Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA.
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA iz točke I. ove Odluke.
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada graditeljstvo, geodezija i građevinski materijali za zanimanje Arhitektonski tehničar (KLASA: 602-03/06-05/00041; URBROJ: 533-09-06-02) od 14. srpnja 2006. godine.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
STRUKOVNI KURIKUL
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
ARHITEKTONSKI TEHNIČAR/ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA
nije lektorirano
Zagreb, rujan 2023.
Popis kratica
CSVET – Obujam ishoda učenja na razini ciklusa
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
SIU – skup ishoda učenja
Napomena:
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja
Kvalifikacija na 1. razini HKO-a
Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je 243 CSVET bodova (od kojih najmanje 141 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije na razini 4 ili višoj razini SIU-a) i 102 CSVET boda iz općeg obrazovanja (od kojih najmanje 102 bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja), te izrađen i obranjen završni rad.
Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa
Za prelazak u višu godinu obrazovanja potrebni su pozitivno vrednovani svi moduli prethodne godine obrazovanja uz odgovarajuće oblike učenja i poučavanja. Obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada kojim stječu kvalifikaciju razine 4.2. Arhitektonski tehničar /Arhitektonska tehničarka.
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020), Pravilnika o izradbi obrani završnoga rada (Narodne novine, br. 118/2009) i Nacionalnog kurikula za strukovno obrazovanje.
Dominantni sustav za stjecanje kvalifikacije provodi se oblikom učenja temeljenog na radu.
Horizontalna prohodnost (preporuke)
Horizontalna prohodnost omogućuje učenicima da tijekom obrazovanja promijene profil i razinu kvalifikacije i uvjetovana je polaganjem razlikovnih ispita i priznavanjem ranije stečenih ishoda učenja. Ovisno o razlikama u ishodima učenja između željene i kvalifikacije za koju se učenik obrazuje utvrđuju se ishodi učenja koje učenik treba ostvariti u zadanom roku. O potrebi, načinu i tijeku dokazivanja ostvarenih ishoda učenja propisanih standardom kvalifikacije odlučuje ustanova za strukovno obrazovanje u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje. Za učenike kojima se odobri promjena profila i razine kvalifikacije potrebno je osigurati podršku za uspješno polaganje razlikovnih ispita. Učenici s teškoćama ostvaruju pravo na osobni pristup i primjerene oblike odgojno-obrazovne podrške. Na temelju izvješća o realizaciji individualiziranog odgojno-obrazovnog programa može se procijeniti može li učenik promijeniti profil i razinu kvalifikacije.
Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)
Vertikalna prohodnost omogućuje učenicima da tijekom obrazovanja napreduju na višu razinu kvalifikacije. Učenik koji je stekao nižu razinu kvalifikacije može nastaviti obrazovanje za stjecanje kvalifikacije više razine u statusu redovnog učenika. Promjena razine strukovne kvalifikacije uvjetovana je provjerom/dokazom stečenih kompetencija, a o potrebi, načinu i tijeku dokazivanja ostvarenih razlikovnih ishoda učenja, kojima se dokazuje potrebna razine stečenih kompetencija, odlučuje ustanova za strukovno obrazovanje u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje. Učenici imaju mogućnost izabrati one izborne module u izbornom dijelu sektorskog kurikula koji su značajni za nastavak obrazovanja.
Na temelju izvješća o realizaciji individualiziranog odgojno-obrazovnog programa za učenike s teškoćama te inicijalne procjene njegovih znanja, vještina i navika tijekom učenja temeljenog na radu, školsko povjerenstvo može učeniku s teškoćama preporučiti nastavak obrazovanja na višoj razini kvalifikacije. Za učenike kojima se odobri nastavak obrazovanja na višoj razini kvalifikacije potrebno je osigurati stručnu podršku stručnog suradnika ustanove za strukovno obrazovanje uz konzultativnu i operativnu pomoć nadležnog stručnog tima te podršku nastavnika za uspješno polaganje razlikovnih ispita.
Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula
Učenje temeljeno na radu provodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje: u školskim praktikumima, radionicama, laboratorijima uz uporabu simulacija i stvarnih projektnih zadataka u poslovnom sektoru. Preporuka je suradnja s gospodarstvenicima kroz stručne posjete tvrtkama kako bi učenici razumjeli radne procese i realne radne zadatke i situacije te kako bi se uskladio proces učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje i na radnom mjestu. Također je potrebna suradnja s lokalnom zajednicom radi usklađivanja procesa učenja i poučavanja s potrebama iste.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula
c.Sudjelovati u vođenju građevinskih i drugih radova na zgradama, uređenju prostora, krajobraznom uređenju te instalacijskim radovima
d.Voditi zapisnike i izraditi fotodokumentaciju za dokumentiranje faza izgradnje, količina i dr.
e.Urediti tekst i tekstualne priloge i ostale dokumentacije prema smjernicama projektanta u visokogradnji
f.Izraditi i razraditi sve vrste arhitektonskih projekata (i detalje potrebne za izvođenje) prema uputama projektanta
g.Samostalno tumačiti projektnu dokumentaciju
h.Predložiti smjernice za očuvanje graditeljskog nasljeđa
i.Provjeriti postojeće stanje čestice ili građevine i nabaviti arhivske nacrte te izmjeriti postojeće stanje građevine
j.Istražiti postojeću plansku dokumentaciju te odrediti urbanističke uvjete građevinske čestice
k.Izraditi dokaznicu mjera (količinskog dijela troškovnika za zgrade, za uređenje prostora, krajobraznu arhitekturu te instalacije)
l.Izraziti se pomoću prostoručnog i tehničkog crtanja i računalnih alata za tehničko crtanje
m.Smjestiti građevinske objekte na zadanu mikrolokaciju prema smjernicama projektanta
n.Izraziti se pomoću računalnih alata koji podržavaju BIM tehnologiju (izraditi BIM modele, grafičke priloge svih vrsta projekata)
o.Istražiti moguće materijale i građevinske elemente i opremu u izgradnji prema uputama projektanta
p.Sudjelovati u vođenju građevinskog dnevnika i izradi građevinske knjige.
q.Organizirati i arhivirati dokumentaciju u projektantskom uredu i na gradilištu.
r.Primijeniti mjere protupožarne zaštite
s.Primijeniti mjere zaštite na radu u svojoj radnoj okolini
t.Sudjelovati u primjeni mjera zaštite okoliša i ekoloških standarda
Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula
U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti strukovnog kurikula primjenjuju se sljedeće aktivnosti:
- provodi se istraživanje i anonimno anketiranje učenika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške učenicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju učenika (CSVET), provjerama znanja te komunikaciji s nastavnicima
- provodi se istraživanje i anketiranje nastavnika o istim pitanjima kao u prethodnoj stavci
- provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja
- provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.
Nastavnici putem ankete procjenjuju svoj odnos prema procesu učenja i poučavanja, radnoj okolini i učenicima (samoevaluacija). Područja procjene osobito se odnose na:
- uvjete održavanja nastave
- stanje postojeće opreme i potrebe za novom opremom i odgovarajućom literaturom
- uspješnost ostvarenja ishoda učenja
- utjecaj metoda i oblika rada na razine ostvarenosti ishoda učenja
- redovitost pohađanja nastave
- aktivnosti i angažiranosti učenika u procesu učenja i poučavanja.
Usporedbom rezultata anketa među učenicima i nastavnicima dobit će se pregled uspješnosti izvedbe strukovnog kurikula, a nastavnici će dobiti uvid u pouzdanost procjene kvalitete svoga rada.
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema skupovima ishoda učenja i pripadajućih ishoda, a provjeravaju se pisano i usmeno, vrednovanjem postupaka i rezultata rješavanja projektnih aktivnosti / usmene prezentacije i/ili pisanog rada, a na temelju unaprijed definiranih elemenata i kriterija vrednovanja (analitičke i holističke rubrike za vrednovanje).
Vrednovanje se provodi kroz
-vrednovanje za učenje
-vrednovanje kao učenje: samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje
-vrednovanje naučenog:vrednovanje generičkih kompetencija: sposobnost analize i sinteze, sposobnost prikupljanja i analize informacija iz različitih izvora, pisane i usmene provjere znanja, mape radova (tzv. portfoliji), učenički izvještaji (npr. o posjeti modnoj tvrtki, istraživanju i sl.), učenički projekti, izrađena projektna mapa, usmena ili pisana prezentacija iste izrađeni modni proizvodi
Kriteriji za vrednovanje ostvarenosti ishoda učenja određeni su strukovnim kurikulom, a vrednovanje provode nastavnik u ustanovi i koji o tome vode propisane evidencije (e-dnevnik).
Podatci o praćenju napredovanja učenika temelje se na provjeri postignuća ishoda učenja.
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.2 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2.
2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
133 CSVET
54,7 %
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
1. razred
Graditeljstvo kao zanimanje
Uvod u graditeljstvo
1
4.
Radovi u graditeljstvu
1
Standardi arhitektonskog projektiranja
Standardi grafičkog prikazivanja u graditeljstvu
1
4.
Geometrijsko crtanje i vrste projiciranja
2
Dvodimenzionalno prikazivanje tijela
2
Sadržaj arhitektonskih nacrta
1
Crtanje arhitektonskih nacrta
3
Računalstvo u graditeljstvu
Primjena računalstva u graditeljstvu
2
4.
Računalno crtanje u graditeljstvu
3
Elementi zgrade
Vrste i dijelovi zgrada
2
4.
Temeljenje zgrada
2
Zidni sustavi zgrada
2
Zaštita na radu u graditeljstvu
Zaštita na radu u poslovima gradnje
1
4.
Građevinska regulativa
Građevinska regulativa
1
4.
Dozvole za gradnju i uporabu građevine
1
Građevni materijali i proizvodi
Građevni materijali i proizvodi
3
4.
Sustavi opterećenja
Ravninski sustav opterećenja
4
4.
Stabilnost građevina
1
Fizikalne veličine i mjerenja
Fizikalne veličine i mjerenja u mehanici
2
4.
Električna mjerljiva svojstva i temperatura
1
Mjerljiva svojstva zvuka i svjetlosti
1
2. razred
Vrste projekata
Sadržaj arhitektonske projektne dokumentacije
1
5.
Razrada nacrta na računalu
2D računalno crtanje građevina
4
5.
Arhitektura i umjetnost starog i srednjeg vijek
Arhitektura i umjetnost Starog vijeka
1
5.
Arhitektura i umjetnost Srednjeg vijeka
2
Prostoručno crtanje
Crtanje i bojanje
1
5.
Crtanje perspektivnih prikaza građevina
2
Nacrtna geometrija
Presjeci tijela ravninama
2
5.
Primjena nacrtne geometrije u graditeljstvu
2
Betonski i zidarski radovi na gradilištu
Tehnologija izvođenja betonskih i AB konstrukcija u graditeljstvu
3
5.
Tehnologija izvođenja zidarskih radova u graditeljstvu
2
Arhitektonske konstrukcije
Međukatne konstrukcije
3
5.
Vertikalne komunikacije
2
Ravni krovovi
1
Nosive konstrukcije
Osnove građevinske statike
2
5.
Unutarnje sile
3
Osnove mehanike materijalne točke
Kinematika
1
5.
Dinamika
1
Rad, energija i snaga
1
Gravitacija
1
3. razred
Razrada arhitektonske projektne dokumentacije
Osnove 3D računalnog crtanja u graditeljstvu
2
5.
Razrada projektne dokumentacije- idejni projekt
1
Razrada projektne dokumentacije- glavni projekt
3
Razrada projektne dokumentacije- izvedbeni projekt
2
Otpornost gradiva
Analiza naprezanja i deformacija
4
5.
Krovne konstrukcije
Krovišta
3
5.
Otvori u zgradama
Konstrukcije za zatvaranje otvora
1
5.
Geodezija
Geodetski radovi u fazi razvoja projekta
2
5.
Arhitektura i umjetnost Novog vijeka i Najnovijeg doba
Arhitektura i umjetnost Novog vijeka
2
5.
Arhitektura i umjetnost Najnovijeg vijeka
2
Stambene i javne zgrade
Struktura i tipologija individualne stambene izgradnje
1
5.
Izrada idejnog rješenja obiteljske kuće
1
Izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja
1
Izrada projekta uklanjanja građevine
1
Tipologija višestambenih zgrada
1
Zgrade javne namjene
1
Urbanizam
Urbanizam i prostorno planiranje
2
5.
4. razred
Betonske konstrukcije
Tehnologija betona
2
5.
Razrada AB sklopova
4
Primjena IKT-a u graditeljstvu
Poslovno komuniciranje u graditeljstvu
1
5.
Građevinsko poslovanje
1
Kalkulacije u visokogradnji
Kalkulacije u graditeljstvu
1
5.
Izrada kalkulacija u visokogradnji
2
Planiranje građenja
Metode planiranja građenja
1
5.
Izrada planova građenja
1
Građevinska fizika
Osnove građevinske fizike
1
5.
Računalni proračun toplinskih svojstava zgrade
2
Instalacije u visokogradnji
Kućne instalacije
1
5.
Projektiranje kućnih instalacija vodovoda i kanalizacije
3
Završni radovi na gradilištu
Tehnologija izvođenja završnih radova u graditeljstvu
3
5.
Višestambene zgrade
Izrada glavnog projekta višestambene zgrade
4
Energetski učinkovita gradnja
Niskoenergetska i pasivna kuća
2
5.
Energetsko vrednovanje zgrada
2
Napomena:
U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
Šifra modula je podatak koji se automatski generira iz baze e-Kurikul.
Šifra ishoda učenja je podatak iz Registra HKO-a.
2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
8 CSVET
3,29 %
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
3. razred (minimalno odabrati 1 izborni modul/SIU)
Dizajn
Osnove dizajna
2
5.
Dizajn interijera
2
Vizualizacije u graditeljstvu
Modeliranje građevina pomoću 3D printera
2
5.
Izrada 3D vizualizacija građevina
2
Održivi razvoj u graditeljstvu
Ekologija i zaštita okoliša u graditeljstvu
4
5.
4. razred (minimalno odabrati 1 izborni modul/SIU)
Računalno modeliranje instalacija i kalkulacija
3D računalno modeliranje instalacija zgrade
2
5.
Računalno modeliranje kalkulacija građevina
2
Graditeljsko nasljeđe i krajobrazna arhitektura
Graditeljsko nasljeđe
2
5.
Krajobrazna arhitektura
2
Napomena:
U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
Šifra modula je podatak koji se automatski generira iz baze e-Kurikul.
Šifra ishoda učenja je podatak iz Registra HKO-a.
3. RAZRADA STRUKOVNIH MODULA
1. RAZRED
NAZIV MODULA
Graditeljstvo kao zanimanje
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je učenicima omogućiti uvid u važnost graditeljstva kao gospodarske grane, razlikovati vrste objekata, radova i sudionika u građenju te ulogu i važnost svog zanimanja u procesu građenja.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A.4.3. Razvija osobne potencijale
osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema
uku B.4/5.4. Samovrednovanje/samoprocjena
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu obuhvaća projektnu i istraživačku nastavu, te situacijsko učenje u simuliranim uvjetima i u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima gdje će učenici upoznati grane graditeljstva. Učenici provode istraživanja različitih digitalnih izvora, te kreiraju digitalne sadržaje. Projektne aktivnosti predstavljaju poveznicu između teorije i prakse u rješavanju zadanog problema. Rješavajući projektne zadatke učenici stječu samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i poduzetnost. Timski rad na projektnim aktivnostima u online okruženju potiče razvoj digitalnih, društvenih i komunikacijskih vještina.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
Objasniti važnost graditeljstva kao tehničke struke
Objasniti važnost graditeljstva kao tehničke struke uz usporedbu s ostalim tehničkim strukama
Opisati povijesni razvoj graditeljstva
Opisati povijesni razvoj graditeljstva u Hrvatskoj
Nabrojiti grane graditeljstva i njihov djelokrug rada
Nabrojiti grane graditeljstva i njihov djelokrug rada kroz primjere
Objasniti osnovne pojmove u graditeljstvu
Objasniti osnovne pojmove u graditeljstvu kroz utvrđivanje razlika između njih
Prepoznati namjenu, građevni materijal i okvirno vrijeme nastanka pojedinih građevina
Prepoznati namjenu, građevni materijal i okvirno vrijeme nastanka pojedinih građevina uz opis
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastavatemeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Učenici rade na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima i vježbama i istraživanjima, uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti. Aktivnim metodama poučavanja omogućuje se učenicima razvoj kompetencija u području kreativnih vještina koje su vezane za povijesni razvoj graditeljstva te za prepoznavanje namjene, materijala i vremena nastanka građevina. Tijekom realizacije nastavnih sadržaja unutar modula nastavnik predavačkom nastavom iznosi i pojašnjava ključne pojmove (grane graditeljstva, djelokrug rada…).Od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja postignuća, redovito pohađanje svih oblika nastave i izvršavanje aktivnosti.
Nastavne cjeline/teme
Povijest graditeljstva
Osnovni pojmovi u graditeljstvu
Podjela graditeljstva
Objekti visokogradnje
Objekti niskogradnje i hidrogradnje
Načini i primjer vrednovanja
Problemski zadatak:
Investitor gradi trgovački centar i pristupne ceste s parkiralištem. Tri obrtnika (jedan specijaliziran za objekte visokogradnje, drugi za objekte niskogradnje a treći za završne radove) dobila su zadatak da svatko razmotri svoju ulogu, u skladu sa svojom djelatnosti.
Učenike grupirati u timove od 3 člana (visokogradnja, ceste i završni radovi). Svaki tim predstavlja trojicu obrtnika. Na kraju timovi prezentiraju svoje radove.
Koraci u izvedbi zadatka :
-Nabrojiti grane graditeljstva i povezati ih sa svojim djelokrugom rada
-Nabrojiti i razlikovati vrste zgrada
-Popisati potrebne radove za izvedbu zgrade, vodeći računa o materijalima (tim 1)
-Popisati radove za izvedbu ceste i parkinga, vodeći računa o materijalima (tim 2)
-Popisati završne radove na zgradi, vodeći računa o materijalima (tim 3)
Vrednovanje za učenje: nastavnik prati aktivnosti učenika i daje povratnu informaciju uz smjernice o daljnjem poboljšanju
Vrednovanje kao učenje: vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje sudjelovanja u aktivnostima prema danim kriterijskim rubrikama
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje rješenja radnih zadataka pomoću unaprijed definiranih elemenata (javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima):
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
Grane graditeljstva i njihov djelokrug rada
Nabraja sve grane i povezuje ih s njihovim djelokrugom rada
(4 boda)
Nabraja sve grane ali ne povezuje ih s njihovim djelokrugom rada
(2 boda)
Nabraja samo neke grane i ne povezuje ih s njihovim djelokrugom rada
(1 bod)
Vrste građevinskih objekata
- nema -
Razlikuje sve vrste zgrada
(3 boda)
Nabraja samo objekte visokogradnje
(1 bod)
Materijal i potrebni radovi
Popis radova odgovara materijalima izvedbe
(5 bodova)
Popis radova djelomično odgovara materijalima izvedbe
(3 boda)
Popis radova ne odgovara materijalima izvedbe
(0 bodova)
Bodovi:
0 - 5nedovoljan
6 dovoljan
7 - 8dobar
9 - 10vrlo dobar
11 - 12odličan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
U ovom skupu ishoda učenja se koristi heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno. Zbog toga je potrebno učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Poželjno je uključiti i ostale učenike kako bi pomogli učenicima s teškoćama, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja prezentacije treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške je učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje rješenja radnih zadataka pomoću unaprijed definiranih elemenata (javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima) – prema gore navedenoj tablici. Učenici rade uz pomoć nastavnika.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike: Učenici mogu razlikovati i nabrojati objekte posebne namjene (silosi, vodotornjevi i sl.), kao i analizirati izvedene visoke građevine, mostovi velikog raspona i sl. i utvrditi kojim objektima pripadaju.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam
Radovi u graditeljstvu, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Nabrojati osnovne grupe radova u graditeljstvu
Nabrojati osnovne grupe radova u graditeljstvu kroz primjere
Raščlaniti grupe radova na podgrupe radova
Kategorizirati različite radove u odgovarajuće podgrupe
Opisati radne zadatke pojedinih podgrupa radova
Opisati radne zadatke pojedinih podgrupa radova uz međusobnu usporedbu
Identificirati strojeve za izvođenje radova u graditeljstvu
Identificirati strojeve za izvođenje radova u graditeljstvu uz opis poslova
Poredati pravilnim redoslijedom radove u graditeljstvu
Poredati pravilnim redoslijedom radove u graditeljstvu na zadanom primjeru
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastavatemeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Učenici rade na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima i vježbama i istraživanjima, uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti. Aktivnim metodama poučavanja omogućuje se učenicima razvoj kompetencija u području kreativnih vještina vezanih za grupe i podgrupe svih radova u graditeljstvu te redoslijed radova. Tijekom realizacije nastavnih sadržaja unutar modula nastavnik predavačkom nastavom iznosi i pojašnjava ključne pojmove.Od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja postignuća, redovito pohađanje svih oblika nastave i izvršavanje aktivnosti.
Nastavne cjeline/teme
Vrste radova u graditeljstvu
Radni zadaci i redoslijed radova
Strojevi u graditeljstvu
Načini i primjer vrednovanja
Problemski zadatak: VRSTE RADOVA
Investitor planira gradnju obiteljske kuće i putem natječaja je izabrao izvođača.
Učenike grupirati u timove te odrediti vođu tima. Svaki tim treba nacrtati plan raspodjele radova na obiteljskoj kući i potrebnu mehanizaciju. Svaki član tima je svoje struke i opisuje vrste radova koje može izvoditi na objektu.
-Opisati vrste radova, njihove podgrupe
-Navesti zadatke podgrupa radova
-Napraviti plan raspodjele radova, njihov redoslijed
-Odrediti zadatke svih sudionika u građenju
-Predvidjeti potrebne građevinske strojeve
Na kraju, vođa tima javno prezentira rad pred ostalim timovima i nastavnikom.
Vrednovanje za učenje: nastavnik prati aktivnosti učenika i daje povratnu informaciju uz smjernice o daljnjem poboljšanju
Vrednovanje kao učenje: vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje sudjelovanja u aktivnostima prema danim kriterijskim rubrikama
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje izrađenu mapu s popisom potrebnih vrsta radova, redoslijed radova, javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
Grupe radova u graditeljstvu
- nema -
Nabraja sve osnovne grupe radova
(3 boda)
Nabraja samo neke osnovne grupe radova
(1 bod)
Podgrupe radova
- nema -
Raščlanjuje sve grupe radova na podgrupe
(2 boda)
Raščlanjuje samo 1 grupu radova na podgrupe
(1 bod)
Radni zadaci pojedinih grupa radova
Opisuje sve potrebne zadatke podgrupa radova
(4 boda)
Opisuje većinu radnih zadataka podgrupa radova
(2 boda)
Opisuje samo neke radne zadatke podgrupa radova
(1 bod)
Redoslijed radova
Nabraja sve radove po redoslijedu
(4 boda)
Nabraja radove ali neke preskače
(2 boda)
Nabraja radove ali neke pogrešnim redoslijedom
(1 bod)
Strojevi u graditeljstvu
- nema -
Identificira strojeve i pridružuje ih vrsti radova
(2 boda)
Identificira strojeve ali ne pridružuje ih vrsti radova (1 bod)
Bodovi:
0 - 7 nedovoljan
8 - 9 dovoljan
10 - 11dobar
12 - 13vrlo dobar
14 - 15odličan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
U ovom skupu ishoda učenja se koristi heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno. Zbog toga je potrebno učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Poželjno je uključiti i ostale učenike kako bi pomogli učenicima s teškoćama, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja prezentacije treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške je učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje izrađenu mapu s popisom potrebnih vrsta radova, redoslijed radova, javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima uporabom unaprijed definiranih pokazatelja (uz odgovarajuću pomoć nastavnika) – gore navedena tablica
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike: Učenici mogu izraditi umnu mapu podjele svih radova u graditeljstvu te im pridružiti potrebne strojeve.
NAZIV MODULA
Standardi arhitektonskog projektiranja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
Cilj modula je stjecanje grafomotoričkih vještina uz uporabu pribora, u izradi urednih i točno iscrtanih arhitektonskih nacrta te razvijanje prostornog zora.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu
osr A.4.3. Razvija osobne potencijale
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema
uku B.4/5.4. Samovrednovanje/samoprocjena
uku C.4/5.1. Vrijednost učenja
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima
MPT Poduzetništvo
pod B.4.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije
pod B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu obuhvaća projektnu i istraživačku nastavu, te situacijsko učenje u simuliranim uvjetima i u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima. Projektne aktivnosti predstavljaju poveznicu između teorije i prakse u rješavanju zadanog problema. Rješavajući projektne zadatke učenici stječu samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i poduzetnost. Timski rad na projektnim aktivnostima u online okruženju potiče razvoj digitalnih, društvenih i komunikacijskih vještina.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
NACRT
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
mzo.gov.hr
Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije
ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA
u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije ARHITEKTONSKI TEHNIČAR / ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA iz točke I. ove Odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada graditeljstvo, geodezija i građevinski materijali za zanimanje Arhitektonski tehničar (KLASA: 602-03/06-05/00041; URBROJ: 533-09-06-02) od 14. srpnja 2006. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
STRUKOVNI KURIKUL
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
ARHITEKTONSKI TEHNIČAR/ARHITEKTONSKA TEHNIČARKA
nije lektorirano
Zagreb, rujan 2023.
Popis kratica
CSVET – Obujam ishoda učenja na razini ciklusa
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
SIU – skup ishoda učenja
Napomena:
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
Sadržaj
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
3. RAZRADA STRUKOVNIH MODULA
1. RAZRED
GRADITELJSTVO KAO ZANIMANJE
STANDARDI ARHITEKTONSKOG PROJEKTIRANJA
RAČUNALSTVO U GRADITELJSTVU
ELEMENTI ZGRADE
ZAŠTITA NA RADU U GRADITELJSTVU
GRAĐEVINSKA REGULATIVA
GRAĐEVNI MATERIJALI I PROIZVODI
SUSTAVI OPTEREĆENJA
FIZIKALNE VELIČINE I MJERENJA
2. RAZRED
VRSTE PROJEKATA
RAZRADA NACRTA NA RAČUNALU
ARHITEKTURA I UMJETNOST STAROG I SREDNJEG VIJEKA
PROSTORUČNO CRTANJE
NACRTNA GEOMETRIJA
BETONSKI I ZIDARSKI RADOVI NA GRADILIŠTU
ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE
NOSIVE KONSTRUKCIJE
OSNOVE MEHANIKE I MATERIJALNE TOČKE
HTTPS://HKO.SRCE.HR/REGISTAR/SKUP-ISHODA-UCENJA/DETALJI/2246
3. RAZRED
RAZRADA ARHITEKTONSKE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE
OTPORNOST GRADIVA
KROVNE KONSTRUKCIJE
OTVORI U ZGRADAMA
GEODEZIJA
ARHITEKTURA I UMJETNOST NOVOG VIJEKA I NAJNOVIJEG DOBA
STAMBENE ZGRADE I JAVNE ZGRADE
URBANIZAM
DIZAJN
VIZUALIZACIJE U GRADITELJSTVU
ODRŽIVI RAZVOJ U GRADITELJSTVU
4. RAZRED
BETONSKE KONSTRUKCIJE
PRIMJENA IKT-A U GRADITELJSTVU
KALKULACIJE U VISOKOGRADNJI
PLANIRANJE GRAĐENJA
GRAĐEVINSKA FIZIKA
INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI
ZAVRŠNI RADOVI NA GRADILIŠTU
VIŠESTAMBENE ZGRADE
ENERGETSKI UČINKOVITA GRADNJA
RAČUNALNO MODELIRANJE INSTALACIJA I KALKULACIJA
GRADITELJSKO NASLJEĐE I KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA
4. ZAVRŠNI RAD
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
OPĆE INFORMACIJE O STRUKOVNOM KURIKULU
Sektor
Graditeljstvo, geodezija i arhitektura
Naziv kurikula strukovnog obrazovanja
Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Arhitektonski tehničar / Arhitektonska tehničarka
Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja
Arhitektonski tehničar / Arhitektonska tehničarka
Razina kvalifikacije prema HKO-u
4.2
Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET)
243 CSVET
Obujam ishoda učenja na razini ciklusa (CSVET)
4. ciklus
5. ciklus
62 CSVET
181 CSVET
Pokazatelji na temelju kojih je izrađen strukovni kurikul
Popis standarda zanimanja
Popis standarda kvalifikacije
Sektorski kurikul
Arhitektonski tehničar / Arhitektonska tehničarka
https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/108
Arhitektonski tehničar / Arhitektonska tehničarka
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/179
Graditeljstvo, geodezija i arhitektura
Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja
Kvalifikacija na 1. razini HKO-a
Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)
Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije je 243 CSVET bodova (od kojih najmanje 141 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije na razini 4 ili višoj razini SIU-a) i 102 CSVET boda iz općeg obrazovanja (od kojih najmanje 102 bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja), te izrađen i obranjen završni rad.
Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa
Za prelazak u višu godinu obrazovanja potrebni su pozitivno vrednovani svi moduli prethodne godine obrazovanja uz odgovarajuće oblike učenja i poučavanja. Obrazovanje završava izradom i obranom završnog rada kojim stječu kvalifikaciju razine 4.2. Arhitektonski tehničar /Arhitektonska tehničarka.
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020), Pravilnika o izradbi obrani završnoga rada (Narodne novine, br. 118/2009) i Nacionalnog kurikula za strukovno obrazovanje.
Dominantni sustav za stjecanje kvalifikacije provodi se oblikom učenja temeljenog na radu.
Horizontalna prohodnost (preporuke)
Horizontalna prohodnost omogućuje učenicima da tijekom obrazovanja promijene profil i razinu kvalifikacije i uvjetovana je polaganjem razlikovnih ispita i priznavanjem ranije stečenih ishoda učenja. Ovisno o razlikama u ishodima učenja između željene i kvalifikacije za koju se učenik obrazuje utvrđuju se ishodi učenja koje učenik treba ostvariti u zadanom roku. O potrebi, načinu i tijeku dokazivanja ostvarenih ishoda učenja propisanih standardom kvalifikacije odlučuje ustanova za strukovno obrazovanje u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje. Za učenike kojima se odobri promjena profila i razine kvalifikacije potrebno je osigurati podršku za uspješno polaganje razlikovnih ispita. Učenici s teškoćama ostvaruju pravo na osobni pristup i primjerene oblike odgojno-obrazovne podrške. Na temelju izvješća o realizaciji individualiziranog odgojno-obrazovnog programa može se procijeniti može li učenik promijeniti profil i razinu kvalifikacije.
Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)
Vertikalna prohodnost omogućuje učenicima da tijekom obrazovanja napreduju na višu razinu kvalifikacije. Učenik koji je stekao nižu razinu kvalifikacije može nastaviti obrazovanje za stjecanje kvalifikacije više razine u statusu redovnog učenika. Promjena razine strukovne kvalifikacije uvjetovana je provjerom/dokazom stečenih kompetencija, a o potrebi, načinu i tijeku dokazivanja ostvarenih razlikovnih ishoda učenja, kojima se dokazuje potrebna razine stečenih kompetencija, odlučuje ustanova za strukovno obrazovanje u kojoj učenik želi nastaviti svoje obrazovanje. Učenici imaju mogućnost izabrati one izborne module u izbornom dijelu sektorskog kurikula koji su značajni za nastavak obrazovanja.
Na temelju izvješća o realizaciji individualiziranog odgojno-obrazovnog programa za učenike s teškoćama te inicijalne procjene njegovih znanja, vještina i navika tijekom učenja temeljenog na radu, školsko povjerenstvo može učeniku s teškoćama preporučiti nastavak obrazovanja na višoj razini kvalifikacije. Za učenike kojima se odobri nastavak obrazovanja na višoj razini kvalifikacije potrebno je osigurati stručnu podršku stručnog suradnika ustanove za strukovno obrazovanje uz konzultativnu i operativnu pomoć nadležnog stručnog tima te podršku nastavnika za uspješno polaganje razlikovnih ispita.
Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula
Učenje temeljeno na radu provodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje: u školskim praktikumima, radionicama, laboratorijima uz uporabu simulacija i stvarnih projektnih zadataka u poslovnom sektoru. Preporuka je suradnja s gospodarstvenicima kroz stručne posjete tvrtkama kako bi učenici razumjeli radne procese i realne radne zadatke i situacije te kako bi se uskladio proces učenja i poučavanja u ustanovi za strukovno obrazovanje i na radnom mjestu. Također je potrebna suradnja s lokalnom zajednicom radi usklađivanja procesa učenja i poučavanja s potrebama iste.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/179
Ciljevi strukovnog kurikula (15 – 20)
Učenici će moći:
a. Planirati i osigurati resurse potrebne za provedbu radnih zadataka na radnom mjestu
b. Samostalno voditi jednostavne radove sukladno važećoj regulativi
c. Sudjelovati u vođenju građevinskih i drugih radova na zgradama, uređenju prostora, krajobraznom uređenju te instalacijskim radovima
d. Voditi zapisnike i izraditi fotodokumentaciju za dokumentiranje faza izgradnje, količina i dr.
e. Urediti tekst i tekstualne priloge i ostale dokumentacije prema smjernicama projektanta u visokogradnji
f. Izraditi i razraditi sve vrste arhitektonskih projekata (i detalje potrebne za izvođenje) prema uputama projektanta
g. Samostalno tumačiti projektnu dokumentaciju
h. Predložiti smjernice za očuvanje graditeljskog nasljeđa
i. Provjeriti postojeće stanje čestice ili građevine i nabaviti arhivske nacrte te izmjeriti postojeće stanje građevine
j. Istražiti postojeću plansku dokumentaciju te odrediti urbanističke uvjete građevinske čestice
k. Izraditi dokaznicu mjera (količinskog dijela troškovnika za zgrade, za uređenje prostora, krajobraznu arhitekturu te instalacije)
l. Izraziti se pomoću prostoručnog i tehničkog crtanja i računalnih alata za tehničko crtanje
m. Smjestiti građevinske objekte na zadanu mikrolokaciju prema smjernicama projektanta
n. Izraziti se pomoću računalnih alata koji podržavaju BIM tehnologiju (izraditi BIM modele, grafičke priloge svih vrsta projekata)
o. Istražiti moguće materijale i građevinske elemente i opremu u izgradnji prema uputama projektanta
p. Sudjelovati u vođenju građevinskog dnevnika i izradi građevinske knjige.
q. Organizirati i arhivirati dokumentaciju u projektantskom uredu i na gradilištu.
r. Primijeniti mjere protupožarne zaštite
s. Primijeniti mjere zaštite na radu u svojoj radnoj okolini
t. Sudjelovati u primjeni mjera zaštite okoliša i ekoloških standarda
Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula
U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti strukovnog kurikula primjenjuju se sljedeće aktivnosti:
- provodi se istraživanje i anonimno anketiranje učenika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške učenicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju učenika (CSVET), provjerama znanja te komunikaciji s nastavnicima
- provodi se istraživanje i anketiranje nastavnika o istim pitanjima kao u prethodnoj stavci
- provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja
- provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.
Nastavnici putem ankete procjenjuju svoj odnos prema procesu učenja i poučavanja, radnoj okolini i učenicima (samoevaluacija). Područja procjene osobito se odnose na:
- uvjete održavanja nastave
- stanje postojeće opreme i potrebe za novom opremom i odgovarajućom literaturom
- uspješnost ostvarenja ishoda učenja
- utjecaj metoda i oblika rada na razine ostvarenosti ishoda učenja
- redovitost pohađanja nastave
- aktivnosti i angažiranosti učenika u procesu učenja i poučavanja.
Usporedbom rezultata anketa među učenicima i nastavnicima dobit će se pregled uspješnosti izvedbe strukovnog kurikula, a nastavnici će dobiti uvid u pouzdanost procjene kvalitete svoga rada.
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema skupovima ishoda učenja i pripadajućih ishoda, a provjeravaju se pisano i usmeno, vrednovanjem postupaka i rezultata rješavanja projektnih aktivnosti / usmene prezentacije i/ili pisanog rada, a na temelju unaprijed definiranih elemenata i kriterija vrednovanja (analitičke i holističke rubrike za vrednovanje).
Vrednovanje se provodi kroz
-vrednovanje za učenje
-vrednovanje kao učenje: samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje
-vrednovanje naučenog: vrednovanje generičkih kompetencija: sposobnost analize i sinteze, sposobnost prikupljanja i analize informacija iz različitih izvora, pisane i usmene provjere znanja, mape radova (tzv. portfoliji), učenički izvještaji (npr. o posjeti modnoj tvrtki, istraživanju i sl.), učenički projekti, izrađena projektna mapa, usmena ili pisana prezentacija iste izrađeni modni proizvodi
Kriteriji za vrednovanje ostvarenosti ishoda učenja određeni su strukovnim kurikulom, a vrednovanje provode nastavnik u ustanovi i koji o tome vode propisane evidencije (e-dnevnik).
Podatci o praćenju napredovanja učenika temelje se na provjeri postignuća ishoda učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.2 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
133 CSVET
54,7 %
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
1. razred
Graditeljstvo kao zanimanje
Uvod u graditeljstvo
1
4.
Radovi u graditeljstvu
1
Standardi arhitektonskog projektiranja
Standardi grafičkog prikazivanja u graditeljstvu
1
4.
Geometrijsko crtanje i vrste projiciranja
2
Dvodimenzionalno prikazivanje tijela
2
Sadržaj arhitektonskih nacrta
1
Crtanje arhitektonskih nacrta
3
Računalstvo u graditeljstvu
Primjena računalstva u graditeljstvu
2
4.
Računalno crtanje u graditeljstvu
3
Elementi zgrade
Vrste i dijelovi zgrada
2
4.
Temeljenje zgrada
2
Zidni sustavi zgrada
2
Zaštita na radu u graditeljstvu
Zaštita na radu u poslovima gradnje
1
4.
Građevinska regulativa
Građevinska regulativa
1
4.
Dozvole za gradnju i uporabu građevine
1
Građevni materijali i proizvodi
Građevni materijali i proizvodi
3
4.
Sustavi opterećenja
Ravninski sustav opterećenja
4
4.
Stabilnost građevina
1
Fizikalne veličine i mjerenja
Fizikalne veličine i mjerenja u mehanici
2
4.
Električna mjerljiva svojstva i temperatura
1
Mjerljiva svojstva zvuka i svjetlosti
1
2. razred
Vrste projekata
Sadržaj arhitektonske projektne dokumentacije
1
5.
Razrada nacrta na računalu
2D računalno crtanje građevina
4
5.
Arhitektura i umjetnost starog i srednjeg vijek
Arhitektura i umjetnost Starog vijeka
1
5.
Arhitektura i umjetnost Srednjeg vijeka
2
Prostoručno crtanje
Crtanje i bojanje
1
5.
Crtanje perspektivnih prikaza građevina
2
Nacrtna geometrija
Presjeci tijela ravninama
2
5.
Primjena nacrtne geometrije u graditeljstvu
2
Betonski i zidarski radovi na gradilištu
Tehnologija izvođenja betonskih i AB konstrukcija u graditeljstvu
3
5.
Tehnologija izvođenja zidarskih radova u graditeljstvu
2
Arhitektonske konstrukcije
Međukatne konstrukcije
3
5.
Vertikalne komunikacije
2
Ravni krovovi
1
Nosive konstrukcije
Osnove građevinske statike
2
5.
Unutarnje sile
3
Osnove mehanike materijalne točke
Kinematika
1
5.
Dinamika
1
Rad, energija i snaga
1
Gravitacija
1
3. razred
Razrada arhitektonske projektne dokumentacije
Osnove 3D računalnog crtanja u graditeljstvu
2
5.
Razrada projektne dokumentacije- idejni projekt
1
Razrada projektne dokumentacije- glavni projekt
3
Razrada projektne dokumentacije- izvedbeni projekt
2
Otpornost gradiva
Analiza naprezanja i deformacija
4
5.
Krovne konstrukcije
Krovišta
3
5.
Otvori u zgradama
Konstrukcije za zatvaranje otvora
1
5.
Geodezija
Geodetski radovi u fazi razvoja projekta
2
5.
Arhitektura i umjetnost Novog vijeka i Najnovijeg doba
Arhitektura i umjetnost Novog vijeka
2
5.
Arhitektura i umjetnost Najnovijeg vijeka
2
Stambene i javne zgrade
Struktura i tipologija individualne stambene izgradnje
1
5.
Izrada idejnog rješenja obiteljske kuće
1
Izrada arhitektonske snimke izvedenog stanja
1
Izrada projekta uklanjanja građevine
1
Tipologija višestambenih zgrada
1
Zgrade javne namjene
1
Urbanizam
Urbanizam i prostorno planiranje
2
5.
4. razred
Betonske konstrukcije
Tehnologija betona
2
5.
Razrada AB sklopova
4
Primjena IKT-a u graditeljstvu
Poslovno komuniciranje u graditeljstvu
1
5.
Građevinsko poslovanje
1
Kalkulacije u visokogradnji
Kalkulacije u graditeljstvu
1
5.
Izrada kalkulacija u visokogradnji
2
Planiranje građenja
Metode planiranja građenja
1
5.
Izrada planova građenja
1
Građevinska fizika
Osnove građevinske fizike
1
5.
Računalni proračun toplinskih svojstava zgrade
2
Instalacije u visokogradnji
Kućne instalacije
1
5.
Projektiranje kućnih instalacija vodovoda i kanalizacije
3
Završni radovi na gradilištu
Tehnologija izvođenja završnih radova u graditeljstvu
3
5.
Višestambene zgrade
Izrada glavnog projekta višestambene zgrade
4
Energetski učinkovita gradnja
Niskoenergetska i pasivna kuća
2
5.
Energetsko vrednovanje zgrada
2
Napomena:
U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
Šifra modula je podatak koji se automatski generira iz baze e-Kurikul.
Šifra ishoda učenja je podatak iz Registra HKO-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.3 POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
8 CSVET
3,29 %
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
3. razred (minimalno odabrati 1 izborni modul/SIU)
Dizajn
Osnove dizajna
2
5.
Dizajn interijera
2
Vizualizacije u graditeljstvu
Modeliranje građevina pomoću 3D printera
2
5.
Izrada 3D vizualizacija građevina
2
Održivi razvoj u graditeljstvu
Ekologija i zaštita okoliša u graditeljstvu
4
5.
4. razred (minimalno odabrati 1 izborni modul/SIU)
Računalno modeliranje instalacija i kalkulacija
3D računalno modeliranje instalacija zgrade
2
5.
Računalno modeliranje kalkulacija građevina
2
Graditeljsko nasljeđe i krajobrazna arhitektura
Graditeljsko nasljeđe
2
5.
Krajobrazna arhitektura
2
Napomena:
U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
Šifra modula je podatak koji se automatski generira iz baze e-Kurikul.
Šifra ishoda učenja je podatak iz Registra HKO-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. RAZRADA STRUKOVNIH MODULA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. RAZRED
NAZIV MODULA
Graditeljstvo kao zanimanje
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5677
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5678
Obujam modula (CSVET)
2 CSVET
SIU: Uvod u graditeljstvo, 1 CSVET
SIU: Radovi u graditeljstvu, 1 CSVET
Načini stjecanja skupova ishoda učenja
(od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50 %
20-30 %
20-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti uvid u važnost graditeljstva kao gospodarske grane, razlikovati vrste objekata, radova i sudionika u građenju te ulogu i važnost svog zanimanja u procesu građenja.
Ključni pojmovi
Podjela graditeljstva, visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A.4.3. Razvija osobne potencijale
osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema
uku B.4/5.4. Samovrednovanje/samoprocjena
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu obuhvaća projektnu i istraživačku nastavu, te situacijsko učenje u simuliranim uvjetima i u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima gdje će učenici upoznati grane graditeljstva. Učenici provode istraživanja različitih digitalnih izvora, te kreiraju digitalne sadržaje. Projektne aktivnosti predstavljaju poveznicu između teorije i prakse u rješavanju zadanog problema. Rješavajući projektne zadatke učenici stječu samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i poduzetnost. Timski rad na projektnim aktivnostima u online okruženju potiče razvoj digitalnih, društvenih i komunikacijskih vještina.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5677
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5678
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam
Uvod u graditeljstvo, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti važnost graditeljstva kao tehničke struke
Objasniti važnost graditeljstva kao tehničke struke uz usporedbu s ostalim tehničkim strukama
Opisati povijesni razvoj graditeljstva
Opisati povijesni razvoj graditeljstva u Hrvatskoj
Nabrojiti grane graditeljstva i njihov djelokrug rada
Nabrojiti grane graditeljstva i njihov djelokrug rada kroz primjere
Objasniti osnovne pojmove u graditeljstvu
Objasniti osnovne pojmove u graditeljstvu kroz utvrđivanje razlika između njih
Prepoznati namjenu, građevni materijal i okvirno vrijeme nastanka pojedinih građevina
Prepoznati namjenu, građevni materijal i okvirno vrijeme nastanka pojedinih građevina uz opis
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava temeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Učenici rade na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima i vježbama i istraživanjima, uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti. Aktivnim metodama poučavanja omoguću je se učenicima razvoj kompetencija u području kreativnih vještina koje su vezane za povijesni razvoj graditeljstva te za prepoznavanje namjene, materijala i vremena nastanka građevina. Tijekom realizacije nastavnih sadržaja unutar modula nastavnik predavačkom nastavom iznosi i pojašnjava ključne pojmove (grane graditeljstva, djelokrug rada…). Od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja postignuća, redovito pohađanje svih oblika nastave i izvršavanje aktivnosti.
Nastavne cjeline/teme
Povijest graditeljstva
Osnovni pojmovi u graditeljstvu
Podjela graditeljstva
Objekti visokogradnje
Objekti niskogradnje i hidrogradnje
Načini i primjer vrednovanja
Problemski zadatak:
Investitor gradi trgovački centar i pristupne ceste s parkiralištem. Tri obrtnika (jedan specijaliziran za objekte visokogradnje, drugi za objekte niskogradnje a treći za završne radove) dobila su zadatak da svatko razmotri svoju ulogu, u skladu sa svojom djelatnosti.
Učenike grupirati u timove od 3 člana (visokogradnja, ceste i završni radovi). Svaki tim predstavlja trojicu obrtnika. Na kraju timovi prezentiraju svoje radove.
Koraci u izvedbi zadatka :
- Nabrojiti grane graditeljstva i povezati ih sa svojim djelokrugom rada
- Nabrojiti i razlikovati vrste zgrada
- Popisati potrebne radove za izvedbu zgrade, vodeći računa o materijalima (tim 1)
- Popisati radove za izvedbu ceste i parkinga, vodeći računa o materijalima (tim 2)
- Popisati završne radove na zgradi, vodeći računa o materijalima (tim 3)
Vrednovanje za učenje: nastavnik prati aktivnosti učenika i daje povratnu informaciju uz smjernice o daljnjem poboljšanju
Vrednovanje kao učenje: vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje sudjelovanja u aktivnostima prema danim kriterijskim rubrikama
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje rješenja radnih zadataka pomoću unaprijed definiranih elemenata (javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima):
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
Grane graditeljstva i njihov djelokrug rada
Nabraja sve grane i povezuje ih s njihovim djelokrugom rada
(4 boda)
Nabraja sve grane ali ne povezuje ih s njihovim djelokrugom rada
(2 boda)
Nabraja samo neke grane i ne povezuje ih s njihovim djelokrugom rada
(1 bod)
Vrste građevinskih objekata
- nema -
Razlikuje sve vrste zgrada
(3 boda)
Nabraja samo objekte visokogradnje
(1 bod)
Materijal i potrebni radovi
Popis radova odgovara materijalima izvedbe
(5 bodova)
Popis radova djelomično odgovara materijalima izvedbe
(3 boda)
Popis radova ne odgovara materijalima izvedbe
(0 bodova)
Bodovi:
0 - 5nedovoljan
6 dovoljan
7 - 8dobar
9 - 10vrlo dobar
11 - 12odličan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
U ovom skupu ishoda učenja se koristi heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno. Zbog toga je potrebno učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Poželjno je uključiti i ostale učenike kako bi pomogli učenicima s teškoćama, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja prezentacije treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške je učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje naučenog: nastavnik vrednuje rješenja radnih zadataka pomoću unaprijed definiranih elemenata (javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima) – prema gore navedenoj tablici. Učenici rade uz pomoć nastavnika.
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike: Učenici mogu razlikovati i nabrojati objekte posebne namjene (silosi, vodotornjevi i sl.), kao i analizirati izvedene visoke građevine, mostovi velikog raspona i sl. i utvrditi kojim objektima pripadaju.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam
Radovi u graditeljstvu, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Nabrojati osnovne grupe radova u graditeljstvu
Nabrojati osnovne grupe radova u graditeljstvu kroz primjere
Raščlaniti grupe radova na podgrupe radova
Kategorizirati različite radove u odgovarajuće podgrupe
Opisati radne zadatke pojedinih podgrupa radova
Opisati radne zadatke pojedinih podgrupa radova uz međusobnu usporedbu
Identificirati strojeve za izvođenje radova u graditeljstvu
Identificirati strojeve za izvođenje radova u graditeljstvu uz opis poslova
Poredati pravilnim redoslijedom radove u graditeljstvu
Poredati pravilnim redoslijedom radove u graditeljstvu na zadanom primjeru
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava temeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Učenici rade na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima i vježbama i istraživanjima, uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti. Aktivnim metodama poučavanja omoguću je se učenicima razvoj kompetencija u području kreativnih vještina vezanih za grupe i podgrupe svih radova u graditeljstvu te redoslijed radova. Tijekom realizacije nastavnih sadržaja unutar modula nastavnik predavačkom nastavom iznosi i pojašnjava ključne pojmove. Od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja postignuća, redovito pohađanje svih oblika nastave i izvršavanje aktivnosti.
Nastavne cjeline/teme
Vrste radova u graditeljstvu
Radni zadaci i redoslijed radova
Strojevi u graditeljstvu
Načini i primjer vrednovanja
Problemski zadatak: VRSTE RADOVA
Investitor planira gradnju obiteljske kuće i putem natječaja je izabrao izvođača.
Učenike grupirati u timove te odrediti vođu tima. Svaki tim treba nacrtati plan raspodjele radova na obiteljskoj kući i potrebnu mehanizaciju. Svaki član tima je svoje struke i opisuje vrste radova koje može izvoditi na objektu.
- Opisati vrste radova, njihove podgrupe
- Navesti zadatke podgrupa radova
- Napraviti plan raspodjele radova, njihov redoslijed
- Odrediti zadatke svih sudionika u građenju
- Predvidjeti potrebne građevinske strojeve
Na kraju, vođa tima javno prezentira rad pred ostalim timovima i nastavnikom.
Vrednovanje za učenje: nastavnik prati aktivnosti učenika i daje povratnu informaciju uz smjernice o daljnjem poboljšanju
Vrednovanje kao učenje: vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje sudjelovanja u aktivnostima prema danim kriterijskim rubrikama
Vrednovanje naučenog : nastavnik vrednuje izrađenu mapu s popisom potrebnih vrsta radova, redoslijed radova, javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima uporabom unaprijed definiranih pokazatelja:
Kriterij
Razina ostvarenosti kriterija
Grupe radova u graditeljstvu
- nema -
Nabraja sve osnovne grupe radova
(3 boda)
Nabraja samo neke osnovne grupe radova
(1 bod)
Podgrupe radova
- nema -
Raščlanjuje sve grupe radova na podgrupe
(2 boda)
Raščlanjuje samo 1 grupu radova na podgrupe
(1 bod)
Radni zadaci pojedinih grupa radova
Opisuje sve potrebne zadatke podgrupa radova
(4 boda)
Opisuje većinu radnih zadataka podgrupa radova
(2 boda)
Opisuje samo neke radne zadatke podgrupa radova
(1 bod)
Redoslijed radova
Nabraja sve radove po redoslijedu
(4 boda)
Nabraja radove ali neke preskače
(2 boda)
Nabraja radove ali neke pogrešnim redoslijedom
(1 bod)
Strojevi u graditeljstvu
- nema -
Identificira strojeve i pridružuje ih vrsti radova
(2 boda)
Identificira strojeve ali ne pridružuje ih vrsti radova (1 bod)
Bodovi:
0 - 7 nedovoljan
8 - 9 dovoljan
10 - 11dobar
12 - 13vrlo dobar
14 - 15odličan
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
U ovom skupu ishoda učenja se koristi heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno. Zbog toga je potrebno učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Poželjno je uključiti i ostale učenike kako bi pomogli učenicima s teškoćama, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja prezentacije treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške je učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Vrednovanje naučenog : nastavnik vrednuje izrađenu mapu s popisom potrebnih vrsta radova, redoslijed radova, javnu prezentaciju rada, doprinos učenika radu tima uporabom unaprijed definiranih pokazatelja (uz odgovarajuću pomoć nastavnika) – gore navedena tablica
Sadržaji za darovite učenike/visoko motivirane učenike: Učenici mogu izraditi umnu mapu podjele svih radova u graditeljstvu te im pridružiti potrebne strojeve.
NAZIV MODULA
Standardi arhitektonskog projektiranja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5679
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5680
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5681
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5682
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5683
Obujam modula (CSVET)
9 CSVET
SIU: Standardi grafičkog prikazivanja u graditeljstvu, 1 CSVET
SIU: Geometrijsko crtanje i vrste projiciranja, 2 CSVET
SIU: Dvodimenzionalno prikazivanje tijela, 2 CSVET
SIU: Sadržaj arhitektonskih nacrta, 1 CSVET
SIU: Crtanje arhitektonskih nacrta, 3 CSVET
Načini stjecanja skupova ishoda učenja
(od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
30-40 %
30-40 %
20-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je stjecanje grafomotoričkih vještina uz uporabu pribora, u izradi urednih i točno iscrtanih arhitektonskih nacrta te razvijanje prostornog zora.
Ključni pojmovi
Tehnički crtež, tehničko pismo, sastavnica, kotiranje, mjerilo, ravnine, projiciranje, ortogonalna projekcija, aksonometrija, grafičke oznake, vrste nacrta
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu
osr A.4.3. Razvija osobne potencijale
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1. Upravljanje informacijama
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema
uku B.4/5.4. Samovrednovanje/samoprocjena
uku C.4/5.1. Vrijednost učenja
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima
MPT Poduzetništvo
pod B.4.1. Razvija poduzetničku ideju od koncepta do realizacije
pod B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu obuhvaća projektnu i istraživačku nastavu, te situacijsko učenje u simuliranim uvjetima i u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima. Projektne aktivnosti predstavljaju poveznicu između teorije i prakse u rješavanju zadanog problema. Rješavajući projektne zadatke učenici stječu samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i poduzetnost. Timski rad na projektnim aktivnostima u online okruženju potiče razvoj digitalnih, društvenih i komunikacijskih vještina.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5679
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5680
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5681
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5682
https://hko.srce.hr/registar/skup-ishoda-ucenja/detalji/5683
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam
Standardi grafičkog prikazivanja u graditeljstvu, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti funkciju tehničkog crtanja u tehničkoj struci i graditeljstvu
Valorizirati ulogu tehničkog crtanja u tehničkoj struci i graditeljstvu
Pisati uspravnim tehničkim pismom prema pravilima struke
Pisati uspravnim tehničkim pismom prema pravilima struke
Nacrtati jednostavne likove u određenom mjerilu primjenjujući grafičke standarde u graditeljstvu
Konstruirati složene likove u određenom mjerilu primjenjujući grafičke standarde u graditeljstvu
Kotirati jednostavne likove prema standardima u graditeljstvu
Koti