostalno surađuje s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okruženju.
• ikt B 4. 3. Učenik kritički procjenjuje svoje ponašanje i ponašanje drugih u digitalnom okruženju.
• ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
Učiti kako učiti
• uku A 4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
• uku A 4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku C 4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
• uku D 4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr B 4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova / postupaka / izbora.
Zdravlje
• B 4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se izvode u školskim računalnim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1) i aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Računalni sustavi i logika rada
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3905
Kreiranje tekstualnih dokumenata za potrebe digitalne komunikacije
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3906
Proračunske tablice
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3907
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Računalni sustavi i logika rada
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati karakteristike i odabrati pogodne komponente računalnog sustava
Razlikovati karakteristike komponenta računalnog sustava i odabrati najoptimalnije komponente za zadanu vrstu posla.
Analizirati ulogu brojevnih sustava u predstavljanju digitalnog prikaza
Analizirati ulogu brojevnih sustava u predstavljanju digitalnog prikaza različitih tipova podataka
(npr. u različitim sustavima boja) i analizirati kako to utječe na veličinu datoteke.
Podesiti računalo za rad prema mogućnostima operacijskog sustava
Podesiti računalo za rad prema točno definiranim zahtjevima: promijeniti parametre postavke računala, kreirati lozinku za ulaz, instalirati i deinstalirati odgovarajuću programsku podršku, organizirati datoteke.
Odabrati konfiguraciju računalnog sustava i prilagoditi ga svojim potrebama
Postaviti konfiguraciju računalnog sustava i prilagoditi ga za izradu raznih grafika.
Sigurno koristiti računalni sustav, mrežu i internet.
Instalirati i konfigurirati minimalne potrebne programe za održavanje operacijskog sustava, programe za zaštitu od virusa. Na primjerima analizirati posljedice ne promišljenog djelovanja u virtualnom okruženju.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama funkcioniranja računalnih hardverskih konfiguracija, operacijskih sustava, programskih paketa i mreža, alata za sigurnost i zaštitu podataka u digitalnim okruženjima te neželjenim posljedicama. Demonstrira konfiguraciju hardverskih i softverskih sustava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Komponente računalnog sustava
Operacijski sustav i organizacija podataka u računalu
Konfiguriranje računalnog sustava
Zapis podataka u računalu
Sigurnost i privatnost
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
Novo računalo
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: U trgovinu računalnom opremom gdje radi Dora dolazi kupac Karlo. Želi kupiti novo računalo koje će podržavati izradu audiovizualnih sadržaja visoke kvalitete.
b. Zadatak: Unutar dogovorenog budžeta predložite optimalnu konfiguraciju računala za izradu audiovizualnih sadržaja s pripadajućim hardverskim komponentama i softverskim rješenjima za PC računalo. Istražite ponudu komponenta računala, programske podrške i cijene.
c. Podsjetite učenike na namjenu računala, značajke hardverskih komponenti, funkcionalnost besplatnih i komercijalnih softvera i iznos budžeta.
Vrednovanje za učenje: tablica za praćenje aktivnosti učenika za vrijeme rada:
3-2-1 MODEL
3 informacije koje ste saznali o prodaji računalne opreme
2 zanimljive informacije o garancijama na računalnu opremu
1 pitanje koje još imate o cijenama komponenta
3 razlike između konfiguracije za video produkciju i konfiguracije za uredsko poslovanje
2 utjecaja kvalitete grafičke kartice na obradu i montažu video zapisa
1 pitanje koje još imate o temi „oprema za računalne igre“
3 ključne riječi o konfiguraciji računala koje će podržavati siguran rad u programima za izradu audiovizualnog sadržaja
2 nove ideje za konfiguraciju računala
1 misao o različitim namjenama računala
Napišite 3 pitanja o osnovnim komponentama računala.
Napišite 2 suprotnosti profesionalne i open source programske podrške
Navedite 1 primjer konfiguracije računala za video produkciju.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje kvalitetu prikupljenih informacija, predloženu konfiguraciju računala i poštivanje dogovorenog budžeta:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
Informacije
Učenik samostalno pronalazi informacije o svim potrebnim komponentama.
Učenik nakon nastavnikove sugestije pronalazi informacije o svim komponentama .
Učenik uz pomoć nastavnika pronalazi informacije o komponentama.
Konfiguracija
Izabrane su potrebne komponente i predložena je optimalna konfiguracija.
I zabrane su potrebne komponente i predložena je konfiguracija koja nije optimalna.
I zabrane su potrebne i par suvišnih komponenti i predložena je konfiguracija.
Budžet
Predložena konfiguracija je unutar dogovorenog budžeta.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta za 10%.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta više od 10%.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje kvalitetu prikupljenih informacija, predloženu konfiguraciju računala i poštivanje dogovorenog budžeta:
Razine ostvarenosti kriterija
Elementi
3 boda
2 boda
1 bod
Informacije
Učenik vješto pronalazi informacije o svim potrebnim komponentama.
Učenik pronalazi informacije o svim komponentama nakon nastavnikove sugestije.
Učenik pronalazi informacije o komponentama uz nastavnikovu pomoć.
Konfiguracija
Izabrane su potrebne komponente i predložena je optimalna konfiguracija.
Nakon nastavnikove sugestije i zabrane su potrebne komponente i predložena je optimalna konfiguracija.
Uz pomoć nastavnika i zabrane su potrebne komponente i predložena je konfiguracija.
Budžet
Predložena konfiguracija je unutar dogovorenog budžeta.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta za 10%.
Predložena konfiguracija je izvan dogovorenog budžeta više od 10%.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinim elementima, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. predložite optimalnu konfiguraciju računala za izradu audiovizualnih sadržaja za MAC računalo i napraviti usporedbu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Kreiranje tekstualnih dokumenata za potrebe digitalne komunikacije
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Koristiti postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini retka, odlomka i stranice
Koristeći postupke za uređivanje i oblikovanje teksta na razini retka, odlomka i stranice kreirati tekstualni dokument u skladu s točno definiranim zahtjevima.
Primjenjivati pravila pisanja složenijih tekstova (seminarski rad)
Primjenjujući pravila pisanja složenih tekstova napisati seminar na zadanu temu.
Koristiti instalirane ili online aplikacije za obradu teksta.
Za zadani zadatak odrediti za koje dijelove će se koristiti instalirane a za koje online aplikacije te ih primijeniti.
Oblikovati poslovnu poruku za slanje elektroničkom poštom
Napisati i poslati putem elektroničke pošte pozivnicu za otvaranje školske izložbe.
Primjenjivati pravila pisanja teksta za komunikaciju na digitalnim platformama
Primijeniti pravila pisanja teksta u formalnoj komunikaciji na društvenoj mreži LinkedIn i neformalnoj komunikaciji na društvenoj mreži Twitter.
Koristiti online okruženje za zajednički rad na zadatku
Surađivati i raditi na zadatku , dijeleći dokumente u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Učenici koriste napredno oblikovanje i uređivanje teksta, izrađuju tekstualni dokument važan za osobni napredak i karijeru (npr. seminarski rad, izvještaj, i sl.), uspoređuju pravila pisanja teksta u formalnoj i neformalnoj komunikaciji u online okruženju, koriste alate suradničkih programa za zajedničko stvaranje i uređivanje digitalnog sadržaja i surađuju na dijeljenim dokumentima.
Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Oblikovanje teksta
Oblikovanje tablica
Kako oblikujemo seminarski rad
Pisanje složenog teksta
Tekstualno oblikovanje na računalu ili online
Pisana online komunikacija
Poslovna komunikacija elektroničkom poštom
Kako se pravilno izražavati na internetu
Online suradnja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
Lektira
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Nastavnica iz hrvatskog jezika predložila je da se lektira obradi na nešto drugačiji način - za svako djelo iz lektire izradit kratku brošuru.
b. Zadatak: Učenici će u timovima od tri člana u tekstualnom editoru izraditi brošuru za dodijeljeno djelo iz lektire. Smjernice: A4 format, četiri stranice, slike, fusnote. Surađivati i raditi na zadatku dijeleći dokumente u alatu Office 365 s računom iz sustava AAI@EduHr. Gotovu brošuru dostaviti elektroničkom poštom nastavnici iz hrvatskog jezika i nastavniku uz formalno oblikovanu poruku i pripadajuću signaturu.
c. Podsjetite učenike na pravila pisanja složenijih tekstova, oblikovanje poslovnih poruka za slanje elektroničkom poštom, komunikaciju i suradnju na digitalnim platformama .
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje sadržaj, oblikovanje teksta, timski rad i suradnju te online pisanu komunikaciju:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
1 bod
2 boda
3 boda
Sadržaj
Pisani sadržaj ukazuje da učenik nije u zadovoljavajućoj mjeri istražio temu te je oblikovan bez sadržajne povezanosti.
Pisani sadržaj ukazuje da neke informacije nisu odabrane u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje djelomično usklađeno sa sadržajem.
Pisani sadržaj ukazuje da su odabrane informacije u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje u potpunosti usklađeno sa sadržajem.
Oblikovanje teksta
Tekst je uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Nisu primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Djelomično su primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica, stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uređen i oblikovan u skladu sa svim pravilima pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja). Korišteni su alati provjeru pravopisa i gramatike u tekstu, tablice, numeracija, objekti i dr.
Timski rad i suradnja
Rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
Online pisana komunikacija
Teško izražava vlastiti izričaj, a u nekim situacijama ne može oblikovati jasne pisane poruke.
Uz poticaj sudjeluje u komunikaciji, a pisane poruke oblikuje sporo i uz poteškoće.
Spretno oblikuje pisane poruke i ističe se u svim komunikacijskim situacijama.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje sadržaj, oblikovanje teksta, timski rad i suradnju te online pisanu komunikaciju:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
1 bod
2 boda
3 boda
Sadržaj
Pisani sadržaj ukazuje da učenik ni uz pomoć nastavnika nije u zadovoljavajućoj mjeri istražio temu te je oblikovan bez sadržajne povezanosti.
Pisani sadržaj ukazuje da neke informacije ni uz pomoć nastavnika nisu odabrane u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje djelomično usklađeno sa sadržajem.
Pisani sadržaj ukazuje da su ni uz pomoć nastavnika odabrane informacije u skladu sa zadanom temom te da je oblikovanje u potpunosti usklađeno sa sadržajem.
Oblikovanje teksta
Uz pomoć nastavnika tekst je uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Nisu primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uz pomoć nastavnika uređen i oblikovan na razini znaka, odlomka i stranice. Djelomično su primijenjena pravila pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja).
Tekst je uz pomoć nastavnika uređen i oblikovan u skladu sa svim pravilima pisanja složenijih tekstova (uporaba numeracije stranica i upotreba stilova, opisa slika i tablica kao podloga za izradu tablice sadržaja). Korišteni su alati provjeru pravopisa i gramatike u tekstu, numeracija, tablice, objekti i dr.
Timski rad i suradnja
I uz poticaj nastavnika učenik rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
Online pisana komunikacija
I uz pomoć nastavnika učenik teško izražava vlastiti izričaj, a u nekim situacijama ne može oblikovati jasne pisane poruke.
Uz poticaj sudjeluje u komunikaciji, a pisane poruke oblikuje sporo i uz poteškoće.
Učenik uz pomoć nastavnika spretno oblikuje pisane poruke i ističe se u svim komunikacijskim situacijama.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. spojiti više pojedinačnih lektirnih djela te dodati interaktivni sadržaj.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Proračunske tablice
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti postupke oblikovanja proračunskih tablica.
Primijeniti sve potrebne postupke oblikovanja proračunskih tablica za potrebe poslovnog izvještaja.
Poznavati pravila pisanja formula za izradu raznih proračuna.
Primijeniti pravila pisanja formula za izradu troškovnika.
Primijeniti statističke, financijske, logičke i druge funkcije za rješavanje problemskih zadaća.
Primijeniti statističke, financijske i logičke funkcije za izradu poslovnog plana.
Izraditi grafikon na temelju zadane tablice i oblikovati njegove elemente.
Izraditi zadane grafikone na temelju tablica iz poslovnog plana.
Organizirati radne listove unutar radne knjige te primijeni adresiranje na više listova.
Na primjeru izrade tjednog izvješća organizirati radne listove unutar radne knjige te primijeniti adresiranje na više listova.
Primijeniti mogućnost oblikovanja - zamrznuti naslove, stupce i redove u proračunskoj tablici.
Zamrznuti naslove i stupce u proračunskoj tablici s popisom školske računalne opreme.
Koristiti program za kreiranje i uređivanje jednostavne baze podataka.
Izraditi jednostavnu bazu kupaca i kreirati upit koji će prikazati sve kupce za određeni artikl u zadanom vremenskom razdoblju.
Primijeniti naredbe za postavljanje izgleda stranice i ispis dokumenta.
Primijeniti naredbe za postavljanje izgleda stranice i ispis dokumenta kojim će se ispisati samo sadržaj unutar zadanog područja ispisa.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik na praktičnim zadacima objašnjava napredno korištenje tabličnih kalkulatora kao što su indeksiranje, pisanje funkcija, primjenjivanje matematičkih formula, izrada različitih grafikona, rad s radnim listovima, zamrzavanje, sortiranje i filtriranje, kreiranje jednostavne baze podataka, izvještavanje i pripremanje sadržaja za ispis ili prezentaciju u digitalnom obliku. Učenici rješavaju niz problema manjeg obujma, a problemi trebaju biti tako koncipirani da se mogu riješiti u kraćem vremenskom roku. Vrlo je važno da u procesu poučavanja učenici samostalno rješavaju zadatke, a da nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Oblikovanje proračunske tablice
Vrste podataka i njihovo oblikovanje
Korištenje formula
Upotreba funkcija
Grafikoni
Rad s radnim listovima
Zamrzavanje
Kreiranje liste baze podataka
Sortiranje i filtriranje
Definiranje upita za dohvat podataka
Ispis proračunske tablice
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Radna situacija - aktivnosti:
Zvučna arhiva
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Na školskom serveru nalazi se zvučna arhiva koju je teško pretraživati. Potrebno je omogućiti jednostavno pretraživanje i izradu mjesečnog izvješća uz grafički prikaz.
b. Zadatak: Učenike podijeliti u timove i raspodijeliti opseg zvučne arhive. Svaki tim dizajnira bazu podataka za svoj obujam arhive - kategorije, formati, nazivi. Prebaciti podatke iz arhive u bazu podataka. Na temelju upita (npr. koje kategorije zvučnog zapisa su najviše pretraživane) izraditi mjesečno izvješće i grafikon te ga dostaviti elektroničkom poštom nastavniku.
c. Podsjetite učenike na namjenu računala, značajke hardverskih komponenti, funkcionalnost besplatnih i komercijalnih softvera i iznos budžeta.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje timski rad i suradnju, dizajn jednostavne baze podataka, unos podataka i prikaz dobivenih rezultata:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
timski rad i suradnja
Rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
dizajniranje jednostavne baze podataka
Učenik za zadanu zvučnu arhivu dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Učenik za zadanu zvučnu arhivu uz manje pogreške dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Učenik za zadanu zvučnu arhivu i uz pomoć nastavnika
dizajnira jednostavnu bazu podataka.
unos podataka
U zadanom vremenskom razdoblju učenik točno unosi sve zadane podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju djelomično ali točno unosi zadane podatke.
U zadanom vremenu unosi premalo podataka.
prikazivanje dobivenih rezultata
Za zadani upit izrađuje mjesečno izvješće i pomoću grafikona prikazuje rezultate jasno i pregledno.
Mjesečno izvješće je manjkavo a pripadajući grafikoni nisu u potpunosti jasni.
Mjesečno izvješće i pripadajući grafikoni su djelomično izrađeni i nejasni.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih pokazatelja vrednuje timski rad i suradnju, dizajn jednostavne baze podataka, unos podataka i prikaz dobivenih rezultata:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
timski rad i suradnja
Rijetko sudjeluje u timskom radu, ne doprinosi uspješnosti svog tima. S velikim zakašnjenjem i nepotpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji doprinos je ocijenjen prosječnim i svjestan je osobne prosječnosti u doprinosu uspješnosti svog tima. Uglavnom na vrijeme i djelomično potpuno izvršava svoj dio zadatka.
U timskoj evaluaciji dobiva najviše ocjene za doprinos u rješavanju zajedničkog zadatka i svjestan je svog doprinosa uspješnosti svog tima. Na vrijeme i u potpunosti izvršava svoj dio zadatka.
dizajniranje jednostavne baze podataka
Učenik uz pomoć nastavnika za zadanu zvučnu arhivu dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Uz pomoć nastavnika učenik za zadanu zvučnu arhivu uz manje pogreške dizajnira jednostavnu bazu podataka.
Učenik za zadanu zvučnu arhivu i uz pomoć nastavnika
dizajnira jednostavnu bazu podataka.
unos podataka
U zadanom vremenskom razdoblju učenik uz pomoć nastavnika točno unosi sve zadane podatke.
Uz pomoć nastavnika učenik u zadanom vremenskom razdoblju djelomično ali točno unosi zadane podatke.
Uz pomoć nastavnika učenik u zadanom vremenu unosi premalo podataka.
prikazivanje dobivenih rezultata
Uz pomoć nastavnika učenik za zadani upit izrađuje mjesečno izvješće i pomoću grafikona prikazuje rezultate jasno i pregledno.
I uz pomoć nastavnika mjesečno izvješće je manjkavo a pripadajući grafikoni nisu u potpunosti jasni.
I uz pomoć nastavnika učenik je djelomično izradio mjesečno izvješće i pripadajući grafikon.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij prema elementima ocjenjivanja, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. zadati još jedan upit.
NAZIV MODULA
Vizualne komunikacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3909
Vizualna percepcija i komunikacija, 2 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3908
Obujam modula (CSVET)
3 CSVET bodova
Načini stjecanja ishoda učenja (od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
60 - 70%
10 - 20%
10 - 20%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Kroz ovaj modul učenici će upoznati osnovne elemente vizualne komunikacije i načela percepcije. Primjenom grafičkih elemenata i tipografije razviti će smisao za oblikovanje vizualne poruke. Koristiti će teoretska znanja u razumijevanju informacije i vizualne poruke te upoznati razvoj vizualnih komunikacija i pisma. Kroz vježbe će analizirati i primjenjivati postupke stilizacije, apstrahiranja i uporabu asocijativnosti u oblikovanju rješenja i baviti se utjecajem digitalnih medija, društvenih mreža i IT-a na razvoj Internet kulture.
Ključni pojmovi
vizualna percepcija i perceptivne varke, gestalt teorija, komunikacijski proces, povijest vizualnih komunikacija, vizualni jezik, kompozicijska načela, tipografija kao vizualni element, semiotika, znak, simbol, stilizacija, apstrahiranje, asocijacija, promidžbena poruka, robna marka, brand, psihologija boja, fotografska stvarnost, kultura “remixa”, “meme”, digitalni identitet, viralnost, virtualna i proširena stvarnost
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
● ikt A 4. 2. Učenik se koristi društvenim mrežama i mrežnim programima uz upravljanje različitim postavkama funkcionalnosti.
● ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
Učiti kako učiti
● uku1. 4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
● uku1. 4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
● uku2. 4/5.3. Učenik regulira svoje učenje mijenjajući prema potrebi plan ili pristup učenju
● uku2. 4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
Osobni i socijalni razvoj
● osr B 4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
● Održivi razvoj
● odr A.4.1. Razlikuje osobni od kolektivnih identiteta te ima osjećaj pripadnosti čovječanstvu.
Zdravlje
● B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se prvenstveno u školskoj računalnoj učionici. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Skup ishoda učenja ostvaruje se usvajanjem teorijskih znanja uz izvođenje vježbi i/ili realizacijom manjih zadataka povezanih sa stvarnim situacijama u maksimalnom opsegu 25%.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3909
Vizualna percepcija i komunikacija
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3908
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a
Vizualna percepcija i komunikacija
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati proces percepcije, razlikovati znakove percepcije prostornosti i pogreške u percipiranju
Skicirati najmanje četiri načela gestalta i objasniti kako dolazi do krive percepcije putem vizualnog podražaja
Razlikovati vrste komunikacija i njihove značajke
Nabrojati vrste komunikacija, analizirati njihove značajke i elemente komunikacijskog procesa
Povezati sadržaj informacije i doživljaj vizualne poruke
Razmotriti misaonu vrijednost informacije i povezati je s doživljajem vizualne poruke
Analizirati i usporediti značenje vizualne komunikacije u masovnim medijima
Objasniti značenje vizualne komunikacije u masovnim medijima i njenog utjecaja na konzumente medija
Istražiti i objasniti utjecaj digitalnih medija i IT-a na razvoj Internet kulture
Objasniti utjecaj digitalnih medija i IT-a na razvoj Internet kulture u kontekstu „remixa“, „meme“ i autorskih prava
Komentirati utjecaj digitalnih medija na oblikovanje mišljenja
Prezentirati i komentirati primjere utjecaja društvenih mreža na komunikaciju i oblikovanje mišljenja
Objasniti ulogu virtualne i proširene stvarnosti u domeni komunikacije
Objasniti utjecaj virtualne i proširene stvarnosti na obrasce ponašanja i usvajanje novih komunikacijskih navika
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su heuristička i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Vizualna percepcija i načela gestalt teorija
Znakovi opažanja dubine i perceptivne varke
Vrste komunikacija i komunikacijski proces
Informacija kao poruka
Vizualna komunikacija i masovni mediji
Fotografija u digitalnim medijima
Internet kulture („remix“, „meme“)
Intelektualno vlasništvo u digitalno doba
Viralnost, digitalni mediji i kreiranje mišljenja
Virtualna i proširena stvarnost
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Vrednovanje naučenog provjerava se tijekom usvajanja sadržaja SIU i na kraju provedbe. Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke. Tijekom nastavnog procesa usmjerava učenika ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Usvojenost ishoda učenja može se provjeravati usmeno i pisano te vježbama, problemskim ili projektnim zadatkom.
Primjer vrednovanja
Projektni zadatak - umna mapa:
Organizirati i nacrtati umnu/mentalnu mapu u digitalnom alatu po izboru, koristeći se fotografijom/ ilustracijom/grafikom na temu iz područja vizualnih komunikacija, koristeći logičke veze, asocijacije, oblike, boju i tekst za jasnu vizualnu i informativnu prezentaciju podataka te vodeći računa o autorskim pravima sadržaja na mreži.
Primjeri tema: Internet kulture („remix“, „meme“), viralnost, digitalni mediji i kreiranje mišljenja, virtualna i proširena stvarnost.
SASTAVNICE
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Nije ostvareno
Potrebno doraditi
Izvrsno
STRUKTURA I ORGANIZACIJA PODATAKA
Podaci nisu organizirani prema konceptu umne mape, mapa ne sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza.
Mapa sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza, ali postoje manji nedostaci u organizaciji podataka.
Umna mapa sadrži sve ključne elemente strukture, podaci su organizirani i smisleno povezani.
OBLIKOVANJE I VIZUALNA PREGLEDNOST
Nisu korišteni ili pravilno korišteni oblici i boje za postizanje vizualne preglednosti. Postoje nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Korišteni su oblici i boje za postizanje kreativnosti, ali mapa nije u potpunosti vizualno pregledna i/ili postoje manji nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Za postizanje preglednosti i kreativnosti smisleno su korišteni oblici i boje . Podaci su čitljivi i jasni.
TEMATSKI SADRŽAJ
Sadržaj je u manjoj mjeri ili nije u potpunosti povezan s temom. Nisu odabrani bitni pojmovi i/ili dovoljno elemenata da bi bila razumljivo prikazana tema.
Sadržaj je povezan s temom, ali nisu u potpunosti odabrani bitni pojmovi, sadrži premalo ili previše informacija što otežava razumijevanje.
Sadržaj je u potpunosti povezan s temom, odabrani su ključni pojmovi, mapa sadrži sve bitne informacije.
Pojašnjenje kriterija: Tablica predstavlja univerzalnu tablicu za vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog. Tijekom rada nastavnik popunjava razinu postignuća učenika znakom x u pripadajućoj rubrici. Nakon popunjavanja usmeno povratno informira učenika o ostvarenosti zadatka.
Prijedlog kriterija za ocjenjivanje temeljem tablice:
3X u stupcu izvrstan - odličan
2X izvrstan i 1x potrebno doraditi - vrlo dobar
2X potrebno doraditi i 1x izvrstan - dobar
3X potrebno doraditi - dovoljan
3X nije ostvareno – nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna heuristička i istraživačka nastava u kojoj se učenici stavljaju u situacije u kojima samostalno istražuju i dolaze do rješenja i spoznaja uz mentorstvo nastavnika. Učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad.
U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporučuje se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi dodatne upute i prilagođene radne materijale.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik uz pomoć nastavnika dolazi do idejnog koncepta mentalne mape
• učenik uz pomoć nastavnika odabire digitalni alat za rad
• učenik uz pomoć nastavnika oblikuje mentalnu mapu.
• učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u digitalnom alatu na mreži učenik oblikuje plakat na istu temu i prezentira sadržaj ostalim učenicima kao dio ponavljanja teorijskog sadržaja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Povijest vizualne komunikacije i značenje vizualne poruke
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Komentirati primjere i razvoj vizualnih komunikacija i pisma kroz vrijeme
Objasniti povijesni razvoj vizualnih komunikacija na primjerima i navesti osnovne faze razvoja pisma
Povezati utjecaj umjetničkih pokreta i stilova u oblikovanju vizualne poruke
Prepoznati karakteristike umjetničkih pokreta i povezati značajke određenog stila s oblikovanjem vizualne poruke
Primijeniti grafičke elemente, kompozicijska načela i tekst u oblikovanju vizualne poruke
Skicirati vizualnu poruku na zadanu temu primjenom grafičkih elemenata, kompozicijskih načela i teksta.
Razlikovati znak i/ili simbol te područja interesa semiotike i semantike
Objasniti razliku između semantike i semiotike i navesti primjere za znak i simbol
Primijeniti postupke stilizacije/apstrahiranja, asocijativnosti te psihološkog i kulturološkog utjecaja boje i forme u oblikovanju
Skicirati idejno rješenje znaka koristeći stilizaciju/ apstrakciju/asocijaciju oblikom i bojom te prepoznati asocijativnost kombinacije teksta i grafičkog elementa
Analizirati ulogu semiotike u oblikovanju promidžbenih poruka i medija
Prepoznati vezu slike i jezičnog dijela reklame i opisati osnovna sredstva promidžbene poruke
Objasniti primjenu simbolizma i stilizacije u oblikovanju robne marke i/ili branda
Usporediti stilsko i simboličko oblikovanje robnih marki i/ili branda
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su heuristička i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Povijesni razvoj vizualne komunikacije i pisma
Umjetnički pokreti i stilovi
Osnovni grafički/likovni elementi i kompozicijska načela
Tipografija u vizualnoj komunikaciji
Grafički elementi i tekst u oblikovanju vizualne poruke
Semiotika i semantika, znak i simbol
Stilizacija, apstrakcija i asocijativnost
Utjecaj kulture na tumačenje boje i oblika
Semiotika u medijima i oglašavanju
Robna marka i brand
Načini i primjer vrednovanja 1
Načini vrednovanja:
Vrednovanje naučenog provjerava se tijekom usvajanja sadržaja SIU i na kraju provedbe. Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke. Tijekom nastavnog procesa usmjerava učenika ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Usvojenost ishoda učenja može se provjeravati usmeno i pisano te vježbama, problemskim ili projektnim zadatkom.
Projektni zadatak: Nacrtajte prijedlog tri piktograma za atrakcije u novom tematskom zabavnom parku u kojemu se nalazi panoramski kotač, vlak smrti i kuća strave. U rješenju primijeniti postupke stilizacije/apstrahiranja, asocijativnosti te psihološkog i kulturološkog utjecaja boje i forme.
SASTAVNICE
RJEŠENJA
PIKTOGRAM 1
PIKTOGRAM 2
PIKTOGRAM 3
JASNOĆA/ASOCIJATIVNOST
(1-3 BODA)
OBLIKOVANJE STILIZACIJA/
APSTRAHIRANJE
(1-3 BODA)
TEHNIČKA IZVEDBA
(1-3 BODA)
UKUPNO:
Prijedlog vrednovanja (kriterij):
dovoljan - 13 - 16 bodova
dobar - 17 - 20 bodova
vrlo dobar - 21 - 24 bodova
izvrstan - 25 - 27 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna heuristička i istraživačka nastava u kojoj se učenici stavljaju u situacije u kojima samostalno istražuju i dolaze do rješenja i spoznaja uz mentorstvo nastavnika. Učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad.
U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporučuje se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi dodatne upute i prilagođene radne materijale.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika dolazi do idejnog koncepta piktograma
učenik uz pomoć nastavnika oblikuje piktograme
učeniku treba omogućiti produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenik izrađuje shematski prikaz zabavnog parka (infografiku) sa oznakama svih sadržaja i atrakcija (minimalno 5) koristeći osnovna 3 iz redovnog zadatka.
NAZIV MODULA
Financijska pismenost i poduzetništvo u sektoru
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Financijska pismenost i poduzetništvo, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3910
Poduzetništvo u sektoru, 2 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3911
Obujam modula (CSVET)
3 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
70-80%
20-30%
10-20%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija u području financijske pismenosti i poduzetništva, razumijevanje toka novca, efikasnog upravljanja osobnim financijama, razlikovanje vrsta bankovnih računa i metoda plaćanja, razumijevanje kreditiranja, važnosti štednje i osiguranja. Učenici će upoznati osnovne pojmove vezane za poduzetništvo i vrste poslovanja, proći će kroz proces stvaranja i razvoja poslovne ideje, pisanja poslovnog plana i procjene održivosti.
Ključni pojmovi
Financijska pismenost, poduzetništvo ,osobne financije, metode plaćanja, bankovni računi, kreditiranje, štednja, osiguranje, vrste poslovanja, poslovna ideja, poslovni plan
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt B 4. 1. Učenik samostalno komunicira s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju.
• ikt B 4. 2. Učenik samostalno surađuje s poznatim i nepoznatim osobama u sigurnome digitalnom okružju.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr A 4.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
Poduzetništvo
• pod B.4.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
• pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa).
• pod C.4.3. Objašnjava osnovne namjene financijskih institucija i koristi se financijskim uslugama.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se prvenstveno u školskoj računalnoj učionici, simuliranim ili stvarnim situacijama iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 20 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Financijska pismenost i poduzetništvo
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3910
Poduzetništvo u sektoru
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3911
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Financijska pismenost i poduzetništvo
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti značenje toka novca, bruto dohotka i neto plaće
Opisati značenje toka novca, usporediti pojmove bruto dohodak i neto plaća
Razlikovati vrste troškova
Navesti i opisati vrste troškova te grupirati troškove prema vrsti
Osmisliti i organizirati upravljanje osobnim novčanim sredstvima
Opisati načine upravljanja osobnim novčanim sredstvima te izraditi plan raspodjele prihoda i troškova za određeno razdoblje
Procjenjivati tehničke razlike između različitih bankovnih računa
Razlikovati vrste bankovnih računa te navesti i opisati tri primjera
Odabrati najbolje sredstvo plaćanja prema vrsti ekonomske transakcije
Razlikovati metode plaćanja te odabrati najbolje sredstvo plaćanja prema vrsti ekonomske transakcije
Objasniti princip kreditiranja
Opisati ulogu kredita i hipoteke te navesti opravdani razlog podizanja kredita i hipotekarnog zaduženja
Diskutirati o važnosti štednje
Nabrojati načine štednje i izraditi plan štednje za određeno razdoblje
Razlikovati vrste osiguranja
Opisati vrste osiguranja, usporediti tri ponude različitih osiguravajućih subjekata
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula je heuristička nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Pristup novcu
Upravljanje bankovnim računima
Metode plaćanja
Krediti i hipoteke
Uloga banaka
Upravljanje osobnim financijama
Plan raspodjele prihoda i troškova za određeno razdoblje
Vrste osobnog osiguranja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU.
Vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje razumijevanje usvojenih pojmova financijske pismenosti.
Zadatak je izraditi umnu mapu u kojoj treba obuhvatiti pojmove kao što su pristup i upravljanje novcem, metode plaćanja, troškovi, vrste osiguranja, uloga banaka, kredita i hipoteka.
Elementi i kriteriji
Nije ostvareno
Potrebno doraditi
Izvrsno
STRUKTURA I ORGANIZACIJA PODATAKA
Podaci nisu organizirani prema konceptu umne mape, mapa ne sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza.
Mapa sadrži osnovne elemente: ključni pojam, strukturu veza, ali postoje manji nedostaci u organizaciji podataka.
Umna mapa sadrži sve ključne elemente strukture, podaci su organizirani i smisleno povezani.
OBLIKOVANJE I VIZUALNA PREGLEDNOST
Nisu korišteni ili pravilno korišteni oblici i boje za postizanje vizualne preglednosti. Postoje nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Korišteni su oblici i boje za postizanje kreativnosti, ali mapa nije u potpunosti vizualno pregledna i/ili postoje manji nedostaci u prikazu i čitljivosti sadržaja.
Za postizanje preglednosti i kreativnosti smisleno su korišteni oblici i boje. Podaci su čitljivi i jasni
TEMATSKI SADRŽAJ
Sadržaj je u manjoj mjeri ili nije u potpunosti povezan s temom. Nisu odabrani bitni pojmovi i/ili dovoljno elemenata da bi bila razumljivo prikazana tema.
Sadržaj je povezan s temom, ali nisu u potpunosti odabrani bitni pojmovi, sadrži premalo ili previše informacija što otežava razumijevanje.
Sadržaj je u potpunosti povezan s temom, odabrani su ključni pojmovi, mapa sadrži sve bitne informacije.
Pojašnjenje kriterija: Tablica predstavlja univerzalnu tablicu za vrednovanje za učenje i vrednovanje naučenog. Tijekom rada nastavnik popunjava razinu postignuća učenika znakom x u pripadajućoj rubrici. Nakon popunjavanja usmeno povratno informira učenika o ostvarenosti zadatka.
Prijedlog kriterija za ocjenjivanje temeljem tablice:
3X u stupcu izvrstan - odličan
2X izvrstan i 1x potrebno doraditi - vrlo dobar
2X potrebno doraditi i 1x izvrstan - dobar
3X potrebno doraditi - dovoljan
3X nije ostvareno - nedovoljan
Vrednovanje naučenog:
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Želite uložiti u kupnju novog računala, planirate štediti dobiveni novac od obitelji.
b. Zadatak je Izraditi plan štednje uračunavajući dodatak od 10% za ostvarivanje željenog cilja
c. Podsjetite učenike na realnost postavljenog cilja, raspodjelu “prihoda” i troškova za određeno razdoblje te moguće promjene uvjeta kao što su vrijednost novca i cijene na tržištu.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađeni plan štednje uporabom unaprijed definiranih pokazatelja oznakom X u pripadajućoj rubrici:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
izvrsno
djelomično
potrebno uvježbati
U planu štednje obuhvaćeni su “prihodi” i troškovi za određeno razdoblje
U planu štednje uzete su u obzir moguće promjene vrijednosti novca i cijena na tržištu.
Plan štednje je održiv, obuhvatio je sve mogućnosti sakupljanja sredstava za ostvarivanje željenog cilja.
3 X u stupcu izvrsno - odličan (5)
2 X u stupcu izvrsno i 1 X u stupcu djelomično - vrlo dobar (4)
1 X u stupcu izvrsno i 2 X u stupcu djelomično - dobar (3)
3 X u stupcu djelomično - dovoljan (2)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna istraživačka nastava, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadataka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: analizirati troškove obrazovanja u jednoj školskoj godini za jednog učenika našeg zanimanja te izrade pisani izvještaj.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Poduzetništvo u sektoru
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati i protumačiti osnovne pojmove u poduzetništvu
Opisati i razlikovati osnovne pojmove u poduzetništvu
Procijeniti poslovnu priliku/poduzetničku ideju
Analizirati tri primjera poduzetničkih ideja odabrati izvedivu te obrazložiti odabir.
Razlikovati vrste poslovanja i prepoznati prikladan način poslovanja
Opisati vrste poslovanja i obrazložiti najbolji način poslovanja za zadani primjer
Istražiti mogućnosti financiranja poduzetničke ideje
Istražiti mogućnosti financiranja poduzetničke ideje
Izraditi poslovni plan
Izraditi poslovni plan prema zadanim smjernicama
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav ovoga modula je istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Osnove poduzetništva
Osmišljavanje i provjeravanje izvedivosti poduzetničke ideje
Vrste poslovanja
Vrste i načini financiranja
Elementi i održivost poslovnog plana
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi se kontinuirano tijekom učenja i poučavanja, u pravilu na svakom satu radi davanja informacija o učeničkom napredovanju i unapređivanja budućega učenja i poučavanja, poticanja učeničkih refleksija o učenju, utvrđivanja manjkavosti u učenju, prepoznavanja učeničkih snaga te planiranja njihovog budućega učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenog provodi se tijekom godine na kraju procesa učenja (nastavne cjeline, polugodišta te godine učenja i poučavanja). Ishodi učenja provjeravaju se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
PROJEKTNI ZADATAK
Izraditi poslovni plan
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
• Učenicima predstavite radnu situaciju: Završio si školu, diploma ti je u rukama. Na temelju znanja i vještina koje posjeduješ osmisli tri poslovne ideje. Vrednuj poslovne ideje s ciljem odabira optimalne.
• Zadatak je Izraditi poslovni plan uzimajući u obzir sve zadane smjernice.
• Podsjetite učenike na elemente i korake u razradi uspješnog poslovnog plana. Planiranje poslovanja i kontrolne točke uspješnosti.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje provođenje zadatka; definiranje triju poslovnih ideja i provođenje vrednovanja istih, izradu poslovnog plana, pridržavanje smjernica i vremenskih rokova.
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
Ideje, vrednovanje ideja i odabir optimalne
Učenik je kreirao tri realne poslovne ideje, proveo postupak vrednovanja i odabrao optimalnu
Učenik je kreirao tri poslovne ideje, uz manju pomoć proveo postupak vrednovanja i odabira optimalne
Učenik je kreirao manje od tri poslovne ideje, uz pomoć proveo postupak vrednovanja i odabira optimalne
Poslovni plan
Poslovni plan je cjelovit i u potpunosti izrađen
Poslovni plan je razrađen, ali mu fali pojedinih elemenata.
Poslovni plan je izrađen, ali je necjelovit i nedovoljno razrađen.
Pridržavanje smjernica i vremenskih rokova
Učenik je primjenio sve smjernice i pridržavao se svih rokova.
Učenik je primijenio većinu smjernica i pridržavao se rokova s manjim odstupanjima..
Učenik je primljeno manji broj smjernica, nije se pridržavao rokova, ali je predao rad.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominantna istraživačka nastava, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadataka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Primjer zadatka: Istražiti i prezentirati kolegama iz razreda primjere uspješnih poslovnih planova/tvrtki te povesti dijalog zašto im je poslovanje uspješno.
NAZIV MODULA
Zvuk
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Zvuk-snimanje, 3 CSVET
Skup ishoda učenja - Zvuk-snimanje
Zvuk-obrada i montaža, 3 CSVET
Skup ishoda učenja - Zvuk-obrada i montaža
Obujam modula (CSVET)
6 CVSET boda
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50-60 %
20-30 %
20-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području snimanja i obrade zvuka, razvijanje znanja i vještina uporabe mikrofona i ostale osnovne audio opreme, stjecanje samostalnosti pri planiranju vremena realizacije snimanja zvukovnog zapisa uz poštivanje autorskih prava, korištenja uređaja i programa za obradu i montažu zvuka te spremanje i izvoz u pravilni digitalni format.
Ključni pojmovi
Karakteristike zvuka, akustika prostora, slušna akustika, mikrofoni i oprema za snimanje zvuka, postupak snimanja zvuka, tehnički ispravan tonski zapis, digitalizacija zvuka, analogni i digitalni formati, uređaji i programi za rad sa zvukom, obrada zvučnih zapisa, montaža zvuka
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
• ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire način dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Zdravlje
B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim uvjetima iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih uvjeta iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Zvuk-snimanje ,
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1734
Zvuk-obrada i montaža,
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1735
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Zvuk - snimanje
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Navesti principe nastanka, prijenosa i zapisa zvuka
Objasniti pojam zvuk, prijenos i način zapisa zvuka te razlikovati karakteristike i podjelu zvuka prema izvoru
Razmotriti fizikalna načela i temeljne pojmove akustike, akustiku prostorija i slušnu akustiku
Objasniti fizikalna načela akustike, pojave kod širenja zvuka, istražiti akustiku prostora i opisati slušni proces
Razlikovati uređaje za snimanje zvuka i tonsku tehniku
Navesti karakteristike uređaja za snimanje zvuka prema osnovnoj podjeli: analogni, digitalni; jednokanalni, dvokanalni, višekanalni; samostalni, integrirani
Razlikovati osnovne vrste, principe rada i karakteristike mikrofona
Razlikovati mikrofone prema vrstama, principima rada, načinu izvedbe i općim karakteristikama
Izvršiti postavljanje mikrofona za snimanje u studijskim i terenskim uvjetima prema zahtjevima snimanja
Odabrati, postaviti i podesiti mikrofon prema zahtjevima snimanja u studijskim i terenskim uvjetima.
Izvršiti povezivanje uređaja jednostavnijeg tonskog lanca slijedom audio signala od izvora zvuka do korisnika
Povezati uređaje tonskog lanca, npr. mikrofon, snimač, zvučnik, slušalice, računalo, koristeći odgovarajuće kablove, konektore i adaptere poštujući siguran način rada
Izvršiti pripremu i testiranje audio opreme
Pripremiti audio opremu, provjeriti ispravnost i osigurati funkcionalno snimanje zvuka
Izvršiti snimanje tehnički ispravnog zvukovnog zapisa prema namjeni
Snimiti zvukovni zapis zadovoljavajuće tehničke kvalitete za kraće radio forme, npr. vijest, razgovor, anketa, intervju
Izvršiti obilježavanje i arhiviranje snimljenog materijala prema protokolu i pravilima
Obilježiti i arhivirati snimljeni zvukovni zapis prema pravilima i dogovorenom protokolu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira način korištenja mikrofona i ostale audio opreme. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri procjeni i planiranju vremena realizacije te snimanju tehnički ispravnog zvukovnog zapisa uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Zvuk, zvučni val i karakteristike zvuka
Akustika prostora
Slušna akustika
Oprema za snimanje zvuka
Priprema, postavljanje i testiranje mikrofona
Snimanje zvuka u studijskim i zatečenim uvjetima u prostoru
Arhiviranje snimljenog materijala
Kvaliteta zvučnog zapisa
Pohrana zvučnih digitalnih zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima opreme za snimanje zvuka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
• kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. Intervju sa pedagoškom službom škole na istu temu.
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti: Pazi, snima se!
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Uredništvo školskog radija priprema emisiju za emitiranje putem interneta. Za emisiju “Veliki odmor” treba snimiti intervju o tome koliko vremena srednjoškolci provode na internetu, za računalom ili mobitelom i u koje svrhe (za učenje, praćenje događanja, zabavu, igru, komunikaciju na društvenim mrežama i sl.).
b. Zadatak je osmisliti pitanja, odabrati mjesto snimanja i opremu za snimanje zvuka te pripremiti sugovornike. Postaviti mikrofon, provjeriti postavke i snimiti zvuk zadovoljavajuće tehničke kvalitete. Zvučni zapis treba spremiti i pripremiti za montažu prema dogovoru.
c. Podsjetite učenike na odgovarajuću poziciju mikrofona, pravilnu dinamiku zvukovnog zapisa, kako napisati i postaviti “dobra pitanja” te važnost dobre komunikacije sa sugovornicima. Postupak prijenosa i spremanja zvukovnog zapisa pazeći na očuvanje tehničke kvalitete, izrade sigurnosne kopije, pripreme za montažu te dogovorene protokole arhiviranja.
Vrednovanje za učenje: Dvije zvijezde i želja
Nakon preslušavanja intervjua nastavnik učeniku izriče mišljenje o radu u kojem navodi dva pozitivna komentara, dvije pohvale ("dvije zvijezde") i ističe jedan aspekt koji treba popraviti, npr. izbjeći poštapalice prilikom postavljanja pitanja u intervjuu ("želja").
Vrednovanje kao učenje:
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
Svaki učenik vrednuje sve svoje kolege, prema elementima vrednovanja: odgovarajuća pozicija i postavke mikrofona, ostvarivanje interakcije sa sugovornikom i ujednačena glasnoća zvukovnog zapisa. Učenik tijekom vrednovanja rada svojih kolega mora u nekoliko rečenica objasniti što je dobro a što prema njegovom mišljenju treba doraditi te predložiti način kako poboljšati nedostatke. Najuspješniji rad je onaj koji ostvari najviše bodova.
Elementi vrednovanja
odgovarajuća pozicija i postavke mikrofona
(0-2) boda
ostvarivanje interakcije sa sugovornikom
(0 - 2) boda
ujednačena glasnoća zvukovnog zapisa
(1-3) boda
kriteriji i sustav bodovanja
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
ostvaren je u potpunosti = 2
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
ostvaren je u potpunosti = 2
u većem dijelu nije ostvaren = 1
ostvaren je polovično = 2
ostvaren je u potpunost = 3
ukupni broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 7 bodova
min. 1 bod
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima opreme za snimanje zvuka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
• kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. Intervju sa pedagoškom službom škole na istu temu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Zvuk – obrada i montaža
Obujam SIU (CSVET):
3 C SVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati načela i parametre analogno digitalne i digitalno analogne pretvorbe signala (digitalizacije) i sažimanja (kompresije) zvuka
Nabrojati i objasniti postupke analogno digitalne i digitalno analogne pretvorbe, digitalizacije te sažimanja zvuka.
Navesti uređaje i programe za obradu, pohranjivanje, reprodukciju zvukovnog zapisa
Nabrojati i opisati uređaje i računalne programe za obradu, pohranjivanje, reprodukciju zvučnog zapisa te predložiti najprimjereniji prema zahtjevu realizacije zvučnog sadržaja.
Provesti obradu zvukovnih zapisa u programu za obradu zvuka
Obraditi zvuk koristeći program za obradu zvuka pazeći na tehničku ispravnost, kvalitetu te ukupni doživljaj
Provesti montažu zvukovnih zapisa prema zahtjevu
Montirati jednostavne, kraće radio forme, npr. vijest, reportaža, razgovor, anketa, intervju
Montirati zvuk na postojeću sliku
Povezati i sinkronizirati sliku i zvuk na zadanom materijalu video sadržaja, pokretne grafike ili animacije
Izvesti postupak dodavanje zvukovnih efekata
Izvesti postupak dodavanja zvukovnih efekta i filtera na konkretnom primjeru
Provesti prilagodbu i objavu zvukovnog zapisa za različite medijske platforme
Demonstrirati postupak prilagodbe i objave zvučnog sadržaja prema zahtjevu medijske platforme i/ili integracije u drugi medijski sadržaj
Organizirati i pohraniti zvukovne zapise
Obilježiti i arhivirati snimke zvučnog zapisa prema dogovorenim pravilima za baze zvukova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za montažu i obradu zvuka. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri obradi zvuka, procijeni i planiranju vremena realizacije te montaži zvukovnih zapisa uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Digitalizacija zvuka
Analogni formati i standardi zapisa zvuka
Procesi konverzije AD/DA
Sažimanje digitalnog zapisa zvuka
Formati digitalnog zapisa zvuka
Uređaji i programi za rad sa zvukom
Računalni program za obradu i montažu zvuka
Optimizacija zvuka
Montaža zvuka
Zvučni efekti i filteri
Završna obrada zvuka za kratki filmski isječak
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Mladi i poduzetništvo
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Uredništvo školskog radija priprema emisiju za emitiranje putem interneta. Tema emisije je Mladi i poduzetništvo. Potrebno je montirati radio reportažu od ranije snimljenih zvučnih zapisa.
b. Zadatak je montirati radio reportažu na zadanu temu u trajanju do 10 minuta te izraditi jingl. Potrebno je montirati snimljene zvučne zapise za radio reportažu, podesiti glasnoću, dodati pozadinsku glazbu, šumove ili akcente te izraditi cjelovitu i zanimljivu radio reportažu odgovarajuće dinamike. Montažu je potrebno finalizirati te izvesti u odgovarajući digitalni format za objavljivanje na internetu.
c. Podsjetite učenike na pravila montaže zvučnih zapisa te poštivanje autorskih prava .
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu radio reportažu, odabir digitalnog formata za objavljivanje na internetu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se bez pomoći nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Odgovarajuća glasnoća svih montiranih dijelova
Glasnoća nije podešena.
Glasnoća nije odgovarajuća u većem dijelu montaže.
Glasnoća je odgovarajuća u većem dijelu montaže,
glasnoća je odgovarajuća u tijekom cijelog rada
Dinamika radnje
Dinamika radnje ne postoji.
Dinamika je spora i dosadna.
Dinamika je dobra.
Dinamika je odgovarajuća i doprinosi zanimljivosti sadržaja.
Kontinuitet tehničke ispravnosti montirane reportaže u finalizaciji
Nije ostvaren.
Ostvaren je s većim odstupanjima.
Ostvaren je s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Format digitalnog zapisa
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran.
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran, u primjeni kompresije.
Format digitalnog zapisa je dobro odabran.
Format digitalnog zapisa je dobro odabran, poštivane su sve upute.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima opreme za snimanje zvuka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Nastavnik vrednuje izrađenu radio reportažu, odabir digitalnog formata za objavljivanje na internetu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se niti uz pomoć nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se uz pomoć nastavnika dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Odgovarajuća glasnoća svih montiranih dijelova
Glasnoća nije podešena.
Glasnoća nije odgovarajuća u većem dijelu montaže.
Uz pomoć nastavnika glasnoća je odgovarajuća u većem dijelu montaže.
Glasnoća je odgovarajuća tijekom cijelog rada.
Dinamika radnje
Dinamika radnje ne postoji.
Dinamika je spora i dosadna.
Uz pomoć nastavnika postignuta je dobra dinamika.
Dinamika je odgovarajuća i doprinosi zanimljivosti sadržaja.
Kontinuitet tehničke ispravnosti montirane reportaže u finalizaciji
Nije ostvaren.
Ostvaren je s većim odstupanjima
Uz pomoć nastavnika ostvaren je s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Format digitalnog zapisa
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran.
Format digitalnog zapisa nije dobro odabran, u primjeni kompresije.
Uz pomoć nastavnika format digitalnog zapisa je dobro odabran.
Format digitalnog zapisa je dobro odabran, poštivane su sve upute.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Uz pomoć nastavnika reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u montaži radio reportaže moguće je kombinirati više sadržaja primjenjivati različite filtere i efekte te dodatne opcije računalnog programa.
NAZIV MODULA
Fotografija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Fotografija – snimanje, 3 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1727
Rasvjeta za fotografiranje, 2 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1729
Obrada fotografije, 3 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1728
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
60-70%
20 - 30%
10-20%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Steći znanja i vještine snimanja i obrade digitalne fotografije koristeći napredne mogućnosti kamere, dodatnu opremu, opremu za rasvjetu u studijskim uvjetima te programe za obradu fotografije poznavajući različite formate i rezolucije u odnosu na kvalitetu slike.
Ključni pojmovi
DSLR, JPEG, RAW, ekspozicija, ISO, zatvarač, iris, objektiv, dubinska oštrina, okvir i kompozicija, temperatura boje svjetla, izvori svjetla, kvaliteta svjetla,, intenzitet svjetla, kontinuirana rasvjeta, bljeskalice, napajanje, dosvjetljivači, sjenila i filteri, svjetlomjer, osnovna svjetlosna pozicija , katalogizacija i arhiviranje fotografije, predobrada fotografije, format, rezolucija, piksel, korekcija ekspozicije, korekcija kontrasta, sustavi i kanali boja, retuširanje, maskiranje i tonski nivoi, kompresija, optimizacija i prilagodba datoteke za objavu
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
• ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire načine dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka simuliranih ili stvarnih uvjeta kod poslodavca a koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 60 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Fotografija – snimanje
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1727
Rasvjeta za fotografiranje
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1729
Obrada fotografije
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1728
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Fotografija – snimanje
Obujam SIU (CSVET)
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati obilježja područja fotografije
Opisati obilježja fotografskih područja prema primjerima fotografija
Razlikovati vrste i dijelove fotoaparata te objasniti principe rada digitalnog fotoaparata
Opisati dijelove i princip rada DSLR i mirrorless fotoaparata
Razlikovati fotografsku opremu
Nabrojati fotografsku opremu i opisati uporabnu vrijednost pojedinih dijelova opreme
Odabrati fotografsku opremu prema zahtjevima snimanja
Odabrati fotografsku opremu prema zahtjevima snimanja: vrstu objektiva, stabilizaciju kamere, dosvjetljivače i sl.
Rukovati digitalnim fotoaparatom i koristiti napredne mogućnosti
Odabrati mod fotografiranja prema zahtjevima snimanja, npr. prioritet blende
Procijeniti i prilagoditi elemente ekspozicije prema zahtjevima snimanja
Ispravno eksponirati fotografiju u različitim zatečenim svjetlosnim uvjetima
Oblikovati fotografsku kompoziciju
Primijeniti različita pravila kompozicije
Izvesti fotografiranje u zatečenim ili kontroliranim uvjetima
Napraviti skupove fotografija na zadane teme pazeći na tehničku kvalitetu i kreativnu izvedbu
Analizirati fotografiju s tehničkog i kreativnog aspekta
Analizirati primjer zadane fotografije te komentirati kvalitetu tehničke i kreativne izvedbe
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su predavačka i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera svojih snimljenih fotografija. Učenici samostalno istražuju i izvode vježbe manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj fotografije
Područja fotografije
Digitalna fotografija
Fotografski aparati, objektivi i mediji za snimanje
Dodatna fotografska oprema
Fotografska izražajna sredstva
Fotografsko snimanje u različitim svjetlosnim uvjetima
Fotografsko snimanje pokretnih i statičnih motiva
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
Vježba ekspozicije:
Kratka ekspozicija (short exposure) - zamrzavanje motiva u pokretu (prometna vozila – automobili, tramvaji, autobusi, kamioni, vlakovi... vodoskok, fontana, vodopad, prskanje vode, lopta koja leti zrakom, skok osobe - npr. skater u skoku, ili pas u skoku za lopticom, konj koji preskače preponu, sportaš u akciji, čekić koji razbija nekoliko bijelih ili obojenih kreda na crnom kartonu i sl...) Koristiti brzine zatvarača (shutter speed) od 1/500, 1/1000, 1/2000 i 1/4000 sec. Za ovu vježbu nije potreban stativ, već se može snimati iz ruke, ali je važno da ima dovoljno svjetla (isključiti ugrađenu bljeskalicu fotoaparata). Uskladiti vrijednost otvora objektiva (blendu) i ISO vrijednost, tako da fotografija ne bude ni pretamna (podeksponirana), niti presvijetla (preeksponirana), nakon snimljenih probnih fotografija provjeriti tehničku ispravnost i po potrebi korigirati ekspoziciju. Snimanje u manualnom modu (M) ili u prioritetu zatvarača (S ili Tv). Preporuka je da se ova vježba snima po sunčanom danu s puno svjetla. Paziti na kompoziciju svih elemenata u kadru.
U mapu na disku predati 5 - 20 tehnički korektnih fotografija na ovu temu.
Duga ekspozicija (long exposure) - postizanje „zamućenja“ motiva snimanja (prometna vozila, vodoskok, vodopad, prskanje vode, potok, rijeka, lopta koja leti zrakom, skok osobe (npr. skater u skoku, prolaznici koji hodaju) i sl. kako bi se naglasio pokret. Fotoaparat pri ovoj vježbi je statičan – na mjestu, a pojedini elementi u kadru su u pokretu. Fotoaparat obavezno mora biti na stativu ili čvrstoj podlozi (stolu, klupi, krovu parkiranog automobila ili sl.) uz odabir odgode snimanja. (Ne snimati tako da se fotoaparat potresa ili „drma“, jer će tada na fotografiji sve biti neoštro). Okruženje objekta u pokretu mora biti oštro jer je statično - nepokretno. Koristiti manualni program snimanja (M) ili u prioritetu zatvarača (S ili Tv) i brzine zatvarača od 1 sekunde ili dulje. Uskladiti potrebnu vrijednost otvora objektiva (blendu) da fotografija ne bude ni pre tamna (pod eksponirana), niti presvijetla (pre eksponirana), nakon snimljenih probnih fotografija provjeriti tehničku ispravnost i po potrebi korigirati ekspoziciju. ISO osjetljivost treba postaviti na najnižu moguće vrijednosti (100 ISO). Prije okidanja PROVJERITI KADAR kroz okular fotoaparati i pažljivo namjestiti kompoziciju elemenata u kadru, te stisnuti okidač do pola da autofokus izoštri na željenu točku, pričekati pola sekunde (ne otpuštati) a zatim stisnuti do kraja, te pričekati da fotoaparat snimi fotografiju uz odgođeno samookidanje. Preporuka je da se ova vježba snima po oblačnom danu bez sunca, ili u večernjim, noćnim satima. Isključiti bljeskalicu. Paziti na kompoziciju svih elemenata u kadru.
U mapu na disku predati 5 - 20 tehnički korektnih fotografija na ovu temu.
Vrednovanje kao učenje
Lista za samoprocjenu učenika:
Elementi procjene
Uvijek, bez poteškoća
Ponekad, uglavnom dobro
Ne, često zapnem i trebam pomoć
Znam očitati vrijednosti intenziteta svjetla na svjetlomjeru
Znam podesiti otvor blende
Znam podesiti brzinu zatvarača
Znam podesiti ISO vrijednost
Znam odrediti parametre za ekspoziciju (otvor blende, brzinu zatvarača, ISO) prilikom snimanja motiva u pokretu
Znam odrediti parametre za ekspoziciju (otvor blende, brzinu zatvarača, ISO) prilikom snimanja statičnog motiva
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
• U stjecanju modula najčešće se koristi učenje temeljeno na radu i metoda demonstracije rada sa fotografskom opremom. Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima fotografske opreme.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanju fotografskih zadataka
• rad učenika nastavnika vrednuje se prema istim kriterijima
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Paning – praćenje motiva/objekta snimanja u pokretu
Ideja ove vježbe je dinamična fotografija u kojoj je motiv oštar a pozadina horizontalno razmazana – neoštra. Efekt paninga postiže se praćenjem subjekta kroz tražilo fotoaparata i pravodobnog okidanja relativno duljom brzinom zatvarača (preporuka je 1/30 sec.) snimanjem subjekta kao oštrog objekta s pozadinom koja sugerira kretanje. Ova vježba izvodi se snimanjem iz ruke – bez stativa. Kad smo odabrali lokaciju koja je dovoljno frekventna (npr. biciklisti, skejteri, prometala, atletska staza i sl.), namjesti postavke fotoaparata: prioritet ekspozicije, zonski auto fokus i kontinuirano okidanje. Zauzmi čvrst uravnotežen stav i pomoću bokova zarotiraj se na mjestu prateći subjekt i snimaj. Provjeri rezultat i prema potrebi korigiraj postavke.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Rasvjeta za fotografiranje
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste i karakteristike svjetla pri analizi svjetlosnih uvjeta
Nabrojati vrste izvora svjetla i opisati njihove karakteristike prema porijeklu, kvaliteti i temperaturi boje svjetla
Razlikovati vrste fotografskih rasvjetnih tijela
Objasniti razliku karakteristika kontinuiranih rasvjetnih tijela i bljeskalica
Spojiti rasvjetna tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja
Spojiti više rasvjetnih tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja sukladno mjerama zaštite na radu
Postaviti rasvjetu za fotografiranje prema uputama
Pripremiti i postaviti rasvjetu za fotografiranje u studijskim uvjetima
Koristiti pribor za kontrolu svjetla u skladu s uvjetima fotografiranja
Upotrijebiti pribor za kontrolu svjetla: dosvjetljivače, sjenila i filtre
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su heuristički, tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira podešavanje svjetla i rasvjetnih tjela . Učenici rješavaju niz problema manjeg obujma, a problemski zadaci trebaju biti tako koncipirani da se mogu riješiti u kraćem vremenskom roku. Vrlo je važno da u procesu poučavanja učenici samostalno rješavaju zadatke, a da nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Vrste i karakteristike svjetla
Vrste fotografskih rasvjetnih tijela
Postavljanje rasvjetnih tijela u studijskim uvjetima
Vrste električnog napajanja za rasvjetna tijela
Pribor za kontrolu svjetla
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
Za potrebe audicije u fotografskom studiju snimiti 5 portreta direktnim “tvrdim” i 5 usmjerenim “mekim” svijelom te predložiti bolju varijantu za prezentaciju.
Vrednovanje za učenje: tablica za praćenje aktivnosti učenika za vrijeme rada
Tablica vrednovanja nastavnika
Elementi proc jene
Potpuno
Djelomično
Uz pomoć nastavnika
Učenik opisuje vrste rasvjete
Učenik razlikuje vrste rasvjetn ih tijela
Učenik spaja rasvjetna tijela na izvore električnog napajanja prema pravilima zaštite na radu
Učenik postavlja osnovnu svjetlosnu poziciju
Učenik postavlja svjetlosnu poziciju za tvrdo svjetlo
Učenik postavlja svjetlosnu poziciju za meko svjetlo
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima rasvjete i dodatne opreme. Vrednovanje zadatka kod učenika s teškoćama provodi se na isti način i prema istim kriterijima u gore navedenom zadatku.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme i postavljanja rasvjete i dodatne opreme
• Učeniku se posebno objašnjavaju sigurnosne mjere u radu s težim predmetima i napajanjem strujom
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. u čenici trebaju postaviti rasvjetna tijela i snimiti low key portret i high key portret.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Fotografija – obrada
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Odabrati fotografije pogodne za digitalnu obradu
Napraviti izbor iz snimljenih fotografija te ih katalogizirati prema dogovorenim pravilima
Provesti postupak predobrade tehničkih elemenata digitalnog zapisa fotografije u odgovarajućem programu za obradu fotografije
Primijeniti potrebne postupke pred obrade digitalnog zapisa fotografije: prilagoditi format, podesiti elemente ekspozicije, kontrast, kolor i C/B
Provesti postupak kreativne obrade digitalnog zapisa fotografije
Primijeniti postupke retuširanja i kreativne obrade digitalnog zapisa fotografije
Prilagoditi tehničku kvalitetu fotografije prema zahtjevima medijske platforme te izvesti objavljivanje
Primijeniti postupak obrade fotografije prema načelima tehnički ispravnog zapisa: format, rezolucija, kompresija
Primijeniti pravila za spremanje i arhiviranje fotografija
Provesti postupak arhiviranja fotografija prema protokolu i pravilima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog modula primjenjuje se diferencirani oblik nastave, nastavni sustav temeljen je na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, te programirani i projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za obradu fotografije u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Unos fotografija u odgovarajući program za obradu i katalogiziranje
Predobrada digitalnog zapisa fotografije - ekspozicija, kontrast, kolor i C/B
Kreativna obrada digitalnog zapisa fotografije
Izvoz digitalnog zapisa fotografije - format, rezolucija, kompresija
Arhiviranje fotografija
Načini i primjer vrednovanja 1
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
Iz određenog zadatka fotografskog snimanja uvesti sve fotografije u RAW formatu u program za predobradu fotografije. Odabrati 10 fotografija za obradu te tehnički korigirati potrebno: Kolor/CB, ekspoziciju, kontrast, bjeline i crnine, teksturu, jasnoću, saturaciju i sl. Potrebno je korigirati deformacije i aberacije, a po završetku eksportirati fotografije u program za obradu te ih kreativno obraditi. Sve fotografije izvesti u odgovarajućim formatima i rezolucijama za tisak i objavu na web-u.
Vrednovanje za učenje: tablica za praćenje aktivnosti učenika za vrijeme rada. Nastavnik prema kriterijima iz tablice vrednuje svaku obrađenu fotografiju.
Tablica vrednovanja nastavnika
Elementi procjene
Potpuno
Djelomično
Potrebno doraditi
Korekcija ekspozicije
Korekcija kontrasta
Korekcija boja
Korekcija svijetlih i tamnih tonova
Korekcija temperature boje svjetla
Korekcija deformacija i aberacija
Prilagodba i izvoz fotografija za tisak
Prilagodba i izvoz fotografija za objavu na webu
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
• Za učenike s teškoćama u učenju prema teškoći smanjiti obujam rada. Umjesto 10 zadati manji broj fotografija za obradu.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
• učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom obrade fotografije
• rad učenika nastavnika vrednuje se prema istim kriterijima
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenici na nekoj od obrađenih fotografija trebaju zamijeniti pozadinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. RAZRED
NAZIV MODULA
Prezentacijski alati i vještine
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Prezentacijski alati i vještine, 3 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1741
Obujam modula (CSVET)
3 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
70-80%
10-20%
20-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija u području izrade medijskih prezentacija, prezentiranja i učinkovitog komuniciranja. Učenici će usvojit teoretska znanja neophodna za razumijevanje funkcioniranja različitih prezentacijskih alata, medijskih platformi i masovnih medija te načine planiranja i izrade medijske prezentacije. Kroz vježbe će razvijati vještinu integriranja medijskih elemenata u medijskim prezentacijama, prilagođavanja medijske poruke za različite masovne medije te prilagodbu medijskih sadržaja različitim medijskim platformama. Također će razvijati osobne komunikacijske i prezentacijske vještine.
Ključni pojmovi
mediji, masovni mediji, medijska platforma, struktura medijske prezentacije, prezentacijski alati, komunikacijske vještine, prezentacijske vještine, prezentacijski alati
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr A 4.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se prvenstveno u školskoj računalnoj učionici. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Skup ishoda učenja ostvaruje se usvajanjem teorijskih znanja uz izvođenje vježbi i/ili realizacijom zadataka u minimalnom opsegu ⅕.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Prezentacijski alati i vještine
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1741
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Prezentacijski alati i vještine
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati specifičnosti medijskih platformi
Navesti vrste medijskih platformi te razlikovati specifičnosti pojedinih medijskih sadržaja
Osmisliti i organizirati strukturu medijske prezentacije
Provesti organizaciju medijske prezentacije prema zadanoj strukturi
Izraditi medijsku prezentaciju koristeći prezentacijske alate
Izraditi medijske prezentacije koristeći minimalno dva različita prezentacijska alata
Integrirati medijske elemente u medijsku prezentaciju
Izraditi multimedijsku prezentaciju integriranjem minimalno tri vrste medijskog sadržaja (slika, video, zvuk)
Prilagođavati medijske poruke za njihovo objavljivanje na masovnim medijima
Pripremiti multimedijsku prezentaciju za objavu na digitalnim platformama
Razviti komunikacijske i prezentacijske vještine
Prezentirati sadržaj izrađene multimedijske prezentacije komunicirajući u skladu s društvenim odnosno kulturološkim kodovima i konvencijama
Izvršiti prilagodbu i objavu medijskih sadržaja na različitim medijskim platformama
Prilagoditi i objaviti već objavljenu medijsku prezentaciju obzirom na zahtjeve zadanog masovnog medija
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav ovoga modula je projektna nastava. Tijekom predavanja nastavnik demonstrira primjenu prezentacijskih alata i komunikacijskih vještina. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera objavljenih prezentacija na različitim medijskim platformama te izradom vježbi manjeg obujma. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Medijske platforme
Struktura medijske prezentacije
Alati za izradu medijskih prezentacija
Analiziranje publike i prilagođavanje poruke publici
Organizacija govorne poruke
Društveni i kulturološki kodovi i konvencije u javnom nastupu
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi se kontinuirano tijekom učenja i poučavanja, u pravilu na svakom satu radi davanja informacija o učeničkom napredovanju i unapređivanja budućega učenja i poučavanja, poticanja učeničkih refleksija o učenju, utvrđivanja manjkavosti u učenju, prepoznavanja učeničkih snaga te planiranja njihovog budućega učenja i poučavanja.
Vrednovanje naučenog provodi se tijekom godine na kraju procesa učenja (nastavne cjeline, polugodišta te godine učenja i poučavanja). Ishodi učenja provjeravaju se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija - aktivnosti:
Komunikacija na društvenim mrežama
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: U sklopu Dana sigurnosti na internetu organiziraju se kratka predavanja na različite teme. U svrhu poticanja pristojne komunikacije putem internet, prvenstveno na društvenim mrežama potrebno je izraditi prezentaciju i prezentirati na temu komunikacije na društvenim mrežama.
2. Zadatak je izraditi multimedijsku prezentaciju na temu komuniciranja na društvenim mrežama te prezentirati istu. Prezentacija treba trajati 10 min. i uključivati više vrsta medija. Učenici trebaju planirati prezentaciju, odrediti strukturu, sadržaje, izraditi prezentaciju i prezentirati je u skladu s društvenim odnosno kulturološkim kodovima i konvencijama. Nakon prezentacije potrebno je samu prezentaciju prilagoditi za slanje sudionicima e-mailom, objaviti na web stranicama i video servisu.
3. Podsjetite učenike na proces izrade medijskih prezentacije i na karakteristike medijskih platformi te poštivanje autorskih prava.
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
Svaki učenik vrednuje svakog učenika i to tako da ne vrednuju samog sebe. Osim samog vrednovanja svaki učenik u dvije rečenice treba istaknuti što mu se sviđa, a što bi se moglo još doraditi. Najuspješniji rad je onaj koji dobije najviše bodova.
Zanimljivost i dinamičnost prezentacije (1-3) boda
Korištenje različitih medija u prezentaciji
(1-2) boda
Trajanje i organizacija prezentacije
(1-3) boda
Prezentiranje
(1-3) boda
Ukupan broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 11 bodova
min. 4 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na projektnoj nastavi. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik ima produženo vrijeme za usvajanje ishoda
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom formiranja pitanja
učenik ima kontinuiranu potporu nastavnika prilikom pripreme opreme i snimanja intervjua
kod vršnjačkog vrednovanja kriterij ostaje nepromijenjen
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: koristiti više od 3 različita medija, sam osmisliti dio medijskog sadržaja za prezentaciju te koristiti dodatne opcije računalnog programa u kojem se izrađuje prezentacija.
NAZIV MODULA
Priprema i snimanje video sadržaja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Rasvjeta za snimanje videosadržaja, 4 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1730
SIU Snimanje videosadržaja, 6 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1731
Obujam modula (CSVET)
10 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50-60 %
20-30 %
20-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
Obavezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području postavljanja rasvjete i podešavanje svjetla, pripreme za snimanje i snimanje video sadržaja, razvijanje znanja i vještina korištenja snimateljske opreme, razumijevanje filmskog jezika, stjecanje samostalnosti pri pisanju sinopsisa, scenarija i knjige snimanja.
Ključni pojmovi
Filmske vrste i žanrovi, televizijske forme, filmska ekipa, filmski planovi, rakursi, kadar, kompozicija, pokreti kamere, rampa, snimateljska oprema, vrste kamera, osnovne i napredne postavke kamere, objektivi, ekspozicija, ugađanje bijelog, vrste rasvjete, OSP, zvuk prostora, video standardi, rezolucija, pisana priprema za snimanje: sinopsis, scenarij, knjiga snimanja i storyboard
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
• pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
• pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa).
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
• B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim uvjetima iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih uvjeta iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Rasvjeta za snimanje videosadržaja
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1730
SIU Snimanje videosadržaja,
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1731
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Rasvjeta za snimanje video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste rasvjetnih tijela za kontinuirano snimanje
Nabrojiti vrste rasvjetnih tijela za kontinuirano snimanje i opisati njihove karakteristike
Planirati rasvjetna tijela i izvore električnog napajanja za kontinuirano snimanje
Planirati rasvjetna tijela i izvore električnog napajanja za kontinuirano snimanje u zatečenim uvjetima zadatka
Postaviti rasvjetu i spojiti rasvjetna tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja prema zahtjevima snimanja
Postaviti rasvjetu i spojiti rasvjetna tijela na istosmjerne i izmjenične izvore električnog napajanja prema zahtjevima snimanja u zatečenim uvjetima
Koristiti pribor za kontrolu svjetla i/ili uređaje za mjerenje svjetla prema zahtjevima snimanja video sadržaja
Kontrolirati svjetlo pomoću pribora za kontrolu svjetla i provjeriti nivoe intenziteta svjetla unutar slike (Zebra, Wave Form, False Color)
Podesiti izvore svjetla za odgovarajuću ekspoziciju pri snimanju video sadržaja
Podesiti izvore svjetla za odgovarajuću ekspoziciju pri snimanju video sadržaja u studiju (npr. Green screen) i na lokaciji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira podešavanje svjetla i korištenje rasvjetnih tijela. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri planiranju osvjetljavanja za potrebe snimanja i korištenju rasvjetnih tijela. Učenici rješavaju problemske situacije svjetlosnih i snimateljskih uvjeta. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Primjena svjetla
Kontrola kontrasta
Vrste svjetla
Dodatna rasvjeta i oprema
Temperatura svjetla
Osnovni smjerovi svjetla
Osnovna svjetlosna pozicija (OSP)
Uloge svjetla u OSP-u
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
INTERVJU S KNJIŽNIČARKOM POVODOM EUROPSKOG DANA KNJIGE
Povodom EDK učenici u paru moraju pripremiti rasvjetu za snimanje intervjua s knjižničarkom na temu čitanosti u školskoj knjižnici i najpopularnije naslove osim lektirnih djela.
a. Zadatak se sastoji od procjene svjetlosnih uvjeta, pripreme rasvjete i pozicioniranja rasvjetnih tijela prema pravilima osnovne pozicije svjetla. Intervju mora trajati minimalno 10 min. Učenici rade u parovima.
b. Učenike treba podsjetiti na izjednačavanje temperature postojećeg svjetla u prostoru i rasvjetnih tijela, te na kontrast. Osnovna svjetlosna pozicija treba uključivati glavno ili tročetvrtisko svjetlo, prednje ili dopunsko svjetlo, stražnje ili akcentirajuće svjetlo i pozadinsko svjetlo prema potrebi. Ako postoji izvor svjetla u prostoru (stolna lampa ili prozor) iskoristite ga kako bi kadar bio zanimljiviji.
KRITERIJI
DA/NE
Procjena svjetlosnih uvjeta
Priprema opreme i postavljanje rasvjetnih tijela
Uspješnost izjednačavanja temperature boje svjetla
Ispravan kontrast
Iskorištenost postojećeg svjetla
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih kriterija vrednuje kvalitetu osvjetljenja u kadru i ocjenjuje učenički par jednakom ocjenom.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer vrednovanja:
Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak i/ ili aktivnost, npr. isti zadatak ponavlja u holu škole za snimanje intervjua s učenicima.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Snimanje video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati filmske rodove i žanrove te televizijske forme
Nabrojiti i opisati filmske rodove i žanrove te televizijske forme te analizirati zadane primjere
Objasniti obilježja elemenata filmskog jezika
Prepoznati elemente filmskog jezika i objasniti njihova osnovna obilježja
Razlikovati vrste sustava za snimanje
Razlikovati i koristiti različite vrste kamera i pripadajuće opreme - mobitel, fotoaparat i videokamera
Isplanirati i provesti pripreme za snimanje videozapisa
Organizirati opremu, prostor i provesti pripreme za snimanje videozapisa prema zadatku
Izraditi plan snimanja te popis opreme za jednostavnije kraće forme
Izraditi plan snimanja te popis odabrane opreme za samostalno snimanje jednostavnije kraće forme
Pripremiti video- i audioopremu za snimanje prije snimanja
Napraviti izbor video- i audioopreme za snimanje prema zadatku
Postaviti i podesiti video- i audioopremu za snimanje
Postaviti i podesiti video- i audioopremu za snimanje za različite uvjete snimanja
Izvesti jednostavnu prilagodbu elemenata scene prema zahtjevima snimanja
Izvesti jednostavnu prilagodbu elemenata scene prema zahtjevima snimanja i uklanjanje suvišni predmeti u kadru
Rukovati videokamerom za snimanje zadanog videosadržaja
Rukovati videokamerom koristeći napredne funkcije za snimanje zadanog videosadržaja
Provesti obilježavanje te pripremu za montažu snimljenog materijala
Provesti obilježavanje te pripremu za montažu snimljenog materijala prema dogovorenom protokolu i pravilima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira rad sa snimateljskom opremom. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri planiranju snimanja i korištenju snimateljske opreme. Učenici rješavaju problemske situacije prilikom realizacije snimanja. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Filmske vrste
Televizijske forme
Film izražajna sredstva
Kamera, stativ i sustavi stabilizacije slike
Objektivi (vrste i karakteristike objektiva i ND filtri)
Ekspozicija (elementi, balans bijeloga, Zebra, Wave Form, False Color)
Pravilo rampe, pravci kretanja, filmski smjer i kretanje u kadru
Pripreme za snimanje (ideja, sinopsis, scenarij, knjiga snimanja, plan snimanja)
Tehnička specifikacija opreme i planiranje realizatorske ekipe
Vijest
Prilog
Čitana vijest
Reportaža
Studijska TV emisija
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Susret dvije osobe
b. Zadatak kod snimanja je snimiti barem 20 kadrova sa temom susreta, npr. dvije osobe idu jedna prema drugoj, s tim da kad se sretnu moraju izmijeniti par rečenica. Kod snimanja kadrova treba paziti na pravilno snimanje pravaca kretanja lika u filmu uzimajući u obzir pravilo rampe.
c. Podsjetite učenike na pravilo rampe, kad snimate kretanje lika u filmu u jednom smjeru u više kadrova da se taj lik uvijek u kadru kreće u jednom smjeru: ili lijevo-desno ili desno-lijevo. Neutralni smjer kretanja je ravno prema ili od kamere i njega možete uvijek koristiti a da ne zbunite gledatelja po pitanju smjera kretanja lika u filmu.
Kod snimanja zvuka treba paziti na razumnu tehničku izvedbu snimanja, tako da se dijalog čuje dovoljno glasno i da bude razumljiv.
Tijekom snimanja vježbe trebate koristiti filmska izražajna sredstva: različite filmske planove i rakurse.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje:
Kriteriji
loše
dobro
odlično
zadovoljen uvjet od 20 kadrova
kadriranje
pravilno kretanje pravca likova (pravilo rampe)
originalnost
Oznakom x nastavnik vrednuje rad prema kriterijima u tablici.
3x odličan = odličan
2x odličan 1x dobro = vrlo dobar
2x dobro + 1x loše = dobar
2x loše 1 dobro = dovoljan
3x loše = nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Ako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer vrednovanja:
Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene te osigurava učeniku dodatno vrijeme za izradu zadatka.
2x odličan 1x dobro = odličan
2x dobro + 1x loše = vrlo dobar
2x loše 1 dobro = dobar
3x loše = dovoljan
učenik nije napravio ili odbija napraviti zadatak = nedovoljan
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenik treba snimiti situaciju potjere, u trajanju 2 minute i pritom: koristiti širokokutni objektiv i akciju snimati što bliže objektivu, snimati u uskim prostorima, u otvorenim prostorima koristiti teleobjektiv sa što više prednjeg plana, razdvojiti aktere potjere u zasebne kadrove, zbog dinamiziranja potjere u montaži, široke kadrove ili kadrove sa oba aktera koristiti kad je bitan njihov odnos, koristiti što više humora - dodaje dimenziju zabave u potjeri, kreirati prepreke u potjeri, paziti na pravce kretanja, tj pravilo rampe, paziti na kontinuitet prostora radnje - pošto zasebno snimate aktere potjere, gledatelju mora biti jasna prostorna orijentacija, koreografirati potjeru – proći na lokaciji kadrove i akciju, koristiti filmska izražajna sredstva: sve filmske planove i pokrete kamere.
NAZIV MODULA
Realizacija montaže video sadržaja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Priprema i montaža videosadržaja, 5 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1732
Završni postupci u montaži videosadržaja, 5 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1733
Obujam modula (CSVET)
10 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40 - 50%
30 - 40%
20 - 30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području pripreme snimljenog video sadržaja, obradi, montaži i finalizaciji montiranog uratka.
Razvijanje znanja i vještina korištenja programa za obradu i montažu video sadržaja, razumijevanje montažnog procesa, primjena različitih montažnih postupaka, stjecanje samostalnosti pri odabiru odgovarajućih standarda, formata i okvira video slike, odabiru kadrova uz poštivanje vremenskih, prostornih i logičkih veza, povezivanju i sinkronizaciji slike i zvuka, spremanju radnog i izlaznog formata, dodavanju efekata, integraciji grafičkih elementa, pri konverziji i usklađivanju formata, primjeni kompresija, kontejnera, standarda boja i broadcast standarda.
Ključni pojmovi
teorija i funkcije montaže, montažna pravila, program za obradu i montažu videa, sinkroniziranje slike i zvuka, 2D prostor, 3D kontinuitet prostora radnje, proces montaže filma, efekti u slici, multicam montaža, green key, stabilizacija slike, montaža VFX kadrova, grafika, natpisi i potpisi, primarna i sekundarna kolor korekcija slike, standardi, formati i okviri video slike, rezolucija, omjer stranica, broj sličica u sekundi, kodek, container, kreiranje proxy formata, izvoz slike i zvuka za arhivu, radni i završni izlazni formati
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
• ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
• ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire način dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku B.4/5.3. Učenik regulira svoje učenje mijenjajući prema potrebi plan ili pristup učenju.
• uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
• pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
• pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa).
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
• B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Priprema i montaža videosadržaja
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1732
Završni postupci u montaži videosadržaja
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1733
Standardna programska podrška za obradu i montažu videa.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Priprema i montaža video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
5 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati i primijeniti standarde, formate i okvire video slike
Odabrati i primijeniti odgovarajući standard, format i okvir video slike prema zahtjevu izrade medijskog sadržaja
Razlikovati vrste montažnih postupaka prema načinu tvorbe radnje
Prepoznati montažni postupak i komentirati postignuti učinak na primjerima
Izvršiti unos video slike i zvuka u programu za nelinearnu montažu
Provesti postupak unosa video slike i zvuka u programu za nelinearnu montažu te organizirati projekt u strukturi mapa
Povezati i sinkronizirati sliku i zvuk u video sadržaju
Povezati i sinkronizirati video sliku i zvuk na zadanom materijalu različitih sekvenca, npr. dijaloga i sekvence glazbenog sadržaja
Odabrati kadrove prema načelima montaže
Odabrati kadrove prema načelima montaže poštujući vremensku, prostornu i logičku vezu u sekvenci
Provesti postupak osnovne montaže video sadržaja
Montirati video sadržaj, odrediti točno trajanje, rez, prijelaz i redoslijed kadrova te spremiti projekt u radnom i izlaznom formatu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se diferencirani oblik nastave, nastavni sustav temeljen je na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, usmenog izlaganja, razgovora te programirani, projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za obradu i montažu videa. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Teorija montaže
Povijesni pregled razvoja tehnike filmske i video montaže
Standardi, formati i okviri video slike
Rezolucija, omjer stranica, broj sličica u sekundi, kodek, container
Načini montiranja, montažna pravila
Funkcije montaže
Prioriteti šest kriterija
Montažne spone
Sadržaj i duljina kadrova
Program za obradu i montažu videa
Unos i organizacija sirovine u projektu
Backup sirovine
Sinkroniziranje slike i zvuka
2D prostor u filmu i 3D kontinuitet prostora radnje
Subclipiranje materijala
Kreiranje grubog i finog šnita
Kreiranje proxy formata
Formati video zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Vježba:
Učenik ponavlja postupak rada vježbe koju je nastavnik prethodno demonstrirao s tim da promišlja i odabire odgovarajuće kadrove iz zadanog snimljenog materijala te montira dijaloške scene iz igranog filma ili serije prema vlastitom konceptu.
Zadatak je provesti postupak montaže od postavljanja projekta, imenovanja kadrova, sinkroniziranja slike i zvuka do montaže slike i dijaloga. Final montaže dijaloške scene mora biti u skladu s montažnim pravilima, te unutar sekvence mora biti poštivan vremenski, prostorni i logički slijed. U radu učenik samostalno koristi standardnu programsku podršku za obradu i montažu videa, otvara i organizira projekt, koristi mogućnosti alata Roll, slip i slide edit Replace edit, Top and tail edits , trimanje kadrova te provodi osnovnu montažu i prevlačenje tona – J i L rezovi.
Vrednovanje za učenje: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje vještine primjene alata za obradu i montažu audiovizualnog sadržaja unutar zadanog programa. Učenik tijekom rada na zadatku treba pokazati poznavanje osnove montažnih pravila.
Primjer vrednovanja:
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje montiranu dijalošku scenu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih kriterija:
Kriteriji
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Postavke projekta
Projekt je tehnički ispravno postavljen, vidi se struktura organizacije.
Projekt je tehnički ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Projekt je otvoren ali nije ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Samostalnost u korištenju alata i njihovih mogućnosti
Učenik samostalno i brzo koristi alate i njihove mogućnosti u postizanju željenog cilja.
Učenik koristi alate i njihove mogućnosti ali je spor i nema jasnu sliku što treba učiniti.
Učenik nije samostalan u odabiru i korištenju alata i njihovih mogućnosti.
Sinkronizacija slike i zvuka
Učenik je točno sinkronizirao sliku i zvuk.
Učenik je sinkronizirao sliku i zvuk na 80 % kadrova, treba pomoć da dovrši zadatak u cijelosti.
Učenik je sinkronizirao sliku i zvuk uz veliku pomoć nastavnika.
Duljina kadra, pravodobnost reza
Učenik je napravio rez na pravom mjestu.
Učenik je napravio rez na pravom mjestu ali treba popraviti preciznost.
Učenik je napravio rez na pravom mjestu tek uz veliku pomoć nastavnika.
Osnovna montaža zvuka i prevlačenje tona – J i L rezovi
Montaža zvuka je učinjena korektno, odnosi glasnoća su dobro postavljeni, primijenjen je postupak prevlačenja tona (J i L rezovi).
Vidljiv je rad na montaži zvuka, prevlačenje tona preko reza slike i odnosima glasnoća.
Nije vidljiv rad na montaži zvuka niti prevlačenje tona preko reza slike, ton nije u odgovarajućim odnosima glasnoća, ali uz pomoć nastavnika učenik uspijeva djelomično završiti zadatak.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren i vidi se kreativan pristup.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je korektno ostvaren.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren tek uz veliku pomoć nastavnika.
Poštivanje zadanog roka
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme.
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Montaža dijaloške scene je djelomično dovršena.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 21-19 bodova
Vrlo dobar: 18-16 bodova
Dobar: 15-11 bodova
Dovoljan: 10 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer vrednovanja
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje montiranu dijalošku scenu, i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih kriterija:
Kriteriji
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Postavke projekta
Projekt je tehnički ispravno postavljen, vidi se struktura organizacije.
Uz pomoć nastavnika projekt je tehnički ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Projekt je otvoren nije ispravno postavljen, nije organiziran prema zadanoj strukturi.
Samostalnost u korištenju alata i njihovih mogućnosti
Učenik samostalno i brzo koristi alate i njihove mogućnosti u postizanju željenog cilja.
Učenik uz pomoć nastavnika koristi alate i njihove mogućnosti ali je spor i nema jasnu sliku što treba učiniti.
Učenik nije samostalan u odabiru i korištenju alata i njihovih mogućnosti.
Sinkronizacija slike i tona
Učenik je točno sinkronizirao sliku i zvuk.
Učenik je uz pomoć nastavnika sinkronizirao sliku i zvuk na 80 % kadrova i treba pomoć da dovrši zadatak u cijelosti.
Učenik je sinkronizirao sliku i zvuk uz veliku pomoć nastavnika.
Duljina kadra, pravodobnost reza
Učenik je napravio rez na pravom mjestu.
Uz pomoć nastavnika učenik je napravio rez na pravom mjestu ali treba popraviti preciznost.
Učenik je napravio rez na pravom mjestu tek uz veliku pomoć nastavnika.
Osnovna montaža zvuka i prevlačenje tona – J i L rezovi
Montaža zvuka je učinjena korektno, odnosi glasnoća su dobro postavljeni, primijenjen je postupak prevlačenja tona (J i L rezovi).
Uz pomoć nastavnika vidljiv je rad na montaži zvuka, prevlačenje tona preko reza slike i odnosima glasnoća.
Nije vidljiv rad na montaži zvuka niti prevlačenje tona preko reza slike, ton nije u odgovarajućim odnosima glasnoća, ali uz pomoć nastavnika učenik uspijeva djelomično završiti zadatak.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren i vidi se kreativan pristup.
Uz pomoć nastavnika učenik je korektno ostvario vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci.
Vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci je ostvaren tek uz veliku pomoć nastavnika.
Poštivanje zadanog roka
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme.
Montaža dijaloške scene je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Montaža dijaloške scene je djelomično dovršena.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 21-19 bodova
Vrlo dobar: 18-16 bodova
Dobar: 15-11 bodova
Dovoljan: 10 bodova
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izvrsni učenici će dobiti zadatak da pomognu učenicima koji ne vladaju radom u standardnoj programskoj podršci za obradu i montažu audiovizualnog sadržaja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Završni postupci u montaži video sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
5 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Provesti postupak fine montaže i dodavanja efekata
Provesti postupak precizne montaže uz dodavanja efekata, finalizirati te izvesti video u zadane formate
Provesti postupak montaže i obrade zvuka na audiovizualnom sadržaju
Provesti postupak montaže i obrade zvuka uz dodavanja efekata, finalizirati te izvesti video u zadane formate
Provesti postupak dodavanja elemenata grafike na audiovizualnom sadržaju
Izraditi, prilagoditi i/ili oblikovati elemente grafike ili jednostavnu grafiku te integrirati grafiku sa audiovizualnim sadržajem
Objasniti postupak osnovne korekcije slike u programu za montažu
Objasniti i demonstrirati postupak osnovne korekcije slike koristeći mogućnosti programa za montažu
Izvesti postupak spremanja i arhiviranja video sadržaja
Izvesti postupak spremanja izlaznog format za finalnu obradu slike, zvuka, arhivu i emitiranje na televiziji i Internet platformama
Izvesti prilagodbu i objavu video sadržaja na različitim medijskim platformama
Izvesti prilagodbu i objavu video sadržaja na različitim medijskim platformama, konvertirati i uskladiti formate, kompresije, kontejnere, standarde boja i broadcast standarde
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje nastavni sustav temeljen je na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, usmenog izlaganja, razgovora te programirani, projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama završnih postupaka u montaži video sadržaja te demonstrira primjenu alata i opcija programa za montažu videa, primjenu efekata, i integraciju elemenata grafike te osnovne korekcije slike. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Proces montaže filma
Tranzicije i efekti u slici
Video pluginovi
Usporenje i ubrzanje kadrova
Multicam montaža
Green Key
Stabilizacija slike
Montaža VFX kadrova
Grafika, natpisi i potpisi
Primarna kolor korekcija slike
Sekundarna kolor korekcija slike
Sigurnosna kopija projekta za montažu
Arhiviranje projekta i sirovine
Media management u programu za montažu
Izvoz slike za obradu slike
Timecode u slici
Izvoz tona za obradu tona
Završni izlazni formati za različite medijske platforme
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Vježba -
Učenik ponavlja postupak rada vježbe koju je nastavnik prethodno demonstrirao s tim da identificira i odabire kadrove iz zadanog snimljenog materijala s više kamera (4-8) primjenom mogućnost Multicam alata.
Zadatak je provesti postupak montaže glazbenog spota od postavljanja postavki projekta, sinkroniziranja slike i zvuka, montaže slike i zvuka. U postupku treba primijeniti efekte u skladu sa željenim vizualnim doživljajem. U radu učenik samostalno koristi napredne mogućnosti standardne programske podršku za obradu i montažu videa, primjenjuje tehnike montaže, izvodi osnovnu obradu slike, integraciju grafike i sprema izlazni format za finalnu obradu slike, zvuka, arhivu i emitiranje na televiziji i Internet platformama.
Primjer provjere:
Vrednovanje za učenje: nastavnik tijekom izvođenja zadatka vrednuje vještine primjene alata za obradu i montažu audiovizualnog sadržaja unutar zadanog programa. Učenik tijekom rada na zadatku treba pokazati poznavanje osnove montažnih pravila.
Primjer vrednovanja:
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih kriterija vrednuje zadatak:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
Primjena alta i naprednih mogućnosti standardne podrške za video montažu
Učenik samostalno Primjenjuje alate i napredne mogućnosti standardne podrške za video montažu.
Učenik uz pomoć nastavnika primjenjuje alate i napredne mogućnosti standardne podrške za video montažu.
Učenik uz pomoć nastavnika primjenjuje alate i osnovne mogućnosti standardne podrške za video montažu.
emocija
priča
ritam
centar pažnje gledatelja
Učenik montažom postiže emociju, ostvaruje priču, dobar ritam i pažnju gledatelja.
Učenik uz pomoć nastavnika, montažom postiže emociju, ostvaruje priču, dobar ritam i pažnju gledatelja.
Učenik uz pomoć nastavnik uspijeva završiti montažu i ispunjava zadatak.
poštivanje roka za izradu zadatka
Zadatak je završen prije zadanog vremena
Zadatak je završen u okviru zadanog vremena
Zadatak je završen u produljenom vremenu
Rubrika:
Ako zadatak nije ispunjen niti u produljenom vremenu, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer vrednovanja:
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje montiran glazbeni spot i poštivanje produženog zadanog vremenskog okvira uporabom unaprijed definiranih kriterija iz gornje tablice. Učenik uz manju pomoć nastavnika ostvaruje samostalnost u korištenju alata za obradu i montažu videa te ostvaruje vremenski, prostorni i logički slijed kadrova u sekvenci.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izvrsni učenici će dobiti zadatak da izrade montažu promotivnog spota za izvođača glazbenog spota.
NAZIV MODULA
Uvod u animaciju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Uvod u animaciju, 6 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10288
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
20%-30%
20%-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području animacije i animiranog filma, razumijevanje razvoja animacije kroz povijest, razlikovanje vrsta animacije i tradicionalnih tehnika animiranja, razvijanje vještina animiranja i primjene principa animacije, stjecanje samostalnosti pri oblikovanju i izradi animacije tradicionalnim tehnikama, planiranju animacije kroz knjigu snimanja i storyboarda, izradi model liste, scena, postavljanju rasvjete i kamere, animiranju pokreta i snimanju, montaži, zvučnom opremanju zapisa, odabiru i izvozu u pravilni format uz poštivanje autorskih prava.
Ključni pojmovi
Povijest animacije, principi animacije, vrste i tehnike animacije, Zagrebačka škola animiranog filma, sinopsis, storyboard, knjiga snimanja, model lista, animiranje, programi za izradu animacije
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
• ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
• ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
• ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire način dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr B 4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova / postupaka / izbora.
• osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Građanski odgoj i obrazovanje
• goo A.4.3. Promiče ljudska prava.
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
• B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
• B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40% i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Standardna programska podrška za multimediju
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Uvod u animaciju
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Interpretirati principe animacije
Prepoznati i opisati principe animacije na zadanim primjerima
Razlikovati vrste animacije
Odrediti vrstu i tehniku animacije na zadanim primjerima
Analizirati različite stilove i pristupe u animiranom filmu
Usporediti dva zadana animirana filma analizirajući i uspoređujući vrstu animacije, razdoblje i stil
Planirati animaciju
Provesti odabir teme, tehnike i formata animacije pa napisati sinopsis i knjigu snimanja (storyboard)
Oblikovati elemente animacije (model lista, scene)
Izraditi model listu likova i potrebnih scena prema zadanim smjernicama
Izraditi animaciju
Izvesti animiranje likova i objekata te snimanje (snimanje obuhvaća i postavljanje rasvjete i kamere) prema definiranom planu. Provesti postupak montaže i objedinjavanja završno obrađene animacije.
Primijeniti zvuk u izradi animacije
Provesti ozvučavanje animacije u skladu s radnjom i animiranim elementima
Izvršiti prilagodbu i izvoz animacije za različite platforme
Provesti prilagodbu i izvoz animacije prema uputama i zahtjevima platforme za objavu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama razvoja animacije kroz povijest, različitim stilovima i pristupima animaciji, vrstama i tehnikama animacije. Pokazuje proces izrade animiranih formi, planiranje, oblikovanje elemenata (model lista, scene), snimanje pokreta predložaka, animiranje, montažu, objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije, primjenu zvuka te odabir i izvoz animacije u pravilni format uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Povijest animacije
Principi animacije
Vrste i tehnike animacije
Zagrebačka škola animiranog filma
Analiza animiranih filmova
Pisanje sinopsisa, izrada knjige snimanja i scenoslijed
Sučelje, alati i osnovne postavke programa za montažu
Izrada model liste i scena
Animiranje i snimanje pokreta predložaka
Objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije
Dodavanje zvukova
Titlovi, uvodne i odjavne špice
Izvoz za reprodukciju i distribuciju
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Svjetski dan animacije (28.10.)
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana animiranog filma (28.10.). Učenici koji slušaju predmet Animacija trebaju pripremiti projekciju vlastitih animiranih uradaka u trajanju od 20-tak minuta.
2. Zadatak je izraditi stopmotion animaciju u trajanju od 1:30 do 2:00 minute na zadanu temu. Potrebno je napisati sinopsis, scenoslijed, izraditi storyboard, skice rukom, modelirati likove, izraditi scenu, animirati objekte/likove, spojiti logične i ritmične cjeline, objediniti elemente završno obrađene animacije, dodati efekte, titlove, dodati i dizajnirati zvuk, eksportirati za reprodukciju u .mp4 formatu.
3. Podsjetite učenike na principe animacije, proces izrade animiranih formi (animiranog filma), pravila montaže te poštivanje autorskih prava .
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu stopmotion animaciju, dokumentaciju (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista) i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Dokumentacija (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista)
Dokumentacija je potpuna, uredna i detaljno napisana što omogućuje kvalitetno praćenje procesa izrade zadatka.
Dokumentacija je potpuna, uredna i dobro napisana što omogućuje praćenje procesa izrade zadatka.
Dokumentacija je nepotpuna no dovoljno dobro napisana da se može pratiti proces izrade zadatka
Poštivanje zadanog roka
Animacija je izrađena na vrijeme.
Animacija je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Animacija je djelomično dovršena.
Stopmotion animacija (originalnost, tehnička izvedba, zanimljivost)
Animacija je dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena, primjenjeno je više principa animacije, estetski odskače, originalna je i kreativna.
Animacija je dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena i dobro osmišljena.
Animacija je djelomično dovršena no funkcionalna, tehnički izvedena s manjim nepravilnostima kod animiranja i/ili montaže.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu) potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati. Ako se učenici dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer vrednovanja: Nastavnik vrednuje izrađenu stopmotion animaciju, dokumentaciju (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista) i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
KRITERIJI
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Dokumentacija (sinopsis, scenosljed, storyboard, skice, model lista)
Dokumentacija je uz poticaj nastavnika potpuna, uredna i detaljno napisana što omogućuje kvalitetno praćenje procesa izrade zadatka.
Uz stalni poticaj i pomoć nastavnika dokumentacija je potpuna, uredna i dobro napisana što omogućuje praćenje procesa izrade zadatka.
Uz poticaj i pomoć nastavnika dokumentacija je nepotpuna no dovoljno dobro napisana da se može pratiti proces izrade zadatka
Poštivanje zadanog roka
Animacija je uz poticaj nastavnika izrađena na vrijeme.
Animacija je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj i pomoć nastavnika.
I uz poticaj i pomoć nastavnika animacija je djelomično dovršena.
Stopmotion animacija (originalnost, tehnička izvedba, zanimljivost)
Animacija je uz poticaj nastavnika dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena, primjenjeni su principi animacije, estetski odskače, originalna je i kreativna.
Animacija je uz stalni poticaj i pomoć nastavnika dovršena, funkcionalna, tehnički ispravno izvedena i dobro osmišljena.
Uz poticaj i pomoć nastavnika animacija je djelomično dovršena no funkcionalna, tehnički izvedena s manjim nepravilnostima kod animiranja i/ili montaže.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 12-11 bodova
Vrlo dobar: 10-8 bodova
Dobar: 7-5 bodova
Dovoljan: 4 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: Objediniti sve animacije u jednu, pri tom maknuti pojedinačne odjave i napraviti jednu te prije početka pojedinačnih animacija dodati ime autora.
NAZIV MODULA
Zvuk u video sadržaju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Zvuk u video sadržaju, 4 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10287
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50-60 %
20-30 %
20-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području snimanja i uređivanja zvuka za potrebe izrade videa, razvijanje znanja i vještina pri upotrebi audio snimateljske opreme i programa za uređivanje zvuka u videu, stjecanje samostalnosti pri odabiru audio snimateljske opreme, provjera tehničke ispravnosti, održavanje kontinuiteta kvalitete audio snimanja te uređivanja zvuka u videu i radu s efektima.
Ključni pojmovi
audio snimateljska oprema, snimanje zvuka, tonski lanac, govor, glazba, zvučni akcenti, programi za uređivanje zvuka u videu, nelinearna montaža, EQ, kompresorski plugin efekti, prostorni plugin efekti, dramaturška uloga glazbe i atmosfere
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
• ikt A 4. 3. Učenik stvara pozitivne digitalne tragove vodeći se načelom sigurnosti.
• ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
• ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire načine dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
• uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
• osr B 4.2. Suradnički uči i radi u timu.
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.
• B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim situacijama iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10287
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Zvuk u video sadržaju
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Sastaviti popis potrebne audio snimateljske opreme za video snimanje
Napisati popis potrebne audio snimateljske opreme u skladu s planom snimanja
Provjeriti tehničku ispravnost, podesiti mikrofone i ostale uređaje tonskog lanca za potrebe video snimanja
Pripremiti i ispitati tehničku ispravnost mikrofona i ostalih uređaja tonskog lanca za potrebe video snimanje te osigurati uvjete funkcionalnosti
Istražiti zvučne uvjete u zadanim uvjetima za video snimanje
Analizirati zvučne uvjete i akustičke karakteristike prostora te predložiti vrste mikrofona
Snimiti zvučni zapis, ambijent i zvučne akcente za potrebe izrade video forme
Sudjelovati u video snimanju, koristiti audio snimateljsku opremu te snimiti tehnički ispravan zvučni zapis, ambijent i zvučne akcente definirane u planu snimanja
Koristiti programe za uređivanje zvuka u videu (nelinearna montaža - NLE) – standardni paket za multimedijalnu obradu
Istražiti mogućnosti te koristiti program nelinearne montaže (NLE) u standardnom paketu za multimedijalnu obradu
Opisati faze montaže zvuka
Opisati faze montaže zvuka te postupak finalizacije i izvoza
Koristiti EQ i kompresorske plugin efekte u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju poboljšanja kvalitete zvuka
Podešavati različite parametre u EQ i kompresorskim plugin efektima u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju dobivanja optimalne kvalitete zvuka
Koristiti prostorne i druge specijalne plugin efekte u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju dizajniranja zvuka za potrebe video naracije
Podešavati različite parametre u prostornim i drugim specijalnim plugin efektima u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju postizanja odgovarajućeg zvuka za konkretan video materijal
Analizirati dramaturšku ulogu glazbe u dizajnu zvuka za video
Istražiti doprinos i dramaturšku ulogu glazbe u dizajnu zvuka za video
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu različitih vrsta mikrofona i ostale audio opreme. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri odabiru audio snimateljske opreme, snimanju tehnički ispravnog zvukovnog zapisa uz poštivanje autorskih prava te uređivanju i montaži zvuka i korištenju efekata. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Audio oprema za potrebe video snimanja
Faze snimanja zvuka
Akustički uvjeti u zadanim prostorima snimanja
Snimanje zvuka na lokaciji
Nelinearna montaža zvuka
Plugin efekti u NLE standardnom paketu
Uloga glazbe u dizajnu zvuka
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Povodom svjetskog dana sporta (zadnja srijeda u mjesecu svibnju) učenici za potrebe izrade video reportaže trebaju snimiti audio zapis. Uvidom u plan snimanja potrebno je planirati snimateljsku opremu za zvuk, analizirati zadatak te pripremiti i postaviti opremu za snimanje zvuka.
b. Zadatak je odabrati i postaviti odgovarajuće mikrofone prema zahtjevima snimanja te snimiti tehnički ispravan zvuk ambijenta i pojedinačnih intervjua s natjecateljima svih disciplina. U postupku montaže video reportaže treba obraditi i montirati zvučni zapis, dodati EQ efekte i kompresorske plugin efekte u standardnom paketu za multimedijalnu obradu u cilju dobivanja optimalne kvalitete zvuka.
c. Podsjetite učenike na mogućnost primjene različitih vrsta mikrofona, razgovarajte o mogućim tehničkim rješenjima i zadovoljavajućoj tehničkoj kvaliteti tijekom snimanja zvuka.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje snimljeni i montirani audio zapis, glasnoću i dinamiku zvuka, zvučnu sliku ambijenta, montažu intervjua, finalizaciju i optimizaciju te poznavanje alata u standardnoj podršci za obradu zvuka prema definiranim kriterijima:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Kontinuitet tehničke ispravnosti snimljenog zvuka
Nije ostvaren.
Ostvaren je s većim odstupanjima.
Ostvaren je s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se bez pomoći nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Montaža intervjua
Montaža zvuka intervjua nije provedena
Montaža zvuka intervjua je provedena uz pomoć nastavnika
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno i brzo
Zvučna slika atmosfere
Atmosfere nisu montirane
Atmosfere su montirane uz veće pogreške
Zvučna slika atmosfera doprinosi doživljaju
Zvučna slika atmosfera značajno doprinosi doživljaju
Odgovarajuća glasnoća i dinamika zvuka svih montiranih dijelova
Glasnoća i dinamika zvuka nisu podešene.
Glasnoća i dinamika zvuka nisu odgovarajuće u većem dijelu montaže.
Glasnoća i dinamika zvuka jesu odgovarajuće u većem dijelu montaže,
Glasnoća i dinamika zvuka jesu odgovarajuće u cijelom radu.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu radio reportažu, glasnoću i dinamiku zvuka, zvučnu sliku atmosfera, montažu intervjua, finalizaciju i optimizaciju te poznavanje alata u standardnoj podršci za obradu zvuka uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
elementi procjene
Razina ostvarenosti kriterija
0 bodova
1 bod
2 boda
3 boda
Kontinuitet tehničke ispravnosti snimljenog zvuka
Nije ostvaren.
Ostvaren je uz pomoć nastavnika s većim odstupanjima.
Ostvaren je uz pomoć nastavnika s manjim odstupanjima
Ostvaren je u potpunosti.
Vještina montiranja u programu za obradu zvuka
Učenik ne koristi osnovne alate i ne snalazi se bez pomoći nastavnika.
Učenik se koristi samo osnovnim alatima i traži pomoć nastavnika.
Učenik se uz pomoć nastavnika dobro koristi alatima i mogućnostima programa.
Učenik se vješto koristi alatima i mogućnostima programa. U radu je brz i točan.
Montaža intervjua
Montaža zvuka intervjua nije provedena
Montaža zvuka intervjua je provedena uz pomoć nastavnika
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno
Montaža zvuka intervjua je provedena samostalno i brzo
Zvučna slika atmosfera
Atmosfere nisu montirane
Atmosfere su uz pomoć nastavnika montirane ali uz veće pogreške
Zvučna slika uz pomoć nastavnika atmosfera doprinosi doživljaju
Zvučna slika atmosfera značajno doprinosi doživljaju
Odgovarajuća glasnoća i dinamika zvuka svih montiranih dijelova
Glasnoća i dinamika zvuka nisu podešene.
Glasnoća i dinamika zvuka niti uz pomoć nastavnika nisu odgovarajuće u većem dijelu montaže.
Glasnoća i dinamika zvuka su uz pomoć nastavnika odgovarajuće u većem dijelu montaže.
Glasnoća i dinamika zvuka jesu odgovarajuće u cijelom radu.
Poštivanje zadanog roka
Reportaža nije dovršena u zadanom roku.
Reportaža je djelomično dovršena.
Reportaža je izrađena na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Reportaža je izrađena na vrijeme.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. učenik za postojeći zadatak izrađuje najavni audio jingl.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. RAZRED
NAZIV MODULA
Računalna animacija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Izrada računalne animacije, 4 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10289
Uvod u 3D modeliranje, 4 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10290
Obujam modula (CSVET)
8
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
20%-30%
20%-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade računalnih 2D animiranih formi te osnova 3D modeliranja, razumijevanje različitih stilova i pristupa u računalnoj animaciji, svrhu, koncept i proces izrade 3D računalne grafike, prepoznavanje odnosa u trodimenzionalnom virtualnom svijetu, razvijanje vještina korištenja postupaka animiranja u 2D računalnoj animaciji te 3D modeliranju, stjecanje samostalnosti pri planiranju animacije, oblikovanju model lista i scena, izradi 2D računalne animacije, 3D modeliranju, postavljanju tekstura i materijala kod 3D modela, oblikovanju 3D scene, postavljanju rasvjete i virtualne kamere.
Ključni pojmovi
računalna animacija, 2D animacija, 3D modeliranje, teksture, virtualna kamera
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
• ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10289
Standardna programska podrška za multimediju.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada računalne animacije
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati različite stilove i pristupe u računalnoj animaciji
Usporediti dva zadana animirana filma analizirajući i uspoređujući vrstu animacije, razdoblje i stil.
Planirati 2D računalnu animaciju
Napisati sinopsis i po njemu nacrtati storyboard.
Oblikovati 2D računalnu animaciju (model lista, scene)
Nacrtati model listu i pozadine prema zahtjevima scene i navedenim smjernicama
Izraditi 2D računalnu animaciju
Provesti animiranje u skladu s planom animacije
Primijeniti zvuk u izradi 2D računalne animacije
Ozvučiti animaciju prema planu
Izvršiti prilagodbu i izvoz 2D animacije za različite platforme
Provesti prilagodbu i izvoz animacije prema uputama i zahtjevima platforme za objavu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za 2D animaciju. Pokazuje učenicima postupke animiranja i vodi ih kroz proces planiranja i realizacije animacije. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma i izrađuju složeniji projekt. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Sučelje, alati i osnovne postavke programa za 2D animiranje
Osnovne tehnike 2D animiranja
Sinopsi, scenoslijed i storyboard (knjiga snimanja)
Izrada model liste
Izrada scena
Animiranje lika
Objedinjavanje elemenata završno obrađene animacije
Dodavanje zvukova, titlova, uvodne i odjavne špice
Izvoz za reprodukciju i distribuciju
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
POSTANI VOLONTER
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Udruga DOT koja se bavi brigom o djeci bez odgovarajuće skrbi u Tanzaniji treba volontere koji bi djelovali unutar RH i u Tanzaniji. Kako bi promovirali rad udruge i potaknuli ljude na volontiranje odlučili su naručiti kratki animirani film na temu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji bi na kraju imao poziv na volontiranje. Potrebno je napisati sinopsis i izraditi animirani film u trajanju od 1 min. koji bi za protagonistu imao nezbrinuto afričko dijete.
b. Učenike podijelite u parove, svaki par:
− piše sinopsis i prema njemu crta storyboard
− izrađuje model listu likova i scena
− provodi animiranje
− montira animirane sekvence, ozvučuje animaciju i vrši izvoz prema zadanim parametrima
c. Podsjetite učenike na proces izrade animiranog filma /pisanje sinopsisa, storyboarda, izrada model liste, principe animacije, postupke 2D animiranja i postprodukcije
Vrednovanje kao učenje:
Svaki učenik vrednuje svaki par učenika (svaki animirani film) i to tako da ne vrednuju svoje rješenje. Za svaki animirani film svaki učenik koji vrednuje rad mora u nekoliko rečenica objasniti što mu se sviđa, što ne sviđa te predložiti što bi trebalo poboljšati u animatorskom dijelu rada. Najuspješniji rad je onaj koji dobije najviše bodova.
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
pravilno oblikovanje model liste likova
(0-2) boda
animacija lika
(0 - 3) boda
animacija ostalih elemenata
(0-2) boda
Kriteriji i sustav bodovanja
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
ostvaren je u potpunosti = 2
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
u većem dijelu je ostvarena = 2
ostvaren je u potpunosti = 3
u većem dijelu nije ostvaren = 0
ostvaren je polovično = 1
ostvaren je u potpunost = 2
Ukupni broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 7 bodova
min. 0 bod
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na prakseološkim metodama i dijelom heurističkoj nastavi (analiza različitih stilova i pristupa u animiranom filmu) potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati. Ako se učenici dijele u parove ili timove, pri dijeljenju treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim/par u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima/para imaju priliku učiti raditi sa članovima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer vrednovanja:
Svaki učenik vrednuje svaki par učenika (svaki animirani film) i to tako da ne vrednuju svoje rješenje. Za svaki animirani film svaki učenik koji vrednuje rad mora u nekoliko rečenica objasniti što mu se sviđa, što ne sviđa te predložiti što bi trebalo poboljšati u animatorskom dijelu rada. Najuspješniji rad je onaj koji dobije najviše bodova.
Tablica vršnjačkog vrjednovanja
pravilno oblikovanje model liste likova
(0-2) boda
animacija lika
(0 - 3) boda
animacija ostalih elemenata
(0-2) boda
kriteriji i sustav bodovanja
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično uz odgovarajuću pomoć nastavnika = 1
ostvaren je u potpunosti uz poticaj nastavnika = 2
nije ostvaren = 0
ostvaren je djelomično = 1
u većem dijelu je ostvarena = 2
ostvaren je u potpunosti = 3
u većem dijelu nije ostvaren = 0
ostvaren je polovično = 1
ostvaren je u potpunost = 2
ukupni broj bodova/zbrojiti sve ćelije za sve mutacije
max. 7 bodova
min. 0 bod
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: npr. samostalno izraditi animirani film ili mogu izraditi duži animirani film.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Uvod u 3D modeliranje
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati odnose u trodimenzionalnom virtualnom svijetu
Skicirati 3D objekt sukladno danim 2D projekcijama
Objasniti svrhu, koncept i proces izrade 3D računalne grafike
Opisati proces i navesti specifičnosti u procesu izrade 3D grafike, ovisno o namjeni
Primijeniti jednostavne tehnike 3D modeliranja (poligonalno i NURBS modeliranje)
Provesti modeliranje zadanih objekata koristeći definirane tehnike modeliranja
Primijeniti i oblikovati teksturu za 3D modele
Primijeniti i prilagoditi zadanu teksturu zadanom objektu
Modelirati 3D scenu
Modelirati osnovne elemente zadane scene i dodati teksture
Postaviti svjetlosne pozicije za model i rasvjetu 3D scene
Izvesti postavljanje i prilagodbu rasvjete 3D modela i scene prema dobivenim uputama
Postaviti virtualne kamere
Demonstrirani postupak postavljanja i primjene virtualne kamere na zadanu 3D scenu prema danim uputama
Izvršiti renderiranje modelirane 3D scene
Izvesti postupak renderiranja, odabrati vrstu rendera, izlazni format i vremensko trajanje prema zadanoj specifikaciji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s osnovama 3D modeliranja, svrhom, konceptom i procesom izrade 3D računalne grafike i prepoznavanjem odnosa u trodimenzionalnom virtualnom svijetu. Pokazuje primjenu jednostavnih tehnika 3D modeliranja, postavljanje tekstura i materijala kod 3D modela, oblikovanju 3D scene, postavljanju rasvjete i virtualne kamere te postupak renderiranja. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Trodimenzionalni virtualni svijet
Svrha, koncept i proces izrade 3D računalne grafike
Sučelje, alati i osnovne postavke
Ortogonalne projekcije i promjena pogleda
Tehnike 3D modeliranja
Izrada i primjena tekstura i materijala
Osmišljavanje i kreiranje dijelova scene
Postavljanje rasvjete i podešavanje izvora svjetla
Postavljanje kamera i podešavanje svojstva kamere
Renderiranje
Arhiviranje zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija :
Životinjsko carstvo
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: Povodom Dana škole održat će se izložba učeničkih radova. Svi učenici su pozvani da sudjeluju sa svojim radovima.
2. Zadatak je oblikovati 3D scenu i na nju postaviti minimalno jedan 3D model životinje/insekta. Provesti renderiranje prema zadanim parametrima izložbe.
3. Podsjetite učenike na tehnike 3D modeliranja, primjenu tekstura, izradu scena, postavljanje i podešavanje rasvjete i kamere, renderiranje i arhiviranje zapisa.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje složenost 3D modela i scene, kvalitetu i primjenu materijala i tekstura:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
3D model
Model je složen i u izradi je korišteno više tehnika modeliranja.
Model je složen i u izradi je korišteno dvije do tri tehnike modeliranja.
Model je jednostavan i u izradi je korištena jedna do dvije tehnika modeliranja.
materijali i teksture
Korišteni su složeni materijali a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Korišteni su jednostavni materijali a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Korišteni su jednostavni materijali i teksture.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Scena je vrlo dobro osmišljena.
Scena je jednostavna.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na prakseološkim metodama učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Radna situacija :
Životinjsko carstvo
4. Učenicima predstavite radnu situaciju: Povodom Dana škole održat će se reprodukcija učeničkih radova. Svi učenici su pozvani da sudjeluju sa svojim radovima.
5. Zadatak je oblikovati 3D scenu i na nju postaviti minimalno jedan 3D model životinje/insekta.
6. Podsjetite učenike na tehnike 3D modeliranja, primjenu tekstura, izradu scena, postavljanje i podešavanje rasvjete i kamere, renderiranje i arhiviranje zapisa.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje složenost 3D modela i scene, kvalitetu i primjenu materijala i tekstura:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
3D model
Model je složen i u izradi je korišteno više tehnika modeliranja.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio složen model i u izradi je koristio dvije do tri tehnike modeliranja.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavan model i u izradi je koristio jednu do dvije tehnike modeliranja.
materijali i teksture
Korišteni su složeni materijali a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Uz sugestiju nastavnika učenik je koristio jednostavne materijale a teksture su primijenjene sukladno modelu.
Korišteni su jednostavni materijali i teksture.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Uz sugestiju nastavnika učenik je vrlo dobro osmislio scenu.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavnu scenu.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: izraditi nekoliko različitih 3D računalnih grafika.
NAZIV MODULA
Audiovizualne forme
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Izrada audiovizualnih formi, 6 CSVET bodova
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1744
Prilagodba i objava audiovizualnih formi, 6 CSVET bodova
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1745
Obujam modula (CSVET)
12 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
30%-40%
10%-20%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija, samostalnosti i sposobnosti rada u timu u području realizacije audiovizualnih formi prema zahtjevima, razvijanje znanja i vještina istraživanja teme zadane audiovizualne forme, pisanja pripreme za snimanje i plana realizacije. Razvijanje sposobnosti kritičkog vrednovanja, praktičnih vještina u stvaranju zadanih formata uz poštivanje zakonskih obveza za snimanje, autorskih prava i etičnosti u masovnom komuniciranju te praćenju trendova u medijima. Prilagođavanje audiovizualnih formi za emitiranje na televiziji, javnim događajima i webu te razvijanje organizacijskih sposobnosti u upravljanju datotekama i arhiviranju prema protokolu.
Ključni pojmovi
formati i oblici medijskih objava, autorska i srodna prava, projekt, projektni tim, predprodukcija, produkcija, postprodukcija, sinopsis, scenoslijed, scenarij, storyboard, realizacija audiovizualne forme, formati digitalnog zapisa audiovizualnih sadržaja, sažimanje, prilagodba u montaži za različite medije, preoblikovanje, medijskih sadržaja, imenovanje i pravila arhiviranja
fizički mediji za digitalne zapise, pohrana na online servisima, zaštita arhive
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
• ikt B.5.1. Učenik samostalno komunicira u digitalnom okruženju.
• ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr C.5.3. Ponaša se društveno odgovorno.
• Građanski odgoj i obrazovanje
• goo B.5.1.Promiče pravila demokratske zajednice.
Zdravlje
• B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnom životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Izrada audiovizualnih formi
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1744
Prilagodba i objava audiovizualnih formi
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1745
Standardna programska podrška za obradu i montažu videa.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Izrada audiovizualnih formi
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Osmisliti ideju za audiovizualnu formu prema zadanim zahtjevima (radio emisija, reportaža, glazbeni video spot, promotivni film i sl.)
Osmisliti i opisati ideju za zadanu audiovizualnu formu prema zahtjevu formata
Prikupiti potrebne podatke u okviru istraživanja teme zadane audiovizualne forme
Prikupiti, analizirati i interpretirati potrebne podatke za zadanu temu
Napisati i/ili analizirati pisane pripreme za snimanje audiovizualnih formi (sinopsis, scenoslijed, scenarij, storyboard)
Napisati i/ili analizirati pisane pripreme za snimanje audiovizualnih formi prema pravilima oblikovanja.
Napisati i/ili analizirati plan realizacije za zadanu audiovizualnu formu
Izraditi plan realizacije u dogovoru s članovima tima za zadanu audiovizualnu formu
Kreirati audiovizualne sadržaje za zadanu audiovizualnu formu poštujući autorska i srodna prava
Snimiti i montirati audiovizualni sadržaj za zadanu audiovizualnu formu poštujući autorska i srodna prava
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za realizaciju audiovizualnih formi. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri istraživanju teme i obradi potrebnih podataka, osmišljavanju ideje, pisanju sinopsisa, scenarija, storyboarda, izradi plana realizacije te kreiranju zadanih audiovizualnih formi. Učenici na zadacima i projektima rade individualno ili timski. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Formati i oblici medijskih objava
Autorska i srodna prava
Planiranje medijskog sadržaja
Predprodukcija, produkcija i postprodukcija
Istraživanje teme
Dokumentacija za izradu audiovizualnih formi u predprodukciji (redateljska koncepcija, režijska razrada)
Pisane pripreme za snimanje audiovizualnih formi (sinopsis, scenoslijed, scenarij, storyboard)
Dokumentacija za izradu audiovizualnih formi u produkciji (razrada scenarija, izrada plana snimanja, dispozicija za snimanje)
Realizacija audiovizualne forme
Timski rad u studiju za realizaciju audiovizualnih sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Za savladavanje ovog SIU obavezno je realizirati minimalno tri različite audiovizualne forme.
Zadatak: Istražiti temu, napraviti pripremu i snimiti TV reportažu na temu Inkluzija u školskom sustavu u vremenskom trajanju od 15 do 20 minuta. Reportaža treba sadržavati glazbu, dodatni čitani tekst (off zvuk), integrirane grafičke element, uvod i odjavu.
Podsjetiti učenike na: pravila izrade reportaže, odabir prikladne snimateljske opreme, ishođenje potrebnih dozvola, službenu komunikaciju prilikom dogovora sa sudionicima reportaže, uvjete realizacije u studiju i na terenu, autorska i srodna prava, pravila montaže, radne i završne formate digitalnih zapisa audiovizualnih sadržaja.
Vrednovanje za učenje:
Kriteriji
izvrsno
dobro
loše
Priprema i istraživanje teme
Slika i 5W
Govor i čitani tekst kao element reportaže
Glazba kao element reportaže
Grafika kao element reportaže
Uvod i odjava
Poštivanje vremenskog okvira reportaže
Tehnička ispravnost u radu
Kreativnost u radu
Upravljanje audiovizualnim datotekama
Učenici izvode zadatak timski i svaki tim vrednuje rad drugih timova prema kriterijima iz tablice.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik uz pomoć nastavnika istražuje temu
• učenik uz pomoć nastavnika izrađuje pripremu
• učenik uz pomoć nastavnika snima TV reportažu
• učenik uz pomoć nastavnika montira TV reportažu
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. napraviti animiranu najavu za reportažu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Prilagodba i objava audiovizualnih formi
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prilagoditi (eksportirati ili konvertirati) i objaviti audiovizualnu formu na Internetu
Konvertirati i objaviti audiovizualnu formu na službenoj web stranici škole i društvenim mrežama
Prilagoditi audiovizualnu formu za emitiranje na televiziji
Pripremiti zadanu audiovizualnu formu prema propisanim zahtjevima emitiranja na televiziji
Prilagoditi audiovizualnu formu za prikazivanje prema potrebi javnog događaja (izložba, koncert, javna tribina i sl.)
Prilagoditi audiovizualnu formu za prikazivanje na javnom događanju prema unaprijed dogovorenim uvjetima
Pripremiti audiovizualnu formu za pohranu na fizički medij za digitalni zapis
Izvesti postupke izvoza i pohrane audiovizualnih forma za na fizički medij za digitalni zapis
Arhivirati audiovizualnu formu prema protokolu
Izraditi sigurnosnu kopiju radnog materijala i završne audiovizualne forme te ih arhivirati prema protokolu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za prilagodbu i objavu audiovizualnih formi. Demonstrira načine rada i pomaže učenicima prilikom prilagodbe i objave završenih formi audiovizualnog sadržaja. Učenici tijekom realizacije zadataka rade timski ili individualno. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Digitalni formati zapisa audiovizualnih sadržaja za različite medije
Montaža audiovizualnih formi
Obrada video slike i zvuka
Prilagodba u montaži za različite medije
Imenovanje i pravila arhiviranja
Objava i emitiranje audiovizualnih formi
Fizički mediji za digitalne zapise
Pohrana na online servisima
Zaštita arhive
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Zadatak za vrednovanje :
Koristeći stare video materijale iz arhive napraviti montažu i prilagodbu promo filma za objavu na društvenim mrežama u vremenskom trajanju od 1 minute.
Podsjetiti učenike na: prilagodbu formata slike za objavu na internetu, spremanje u odgovarajući izlazni format, korištenje grafike u videozapisu, oblik i izgled audiovizualnih sadržaja na društvenim mrežama.
Vrednovanje za učenje i kao učenje:
što znam?
što želim znati?
što sam naučio?
Svaki učenik samostalno ispunjava tablicu, a nastavnik je pregledava i daje povratnu informaciju o usvojenosti ishoda.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik uz pomoć nastavnika montira stare video materijale iz arhive
• učenik uz pomoć nastavnika prilagođava promo film za objavu na društvenim mrežama
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. pomoć u radu učenicima s teškoćama.
NAZIV MODULA
Web objave
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Web objave, 6 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/8226
Obujam modula (CSVET)
66 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50%-60%
20%-30%
10%-20%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade funkcionalnog, responzivnog web sjedišta primjenom CMS sustava za upravljanje sadržajima, razvijanje znanja i vještina korištenja vođene (automatske) instalacije odabranog CMS-a na web poslužitelju, stjecanje samostalnosti u radu u administratorskom sučelju, kreiranju i povezivanju stranica te usvajanju postupaka izbora dodataka ( pluginova i widgeta ) u svrhu izrade tematskog web sjedišta za potrebe objava tekstualnih i multimedijalnih sadržaja.
Ključni pojmovi
CMS, upravljanje sadržajem, web rješenje, poslužitelj/hosting, web server, cPanel, domena, web sjedište, baza podataka, dodaci/plugins, widget, responzivnost, administratorsko sučelje, sigurnosna kopija/backup
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
• ikt C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
• ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
• ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okruženje.
• ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
• osr A.5.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
• osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
• pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
• B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Skup ishoda učenja ostvaruje se izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/8226
Svaki učenik na svom radnom mjestu koristi računalo (1/1) s instaliranom potrebnom programskom potporom s pristupom internetu i lokalnoj mreži.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Web objave
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati faze razvoja i razlikovati alate i tehnologije za izradu web stranica
Opisati tehnologiju, faze razvoja web stranica te usporediti CMS sustave za izradu web stranice
Provesti serversku instalaciju odabranog CMS-a
Izabrati odgovarajući web poslužitelj/hosting, kreirati račun i podesiti postavke izabranog CMS sustava (i/ili website buildera)
Koristiti nadzornu ploču i odabrati temu
Koristiti nadzornu ploču CMS sustava, istražiti funkcionalnosti i postavke, te odabrati i prilagoditi temu.
Kreirati početnu stranicu i stranice objava unutar zadanog predloška CMS-a
Dodati novu stranicu, urediti postavke početne stranice i stranice objava na zadanom predlošku CMS-a.
Prilagoditi izbornike, odabrati potrebne dodatke (plugins) i widgete
Izabrati i aktivirati potrebne dodatke/plugins i funkcionalnosti - blokovi/widget te postaviti strukturu glavne/sporedne navigacije.
Kreirati objave s različitim multimedijalnim elementima i dodijeliti im ispravne kategorije i oznake
Objaviti, grupirati i spremiti sadržaj, postaviti istaknutu sliku te izraditi galeriju slika i videozapisa.
Izraditi sigurnosnu kopiju (backup) podataka i/ili izvršiti izvoz CMS web sjedišta
Izraditi sigurnosnu kopiju podataka, aktivirati dodatak i izvršiti izvoz CMS web sjedišta.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje se nastavni sustav temeljen na prakseološkim metodama te programirani i projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za oblikovanje, kodiranje i primjenu web tehnologija u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju tematske projektne zadatke. Projektni zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Serverska instalacija CMS sustava i kreiranje domene/poddomene
Administratorsko sučelje i nadzorna ploča CMS-a
Odabir i prilagodba teme
Izrada izbornika u CMS sjedištu
Stranice, objave i kategorije objava
Dodavanje blokova ( widgeta ) i dodataka ( plugin -ova)
Uređivanje fotografija i izrada galerija
Izrada sigurnosne kopije (backup) i izvoz CMS web sjedišta
Izrada sigurnosne kopije (backup) i izvoz web sjedišta
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti: Portfolio
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Raspisan je natječaj za stručnu praksu. Jedan od uvjeta je objaviti svoj portfolio na webu.
b. Zadatak: Izvršiti serversku instalaciju CMS-a te njegovom primjenom izraditi portfolio radova vodeći računa o funkcionalnosti i skladnom oblikovanju rješenja. Portfolio treba sadržavati galeriju fotografija i video radove. Prema namjeni portfolia odabrati i prilagoditi temu, dodati funkcionalnu navigaciju, postaviti početnu i stranicu objava. Napisati i objaviti kratku biografiju te postaviti opise radova.
Napraviti sigurnosnu kopiju (backup) završenog web rješenja.
c. Podsjetite učenike na funkcionalnost CMS-a, estetsku kvalitetu portfolia te na važnost samoprezentacije kroz pripremu radova za natječaj.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje funkcionalnost, oblikovnu usklađenost i kompleksnost web rješenja:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
funkcionalnost web rješenja
Instalacija CMS-a je u potpunosti uspješna i pravilno odrađena. Svi integrirani elementi pravilno se prikazuju, a poveznice funkcioniraju
Instalacija CMS-a je uspješna s nekim manjim odstupanjima. Gotovo svi integrirani elementi se pravilno prikazuju s ponekim odstupanjem. Veći dio poveznica funkcionira.
Instalacija CMS-a je neuspješna uz nepoštivanje pravila. Integrirani elementi se ne prikazuju pravilno. Veći dio poveznica ne funkcionira.
oblikovna usklađenost web rješenja
Rješenje je skladno i u potpunosti odgovara zadanoj temi. Integrirani elementi multimedije u rješenju potpuno su kreativni i skladni.
Rješenje je skladno ali uz manje poštivanje zahtjeva zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su kreativni i skladni.
Rješenje nije skladno, ne poštuje zahtjeve zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su nemarni i neskladni.
kompleksnost web rješenja
Rješenje je u potpunosti jasno, pregledno, a responzivni dizajn u potpunosti funkcionira na svim razinama.
Rješenje nije u potpunosti jasno i pregledno, a responzivni dizajn funkcionira na svim razinama.
Rješenje je nejasno i nije pregledno, a responzivni dizajn ne funkcionira.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje funkcionalnost, oblikovnu usklađenost i kompleksnost web rješenja:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
funkcionalnost web rješenja
Instalacija CMS-a je u potpunosti uspješna i pravilno odrađena. Svi integrirani elementi pravilno se prikazuju, a poveznice funkcioniraju
Uz pomoć nastavnika instalacija CMS-a je uspješna s nekim manjim odstupanjima. Gotovo svi integrirani elementi se pravilno prikazuju s ponekim odstupanjem. Veći dio poveznica funkcionira.
I uz pomoć nastavnika instalacija CMS-a je neuspješna i uz nepoštivanje pravila. Integrirani elementi se ne prikazuju pravilno. Veći dio poveznica ne funkcionira.
oblikovna usklađenost web rješenja
Rješenje je skladno i u potpunosti odgovara zadanoj temi. Integrirani elementi multimedije u rješenju potpuno su kreativni i skladni.
Uz pomoć nastavnika rješenje je skladno ali uz manje poštivanje zahtjeva zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su kreativni i skladni.
I uz pomoć nastavnika rješenje nije skladno, ne poštuje zahtjeve zadane teme. Integrirani elementi multimedije u rješenju su nemarni i neskladni.
kompleksnost web rješenja
Rješenje je u potpunosti jasno, pregledno, a responzivni dizajn u potpunosti funkcionira na svim razinama.
Uz pomoć nastavnika rješenje nije u potpunosti jasno i pregledno, a responzivni dizajn funkcionira na svim razinama.
I uz pomoć nastavnika rješenje je nejasno i nike pregledno, a responzivni dizajn ne funkcionira.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. primijeniti dodatak/plugins za izradu kontakt obrasca/forme te izraditi formu za kontakt s korisnicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. RAZRED
NAZIV MODULA
Mediji i komunikacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Mediji i komunikacije, 4 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1740
Obujam modula (CSVET)
4 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50%-70%
10%-20%
20%-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području komunikacija masovnim medijima, oblikovanju sadržaja i forme medijske poruke, razvijanje znanja i tehničkih vještina korištenja medija, sposobnosti njihova tumačenja i kritičkog vrednovanja te praktičnih vještina u stvaranju medijskih sadržaja uz poštivanje autorskih prava i etičnosti u masovnom komuniciranju.
Ključni pojmovi
dimenzije medijske pismenosti, autorska prava, etičnost masovnog komuniciranja, javno mnijenje, format medijske poruke, novinarski tekst, novinarska načela, novinarske forme, fotografija i video u funkciji medijske poruke, oblikovanje medijske poruke, konvergencija medija
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt B.5.1. Učenik samostalno komunicira u digitalnom okruženju.
• ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr C.5.3. Ponaša se društveno odgovorno.
Građanski odgoj i obrazovanje
• goo B.5.1.Promiče pravila demokratske zajednice.
Zdravlje
• B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnom životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se izvode u školskim računalnim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1) i aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Mediji i komunikacije
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1740
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Mediji i komunikacije
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati karakteristike medija i platforma objave
Navesti karakteristike klasičnih i novih medija te objasniti konvergenciju medija
Objasniti načela medijske pismenosti
Navesti i opisati ključne kompetencije, medijske slobode i etiku te autorska prava u kontekstu medijske pismenosti
Opisati komunikacijski proces
Opisati i navesti elemente komunikacijskog procesa u različitim medijima te objasniti ulogu medija u oblikovanju javnog mnijenja
Organizirati medijske sadržaje i poruke u skladu s načelima komunikacijskih procesa i vizualne percepcije
Analizirati sadržaj i vizualno oblikovanje medijske poruke u komunikaciji masovnih medija
Oblikovati medijsku poruku za različite medije
Osmisliti i oblikovati medijsku poruku i prilagoditi je potrebama različitih medija s ciljem konvergencije
Analizirati medijske poruke i sadržaje iz različitih izvora
Analizirati sadržaj i funkciju medijske poruke u različitim masovnim medijima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su predavačka i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera. Učenici samostalno istražuju i rješavaju zadatke i vježbe manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju.
Nastavne cjeline/teme
Mediji
Povijesni pregled razvoja masovnih medija
Vrste medija i njihove značajke
Mediji i medijske forme 21. stoljeća
Medijska pismenost
Dimenzije medijske pismenosti
Komunikacijski proces
Umijeće pisanja teksta za medije
Novinarska načela i forme
Fotografija i video u funkciji medijske poruke
Oblikovanje medijske poruke
Konvergencija medija
Analiza medijske poruke
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Vijesti iz kulture
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Za potrebe medijske agencije napisati izvještaj za web i tiskane medije, obujma 2 kartice te pripremiti fotomaterijal za objavu o kulturnom događanju (npr. Festival tolerancije).
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuju tekst i foto materijal prema Fryerovom modelu. Učenika informira povratno o uspješnosti izvršenog zadatka te mu dostavlja ispunjeni obrazac Frayeovog modela.
Frayer model (primjer formativnog vrednovanja)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Učenici s teškoćama prilikom izvršavanja zadatka dobiti će dodatne upute i podsjetnik na strukturu novinarskog teksta te manji obujam (manji broj riječi).
Nastavnik prema istim kriterijima vrednuje i uratke ovih učenika.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. učenik uz tekstualno izvješće pripremit će i videomaterijal.
NAZIV MODULA
3D računalna animacija
Šifra modula
M – 0502 – 23 – 00011
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Osnove 3D animiranja, 5 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10291
Montiranje i objava 3D animacije, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10292
Obujam modula (CSVET)
6 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
20%-30%
20%-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade 3D računalne animacije, razvijanje znanja i vještina korištenja programa za izradu, obradu i montažu 3D animacije, razumijevanje rada s ključnim točkama i kontrolerima, razumijevanje postupka renderiranja izlaznih formata i vremenskog trajanja, stjecanje samostalnosti pri izradi animacije pomoću ključnih točaka, animacije vizualnih efekata, izradi jednostavnog modela dinamičke simulacije tekućine, animiranju kamere, kreiranju i modificiranju kompleksnih likova, spajanju 3D modela s armaturom ili kosturom, animiranju kretanja 3D lika po 3D sceni, renderiranju, montaži segmenta 3D animacije u smislenu cjelinu, dodavanju zvuka, finalizaciji, odabiru i izvozu u pravilni format uz poštivanje autorskih prava.
Ključni pojmovi
Ključne točke, kontroleri, sustav čestica (particle), vizualni efekti, dinamička simulacija tekućina, upravljanje kamerom, kompleksna tijela, skeletna animacija ili rigovanje, animacija hoda, renderiranje, montaža, struktura i objedinjavanje sekvenci, sinkronizacija odabranih zvukova
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
• ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okružje.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Osnove 3D animiranja, 5 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10291
Montiranje i objava 3D animacije, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10292
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Osnove 3D animiranja
Obujam SIU (CSVET):
5 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izraditi animaciju pomoću ključnih točaka
Odrediti ključne točke na vremenskoj liniji za animaciju predmeta po zadanoj putanji i provesti animiranje objekta.
Izraditi animaciju vizualnih efekata putem sustava čestica
Izraditi sustav čestica te pokazati kako primijeniti jednostavne efekte na česticama.
Izraditi jednostavan model dinamičke simulacije tekućina
Izraditi model vodene površine i prikazati simulaciju njezinog pomicanja u skladu sa zadanom 3D scenom.
Demonstrirati postupak animiranja kamere
Demonstrirati postupak kretanja kamere po prostoriji i snimanje ciljanog prostora ili modela.
Kreirati i modificirati kompleksna tijela
Kreirati kompleksno tijelo prema zadanoj uputi, a zatim ga modificirati za novu namjenu.
Objasniti postupak izrade sustava za upravljanje likovima (Rigging)
Demonstrirati spajanje 3D modela s armaturom/kosturom.
Izvesti animiranje 3D likova
Provesti modeliranje i animiranje kretanja 3D lika po 3D sceni u U skladu sa zadanim uputama
Izvršiti renderiranje
Provesti postupak renderiranja, odabrati vrstu rendera, izlazni format i vremensko trajanje prema zadanoj specifikaciji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama animiranja 3D računalne grafike te demonstrira primjenu alata i opcija programa za izradu 3D animacije.
Pokazuje proces kreiranja i modificiranja kompleksnih likova, izrade 3D animacije, animiranja kamere, spajanje 3D modela s armaturom ili kosturom i renderiranje. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Rad s ključnim točkama
Rad s kontrolerima
Sustav čestica (particle)
Vizualni efekti
Dinamička simulacija tekućina
Upravljanje kamerom
Kreiranje i modificiranje kompleksnih tijela
Skeletna animacija ili rigovanje
Pokreti i kretnje u animaciji
Animacija hoda
Renderiranje
Arhiviranje zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija :
Svjetski dan voda (22.3.)
• Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
• Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 00:30 do 1:00 minute na temu voda. Potrebno je izraditi scenu, dinamičku simulaciju tekućine i prema odabiru modelirati objekte/likove, animirati objekte/likove, tekst
• Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, rad s ključnim točkama, sustav čestica, vizualne efekte, dinamičku simulaciju tekućina, upravljanje kamerom, pokrete i kretnje u animaciji, renderiranje i arhiviranje zapisa
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje dinamičku simulaciju tekućine, izgled scene i povezanost konteksta/sadržaja temi:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
dinamička simulacija tekućine
Animacija sadrži nekoliko različitih simulacija tekućine.
Animacija sadrži atraktivnu simulaciju tekućine.
Animacija sadrži jednostavnu simulaciju tekućine.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Scena je vrlo dobro osmišljena.
Scena je jednostavna.
kontekst/ sadržaj
( modelirati objekte/likove, animirati objekte/likove, tekst)
Animacija je kreativna i odgovara temi.
Animacija odgovara temi i sadrži više elemenata.
Animacija odgovara temi no osim dinamičke simulacije tekućine sadrži samo jedan dodatni element.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na prakseološkim metodama učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja.
Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Radna situacija :
Svjetski dan voda (22.3.)
• Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
• Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 30 do 45 sekundi na temu voda. Potrebno je izraditi scenu, dinamičku simulaciju tekućine i prema odabiru modelirati objekte/likove, animirati objekte/likove, tekst
• Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, rad s ključnim točkama, sustav čestica, vizualne efekte, dinamičku simulaciju tekućina, upravljanje kamerom, pokrete i kretnje u animaciji, renderiranje i arhiviranje zapisa
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje dinamičku simulaciju tekućine, izgled scene i povezanost konteksta/sadržaja temi:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
dinamička simulacija tekućine
Animacija sadrži nekoliko različitih simulacija tekućine.
Uz sugestiju nastavnika učenik je osmislio atraktivnu simulaciju tekućine.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavnu simulaciju tekućine.
scena
Scena je izuzetno kreativna.
Uz sugestiju nastavnika učenik je vrlo dobro osmislio scenu.
Uz pomoć nastavnika učenik je izradio jednostavnu scenu.
kontekst/ sadržaj
( modelirati objekte/likove, animirati objekte/likove, tekst)
Animacija je kreativna i odgovara temi.
Animacija odgovara temi i sadrži više elemenata.
Animacija odgovara temi no osim dinamičke simulacije tekućine sadrži samo jedan dodatni element.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: izraditi animaciju u trajanju od 1 minute.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Montiranje i objava 3D animacije
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izvršiti unos 3D animacija, slike, zvuka i teksta u video montažu
Izvršiti uvoz 3D animacija i prema zadatku pravilno izabranih odgovarajućih slika, zvukova i teksta u program za video montažu
Povezati kratke 3D animacije u jedinstvenu cjelinu
Povezati kratke 3D animacije u smislenu i zanimljivu cjelinu
Izvršiti uvoz i sinkronizaciju zvuka u animiranom sadržaju
Izvršiti uvoz odgovarajućih zvukova te ih uskladiti (sinkronizirati) s animacijom, pokretima, sadržajem
Izvršiti prilagodbu i objavu animacije na različitim medijskim platformama
Demonstrirati postupak prilagodbe i objave gotove animacije prema zahtjevu medijske platforme i/ili integracije u drugi medijski sadržaj
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama (metoda praktičnih radova, 4-stupnjevita metoda). Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama obradu i montažu 3D animacije te demonstrira primjenu alata i opcija programa za obradu i montažu 3D animacije. Pokazuje proces montaže segmenata 3D animacije u smislenu cjelinu, dodavanje zvuka, finalizaciju, odabir i izvoz u pravilni format uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Organizacija i unos materijala
Montaža
Struktura i objedinjavanje sekvenci
Sinkronizacija odabranih zvukova
Titlovi, uvodne i odjavne špice
Prilagodba i objava video zapisa
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija :
Svjetski dan voda (22.3.)
• Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
• Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 2 minute na temu voda. Potrebno je preuzeti zadane 3D animirane sekvence, izvršiti montažu, objediniti sekvence u smislenu cjelinu, dodati zvukove, efekte, uvodne i odjavne špice i eksportirati za reprodukciju u .mp4 formatu.
• Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, točno trajanje, prijelazi i redoslijed kadrova, važnost zvuka
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje ukupni dojam animacije, redoslijed kadrova, prijelaze i dodavanje zvukova:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
prijelazi i redoslijed kadrova
Prijelazi i redoslijed kadrova su precizno i točno izvedeni.
Prijelazi i redoslijed kadrova su izvedeni s manjim odstupanjima.
Prijelazi i redoslijed kadrova nisu precizno izvedeni.
zvuk
Izbor zvuka je kreativan i odgovara temi.
Izbor zvuka odgovara temi.
Izbor zvuka djelomično odgovara temi.
dojam
Animacija je izuzetno atraktivna.
Animacija je veoma zanimljiva.
Animacija odgovara temi.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na prakseološkim metodama učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Radna situacija
Svjetski dan voda (22.3.)
• Učenicima predstavite radnu situaciju: Škola priprema obilježavanje Svjetskog dana voda (22.3.). Pozvani su svi učenici da se uključe sa svojim radovima.
• Zadatak je izraditi kratku 3D animaciju u trajanju od 2 minute na temu voda. Potrebno je preuzeti zadane 3D animirane sekvence, izvršiti montažu, objediniti sekvence u smislenu cjelinu, dodati zvukove, efekte, uvodne i odjavne špice i eksportirati za reprodukciju u .mp4 formatu.
• Podsjetite učenike na proces izrade animiranih formi, točno trajanje, prijelazi i redoslijed kadrova, važnost zvuka
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje ukupni dojam animacije, redoslijed kadrova, prijelaze i dodavanje zvukova:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
prijelazi i redoslijed kadrova
Prijelazi i redoslijed kadrova su precizno i točno izvedeni.
Uz pomoć nastavnika prijelazi i redoslijed kadrova su izvedeni s manjim odstupanjima.
Niti uz pomoć nastavnika prijelazi i redoslijed kadrova nisu precizno izvedeni.
zvuk
Izbor zvuka je kreativan i odgovara temi.
Uz sugestiju nastavnika izbor zvuka odgovara temi.
Uz sugestiju nastavnika izbor zvuka djelomično odgovara temi.
dojam
Animacija je izuzetno atraktivna.
Animacija je veoma zanimljiva.
Uz sugestiju nastavnika animacija odgovara temi.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Primjer: izraditi animaciju u trajanju od 5 minuta.
NAZIV MODULA
Realizacija medijskih projekata
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Projektna dokumentacija za medijske projekte, 4 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1746
Medijski projekti, 6 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1747
Obujam modula (CSVET)
10 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20%-40%
40%-50%
20%-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području projektnog planiranja i poduzetništva, razumijevanja važnost komunikacije u projektnom timu, pravodobnog planiranja, provođenja, kontinuiranog praćenja realizacije aktivnosti kroz projektne faze, analize rezultata te stjecanje samostalnosti pri osmišljavanju i razvijanju projektne ideje, provedbi aktivnosti i kreiranju medijskih sadržaja, izradi izvještaja te prezentacije rezultata projekta.
Ključni pojmovi
projekt, aktivnosti i faze provedbe projekta, opis projekta, plan projekta, rezultati projekta, projektni izvještaj, resursi za realizaciju projekta, vremenski plan projekta, proračun medijskog projekta, promocija projekta, projektni izvještaj, prezentacija rezultata projekta
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt B.5.1. Učenik samostalno komunicira u digitalnom okruženju.
• ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
• osr C.5.2. Preuzima odgovornost za pridržavanje zakonskih propisa te društvenih pravila i normi.
Poduzetništvo
• pod A.5.2. Snalazi se s neizvjesnošću i rizicima koje donosi.
• pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
• pod B.5.2. Planira i upravlja aktivnostima.
• pod C.5.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. i 4. ciklusa).
Održivi razvoj
• odr B.5.3. Sudjeluje u aktivnostima u školi i izvan škole za opće dobro.
Zdravlje
• B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 20 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 40% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Projektna dokumentacija za medijske projekte
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1746
Medijski projekti
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1747
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Projektna dokumentacija za medijske projekte
Obujam SIU (CSVET):
4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prikupiti potrebne podatke o zadanom projektu
Prikupiti i organizirati potrebne podatke za provedbu konkretnog projekta
Analizirati planirane aktivnosti zadanog medijskog projekta
Analizirati planirane aktivnosti zadanog medijskog projekta, provjeriti izvedivost i ostvarivanje cilja
Izraditi plan opravdanih projektnih troškova
Izraditi prijedlog opravdanih troškova, ispitati mogućnosti realizacije te predvidjeti preraspodjelu sredstava prema potrebi medijskog projekta
Dokumentirati provođenje planiranih aktivnosti medijskog projekta
Pratiti provođenje planiranih aktivnosti i bilježiti izvješća u obrascima projektne dokumentacije
Napisati izvještaj o rezultatima projekta
Sastaviti završno izvješće za provedeni medijski projekt u kojem su analizirani rezultati projekta
Prezentirati rezultate medijskog projekta
Prezentirati rezultate medijskog projekta na medijskim platformama
Provjeriti uspješnost realiziranog medijskog projekta
V rednovati i analizirati uspješnost medijskog projekta primjenom odgovarajućih alata npr. anketa, swot analiza, brojanje klikova, kritike, gledanost i sl.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane ili stvarne uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za uspješnu realizaciju projekta. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri projektnom planiranju i provođenju projektnih aktivnosti. Učenici timski provode planirane projektne aktivnosti te izrađuju izvješće o uspješnosti provedenog projekta Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Projekt, aktivnosti i faze provedbe projekta
Opis projekta
Cilj i korisnici projekta
Planirani i ostvareni rezultati projekta
Potrebni resursi za realizaciju projekta
Vremenski plan projekta
Izvori financiranja medijskog projekta
Proračun medijskog projekta
Promocija projekta
Projektni izvještaj
Prezentacija rezultata projekta
Analiza uspješnosti realizacije projekta
Načini i primjer vrednovanja
Z a savladavanje ovog SIU obavezno je realizirati minimalno tri različita, složena medijska projekta.
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
Umjetnost dostupna svima - javni natječaj
a) Učenicima predstavite radnu situaciju: Umjetnička organizacija ARKTIK je raspisala natječaj “Umjetnost dostupna svima”.
b) Zadatak je osmisliti projekt kojim se javljate na natječaj i za njega pripremiti svu potrebnu dokumentaciju: tablica aktivnosti, opis projekta i prijava za natječaj.
c) Podsjetite učenike na faze provedbe projekta i obilježja projektne dokumentacije.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu projektnu dokumentaciju (tablica aktivnosti, opis projekta i prijava za natječaj) uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriteriji
tablica aktivnosti
opis projekta
prijava za natječaj
odlično
dobro
loše
Oznakom x nastavnik vrednuje rad prema kriterijima u tablici.
3x odličan = odličan
2x odličan 1x dobro = vrlo dobar
2x dobro + 1x loše = dobar
2x loše 1 dobro = dovoljan
3x loše = nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene:
2x odličan 1x dobro = odličan
2x dobro + 1x loše = vrlo dobar
2x loše 1 dobro = dobar
3x loše = dovoljan
Učenik nije napravio ili odbija napraviti zadatak = nedovoljan
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. izraditi prezentaciju i prezentirati projekt.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Medijski projekti
Obujam SIU (CSVET):
6 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Osmisliti ideju za medijski projekt prema zahtjevima natječaja
Osmisliti ideju za medijski projekt prema zahtjevima objavljenog natječaja ili potrebi društvene zajednice
Prikupiti potrebne podatke u okviru projektnog istraživanja
Prikupiti, organizirati i analizirati potrebne podatke projektnog istraživanja te planirati način korištenja u okviru projekta
Napisati plan realizacije medijskog projekta
Izraditi plan medijskog projekta prema ideji i propisanim uvjetima natječaja ili potrebama korisnika projekta
Provesti planirane aktivnosti medijskog projekta
Realizirati planirane aktivnosti medijskog projekta prema podjeli poslova i odgovornosti unutar realizatorskog tima
Kreirati medijske sadržaje prema zahtjevima medijskog projekta, poštivajući autorska i srodna prava.
Izraditi i objaviti različite medijske sadržaje prema zahtjevu projekta, poštivajući autorska i srodna prava
Prezentirati medijske sadržaje izrađene tijekom provedbe medijskog projekta
Prezentirati ostvarene rezultate medijskog projekta, ispitati uspješnost te analizirati doprinos medijskog projekta
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama potrebnim za realizaciju projekta. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri osmišljavanju projektne ideje, prikupljanju i organizaciji informacija, izradi plana aktivnosti i realizaciji projekta. Učenici timski provode planirane projektne aktivnosti te izrađuju izvješće o uspješnosti provedenog projekta Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Realizacija zadanog projekta
Projektna ideja - brainstorming
Prikupljanje i organiziranje informacija
Prezentacija projektne ideje
Plan aktivnosti
Analiza troškova
Projektni tim
Podjela poslova i odgovornosti
Izrada projektnog plana
Provedba projekta
Praćenje provedbe aktivnosti
Izrada medijskih sadržaja
Prezentacija medijskih sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Za savladavanje ovog SIU obavezno je realizirati minimalno tri različita, složena medijska projekta.
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
Umjetnost dostupna svima - javni natječaj
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Umjetnička organizacija ARKTIK je raspisala natječaj “Umjetnost dostupna svima”.
b. Zadatak je:
i. napisati opis projekta i prijavu na natječaj
ii. napisati plan aktivnosti i raspodijeliti poslove
iii. izraditi promotivni plakat ili letak
iv. izraditi najavni telop ili jingl
v. izraditi audiovizualni sadržaj, npr: video zapis, izložba, televizijska ili radijska reportaža, animacija
vi. pratiti realizaciju aktivnosti projekta
vii. objaviti sadržaje projekta
viii. prezentirati rezultate projekta
c. Podsjetite učenike na faze provedbe projekta i obilježja različitih medijskih sadržaja.
Vrednovanje za učenje:
Kriteriji
izvrsno
dobro
loše
Opis projekta
Prijava na natječaj
Plan aktivnosti
Promotivni plakat ili letak
Najavni telop ili jingl
Audiovizualni sadržaj
Lista provjere - praćenje realizacije projekta
Objava web sadržaja
Prezentacija rezultata projekta
Učenici izvode zadatak timski i svaki tim vrednuje rad drugih timova prema kriterijima iz tablice.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik uz pomoć nastavnika piše opis projekta i prijavu na natječaj
• učenik uz pomoć nastavnika piše plan aktivnosti
• učenik uz pomoć nastavnika izrađuje plakat ili letak
• učenik uz pomoć nastavnika izrađuje najavni telop ili jingl
• učenik uz pomoć nastavnika izrađuje audiovizualni sadržaj
• učenik uz pomoć nastavnika prati realizaciju aktivnosti projekta
• učenik uz pomoć nastavnika objavljuje sadržaje projekta
• učenik uz pomoć nastavnika prezentirati rezultate projekta
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. napisati projektni izvještaj.
NAZIV MODULA
Postprodukcija slike i zvuka
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Postprodukcija slike, 3 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1742
Završna obrada za izvoz i objavu audiovizualnog sadržaja, 1 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1743
Postprodukcija zvuka, 2 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10293
Obujam modula (CSVET)
6 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-60%
3 0%- 4 0%
1 0%- 2 0%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području korekcije boja video slike, compositinga, pravilne uporabe video codeca i containera, video kompresija i formata video slike, obradu video slike i zvuka te kompetencija u primjeni STEM miksa, razvijanje suradnje video montažera i audio postprodukcije te vještine korištenja programskih alata za uređivanje i montažu zvuka.
Ključni pojmovi
kolor korekcija, kolor prostori primarno podešavanje kontrasta i boja, sekundarna korekcija slike, kolor korekcija s LUT-ovima, software za kolor korekciju - Resolve, kontinuitet boje, karakteristike video signala, kvaliteta video zapisa, vrste kodeka, algoritmi kodiranja i dekodiranja, video container (spremnik), video kompresija, formati i protokoli za razmjenu video slike,
nelinearna montaža zvuka, uloga montažera zvuka, primjena STEM miksa, sinkronizacija, nadsinkronizacija, glazba u dramaturškom oblikovanju, komponiranje kraćih glazbenih formi, dizajn zvuka
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
• ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
• osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
• pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
• pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 3 0% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Postprodukcija slike
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1742
Završna obrada za izvoz i objavu audiovizualnog sadržaja
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1743
Postprodukcija zvuka
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/10293
Standardna programska podrška za kolor korekciju video slike.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Postprodukcija slike
Obujam SIU (CSVET):
3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati kolor prostore i načine miješanja boja
Usporediti različite prostore boja, npr. Rec 709, Rec 2020, RGB, P3, te način miješanja boja.
Prepoznati razliku između kolor korekcije i koloriranja (grading)
Analizirati i usporediti kolor korekciju i koloriranje (grading) na zadanim primjerima
Objasniti upotrebu Chroma key-a (video efekt zamjene boje kao pozadine) i compositinga (video efekt slaganja slojeva slike)
Izvesti postupke zamjene boje pozadine, dodavanje nove pozadine te složiti slojeve video slike, podesiti prozirnost i prema potrebi izvesti praćenje objekta
Primijeniti postupke osnove korekcije boja video slike
Koristiti alate za osnovnu korekciju boja video slike
Primijeniti postupke selektivne korekcije boja video slike
Koristiti alate za selektivnu korekciju boja dijela video slike te prema potrebi provesti postupak stabilizacije slike.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira uporabu alata u programima za postprodukciju video slike. Učenici izvo de praktične vježbe završne obrade video slike. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Kolor korekcija i zašto se koristi
Radni uvjeti i procesi u kolor korekciji
Vrste i namjena grafova - scopova
Primarno podešavanje boje i kontrasta
Sekundarna korekcija slike
Kolor korekcija s LUT-ovima
Software za kolor korekciju - Resolve
Database, system i user postavke
Postavke i organizacija projekta
Kreiranje kontinuiteta boje
Razumijevanje čvorova - nodova
Kotači boja
Rad sa RAW datotekama
Izvoz projekta iz kolor korekcije
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija :
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: prema redateljskoj zamisli treba izvesti korekcije i klorirati dijelove glazbenog spota.
2. Zadatak je napraviti kolor korekciju zadanog video materijala:
- postaviti postavke projekta u programu za kolor korekciju
- uvoz projekta xml-om
- postaviti kolor prostor iz dobivenog materijala u završni format i format monitoringa
- napraviti primarne korekcije video slike
- napraviti sekundarne korekcije video slike
- izvesti finalni projekt u zadanom formatu
3. Podsjetite učenike na
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih elemenata vrednujeu čenika tijekom izvedbe korekcija u programu te završn u kolor korekciju video slike :
Elementi procjene
Ostvarenost kriterija
postavke projekta u programu za kolor korekciju
uvoz i organizacija video materijala
rad s alatima u programu za kolor korekciju
postavljanje odgovarajućeg kolor prostora
primarna korekcija video slike
kontinuitet obojenja i kontrasta
završni format i format monitoringa
koloriranje zadanih dijelova video slike
sekundarna korekcija video slike
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
- učenik uz pomoć nastavnika postavlja, uvozi video materijal te organizira projekt
- učenik uz pomoć nastavnika podešava boje i kontrast
- učenik ima produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. izraditi dodatnu varijantu kolor korekcije u kojoj će učenik primjeniti vlastiti kreativni pristup
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Završna obrada za izvoz i objavu audiovizualnog sadržaja
Obujam SIU (CSVET):
1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati i koristiti video codece (algoritme kodiranja i dekodiranja)
Upotrijebiti i objasniti princip funkcioniranja korisničkih codec-a i codec-a za televizijsko emitiranje programa
Razlikovati i koristiti video containere (spremnike)
Razlikovati i pravilno primijeniti odgovarajući i video container (spremnik)
Razlikovati i koristiti video kompresije
Objasniti kako algoritmi kompresija utječu na kvalitetu videozapisa, npr. gustoća zapisa, količina zapisa u jedinici vremena (Birate) , grupe video slika i zasebno pojedina video slika (Inter-frame i Intra-frame), količina informacija o zapisu dubina boje
Razlikovati i koristiti formate video slike
Razlikovati i koristiti način prikaza (Interlaced/Progressive) različite omjere stranica video slike (4:3, 16:9, 2:35, anamorphic) te rezolucije
Primijeniti različite protokole za razmjenu između različitih programa za montažu i obradu video slike i zvuka i eksportirati prema zahtjevu te arhivirati izrađeni video sadržaj.
Upotrijebiti različite protokole kao npr. XML, AAF ili EDL za razmjenu informacija između više programa te izraditi sigurnosnu kopiju materijala koristeći standarde postupku pohrane i izrade sigurnosnih kopija materijala.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira rad u programu za kolor korekciju . Učenici se osposobljavaju za primjenu protokola razmjene između različitih programa za montažu i obradu video slike i zvuka te izvoz i arhiviranje digitalne video slike prema zahtjevu.
Nastavne cjeline/teme
Karakteristike video signala
Karakteristike i kvaliteta video zapisa
Algoritmi kodiranja i dekodiranja
Video container, codec i kompresija
Protokoli za razmjenu informacija između više Programa za obradu video slike
Mediji za pohranu video sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: V ideo materijal z a proslavu ob l jetnic e škole
2. Zadatak je pripremiti video sadržaje za prezentaciju na javnom događanju povodom proslave obljetnice škole. Radove koje je odabrao organizacijski tim proslave treba prilagoditi formatom i ujednačiti koloritom za objavu u uvjetima projekcije.
3. Podsjetite učenike na karakteristike potrebnu kvalitetu videozapisa, postupke kolor korekcije, primjenu odgovarajućih algoritama kodiranja i dekodiranja, video container, codec i kompresija te protokole za razmjenu informacija između više programa za obradu video slike.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje tehničku i estetsku kvalitetu, originalnost i poštivanje zadanog roka:
Elementi procjene
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Tehnička kvaliteta
Uvjeti tehničke kvalitete nisu poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete nisu kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Estetska kvaliteta
Estetska kvaliteta uopće ne zadovoljava promotivnu funkciju.
Estetska kvaliteta u manjoj mjeri doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta iznimno doprinosi promotivnoj funkciji.
Rad u programima za obradu video slike
Tijekom rada nije vidljiva samostalnost.
Tijekom rada je vidljiva samostalnost.
Tijekom rada je vidljiva samostalnost i brzina.
Tijekom rada je vidljiva samostalnost, brzina i točnost.
Poštivanje zadanog roka
Zadatak nije dovršen u zadanom roku.
Zadatak je djelomično dovršen.
Zadatak je izrađen na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
zadatak je izrađen na vrijeme.
Prema elementima procjene nastavnik rad ocjenjuje s četiri ocjene od 1-5.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
- učenik uz pomoć nastavnika izvodi etepe zadatka
- učenik uz pomoć nastavnika podešava boje i kontrast
- učenik ima produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatnu aktivnost npr. pomoć učenicima koji nisu samostalni, izrada evidencije obrađenih video sadržaja, organiziranje redoslijeda reproduciranja prema planu organizatora
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Postprodukcija zvuka
Obujam SIU (CSVET):
2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Koristiti napredne mogućnosti programa za uređivanje zvuka u videu (nelinearna montaža - NLE) – standardni paket za multimedijalnu obradu
Organizirati rad u programa za uređivanje zvuka u videu te demonstrirati napredne mogućnosti alata
Upoznati samostalne programe za OMF/AAF ili drugi oblik razmjene datoteka između montažera slike i montažera zvuka
Koristiti samostalne programe za OMF/AAF ili drugi oblik razmjene datoteka između montažera slike i montažera zvuka u cilju postizanja željenog dizajna zvuka
Razlikovati četiri osnovne grupe zvukova i razumjeti njihovu ulogu u kompleksnom miksu ( STEM )
Kreirati grupe kanala za četiri osnovne vrste zvukova – dijalog, ambijent, glazba, specijalni efekti te postaviti njihove odnose u kompleksnom miksu (STEM)
Snimiti nadsinkronizacije – ADR ( Automated Dialogue Replacement ) i off dijaloge
Snimiti naknadno dijalog i sinkronizirati ga na sliku ručno, prema valnom obliku zapisa i automatski ( ADR ).
Snimiti i obraditi sinkrone šumove ( Foleys ) za potrebe oblikovanja zvučne slike zadanog audiovizualnog sadržaja
Snimiti i obraditi, po potrebi i kreirati, sinkrone šumove za oblikovanje zvučne slike zadanog audiovizualnog sadržaja
Montirati glazbu pazeći na dramaturšku ulogu i doprinos emociji
Koristiti royalty free glazbene predloške ( samplove ) u montaži glazbe na zadani video
za dvije inačice, pazeći na dramaturšku ulogu i doprinos emociji te usporediti kreirani ugođaj
Izraditi (komponirati) kraće glazbene forme za potrebe videa
Izraditi ili komponirati kraći autorski glazbeni fragment, na računalu ili instrumentu uživo, za potrebe videa
Planirati suradnju video montažera i audio postprodukcije u kreiranju cjelovitog multimedijalnog djela
Isplanirati suradnju u iterativnom postupku između video montažera i audio postprodukcije te razviti nekoliko verzija dizajna zvuka u cilju kreiranja cjelovitog multimedijalnog djela različitih zvukovnih ugođaja
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu naprednih mogućnosti programskih alata za uređivanje i montažu zvuka. Pomaže učeniku u stjecanju samostalnosti pri snimanju i obradi nadsinkronizacija, sinkronih šumova, montaži zvuka i glazbe, izradi kraćih glazbenih formi upotrebom uzoraka instrumentala uz poštivanje autorskih prava. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Nelinearna montaža zvuka - napredne mogućnosti
Softverska razmjene datoteka: montažer slike - montažer zvuka
Primjena STEM miksa
Sinkronizacija i nadsinkronizacija
Glazba u dramaturškom oblikovanju i kreiranju emocija
Kreativna razmjena ideja: montažer slike/montažer zvuka/redatelj/autor
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija:
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Izgubio se snimljeni zvučni materijal sa seta ili određene scene.
b. Zadatak je snimiti nahsinkronizaciju (ADR) i sinkrone šumove (Foleys).
c. Podsjetite učenike na postupak praćenja slike za odgovarajuće oblikovanje zvuka zadanog materijala.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje oblikovanu zvučnu sliku uporabom unaprijed definiranih pokazatelja oznakom X u pripadajućoj rubrici:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
izvrsno
djelomično
potrebno uvježbati
Snimljeni zvučni sadržaj odgovara dinamici slike
Snimljeni zvučni sadržaj potpuno odgovara dinamici slike
Snimljeni zvučni sadržaj djelomično odgovara dinamici slike
Snimljeni zvučni sadržaj ne odgovara dinamici slike
Provedena sinkronizacija u postupku montaže
U postupku montaže svi zvukovi su točno sinkronizirani
U postupku montaže zvukovi su djelomično sinkronizirani
U postupku montaže zvukovi nisu dobro sinkronizirani
Postavljene su odgovarajuće glasnoće i panorame zvuka
U potpunosti su postavljene odgovarajuće glasnoće i panorame zvuka
Ima djelomičnih odstupanja u potrebnim razinama glasnoće i panorame zvuka
Ima značajnih odstupanja u potrebnim razinama glasnoće i panorame zvuka
3 X u stupcu izvrsno - odličan (5)
2 X u stupcu izvrsno i 1 X u stupcu djelomično - vrlo dobar (4)
2 X u stupcu djelomično i 1 X u stupcu potrebno uvježbati- dobar (3)
1 X u stupcu djelomično i 2 X u stupcu potrebno uvježbati- dovoljan (2)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Za učenike s teškoćama kriteriji je potrebno prilagoditi i blaže postaviti.
1 X u stupcu izvrsno i 2 X u stupcu djelomično - odličan (5)
3 X u stupcu djelomično - vrlo dobar (4)
2 X u stupcu djelomično i 1 X u stupcu potrebno uvježbati - dobar (3)
1 X u stupcu djelomično i 2 X u stupcu potrebno uvježbati - dovoljan (2)
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. pomažu učenicima koji se teže snalaze u realizaciji zadatka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3.2. IZBORNI MODULI
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. RAZRED
NAZIV MODULA
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1750
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50%
30-40%
20-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području grafičkog oblikovanja za tiskane sadržaje, razumijevanje i primjenu načela grafičkog dizajna te razvijanje znanja, vještina i samostalnosti pri korištenju računalnih programa za obradu i grafičku pripremu proizvoda promotivnog tipa.
Ključni pojmovi
izražajna sredstva grafičkog dizajna, grafička priprema za tisak, pravila prijeloma, temeljni nacrt (layout), integracija teksta i slike na zadani format, programski paket za grafičku pripremu, formati, rezolucija i boje za potrebe tiska, l ogotip i zaštitni znak, posjetnica , memorandum, plakat, letak, omot, katalog, brošura
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt C 4. 3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije.
• ikt D 4. 1. Učenik samostalno ili u suradnji s drugima stvara nove sadržaje i ideje ili preoblikuje postojeća digitalna rješenja primjenjujući različite načine za poticanje kreativnosti.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.
• uku B.4/5.2. Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr B 4.3 . Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
Zdravlje
• B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju
• B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom.
Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Skup ishoda učenja ostvaruje se izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih uvjeta iz svijeta rada u minimalnom opsegu 30% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1750
Standardni programski paket za grafičku pripremu (Adobe paket)
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Grafičko oblikovanje za tiskane sadržaje
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Koristiti osnovna izražajna sredstva grafičkog dizajna za tiskana izdanja
Koristiti osnovna izražajna sredstva grafičkog dizajna u oblikovanju vizualno skladnog i sadržajno cjelovitog rješenja za tisak
Osmisliti i skicirati vizualno rješenje prema zadatku
Izraditi skicu vizualnog rješenja i plan izrade za određeni grafički proizvod prema zadanim parametrima
Koristiti programe za obradu slike i teksta za izradu vizualnih elemenata grafike
Planirati i izraditi elemente grafike koristeći programe za obradu slike i teksta pazeći na cjelokupni vizual
Izraditi i/ili pripremiti različite predloške za grafičke proizvode reklamnog tipa (letak, plakat, ulaznica, katalog, brošura, omot i sl.)
Oblikovati promotivni materijal za potrebe zadanog projekta te izvršiti pripremu za tisak i/ili objavu putem interneta .
Izraditi i pripremiti elemente grafike za integriranje u medijski sadržaj
Izraditi i pripremiti elemente grafike za integriranje u medijski sadržaj, npr. slika, tekst, zaštitni znak, potpisna traka i sl.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
U stjecanju ovog SIU primjenjuje nastavni sustav temeljen na prakseološkim metodama, uključuje metodu demonstracije, te programirani, projektni pristup. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s primjenom načela grafičkog dizajna te demonstrira primjenu alata i opcija programa za grafičku pripremu. Učenici samostalno rade na oblikovanju jednostavnih grafičkih promotivnih materijala te ih pripremaju za tisak i objavu. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Izražajna sredstva grafičkog dizajna
Oblikovanje grafičkih elemenata i teksta u promotivne svrhe
Logotip, zaštitni znak, posjetnica, memorandum
Temeljni nacrt (layout)
Plakat, letak, katalog, brošura
Standardna programska podrška za grafičku pripremu,
Primjena alata i njihovih mogućnosti,
Proces izrade grafičke pripreme za tisak,
Formati, rezolucija i boje za potrebe tiska
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer vrednovanja:
Situacijski scenarij poučavanja: Izložba
Za izložbu učeničkih radova u holu škole izraditi promotivne materijale: plakat, pozivnicu i katalog koji će se tiskati u školskoj radionici tiska i objaviti na službenim stranicama škole.
Zadatak je isplanirati i izraditi promotivni tiskani sadržaj te ga prilagoditi za objavu na w ebu.
Podsjetit i učenike na primjenu načela grafičkog dizajna, pravila prijeloma, skladnu integraciju teksta i slike na zadani format , primjerenost tipografije i hijerarhiju teksta, napust i oznake na arku.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje pripremu za tisak promotivnog materijala za izložbu, prilagodbu sadržaja za web objavu i poštivanje zadanog vremenskog roka uporabom unaprijed definiranih kriterija
Kriteriji je ostvaren:
Potpuno
Djelomično/ zadovoljavajuće
Potrebno doraditi
Učenik je odabrao prikladan format stranice.
Koristeći računalne programe za grafičku pripremu izradio je vizualno zanimljivo rješenje
Koristeći računalne programe za grafičku pripremu izradio je tehnički ispravno i precizno rješenje
Rad je izvezen za tisak sa svim potrebnim oznakama.
Rad je prilagođen objavi na webu.
Poštivan je zadani rok
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima alata.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik izrađuje pripremu za tisak promotivnog materijala za izložbu uz pomoć nastavnika
učeniku je za izradu zadatka potrebno osigurati više vremena
učenika se vrednuje prema istim elementima
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. U setu promotivnih materijala za izložbu treba izraditi i letak.
NAZIV MODULA
Uvod u audioprodukciju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Uvod u audioprodukciju, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1752
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50-60 %
20-30 %
20-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području audio produkcije, razvijanje znanja i vještina korištenja uređaje za obradu i reprodukciju zvukovnog zapisa, razumijevanje osnovnih elemenata i zakonitosti glazbene strukture i produkcije, stjecanje samostalnosti pri planiranju i pripremi snimanja, izboru i podešavanju mikrofona, snimanju i obradi zvuka, izradi elemenata radijskog programa te arhiviranja objavljenih sadržaja, izrada jednostavnih glazbenih uradaka na računalu spajanjem uzoraka.
Ključni pojmovi
tehnike ozvučavanja, tonska tehnika, konfiguracija audioopreme, akustika prostora, akustične karakteristike glazbenih instrumenata, snimanje glasa, govora, glazba, ambijenta, prostornih pozadina, izbor mikrofona, osnovni pojmovi glazbene produkcije i struktura glazbenog djela, izrada glazbe na računalu, virtualni instrumenti za obradu zvuka (VST), generiranje audiomaterijala (semplovi)
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
• ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
• ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
Osobni i socijalni razvoj
• osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
• osr C.5.2. Preuzima odgovornost za pridržavanje zakonskih propisa te društvenih pravila i normi.
Poduzetništvo
• pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
• B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim uvjetima iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Uvod u audioprodukciju
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1752
Standardni paket računalnih programa za multimedijalnu obradu.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Uvod u audioprodukciju
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati osnovne elemente i zakonitosti glazbene strukture i produkcije
Razlikovati osnovne elemente i zakonitosti glazbene strukture i produkcije te provesti analizu osnovnih elementa glazbene strukture na zadanim primjerima
Razlikovati uređaje za proizvodnju, snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa
Opisati uređaje za proizvodnju, snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa te istražiti mogućnosti primjene
Procijeniti uvjete te odabrati mikrofone i prostore za snimanje
Procijeniti uvjete snimanja, odabrati odgovarajući prostor i mikrofone te izvesti pripremu za snimanje
Planirati i izvesti snimanje zvukovnog zapisa prema namjeni
Planirati i izvesti snimanje zvukovnog zapisa u kontinuiranoj kvaliteti za potrebe radioprograma
Izvršiti oblikovanje glazbe na računalu
Izvesti postupak programiranja glazbe koristeći uzorke instrumenata (sample)
Izvršiti prilagodbu i objavu zvukovnog zapisa za različite medijske platforme
Demonstrirati postupak prilagodbe i objave zvukovnog zapisa prema zahtjevu medijske platforme i/ili integracije u drugi medijski sadržaj
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu u simuliranim uvjetima iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu uređaje za proizvodnju, snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Glazbena struktura i produkcija
Akustika prostora
Akustične karakteristike glazbenih instrumenata
Glazba, glas, govor, ambijent, prostorne pozadine
Tehnička rješenja za proizvodnju audio sadržaja
Konfiguracija audioopreme
Realizacija tonskog snimanja s više mikrofona i obrada
Oblici i formati dijelova radioprograma
Izrada dijelova radijskog programa
Postupci spremanja, objave i/ili distribucije
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
a. Učenicima predstavite radnu situaciju: Redakcija školskog radija objavila je natječaj za prijedlog nove radio emisije koja će se emitirati tijekom velikog odmora.
b. Zadatak je isplanirati cjelovitu radio emisiju za školski radio koja će obuhvatiti aktualnosti iz škole, jingle, glazbu, uvodnu i odjavnu špicu.
c. Podsjetite učenike na trajanje emisije (10 - 15 minuta), dinamičnost i cjelovitost radio emisije te zanimljivost i primjerenost dobnoj skupini. Emisiju je potrebno emitirati na internet platformi škole te izvoz u radnom (losless) formatu, kao i završnom .mp3 formatu za objavu.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik vrednuje izrađenu radijsku emisiju, dinamičnost i cjelovitost radio emisije te ujednačenost nivoa sastavnih dijelova radio emisije
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Ideja i priprema dijelova radijske emisije
Ideja postoji ali nema jasnog koncepta, dijelovi radijske emisije nisu isplanirani
Ideja postoji, razrađena je na osnovnoj razini, dijelovi radijske emisije nisu isplanirani
Ideja je zanimljiva predstavljena je konceptom, dijelovi radijske emisije nisu potpuno isplanrani
Ideja je zanimljiva te je detaljno razrađena u konceptu, u planiranju dijelova radijske emisije vidljiva je sistematičnost
Dinamičnost i cjelovitost radio emisije obradu i montažu zvuka
U postupku montaže nije ostvarena dinamičnost i cjelovitost radijske emisije.
U postupku montaže nije ostvarena dinamičnost, radijska emisija ima osnovne dijelove
U postupku montaže ostvarena je dinamičnost i cjelovitost radijske emisije uz manje pogreške.
U postupku montaže ostvarena je dinamičnost i cjelovitost radijske emisije.
Funkcionalnost i atraktivnost
Sadržaj radio emisije je nezanimljiv i ne ispunjava cilj.
Sadržaj radio emisije polovično ispunjava cilj.
Sadržaj radio emisije je atraktivan i ispunjava cilj.
Sadržaj radio emisije je izvrsno osmišljen i u potpunosti ispunjava cilj.
Rad sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma nesiguran i ne može samostalno realizirati zadatak.
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma nesiguran, uz pomoć uspijeva realizirati zadatak.
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma siguran i potpuno samostalan.
Učenik je u radu sa audio opremom za snimanje i emitiranje radioprograma siguran, samostalan, brz i točan.
Poštivanje zadanog roka
Radio emisija nije dovršena u zadanom roku.
Radio emisija je djelomično dovršena.
Radio emisija je izrađena na vrijeme ali uz poticaj nastavnika.
Radio emisija je samostalno izrađena na vrijeme.
Nastavnik prema ostvarenim kriterijima donosi odluku o ocjenama.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik uz pomoć nastavnika dolazi do ideje i priprema dijelove radijske emisije
• učenik uz pomoć nastavnika podešava i montira zvuk
• učenik uz pomoć nastavnika oblikuje sadržaj radio emisije
• učenik uz pomoć nastavnika koristi audio opremu za snimanje i emitiranje radioprograma
• učenik ima produženo vrijeme za izradu zadatka
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. napraviti dodatni element radioprograma “vijesti”.
NAZIV MODULA
Televizija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Televizija, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1749
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%- 5 0%
20%- 4 0%
20%- 3 0%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija za kritičko gledanje i vrednovanje televizijskog sadržaja i formata s aspekta javne i komercijalne televizije te funkcija kao što informativna, zabavna i edukativna. Stjecanje znanja, vještina i razumijevanje novinarske i uredničke uloge u osmišljavanju, pripremi i snimanju kratkog televizijskog formata, izradi vremenskog i lokacijskog plana snimanja, realizaciji terenskog i studijskog snimanja te prilagodbi za emitiranje, spremanje i arhiviranje.
Ključni pojmovi
televizija kao medij, povijest televizije, funkcije televizije, televizijski žanrovi, organizacija TV postaje, raspored programa, profesije unutar televizije, različite vrste emisija prema sadržaju i formatu, promidžbeni program
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
• ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
• osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
• pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
• pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 3 0% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Televizija
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1749
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Televizija
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati televizijske formate
Nabrojati i opisati različite vrste televizijskih programa te različite vrste televizijskih emisija
Analizirati televizijski sadržaj s tehničkog i estetskog aspekta
Analizirati na primjerima televizijskog sadržaja, tehničku kvalitetu i estetski aspekt
Usporediti različite televizijske formate na javnoj i komercijalnim televizijama
Usporediti televizijski sadržaj na primjeru programa javne televizije i komercijalne televizije
Provesti novinarsko istraživanje za kratki televizijski format
Istražiti dnevna događanja na lokalnoj razini i sastaviti vijest
Osmisliti i izraditi pripreme za snimanje kratkog televizijskog formata
Napisati sinopsis i izvesti pripremne radnje za realizaciju kratkog televizijskog formata npr.: vijest, prilog, intervju, reportaža
Izraditi vremenski i lokacijski plan snimanja kratkog televizijskog formata
Planirati potrebne resurse i napisati plan snimanja kratkog televizijskog formata
Izvesti realizaciju terenskog i studijskog snimanja kratkog televizijskog formata
Izvesti snimanje na terenu, izmontirati kratki televizijski format, integrirati grafiku, spremiti u radnom i završnom formatu
Provesti prilagodbu kratkog televizijskog formata za emitiranje
U kontroliranim uvjetima televizijskog studija (školski ili unajmljeni) realizirati kratki televizijski format s jednom ili više kamera.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira faze nastajanje jednostavnih televizijskih formi. Učenici se osposobljavaju za kritičku analizu i vrednovanje televizijskih sadržaja. Samostalno provode novinarsko istraživanje, pripremu sinopsisa i ostale dokumentacije te realizaciju i pripremu za emitiranje jednostavnih televizijskih formi. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Televizija kao medij, funkcije televizije
Povijest televizije
Komunikacijske karakteristike televizije -utjecaj informacije
Vizualna komunikacija u televizijskoj produkciji - utjecaj slike
Televizijski žanrovi
Organizacija TV postaje i raspored programa ( Electronic Program Guide )
Profesije unutar televizije
Različite vrste emisija prema sadržaju i formatu
Promidžbeni program
Realizacija kratke televizijske forme, u studiju i na terenu
Realizacija montaže uživo
Arhiviranje televizijskog sadržaja
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Radna situacija
Promotivni video škole
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: Ravnatelj od učenika naručuje promotivni video škole koji mora trajati 3 minute unutar kojih je potrebno na atraktivan način predstaviti sva zanimanja škole kako bi se poboljšao upisni prag u sljedećoj školskoj godini.
2. Zadatak je realizirati promotivni spot na temelju istraživanja provedenog u školi, razgovorom s učenicima i djelatnicima škole. Izraditi sinopsis, scenarij i knjigu snimanja uključujući tehničku specifikaciju opreme, planove snimanja, snimanje, završnu obradu, sinkronizaciju tonova, grubu montažu, montažu sekvenci, stvaranje montažnih sklopova, finalizaciju emisije, prilagodbu i pohranu na različite medijske platforme te prezentacija snimljenog zadatka.
3. Podsjetite učenike na tehničku kvalitetu, estetski i promotivni aspekt videosadržaja, montažu, integraciju grafike, spremanje u radnom formatu, eksportiranje prema zahtjevu te arhiviranje prema dogovorenim pravilima i protokolu.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje tehničku i estetsku kvalitetu, originalnost i poštivanje zadanog roka:
Elementi procjene
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Tehnička kvaliteta
Uvjeti tehničke kvalitete nisu poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete nisu kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Estetska kvaliteta
Estetska kvaliteta uopće ne zadovoljava promotivnu funkciju rada.
Estetska kvaliteta u manjoj mjeri doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta iznimno doprinosi promotivnoj funkciji.
Originalnost
Radnije nimalo zanimljiv i ne zadovoljava promotivni karakter.
Rad nije posebno zanimljiv ali zadovoljava promotivni karakter.
Rad je zanimljiv i originalan te zadovoljava promotivni karakter.
Rad je iznimno zanimljiv i originalan i iznimno je promotivan.
Poštivanje zadanog roka
Rad nije dovršen u zadanom roku.
Rad je djelomično dovršen.
Rad je izrađen na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Rad je izrađen na vrijeme.
Prema elementima procjene nastavnik rad ocjenjuje s četiri ocjene od 1-5.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje tehničku i estetsku kvalitetu, originalnost i poštivanje zadanog roka:
Elementi procjene
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Izvrstan
Tehnička kvaliteta
Uvjeti tehničke kvalitete nisu poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete nisu kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u poštivani.
Uvjeti tehničke kvalitete su kontinuirani i u potpunosti poštivani.
Estetska kvaliteta
Estetska kvaliteta uopće ne zadovoljava promotivnu funkciju rada.
Estetska kvaliteta u manjoj mjeri doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta doprinosi promotivnoj funkciji.
Estetska kvaliteta iznimno doprinosi promotivnoj funkciji.
Originalnost
Radnije nimalo zanimljiv i ne zadovoljava promotivni karakter.
Rad nije posebno zanimljiv ali zadovoljava promotivni karakter.
Rad je zanimljiv i originalan te zadovoljava promotivni karakter.
Rad je iznimno zanimljiv i originalan i iznimno je promotivan.
Poštivanje zadanog roka
Rad nije dovršen u zadanom roku.
Rad je djelomično dovršen.
Rad je izrađen na vrijeme ali uz stalni poticaj nastavnika.
Rad je izrađen na vrijeme.
Prema elementima procjene nastavnik rad ocjenjuje s četiri ocjene od 1-5.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. učenik iz promotivnog videa mora napraviti 10 fotografija koje će se koristiti u pripremi tiskanog promotivnog materijala ili za objavu na web stranici škole.
NAZIV MODULA
Web tehnologije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Web tehnologije, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1754
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-60%
20%-30%
20%-30%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području izrade web mjesta korištenjem HTML kôda i CSS stilova te CMS sustava, razumijevanje razlika web tehnologija od 1.0 do 3.0 (semantičkog weba), svrhe i uporabe protokola za prijenos ili preuzimanje datoteka, važnosti primjene zaštite autorskih prava u objavi web sadržaja, integracije multimedijskih sadržaja i dinamičkih elemenata, stjecanje samostalnosti pri odabiru odgovarajuće web tehnologije, oblikovanju web mjesta i objavi na temelju zadanog opisa i u skladu sa smjernicama za web dizajn i responzivni dizajn.
Ključni pojmovi
Web 1.0, Web 2.0 i Web 3.0 (semantički web), protokoli, autorska prava, web stranice i web mjesta, statičke i dinamičke web stranice, jezici skriptiranja, struktura web stranice, HTML, XML i XHTML, CSS, CMS sustavi, realizacija dizajna web mjesta, upravljanje multimedijskim/medijskim sadržajima, responzivni dizajn, optimizacija web stranice, validacija, objava web stranice
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
• ikt C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
• ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
• ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okruženje.
• ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
• ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire načine dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
• osr A.5.4. Upravlja svojim obrazovnim i profesionalnim putem.
• osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
• pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
• B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se izvode u školskim računalnim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1) i aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Web tehnologije
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1754
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Web tehnologije
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Navesti web tehnologije
Opisati povijesni razvoj web tehnologija od 1.0 do 3.0 (odnosno do semantičkog weba)
Razlikovati tehnologije izrade web rješenja za određene platforme
Objasniti načine primjene tehnologija izrade web rješenja na različitim platformama
Koristiti protokole za prijenos ili preuzimanje datoteka
Objasniti na zadanom primjeru način korištenja protokola za prijenos ili preuzimanje datoteka u skladu sa zahtjevima web platforme
Objasniti važnost primjene zaštite autorskih prava u objavi web sadržaja
Objasniti važnost primjene zaštite autorskih prava u objavi web sadržaja
Koristiti tehnologiju za definiciju strukture web sadržaja
Koristiti zadanu tehnologiju pri izradi strukture web stranice i rasporeda elemenata
Oblikovati web mjesto upotrebom osnovnih web tehnologija
Oblikovati web mjesto strukturnim elementima i uključivanjem CSS kôda u HTML kôd
Izvršiti obradu i prilagodbu medijskih sadržaja za web
Izvršiti obradu, prilagodbu i optimizaciju medijskih sadržaja za web pazeći na potrebno vrijeme učitavanja/preuzimanja web stranice
Integrirati jednostavne dinamičke elemente skriptnim jezicima
U skladu sa zahtjevom web mjesta integrirati dinamičke elemente
Objediniti elemente u funkcionalno web rješenje
Objediniti elemente u funkcionalno web rješenje dinamičkog web mjesta
Izraditi jednostavnu web stranicu korištenjem CMS sustava
Izraditi web stranicu korištenjem CMS sustava poštujući autorska prava te samostalno izraditi i objediniti elemente web rješenja prema zadanoj specifikaciji u funkcionalnu cjelinu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama . Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu alata i opcija programa za oblikovanje, kodiranje i primjenu web tehnologija u rješavanju praktičnih zadataka. Učenici rješavaju tematske projektne zadatke. Projektni zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine, istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj weba od weba 1.0 do semantičkog weba 3.0
Tipovi web mjesta i stranica
Protokoli HTTP i HTTPS i princip rada
Autorska prava
Arhitektura Web sustava
Strukturiranje web stranice
Oblikovanje web stranica i web mjesta
Ugrađivanje multimedijskih elemenata
Primjena gotovih skriptnih rješenja
Primjena tehnika za responzivni prikaz
Oblikovanje web stranice korištenjem CMS sustava
Optimizacija web stranice
Validacija
Objavljivanje
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Zadatak
Izraditi funkcionalno i oblikovno skladno responzivno web rješenje na zadanu ili odabranu temu primjenom HTML/CSS tehnologije.
Web rješenje treba biti sadržajno smisleno i informativno vezano uz prezentaciju teme. Za postizanje interaktivnosti i dinamike u rješenje integrirati multimediju u skladu s temom (video, zvuk, galerija..). Za integraciju galerije, slajdera i sl. primijeniti gotova skriptna rješenja (JavaScript). Tijekom rada voditi računa o autorstvu svih integriranih elemenata. Web rješenje testirati i objaviti na web serveru.
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih sastavnica vrednuje funkcionalnost i responzivni prikaz, oblikovnu usklađenost i kompleksnost web rješenja:
Razine ostvarenosti kriterija
Kriteriji
3 boda
2 boda
1 bod
funkcionalnost web rješenja i responzivni prikaz
Svi integrirani elementi pravilno se prikazuju, a poveznice su funkcionalne. Responzivni prikaz je pravilan na svim razinama.
Postoje manja odstupanja u prikazu integriranih elemenata i/ili u funkcionalnosti poveznica i/ili postoje manje nepravilnosti kod responzivnog prikaza.
Integrirani elementi se ne prikazuju pravilno i/ili veći dio poveznica nije funkcionalan i/ili postoje veće nepravilnosti u responzivnom prikazu.
oblikovna usklađenost web rješenja
Rješenje je skladno i u potpunosti odgovara zadanoj temi. Integrirani elementi multimedije u rješenju su kreativni i skladni. Odabir boja i veličine fonta je pravilan, stranica je lako čitljiva.
Postoje manja odstupanja u oblikovnom prikazu i/ili elementima multimedije i/ili postoji manje odstupanje od teme i/ili odabiru boja i veličine fonta, što utječe na čitljivost i praćenje sadržaja.
Rješenje nije skladno, ne poštuje zahtjeve zadane teme.
Postoje veća odstupanja u prikazu, oblikovnoj usklađenosti i/ili čitljivosti web rješenja.
kompleksnost web rješenja
U rješenju su primijenjeni svi zadani elementi tehnologije i integrirane multimedije, što doprinosti sadržajnoj i strukturnoj kompleksnosti rješenja.
U rješenju nisu primijenjeni svi zadani elementi tehnologije i/ili integrirani elementi multimedije, što doprinosti manjoj sadržajnoj i strukturnoj kompleksnosti rješenja.
U rješenju su primjenjeni osnovni elementi tehnologije i/ili nisu integrirani elementi multimedije. Rješenje sadržajno i/ili strukturno nije kompleksno.
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij po pojedinoj sastavnici, učenik za tu sastavnicu dobiva 0 bodova.
Odličan: 9-8 bodova
Vrlo dobar: 7-6 bodova
Dobar: 5-4 bodova
Dovoljan: 3 boda
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
• učenik izrađuje funkcionalno web rješenje i responzivni prikaz uz podršku nastavnika
• učenik uz pomoć nastavnika oblikuje responzivno web rješenje
• učenik uz pomoć nastavnika primjenjuje zadane elemente što doprinosi sadržajnoj i strukturnoj kompleksnosti rješenja
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. učenik će dodatno intervenirati u strukturu gotovih skriptnih rješenja (JavaScript) je dodatno prilagoditi potrebama
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. RAZRED
NAZIV MODULA
Primijenjena fotografija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Primijenjena fotografija, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3902
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
30 - 40%
40 - 50%
20 - 30%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Analitički vrednovati i kritički komentirati primijenjenu fotografiju kao samostalni medij i/ili element drugih medija, te razviti vještine kreativnog snimanja za različite potrebe i medije u različitim područjima i uvjetima snimanja.
Ključni pojmovi
autori fotografije, fotografija kao samostalni medij, fotografija u medijima, primijenjena fotografija, kreativna fotografija, područja fotografije, umjetnička fotografija, izložba fotografija
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
• ikt A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
• ikt D 4. 4. Učenik tumači zakonske okvire za zaštitu intelektualnog vlasništva i odabire načine dijeljenja vlastitih sadržaja i proizvoda.
Učiti kako učiti
• uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
• uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
• osr A 4.1. Razvija sliku o sebi.
• osr A 4.2. Upravlja svojim emocijama i ponašanjem.
• osr A 4.3. Razvija osobne potencijale.
Poduzetništvo
• pod B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom te vanjskim uvjetima. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 60 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 10% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Primijenjena fotografija
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/3902
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja .
Set opreme za učenika: fotoaparat DSLR ili mirrorless APSC ili FF formata, objektiv normalni ili standardni, širokokutni, teleobjektiv ili zoom objektivi navedenog raspona, stativ, kartica i vanjska memorija za pohranu.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Primijenjena fotografija
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izabrati tehničke karakteristike fotografskog sustava kojim se ostvaruje fotografija kao samostalni medij i/ili element medija
Razlikovati tehničke karakteristike fotografskih sustava te njihove osnovne mogućnosti i tehnologiju stvaranja slike u funkciji primijenjene fotografije
Razlikovati fotografiju kao samostalni medij i/ili element medija
Izraditi i analizirati umjetničku fotografiju kao samostalni medij i kao element unutar drugih medija
Koristiti fotografski aparat i pribor za snimanje fotografije kao samostalnog medija i/ili element medija
Odabrati i pripremiti fotografski aparat i pribor za snimanje fotografije kao samostalnog medija i/ili element medija
Provesti postupak snimanja fotografije koja se ostvaruje kao samostalni medij i/ili element medija
Snimiti fotografije koje se ostvaruju kao samostalni medij i/ili element medija
Realizirati fotografije koje se ostvaruju kao samostalni medij i/ili element medija
Realizirati izložbu vlastitih fotografija i/ili objaviti fotografije u drugim medijima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovoga modula su predavačka i istraživačka nastava. Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize i diskusije, komentiranjem primjera svojih snimljenih fotografija. Učenici se samostalno kreativno izražavaju i eksperimentiraju u različitim područjima fotografije. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju. Nastavnik rad učenika kontinuirano prati i daje im povratne informacije.
Nastavne cjeline/teme
Najznačajniji autori fotografije
Analiza fotografija kao samostalnog medija i/ili elementa medija
Kreativna fotografija u različitim uvjetima snimanja
Područja primijenjene fotografije (arhitektura, sportska, modna, fotografiranje događaja…)
Manipulacija fotografije snimanjem
Manipulacija fotografije montažom
Obrada i objava fotografije za različite medije ili kao samostalni medij
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere
Učenicima predstaviti radnu situaciju
Ja - budući fotograf
Promotivna agencija objavila je natječaj za zapošljavanje fotografa na koji se morate javiti. Uvjeti za prijavu je izrada digitalnog portfolia od 20 fotografija prema sljedećim zahtjevima: 5 C/B umjetničkih, 5 makrofotografija, 5 fotografija u pokretu i 5 prema vlastitim preferencijama.
Vrednovanje kao učenje
Lista za vršnjačko vrednovanje učenika:
Učenici međusobno prema sljedećim kriterijima vrednuju dijelove portfolia za svakog učenika iz grupe, a učenik koji ostvari najveći broj bodova dobit će digitalnu značku Ja - budući fotografi koju priprema nastavnik.
Kategorije
kompozicija
1-10 boda
zanimljivost motiva
1-10 boda
kreativni izričaj
1-10 boda
C/B umjetnička fotografija
Makrofotografija
Fotografija u pokretu
Slobodni izbor
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
U stjecanju modula najčešće se koristi učenje temeljeno na radu i metoda demonstracije rada sa fotografskom opremom. Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi opis radnih koraka, uputu o korištenju i mogućnostima fotografske opreme.
Učenici s teškoćama pripremaju portfolio manjeg obujma (npr. samo tri kategorije fotografija ili manji broj fotografija u svakoj kategoriji).
Vrednovanje učenika s teškoćama provodi se prema istim kriterijima u gore navedenoj tablici.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike:
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. snimiti dodatnu kategoriju (modnu, sportsku i sl.) za portfolio.
NAZIV MODULA
Audioprodukcija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Audioprodukcija, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1753
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50-60 %
20-30 %
20-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području audio produkcije, razvijanje znanja i vještina samostalnog korištenja uređaja za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa, rada na tonskom stolu, razumijevanje glazbene tehnologije i žanrova, stjecanje samostalnosti pri realizaciji glazbenog događaja uživo.
Ključni pojmovi
glazbena tehnologija, glazbeni žanrovi, uređaji za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa, tonski stol – dijelovi i njihova funkcija, mjerni instrumenti, vrste tonskih studija i režija, povezivanje audiosustava, struktura radio emisije, programski pult, realizatori i emitiranje radijskog programa, snimanje i prijenos glazbenog događaja uživo
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba IKT-a
● ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
● ikt C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama.
● ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
● ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
● uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
● uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
● uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
Osobni i socijalni razvoj
● osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
● osr C.5.2. Preuzima odgovornost za pridržavanje zakonskih propisa te društvenih pravila i normi.
Poduzetništvo
● pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Zdravlje
● B.5.1.A Procjenjuje važnost razvijanja i unapređenja komunikacijskih vještina i njihove primjene u svakodnevnome životu.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se simuliranim ili stvarnim situacijama iz svijeta rada. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima. Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 50 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Audioprodukcija
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1753
Standardni paket računalnih programa za multimedijalnu obradu.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja..
Skup ishoda učenja iz SK-:
Audioprodukcija
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati glazbenu tehnologiju i žanrove
Usporediti glazbenu tehnologiju te navesti i usporediti razvoj glazbenih žanrova i stilova
Razlikovati uređaje za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa
Usporediti uređaje različite složenosti za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa u audiosustavu, npr. mikrofoni, tonski stol, predpojačalo, monitori
Raditi za tonskim stolom
Koristiti razne module tonskog stola prema zahtjevima snimanja audio sadržaja
Izvesti snimanje glazbenog događaja uživo
Snimiti glazbeni događaj uživo u suradnji s drugim članovima tima koristeći tehnički najbolje rješenje prema zahtjevima snimanja
Izvesti prijenos glazbenog događaja uživo
Izvesti prijenos glazbenog događaja uživo u suradnji s članovima realizatorskog tima u vremenski zadanom okviru
Izraditi zvukovni zapis za program uživo
Snimati zvukovni zapis u realnom vremenu s direktnim javljanjem u program uživo
Realizirati elemente radijskog programa
Izraditi elemente radijskog programa povezati ih u cjelovito rješenje te realizirati program uživo
Izvršiti prilagodbu i objavu zvukovnog zapisa za različite medijske platforme
Oblikovati i prilagoditi zvukovnu formu za objavu prema zahtjevima medijske platforme, spremiti projekt u radnom formatu, eksportirati ga prema zahtjevu te arhivirati izrađeni zvukovni sadržaj.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na radu kroz simulirane uvjete iz svijeta rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu uređaja za snimanje, obradu, pohranjivanje, reprodukciju i distribuciju zvukovnog zapisa, rad za tonskim stolom. Učenici samostalno realiziraju elemente radijskog programa, snimanje i prijenos glazbenih događaja uz mentorstvo. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj glazbene tehnologije žanrova i stilova glazbe
Tonski stol, moduli i funkcije, rad za tonskim stolom
Mjerni instrumenti
Vrste tonskih studija i režija
Organizacija i povezivanje audio sustava
Snimanje i prijenos glazbenog događaja uživo
Arhiviranje izvedbe
Programski pult za emitiranje radioprograma
Radijski program: struktura i realizatori
Realizacija cjelovitog radioprograma
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Situacijski scenarij poučavanja - aktivnosti:
1. Učenicima predstavite radnu situaciju: snimanje i prijenos koncerta školskog benda.
2. Zadatak je analizira ti glazbeni program koncerta, procijeniti uvjete u kojima se koncert održava, predložiti tehničko rješenje postava mikrofona i ostale audio opreme. Sudjelovati na probi, precizno podesiti odnose i nivoe ulaza i izlaza, postaviti ozvučenje, snimiti i emitirati koncert na internet kanalu Škole.
3. Podsjetite učenike na karakteristike i mogućnosti mikrofona, postav više mikrofona, moguću mikrofoniju, pravilan odnos dinamike zvuka, kontinuite t kvalitete snimanja i emitiranja
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih kriterija vrednuje zadatak :
Kriteriji
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
3 boda
2 boda
1 bod
Procjena uvjeta snimanja zvuka
Uvjeti snimanja zvuka su izvrsno procijenjeni
procjena uvjeta snimanja zvuka je izvedena s manjim nedostacima
procjena uvjeta snimanja zvuka je izvedena s većim propustima
Samostalnost u korištenju audio opreme
Učenik samostalno i brzo koristi audio opremu prema zadanim uvjetima
Učenik koristi audio opremu prema zadanim uvjetima uz manju pomoć kolega
Učenik koristi audio opremu prema zadanim uvjetima uz pomoć nastavnika
postavljanje mikrofona i monitora (ozvučenje)
Učenik je samostalno i točno postavio ozvučenje prema željenom cilju.
Učenik je uz pomoć kolega točno postavio ozvučenje prema željenom cilju.
Učenik je uz pomoć nastavnika točno postavio ozvučenje prema željenom cilju.
kontinuitet u kvaliteti tonske snimke
Tijekom cijele izvedbe ostvaren je kontinuitet kvalitete snimke zvuka
Tijekom izvedbe ostvaren je kontinuitet kvalitete snimke zvuka s manjim odstupanjima
Tijekom izvedbe pojavljuju se veća odstupanja u tehničkoj ispravnosti snimke
kontinuitet u kvaliteti emitiranja
Tijekom cijele izvedbe izvrsno je ostvaren kontinuitet emitiranja
Tijekom izvedbe ostvaren kontinuitet emitiranja e manjim odstupanjima
Tijekom izvedbe pojavljuju se prekidi u emitiranju
Rubrika:
Ako nije zadovoljen niti jedan kriterij, učenik ostvaruje 0 bodova.
Odličan: 15-13 bodova
Vrlo dobar: 12-10 bodova
Dobar: 9-7 bodova
Dovoljan: 6-4 bodova
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Kako se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
učenik uz pomoć nastavnika procjena uvjeta snimanja zvuka
učenik uz pomoć nastavnika koristi audio opremu
učenik uz pomoć nastavnika postavlja ozvučenje
učenik uz pomoć nastavnika pazi na kontinuitet u kvaliteti tonske snimke
učenik uz pomoć nastavnika pazi na kontinuitet emitiranja izvedbe koncerta
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak ili aktivnost, npr. pomoć učenicima koji nisu samostalni u izvođenju zadatka
NAZIV MODULA
Film
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Film, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1748
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
20%-30%
20%-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području nastanka kratkih filmskih formi, razumijevanje faza nastanka filma i uloge članova filmske ekipe, stjecanje samostalnosti pri analizi filmskog sadržaja s nekoliko aspekata: tehničkog i estetskog, filmskih izražajnih sredstava i literarno-dramskog izričaja te realizaciji filmskih formi kroz faze nastanka filma.
Ključni pojmovi
filmski rodovi, žanrovi i vrste, kinemoatografija, filmska izražajna sredstva, adaptacija književnog djela, analiza filma, predprodukcija, produkcija, postprodukcija, filmska ekipa, realizacija kratke filmske forme
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
ikt C.5.4.Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
uku C.4/5.3. Učenik iskazuje interes za različita područja, preuzima odgovornost za svoje učenje i ustraje u učenju.
uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
osr B.5.2. Suradnički uči i radi u timu.
Poduzetništvo
pod A.5.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
pod B.5.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Film
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1748
Set opreme za učenika: digitalni fotoaparat s mogućnošću snimanja digitalnog videa (ili video kamera), zoom objektiv većeg raspona, stativ, slušalice, prijenosni uređaj za pohranu podataka.
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Film
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Ustanoviti i analizirati filmske rodove i vrste
Nabrojati filmske rodove, žanrove i vrste i analizirati njihove glavne značajke
Analizirati filmski sadržaj s tehničkog i estetskog aspekta kroz različita povijesna razdoblja
Analizirati povijesni razvoj filma s tehničkog i umjetničkog aspekta od nijemog filma do danas, vremenski i geografski okvir
Raščlaniti i analizirati filmska izražajna sredstva
Razmatrati filmska izražajna sredstva i navesti što se njima želi postići
Analizirati filmski sadržaj s literarno-dramskog aspekta
Napisati kratku analizu filma te objasniti obilježja filma i filmske priče
Razlikovati faze nastanka filma: predprodukcija, produkcija i postprodukcija
Navesti obilježja i aktivnosti nastanka filma: predprodukcija, produkcija i postprodukcija
Razlikovati filmske profesije po sektorima
Nabrojati profesije u procesu nastajanja filma i navesti opis poslova i odgovornosti
Provesti realizaciju kratke filmske forme
Realizirati kratku filmsku formu prema fazama nastanka filma
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na istraživačkoj nastavi i dijelom heurističkoj nastavi (analiza filma). Tijekom nastavnog procesa učenici usvajaju teorijska znanja kroz analize filmova s različitih aspekata. Nastavnik upoznaje učenike s procesom nastanka filma. Kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka. U slučaju da učenik ne može samostalno savladati zadatke nastavnik ga usmjerava k mogućem rješenju.
Nastavne cjeline/teme
Razvoj kinematografije
Filmski rodovi, žanrovi i vrste
Filmska izražajna sredstva
Analiza filma
Filmska priča (sinopsis, scenarij)
Filmska ekipa
Faze nastajanja filma (predprodukcija, produkcija, postprodukcija)
Zadatak: Izrada kratke filmske forme
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Projekcija i analiza filma:
Kritički pogledati film Edward Škaroruki (Edward Scissorhands, Tim Burton, 1990)
1) Uvod u film (nastavnik)
2) Gledanje filma
3) Analiza filma i interpretacija filma
učenik ispunjava Fryerov model za pogledani film
odrediti temu, motive i ideju filma
okarakterizirati likove u filmu
navesti, prepoznati te razumjeti izražajna i sadržajna obilježja filma
važnost filmskog prostora, scenografije i kostimografije u oblikovanju priče
prepoznati filmske planove i njihovu funkciju u oblikovanju filmskoga prostora
Vrednovanje za učenje: nastavnik vrednuje analizu filma utemeljenu na argumentiranom iznošenju stajališta, upozorava na važnost sintetiziranja vlastitih spoznaja i razvijanje sposobnosti oblikovanja i izricanja misli te sposobnosti doživljavanja, povezivanja i zaključivanja.
Frayer model (primjer formativnog vrednovanja)
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Projekcija i analiza filma:
Kritički pogledati film Edward Škaroruki (Edward Scissorhands, Tim Burton, 1990)
1) Uvod u film (nastavnik)
2) Gledanje filma
3) Analiza filma i interpretacija filma
učenik uz pomoć nastavnika ispunjava Fryerov model za pogledani film
odrediti temu, motive i ideju filma
okarakterizirati likove u filmu
navesti, prepoznati te razumjeti izražajna i sadržajna obilježja filma
važnost filmskog prostora, scenografije i kostimografije u oblikovanju priče
prepoznati filmske planove i njihovu funkciju u oblikovanju filmskoga prostora
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. prezentirati filmski opus istog redatelja .
NAZIV MODULA
Razvijanje računalnih igara
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Razvijanje računalnih igara, 8 CSVET
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1755
Obujam modula (CSVET)
8 CSVET
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40%-50%
20%-30%
20%-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje kompetencija u području razvijanja računalnih igara, razumijevanje važnosti razrade idejnog koncepta, izrade game design dokumenta (GDD) i uvjerljivosti igre, razvijanje znanja i vještina korištenja programa za razvoj računalnih igara i skriptnih jezika, stjecanje samostalnosti pri izradi korisničkog sučelja, dizajniranju scene, terena, objekata, likova, postavljanja kamera, izradi dinamičkih objekata, programiranju kretanja, implementiranju glazbe, vizualnih i zvučnih efekata, testiranju kvalitete igre te generiranju i izvozu konačnog projekta.
Ključni pojmovi
idejni koncept računalne igre, game design document (GDD), programa za razvoj računalnih igra, skriptni jezik, perspektivna i ortografska kamera, navigacijski sustav, programiranje kretanja, implementacija kontekstualne glazbe, vizualnih i zvučnih efekata, korisničko sučelje, testiranje kvalitete igre, generiranje i izvoz
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba IKT-a
● ikt A.5.1. Učenik analitički odlučuje o odabiru odgovarajuće digitalne tehnologije.
● ikt D.5.1. Učenik svrsishodno primjenjuje vrlo različite metode za razvoj kreativnosti kombinirajući stvarno i virtualno okruženje .
● ikt D.5.4. Učenik samostalno štiti svoje intelektualno vlasništvo i odabire način dijeljenja sadržaja.
Učiti kako učiti
● uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
Osobni i socijalni razvoj
● osr A.5.3. Razvija svoje potencijale.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu izvoditi u školskim specijaliziranim učionicama opremljenim potrebnom infrastrukturom, računalima (1/1), aktualnom programskom potporom. Osim u fizičkom okruženju učenje se može odvijati i na daljinu, u različitim obrazovnim okruženjima.
Modul se ostvaruje izvođenjem vježbi (vođeno učenje, programirana nastava) minimalno 40 % i realizacijom zadataka simuliranih situacija iz svijeta rada u minimalnom opsegu 20% ukupnog opterećenja.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Razvijanje računalnih igara
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/1755
Modul se izvodi u odgojno-obrazovnim skupinama do 14 učenika, prema Državnom pedagoškom standardu srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Skup ishoda učenja iz SK-a:
Razvijanje računalnih igara
Obujam SIU (CSVET):
8 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Napisati koncept scenarija računalne igre
Napisati idejni koncept računalne igre, sinopsis i scenarij u svrhu definiranja likova, radnje i strukture priče za stvaranje uvjerljivog koncepta igre
Napraviti jednostavan game design document (GDD)
Izraditi GDD (game design dokument) za zadani projekt pomoću predloška (priča , igrivost, dizajn, tehnički detalji projekta)
Izraditi korisničko sučelje za računalnu igru (UI - User Interface)
Oblikovatii i implementirati osnovne navigacijske i funkcionalne elemente igre (početni izbornik, sloj s bodovima te uspješan i neuspješan završetak igre)
Izraditi dinamičke objekte u 2D tehnologiji
Izraditi dvodimenzionalni grafički lik ili animacijski isječak koji je dio grafičke scene (sprajt)
Povezati objekte s programskim kodom
Skriptnim jezikom omogućiti objektima sposobnost reagiranja na događaje na sceni
Implementirati kontekstualnu glazbu
Implementirati kontekstualnu glazbu pazeći na dinamiku, glasnoću i panoramu zvuka
Odabrati i implementirati vizualne i zvučne efekte
Odabrati i implementirati vizualne i zvučne efekte te ih prilagoditi radnji
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustav je učenje temeljeno na prakseološkim metodama. Tijekom procesa učenja i poučavanja, nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama procesa razvoja računalnih igara te demonstrira primjenu alata i opcija programa za razvoj računalnih igara. Učenici rješavaju niz zadataka manjeg obujma. Zadaci trebaju biti koncipirani na način da učenici razvijaju vještine te istraživački i kreativni pristup. Nastavnik kontinuirano prati rad učenika te daje povratne usmene i pisane informacije o uspješnosti rješavanja zadataka.
Nastavne cjeline/teme
Analiza računalnih igara i njihovih elemenata
Idejni koncept računalne igre
Izrada GDD (game design document)
Razvojna okolina programa za izradu računalnih igra
Kreiranje prve scene
Unos likova u scenu
Kreiranje osnovnih objekata
Perspektivna i ortografska kamera
Kreiranje navigacijskog sustava
Programiranje kretanja
Kreiranje i uređivanje terena
Implementacija kontekstualne glazbe
Implementacija vizualnih i zvučnih efekata
Korisničko sučelje računalne igre
Testiranje kvalitete igre
Generiranje i izvoz konačnog projekta
Načini i primjer vrednovanja
Načini vrednovanja:
Načini vrednovanja obuhvaćaju sve vrste vrednovanja od vrednovanja kao učenje preko vrednovanja za učenje, samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. Nastavnik kontinuirano prati učenikov rad vodeći bilješke i tijekom rada učenika usmjerava ka postizanju ishoda učenja povratnim informacijama. Vrednovanje naučenog provodi se tijekom i na kraju procesa usvajanja SIU. Usvojenost ishoda učenja provjerava se usmeno i/ili pisano i/ili vježbom i/ili problemskim zadatkom i/ili projektnim zadatkom.
Primjer provjere:
1. Zadatak je razviti računalnu igricu na jednoj razini. Potrebno je osmisliti priču, kreirati likove, objekte i okruženje. Dizajnirati i implementirati osnovne navigacijske i funkcionalne elemente igre (početni izbornik, sloj s bodovima te uspješan i neuspješan završetak igre). Postaviti interaktivnost - skriptnim jezikom omogućiti objektima sposobnost reagiranja na događaje na sceni. Testirati i objaviti računalnu igru. Tema igre je slobodna prema vlastitom izboru.
2. Podsjetite učenike na važnost dobre priče, interaktivnost (koje odabire u igri ponuditi igračima, odmjeriti njihovu težinu), vizualno rješenje (likovi, scenografija)
Vrednovanje naučenog: Nastavnik uporabom unaprijed definiranih kriterija vrednuje originalnost, atraktivnost, interaktivnost i funkcionalnost video igrice:
Kriteriji
originalnost priče
vizualna atraktivnost
interaktivnost i funkcionalnost
odlično
dobro
loše
Oznakom x nastavnik vrednuje rad prema kriterijima u tablici.
3x odličan = odličan
2x odličan 1x dobro = vrlo dobar
2x dobro + 1x loše = dobar
2x loše 1 dobro = dovoljan
3x loše = nedovoljan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Pri planiranju procesa poučavanja i vrednovanja modula potrebno je predvidjeti individualizirane prilagodbe za učenike s teškoćama u učenju. Tijekom rada potrebno je uskladiti metode i podršku ovisno o specifičnostima teškoća kako bi učenik mogao napredovati.
Vrednovanje učenika s teškoćama:
Nastavnik vrednuje rad učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama prema istoj tablici, ali primjenjuje snižene kriterije za formiranje ocjene.
2x odličan 1x dobro = odličan
2x dobro + 1x loše = vrlo dobar
2x loše 1 dobro = dobar
3x loše = dovoljan
Učenik nije napravio ili odbija napraviti zadatak = nedovoljan
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike :
Za darovite/visoko motivirane učenike potrebno je zadati dodatni zadatak, npr. Razviti računalnu igru na dvije razine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ZAVRŠNI RAD
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 151/2022, 155/2023, 156/2023), Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018, 69/2022) Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (Narodne novine, br. 118/2009) i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (2018).
Obrazovni program kojim se stječe kvalifikacija Medijski tehničar /Medijska tehničarka, 4.2 razina prema HKO završava ostvarivanjem 242 CSVET boda te provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti. Provjera se p rovodi izradom i obranom završnog rada koji uključuje praktični rad.
Završni rad projektni je zadatak u kojem učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije Medijski tehničar /Medijska tehničarka, 4.2 razina prema HKO.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja