E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

NACRT

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

mzo.gov.hr

 

Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi

 

ODLUKU
 o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije
KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA – DOMARKA

 u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

I.

Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

II.

Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA iz točke I. ove Odluke.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

III.

Ova Odluka primjenjivat će se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

 

 

 

KLASA:

URBROJ:

Zagreb,

 

 

 

MINISTAR

 

 

prof. dr. sc. Radovan Fuchs


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

 

 

 

 

 

 

 

STRUKOVNI KURIKUL

ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE

KUĆNI MAJSTOR - DOMAR /

KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA

nije lektorirano

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagreb, ožujak 2024.

Popis kratica

 

 

CSVET – Obujam ishoda učenja na razini ciklusa

HROO – Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja

HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir

SIU – skup ishoda učenja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SADRŽAJ

 

1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA

2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA

2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA

2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA

2.3 POPIS IZBORNIH MODULA

3. RAZRADA MODULA

1. RAZRED

Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta

Matematika u struci (Osnove matematike)

Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta

Protupožarni sustavi u objektima

Tehnički materijali u objektima

Održavanje higijene objekta i okoliša

Tehničko crtanje i dokumentiranje

Osnove mjerenja energetskih veličina

Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta

2. RAZRED

Tehnologije spajanja materijala

Građevinski radovi na objektu

Tehnologije površinske zaštite materijala

Analiza, planiranje i organizacija rada

Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom

Električne instalacije

Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta

Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša

3. RAZRED

Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima

Sustavi plinskih instalacija

Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta

Sustavi grijanja

Sustavi klimatizacije i ventilacije

Izvođenje stolarskih radova

Telekomunikacijski i signalni sustavi i instalacije

Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača

Mjerna tehnika energetskih sustava

Sustavi neprekidnog napajanja

Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava

Evidencija i prijava štete na nekretnini

Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova

Osiguranje kvalitete u održavanju objekta

4. ZAVRŠNI RAD

 

 

 

 

 

Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

 

 


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA

 

OPĆE INFORMACIJE O STRUKOVNOM KURIKULU

Sektor

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

Naziv kurikula strukovnog obrazovanja

Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Kućni majstor / Kućna majstorica

Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja

Kvalifikacija koja se stječe strukovnim obrazovanjem

Kućni majstor / Kućna majstorica

Razina kvalifikacije prema HKO-u

4.1 - trogodišnje strukovno obrazovanje

Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET)

139 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije i 42 boda iz općeg dijela kvalifikacije

Obujam ishoda učenja na razini ciklusa (CSVET)

4. ciklus

5. ciklus

61 CSVET

120 CSVET

Pokazatelji na temelju kojih je izrađen strukovni kurikul

Popis standarda zanimanja

Popis standarda kvalifikacije

Sektorski kurikul

SZ Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka

 

https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/171

 

Vrijedi do 31.12.2025.

SK Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka

 

https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/75  

 

Vrijedi do 31.12.2027.

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja

Kvalifikacija na razini 1

 

Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)

Minimalno 181 CSVET bodova, od toga najmanje 139 CSVET bodova na 4. ili višoj razini ishoda učenja i 42 boda iz općeg obrazovanja izrada te obrana završnog rada

Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa

Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020).

Kriteriji prelaska u višu godinu obrazovanja su uspješno završeni moduli.

- Učenje na radnome mjestu provodit će se u  ustanovi za strukovno obrazovanje, koje uključuje razdoblja učenja na radnome mjestu u školi i kod poslodavaca.

- Sudjelovanje na nastavi, učenje temeljeno na radu u ustanovi za strukovno obrazovanje, učenje temeljeno na radu kod poslodavca, ostvarivanje propisanih ishoda učenja kroz module, izrada i obrana završnog rada.

Učenici su obvezni pohađati sve oblike nastave te uredno izvršavati zadane obveze od strane nastavnika.

Učenje temeljeno na radu može se odvijati u specijaliziranim učionicama / praktikumima, školskim radionicama ili u regionalnim centrima kompetentnosti ili kod poslodavca. Preduvjet za učenje temeljeno na radu je posjedovanje materijalno tehničkih uvjeta, potrebne opreme i alata za realizaciju ishoda učenja navedenih unutar svakog modula i skupa ishoda učenja.

Od nastavnika se očekuje da bude kreator procesa učenja te da prihvati odgovornost za ostvarivanje ishoda učenja, da koristi nove tehnologije kako bi kompetentno mogao voditi proces učenja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada. Jednako tako, nastavnik treba prepoznati potrebe i mogućnosti učenika te im prilagođavati sadržaje, metode i oblike rada kako bi na učinkovit način ostvarili ishode učenja odnosno kako bi učenici stekli kompetencije izabrane kvalifikacije primjereno svojim mogućnostima i darovitosti .

 

Horizontalna prohodnost (preporuke)

Horizontalna prohodnost omoguće je na razini sektora što osiguravaju planirani zajednički sadržaji unutar sektorske jezgre za kvalifikacije na razini 4.1 prema HKO-u.

U sustavu cjeloživotnog učenja, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu se uključiti u programe osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije u skladu s potrebama svijeta rada te osobnim interesima i mogućnostima.

Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)

Vertikalna prohodnost osigurana je za sve smjerove s mogućnošću prelaska iz smjerova na razini 4.1 u druge smjerove na razini 4.1 ili na razine 4.2 prema HKO, a nastavak školovanja na visokim učilištima (razina 6 prema HKO-u) i sveučilištima (razina 7.1 prema HKO-u) osigurava učenicima plan i program općeobrazovnih predmeta koji se polažu na Državnoj maturi nakon završenog obrazovanja na razini 4.2.

Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula

Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod poslodavaca.

Najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu kod licenciranog poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti gdje se učenici postupno uvode u posao te u ograničenom obujmu sudjeluju u radnom procesu u kontroliranim uvjetima uz mentora i/ili nastavnika. Rad na radnome mjestu ili u Regionalnom centru kompetentnosti dio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula

https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/75  

Ishode učenja koji se stječu učenjem temeljenom na radu potrebno je izvoditi u grupama.

-zaštitna odjeća, obuća i oprema

 

Ciljevi strukovnog kurikula (15 – 20)

Učenici će moći:

a. Analizirati protupožarne sustave na objektu, način primjene i zakonske obveze o održavanju.

b. Analizirati standardne i rezervne dijelove, odgovarajući način skladištenja i zapisivanje stanja skladišta.

c. Analizirati energetsku učinkovitost objekta u pojedinim dijelovima i predlagati promjene za povećanje učinkovitosti.

d. Analizirati mjerne sustave energetskog dijela objekta, način očitavanja podataka i evidencija stanja.

e. Razlikovati vrste spajanja u strojarstvu provesti različite postupke spajanja metala i nemetala.

f. Razlikovati sustave grijanja te planirati osnovno održavanje sustava grijanja.

g. Prepoznati i analizirati sustave klimatizacije i ventilacije te provesti osnovno održavanja sustava.

h. Razlikovati dijelove plinskih instalacija te planirati osnovno održavanje sustava.

i. Upotrijebiti alate, naprave i sredstava pri održavanju higijene objekta i okoliša

j. Izvesti jednostavnije građevinske radove.

k. Upotrijebiti alate i naprave u nužnim intervencijama na električnim i vodovodnim instalacijama te građevinskim i stolarskim radovima.

l. Planirati i organizirati radove vanjskih izvođača na održavanju objekta

m. Rukovati pravilno štetnim tvarima i zbrinjavati otpad nastao prilikom održavanja ili radova na objektu.

n. Odabrati pravilan način površinske zaštite materijala.

o. Izvesti jednostavne stolarske radove.

p. Analizirati, planirati i organizirati rad.

q. Voditi dokumentaciju neophodnu u poslovima upravljanja objektom.

Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula

Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Isto se provodi u kombinaciji:

- hibridnog vrednovanja kroz pisane provjere znanja i vještina učenika, pri čemu obrazovna institucija osigurava dostupnost sadržajno i metodološki provjerenih zadataka i ispita iz određenih cjelina, a nastavnici koriste pojedine skupine zadataka ili cijele ispite radi dobivanja povratnih informacija o rezultatima učenja učenika

- unutarnjeg vrednovanja koje se provodi u ustanovi i u radnom okruženju tijekom cjelokupnog strukovnog obrazovanja, a provode ga nastavnici i mentori te učenici kroz samovrednovanje vlastitog rada.

U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa obrazovanja primjenjuju se sljedeće aktivnosti:

- provodi se istraživanje i anonimno anketiranje učenika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške učenicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju učenika (CSVET), provjerama znanja, te komunikaciji s nastavnicima i mentorima;

- provodi se istraživanje i anketiranje nastavnika o istim pitanjima navedenim u prethodnoj stavci;

- provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja;

- provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.

Rezultatima anketa dobiva se pregled uspješnosti izvedbe programa, kao i procjena kvalitete rada nastavnika.

Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Ono se provodi usmenim i pisanim provjerama znanja te provjerama stečenih vještina učenika, a na temelju unaprijed određenih kriterija vrednovanja postignuća.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor


2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA

 

Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.1 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 .


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA

 

POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA

Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima

131

72%

ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA

 

NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA

ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA

 

NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA

 

OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA

CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/

NASTAVNI PREDMET

NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST

 

Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta

 

Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša

Postupci zaštite na radu i pružanje prve pomoći

Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu

5 CSVET

4

 

 

Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta

 

Uzroci zagađenja okoliša

Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada

3 CSVET

4

 

 

Protupožarni sustavi u objektima

 

Propisi i norme u području zaštite od požara

Sredstva i aparati za gašenje požara

Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima

Protupožarni i vatrodojavni sustavi

5 CSVET

4

 

 

Tehnički materijali u objektima

 

Nemetali u objektima Osnove tehničkih materijala

Građevinski materijali u objektima

Materijali u elektrotehnici

6 CSVET

4

 

 

Održavanje higijene objekta i okoliša

 

Održavanje higijene građevine i okoliša

Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada

Sredstva i upute za održavanje higijene objekta

5 CSVET

4

 

 

Tehničko crtanje i dokumentiranje

 

Osnove tehničkog crtanja

Tehničko crtanje u praksi

5 CSVET

4

 

 

Osnove mjerenja energetskih veličina

 

Uvod u energetske instalacije

Osnove mjerenja i kontrole

5 CSVET

4

 

 

Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta

 

Alati i naprave u električnim instalacijama

Održavanje alata i naprava

Alati i naprave u vodovodnim instalacijama

Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima

6 CSVET

4

 

 

Tehnologije spajanja materijala

 

Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijal

Spajanje metala

Spajanje nemetala

8 CSVET

5

 

 

Građevinski radovi na objektu

 

Materijali u građevinarstvu

Priprema i sanacija zidova i stropova i podova

Izvođenje jednostavnih građevinskih radova

8 CSVET

5

 

 

Tehnologije površinske zaštite materijala

 

Vrste destrukcije materijala

Sredstva i tehnike zaštite materijala

Provedba zaštite od korozije

5 CSVET

5

 

 

Analiza, planiranje i organizacija rada

 

Poslovi kućnog majstora

Planiranje održavanja objekta i okoliša

Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta

6 CSVET

5

 

 

Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom

 

Evidencija ispravnosti opreme i sustava

Upotreba IKT-a

Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša

4 CSVET

5

 

 

Električne instalacije

 

Osnove električnih instalacija

Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija

Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu

7 CSVET

5

 

 

Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta

 

Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama

Poslovna komunikacija

Pravila uspješne komunikacije

5 CSVET

5

 

 

Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša

 

Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša

Upravljanje troškovima za vanjske izvođače

4 CSVET

5

 

 

Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima

 

Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu

Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije

6 CSVET

5

 

 

Sustavi plinskih instalacija

 

Plinska oprema i analiza potrošnje plina

Plinski uređaji i oprema objekta

Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija

3 CSVET

5

 

 

Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta

 

Analiza stanja objekta i infrastrukture

Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti

Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima

6 CSVET

5

 

 

Sustavi grijanja

 

Osnove sustava grijanja

Priprema instalacije grijanja za sezonu

Analiza i planiranje održavanje sustava grijanja

6 CSVET

5

 

 

Sustavi klimatizacije i ventilacije

 

Osnove sustava klimatizacije i ventilacije

Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije

Identifikacija instalacija klimatizacije i ventilacije u objektu

5 CSVET

5

 

 

Izvođenje stolarskih radova

 

Izvođenje stolarskih radova

3 CSVET

5

 

 

Telekomunikacijski i sigurnosni sustavi i instalacije

 

Osnove telekomunikacijskih i sigurnosnih instalacija Dijagnostika telekomunikacijskih i sigurnosnih instalacija

4 CSVET

5

 

 

Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta

 

Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača

2 CSVET

5

 

 

Projektni zadatak

 

Projektni zadatak

4 CSVET

5

 

 

* U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2.3 POPIS IZBORNIH MODULA

 

POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA

Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima

8

4%

ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA

 

NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA

ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA

 

NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA

 

OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA

CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/

NASTAVNI PREDMET

NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST

 

Mjerna tehnika energetskih sustava

 

Mjerenje parametara energetskog sustava Priprema i planiranje energetskih mjerenja

3 CSVET

5

 

 

Sustavi neprekidnog napajanja

 

Osnove neprekidnog napajanja Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja

5 CSVET

5

 

 

Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava

 

Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava

Nadogradnja postojećih energetskih sustava

3 CSVET

5

 

 

Evidencija i prijava štete na nekretnini

 

Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja Identifikacija i dokumentiranje štete Sanacija oštećenja na objektu

 

 

 

5 CSVET

 

 

 

5

 

 

Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova

 

Upravljanje skladištem rezervnih dijelova

Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala

Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala

Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima

5 CSVET

5

 

 

Osiguranje kvalitete u održavanju objekta

 

Analiza objekta, instalacija i okoliša

Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova

Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova

3 CSVET

5

 

 

* U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

 3. RAZRADA MODULA

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

1. RAZRED

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta

NAZIV MODULA

Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SK Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka

https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/75  

 

SIU Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša

 

SIU Postupci zaštite na radu i pružanja prve pomoći

 

SIU Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu

 

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

40-60%

5-20%

25-40%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezan

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja potrebnih za rad na siguran način kao i brige za okoliš. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje ključne pojmove, postupke i zakonsku regulativu u području zaštite na radu i zaštite okoliša. Primjenom tih znanja moći će prepoznati izvore opasnosti, primijeniti postupke zaštite od fizikalnih, kemijskih i bioloških opasnosti, koristiti zaštitnu opremu na odgovarajući način u pojedinim situacijama, zaštititi svoje zdravlje i okoliš.

Ključni pojmovi

Propisi, norme, zakon, zaštita na radu, zaštita okoliša, gospodarenje otpadom, zdravlje, štetne tvari, ekologija, izvori opasnosti, zaštitna oprema, požar

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.4.2.

pod B.4.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije  

ikt A 4.4.

ikt C 4.2.

ikt C 4.4.

ikt D 4.2.

Učiti kako učiti  

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

Održivi razvoj

odr A.4.2.

odr A.4.4.

odr B.4.1.

odr B.4.2.

odr C.4.1.

odr C.4.4.

odr C.5.1.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na analizu propisa i normi u području zaštite na radu, identificiranju i procijeni opasnosti te primjeni pravila zaštite na radu i zaštite od požara.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša

SIU Postupci zaštite na radu i pružanja prve pomoći

SIU Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Analizirati propise i norme iz područja zaštite na radu i rada na visini.

Integrirati u rad sve važne propise i norme iz područja zaštite na radu i rada na visini.

Navesti propise pri korištenju štetnih tvari u skladu s ekologijom.

Primijeniti sve važeće propise pri radu s štetnim tvarima.

Primijeniti zakonske propise o zaštiti okoliša.

Planirati pridržavanje zakonskih propisa o zaštiti okoliša.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike sa svim važećim zakonima, propisima i normama u području zaštite na radu i zaštite okoliša te koje su posljedice nepridržavanja istih. Demonstrira različite primjere/studije slučaja u koji prikazuju važnost propisa i normi. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim  obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni  na realnim situacijama  iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti kojih se propisa moraju pridržavati, koji je razlog za to te koje su posljedice nepridržavanja.

Nastavne cjeline/teme

a. Prava i obveze iz zaštite na radu

b. Sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj

c. Osposobljavanje za rad na siguran način

d. Obveze osoba na radu

e. Zakon o zaštiti okoliša

f. Održivo gospodarenje otpadom

g. Načini i postupci gospodarenja građevnim otpadom

Načini i primjer vrednovanja

Na datom primjeru održavanja/popravka u relevantnim izvorima informacija pronaći važeće propise, norme, zakone, pravilnike koji se na njega odnose.

Potrebno je pronaći kako je organiziran sustav zaštite na radu, koja su prava radnika , a koje obveze poslodavca, koju vrstu osposobljavanja za rad na siguran način je morao položiti radnik koji obavlja posao iz primjera, koji zakon propisuje način zbrinjavanja otpada i brige za okoliš u datom primjeru.


Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik poznaje prava radnika i obveze poslodavca

- Učenik opisuje važnost zaštite okoliša

- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno

Vrednovanje kao učenje:

Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.

 

Razmislite i zabilježite:

Razmislite i zabilježite:

3 stvari za koje misliš da znaš

3 stvari koje sam naučio/la

2 stvari koje su ti još nejasne

2 zanimljive stvari

1 stvar koju sigurno znaš

1 stvar koju ne razumijem

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Identificirati izvore opasnosti i požara u radu.

Predvidjeti moguće izvore opasnosti te ih pravovremenim postupcima spriječiti.

Procijeniti opasnost za treća lica tijekom izvođenja radova.

Utvrditi sve moguće opasnosti tijekom izvođenja radova.

Identificirati potrebne zaštitne mjere pri obavljanju poslova.

Procijeniti rizik od mogućih ozljeda na radu te u skladu s time poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere.

Ustanoviti ispravnost alata i opreme i njihove usklađenosti sa odgovarajućim atestom.

Predložiti popravke i nadogradnju na opremi i uređajima koji ne zadovoljavaju sigurnosnim standardima.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike sa izvorima opasnosti na radnom mjestu i važnosti pridržavanja pravila zaštite na radu. Demonstrira korištenje osobnih zaštitnih sredstava i opreme. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim  obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni  na realnim situacijama  iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti koji su izvori opasnosti, koje su zaštitne mjere te koja zaštitna oprema je obavezna.

Nastavne cjeline/teme

a. Procjena rizika

b. Radna oprema i njeno korištenje

c. Osobna zaštitna oprema

d. Osnovna pravila zaštite na radu

e. Zaštita od različitih vrsta opasnosti

Načini i primjer vrednovanja

Svaki od učenika staviti će se u ulogu poslodavca te će njegov zadatak biti izraditi procjenu rizika na radu (u pisanom i digitalnom obliku) za određeno radno mjesto te ostale učenike, koji imaju ulogu osobe na radu upoznati sa sadržajem procijene.

U procijeni rizika na radu poslodavac treba utvrditi jesu li radne tvari i radne situacije opasne i štetne za zdravlje i utvrditi pravila zaštite na radu, mjere i aktivnosti kojih će se radnici pridržavati u cilju sprječavanja smanjivanja rizika kao i obveznog korištenja odgovarajuće zaštitne opreme.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik je izradio cjelovitu procjenu rizika

- Učenik opisuje moguće štetne tvari/radne situacije na radnom mjestu

- Učenik poznaje zaštitna sredstva i zaštitnu opremu

- Učenik prikazuje rezultate ostalim učenicima jasno i pregledn

 

Kriterij vrednovanja naučenog:

 

Element/kriterij vrednovanja 

Dovoljan 

Dobar 

Vrlo dobar 

Odličan 

 

Rješavanje zadatka

Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak. 

Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak

Učenik samostalno

rješava zadatak uz manje pogreške

Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

Prikazivanje dobivenih rezultata 

Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.

Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni

 

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške

 

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Postupci zaštite na radu i pružanje prve pomoći, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Primijeniti postupke zaštite na radu i zaštite od požara u svakodnevnom radu.

Planirati postupke zaštite na radu i zaštite od požara u svakodnevnom radu.

Primijeniti postupak pružanja prve pomoći kod električnog udara, trovanja produktima izgaranja i mehaničkih ozljeda.

Voditi evidenciju nezgoda/ozljeda na radu te na temelju tih podataka tražiti poboljšanja u sustavu zaštite na radu na određenom radnom mjestu.

Primijeniti postupke zaštite od kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti.

Identificirati postupke zaštite od različitih štetnosti.

Primijeniti postupke zaštite na radu pri radu s računalom.

Izdvojiti moguće opasnosti po zdravlje pri radu s računalom.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s pojmovima „kemijska štetnost“, „biološka štetnost“, „fizikalna štetnost“, „psihofizički napori“, njihovim utjecajem na ljudski organizam te načinima prevencije. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima.   Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati izvore opasnosti i oštećenja zdravlja radnika na mjestu rada s računalom.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.  

Nastavne cjeline/teme

a. Zaštita od različitih vrsta štetnosti

b. Zaštita na radu pri radu s računalom

c. Održavanje zdravog života radnika i osoba na radu

d. Pružanje prve pomoći

Načini i primjer vrednovanja

Svaki od učenika će uzeti jednu od Procjena rizika na radnom mjestu izrađenu u prethodnom SIU-u (Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu) te će pronaći nedostatke, odnosno pronaći koje još postupke mjere zaštite  reba poduzeti kako bi to radno mjesto bilo sigurno za rad. Na temelju ustanovljenih nedostataka potrebno je predvidjeti koje bi se nezgode i nesreće na radu mogle dogoditi i na koji način bi bilo potrebno u toj situaciji pružiti prvu pomoć unesrećenoj osobi.

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik opisuje postupke pružanja prve pomoći

- Učenik prikazuje rezultate ostalim učenicima jasno i pregledno

Vrednovanje kao učenje:

Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.

Razmislite i zabilježite:

Razmislite i zabilježite:

3 stvari za koje misliš da znaš

3 stvari koje sam naučio/la

2 stvari koje su ti još nejasne

2 zanimljive stvari

1 stvar koju sigurno znaš

1 stvar koju ne razumijem

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Matematika u struci (Osnove matematike)

NAZIV MODULA

Osnove matematike (Matematika u struci) – preuzeto iz dokumenta „Nacrt prijedloga kurikula, modula i skupova ishoda učenja općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2023„

Obujam modula (CSVET)

5 CSVET-a

Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

50 – 70 %

10 – 20 %

20 – 30 %

Status modula (obvezni/izborni)

obvezni

 

Cilj (opis) modula

Cilj modula je učenicima omogućiti razvijanje kompetencija matematičke pismenosti rješavanjem različitih jednostavnijih i složenijih matematičkih zadataka i problema iz struke i svakodnevnog života. Učenici će usvojiti osnovna matematička znanja iz domena Brojevi, Algebra i funkcije, Mjerenje i Podatci koji su im nužni za praćenje nastave strukovnih modula i snalaženje u svakodnevnom životu tijekom i nakon završenog obrazovanja.

Učenici će razvijati kompetencije analitičkog rasuđivanja, kritičkog i kreativnog mišljenja te algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. Također će razvijati samopouzdanje i svijest o vlastitim matematičkim sposobnostima, preciznost i točnost, upornost, poduzetnost, odgovornost, uvažavanje i pozitivan odnos prema matematici i radu općenito. Rješavat će problemske situacije odabirom relevantnih podataka, analizom mogućih strategija i provođenjem optimalne strategije te preispitivanjem procesa i rezultata, po potrebi uz učinkovitu uporabu odgovarajućih alata i tehnologija.

 

Ključni pojmovi

Realni brojevi i računske operacije, potencije, znanstveni zapis broja, mjerne jedinice, omjeri i proporcionalnost, postotci, linearna jednadžba i nejednadžba, sustavi linearnih jednadžbi, drugi korijen, kvadratna jednadžba, problemi prvog i drugog stupnja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

MPT Učiti kako učiti

uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje pri ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.

uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

uku B.4/5.4. Samovrednovanje/Samoprocjena. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

uku D.4/5.2. Suradnja s drugima. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

MPT Osobni i socijalni razvoj

osr A.4.1. Razvija sliku o sebi.

osr A.4.2. Upravlja svojim emocijama i ponašanjem osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

osr B.4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.

MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A.4.1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.

ikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije.

MPT Poduzetništvo

pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.

pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa)

MPT Zdravlje

zdr B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju. zdr B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima. zdr B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.

 

 

 

 

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu integrirano je u modul uz uporabu stvarnih projektnih zadataka i rješavanjem stvarnih matematičkih problema iz struke. Provodi se u učionicama ustanove i samostalnim radom na domaćim zadaćama. Zadaci za učenike osmišljeni su na temelju primjera/problema iz struke i svakodnevnog života, na suvremenom pristupu rješavanja problema i razvoju kreativnosti učenika. Nastavnik zadaje problemsku situaciju, a učenici koristeći se stečenim znanjem i vještinama osmišljavaju i rješavaju zadani zadatak. Također, nastavnik potiče učenike da u svojoj okolini uočavaju matematičke probleme te promišljaju o mogućim strategijama njihova rješavanja.

Učenje temeljeno na radu provodi se rješavanjem projektnih zadataka samostalno, u paru ili skupini, a za vrednovanje takvih zadataka koriste se rubrike.

Specifični materijalni   uvjeti i okruženje za

Specijalizirana učionica za nastavu matematike opremljena računalom za nastavnika koje ima pristup internetu s instaliranom potrebnom programskom potporom, projektorom s

projektnim   platnom   ili   interaktivnim   ekranom,   tabletima/računalima   s   pristupom

učenje, potrebni za

realizaciju modula

internetu   za   učenike   s   instaliranom   potrebnom   programskom   potporom,   džepni

kalkulatori za učenike.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Realni brojevi i potencije, 2 CSVET-a

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Izračunat vrijednost jednostavnih izraza s realnim brojevima.

Uspoređivati realne brojeve različitih zapisa te primjenjivati računanje s realnim brojevima pri rješavanju jednostavnih problema.

 

Izračunati vrijednost potencije.

Izračunati vrijednost jednostavnih brojevnih izraza s potencijama te pretvarati standardni zapis realnog broja u znanstveni i obratno.

Preračunati mjerne jedinice za duljinu, masu, tekućinu, vrijeme i novac.

Preračunati mjerne jedinice za površinu i volumen te primjenjivati mjerne jedinice pri rješavanju jednostavnih

Problema.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava temeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Radom na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti učenici stječu znanja o računskim operacijama s brojevima i potencijama, znanstvenom zapisu i mjernim jedinicama te stječu vještine primjene u realnim životnim situacijama.

Preporuke za ostvarenje SIU:

Ne treba inzistirati na složenim zadacima, već na razumijevanju pojma potencije s cjelobrojnim eksponentom. Negativni eksponent posebno naglasiti kod potencija s bazom 10. Kod računskih operacija ne treba inzistirati na formulama, nego na njihovom provođenju u elementarnim zadacima. Kod znanstvenog zapisa koristiti primjere iz svakodnevnog života. Povezati potencije s mjernim jedinicama i njihovim predmetcima.

Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom. Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike.

 

Nastavne cjeline/teme

. Skup realnih brojeva i računske operacije s realnim brojevima

. Potencije i računanje s potencijama

. Znanstveni zapis realnog broja

. Mjerne jedinice

Načini i primjer vrednovanja

Ovdje prikazani primjeri vrednovanja obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja. Preporuča se da nastavnik prema potrebi prilagodi vrednovanje svojim učenicima uz nastojanje da zadatci obuhvaćaju primjenu stečenih znanja i vještina u matematičkim problemima vezanima za struku ili svakodnevni život.

 

Primjeri zadataka za vrednovanje pisanom provjerom

1. Zaposlili ste se na poslu koji od vas zahtjeva rad na različitim lokacijama:

 

- ponedjeljkom i srijedom ste vremena u uredu, 30 % vremena u skladištu i polovicu vremena na terenu

- utorkom ste vremena u uredu, 40 % vremena u skladištu i   vremena na terenu

- četvrtkom i petkom ste vremena u uredu, 25 % vremena u skladištu,   vremena na blagajni i 30 % vremena na terenu.

) Ako radite 8 sati svaki dan, koliko vremena tjedno radite na svakoj od lokacija?

) Ako ste za rad u uredu plaćeni 30 €/h, za rad u skladištu 15 €/h, za rad na terenu 20 €/h i za rad na blagajni 18 €/h, koji dan u tjednu ćete zaraditi najviše?

 

2. List papira ima debljinu desetinke milimetra.

) Koliko iznosi debljina lista papira u metrima, a koliko u kilometrima?

) Ako list papira presavinemo 8 puta, kolika će biti njegova debljina u centimetrima?

c) Kad bi taj list mogli presavinuti 50 puta, kolika bi bila njegova debljina u kilometrima? Polaznu debljinu papira i sve rezultate zapišite u znanstvenom obliku.

 

Zadatak se može vrednovati bodovnom shemom ili rubrikom za vrednovanje kojoj su sastavnice pojedini dijelovi zadataka. Učenike je potrebno unaprijed upoznati s načinom vrednovanja.

 

Primjeri zadataka koji obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja, a usmjereni su na primjenu stečenih znanja i vještina u matematičkim problemima vezanima za struku ili svakodnevni život:

. Josip je 1. svibnja imao 205.25 € na računu. 7. svibnja platio je režije (voda, struja, plin) 182.50 €. 10. svibnja na račun mu je sjela plaća od 1500 €. 12. svibnja platio je račun za internet, mobitel i televiziju 105.50 €. 15. svibnja na naplatu mu je došla rata kredita od 284.32 €. Ako su mu mjesečni troškovi za hranu 327.54 €, za benzin 232.76 € i za osobne potrebe (teretana, utakmice…) 100 €, može li si Josip na kraju mjeseca priuštiti kupnju novog televizora? Cijene novih televizora koji se sviđaju Josipu se kreću između 500 € i 1000 €.

. Za određivanje ukupnog otpora paralelnog spoja otpornika koristi se izraz   =  + Koliki je ukupni otpor paralelnog spoja otpornika od 20 Ω, 30 Ω i 60 Ω?

. Pekara ispeče svaku noć 1200 komada kruha. Ako svaki kruh ima masu kg, kolika je ukupna masa ispečenog kruha u jednom tjednu?

. Na poljoprivrednom gospodarstvu planiraju posaditi   površine kupusom, površine salatom i     površine grahom, a ako ostane prostora ostatak bi zasadili lukom. Hoće li biti mjesta za luk? Ako da, koliko?

. Limarski obrt u svom godišnjem planu ima predviđeno 16 000 € godišnje za troškove nabave materijala koji se raspoređuju na dvanaest mjeseci, ali na samom početku godine pokvario se stroj za obradu. Cijena popravka stroja je 3 300 € , a moguć je i dodatni trošak od 1 600 € . Koliki bi trebali biti maksimalni mjesečni troškovi nabavke materijala kako bi se u okviru planiranog budžeta osigurala sredstva za popravak stroja?

. a) Zemlja je od Sunca udaljena 150 milijuna km. Zapišite taj broj u znanstvenom zapisu.

b) Molekula glukoze ima promjer 8 ∙ 10 -10 m. Zapišite taj broj u decimalnom obliku.

7. Iz drvene letve duljine 3.4 metra treba izraditi male letvice duljina 16 cm. Koliko takvih letvica možemo dobiti piljenjem ako je debljina reza pile 2 mm?

 

Pri pretvaranju mjernih jedinica za duljinu, masu i tekućinu kao pomoć se može koristiti tablica pretvorbe (ili neka slična grafička pomoć):

 

 

 

 

image60.png

Uputa za korištenje tablice: U prvi redak tablice upiše se mjera tako da je decimalna točka u ćeliji sa zadanim predmetkom. U drugi redak tablice prepišu se znamenke, a decimalna točka se pomakne u ćeliju s traženim predmetkom, po potrebi se upišu 0 u prazne ćelije ispred decimalne točke.

 

 

 

image61.png

34.5 cm = 0.000345 km

Pri pretvaranju kvadratnih mjernih jedinica svaki stupac podijeliti na dva, a pri pretvaranju kubnih na tri dijela. Svrhovito koristiti džepno računalo.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Nastavnik prilagođava stupanj težine zadataka na individualnoj razini.

Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstu poteškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka, objašnjeni koraci rješavanja zadatka).

Darovitim učenicima u prvom primjeru vrednovanja (rad na više lokacija) pitanje b) postaviti u složenijem obliku, npr. kako bi cijenu rada od 15 €/h, 18 €/h, 20 €/h i 30 €/h rasporedili po lokacijama tako da tjedna zarada bude najveća moguća. U drugom primjeru vrednovanja (potencije, znanstveni zapis i mjerne jedinice) potaknuti učenike na istraživanje tema iz svijeta i rada koje obuhvaćaju jako velike ili jako male brojeve (npr. svemirske udaljenosti) te izradu prezentacije i izlaganje rada ostalim učenicima.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Linearna jednadžba, 2 CSVET-a

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Riješiti jednostavne linearne jednadžbe i nejednadžbe.

Postaviti i riješiti linearne jednadžbe i nejednadžbe za jednostavne probleme zadane riječima.

Izračunati vrijednost proporcionalnosti.

omjera

te

odrediti

koeficijent

Prepoznati proporcionalnost kod jednostavnih zadataka riječima te postaviti i riješiti omjer.

Izračunati postotni iznos, postotak i osnovnu vrijednost.

Primijeniti postotni račun za rješavanje jednostavnih problema.

Riješiti jednostavan sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice.

Prepoznati i postaviti sustav jednadžbi u rješavanju jednostavnih problema.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava u kombinaciji s projektnom nastavom. Predlaže se rad u parovima ili skupinama do tri učenika. Uz pomoć uModudžbenika, radnih materijala i nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora učenici usvajaju znanja o omjerima, proporcionalnosti, postotnom računu, linearnim jednadžbama i nejednadžbama, linearnim sustavima dvije jednadžbe s dvije nepoznanice te njihovoj primjeni. Kroz projektnu nastavu učenici preuzimaju odgovornost, razvijaju socijalne i komunikacijske vještine te stječu dugotrajna znanja o primjeni omjera, postotka i rješavanju jednostavnijih problema uz pomoć linearne jednadžbe.

 

Preporuke za ostvarenje SIU:

Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom. Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike. Nastavnik s učenicima koji žele više radi na prikazu rješenja linearnih nejednadžbi uz pomoć intervala.

 

Nastavne cjeline/teme

. Linearna jednadžba i linearna nejednadžba

. Omjeri i proporcionalnost

. Postotni račun

. Sustavi jednadžbi

 

Načini i primjer vrednovanja

Primjer vrednovanja naučenog projektnim zadatkom

Učenici su podijeljeni u parove koji trebaju pomoći malom obrtu za izradu kruha i peciva.

Projektni zadatak: Obrt „Zagrizi me“ proizvodi kruh i razna peciva. U svojoj proizvodnji koriste nekoliko glavnih sastojaka: brašno, kvasac, sol, mlijeko i šećer. Za početak proizvodnje obrt je nabavio 1500 kg brašna, 100 kg kvasca, 50 kg soli, 50 l mlijeka i 50 kg šećera.

Tijekom prvog tjedna potrošili su 250 kg brašna, 20 kg kvasca, 5 kg soli, 15 l mlijeka i 15 kg šećera. Tijekom drugog tjedna potrošili su iste količine kao i prvog tjedna. Zalihe se smanjuju i treba planirati nabavu koja je povoljnija ukoliko se naruči više namirnica.

Zadatak:

. Izračunajte kada ćete potrošiti brašno, kvasac, sol, mlijeko i šećer.

. Predložite vrijeme nabave svih sastojaka zajedno ili odvojeno.

. Razmotrite situaciju povećanja prodaje za 25% i povećanje zaliha. Za ove situacije podatke predložite sami i na temelju toga izradite izračun.

. Obrt je odlučio prodavati mješavinu dvije vrste kiflica u zajedničkom pakiranju mase 5 kg. 1 kg slanih kiflica je 7€, a 1 kg slatkih 8€. Cijena pakovanja bila bi 37€. Koliko će u pakovanju biti slanih, a koliko slatkih kiflica?

Vaš rad treba sadržavati:

) tablični prikaz zadanih podataka

) izračun i prijedlog vremena za nabavu novih sastojaka

) opis aktivnosti učenika koje su poduzete u cilju rješavanja problema

) zaključak.

Rad treba izraditi u nekom od digitalnih alata za prezentiranje.

 

Vrednovanje naučenog – nastavnik vrednuje projektni zadatak i izlaganje prema sljedećim elementima:

 

SASTAVNICE

RAZINE OSTVARENOSTI

2 boda

1 bod

0 bodova

Planrada (opis aktivnosti)

Sve provedene aktivnosti su jasno opisane s navedenim postupkom.

Aktivnosti su opisane, ali bez precizno opisanih postupaka provedbe.

Aktivnosti su djelomično opisane s nedorečenim postupkom.

Matematički

izračun

Točno i detaljno prikazan

izračun za sve sastojke

Točanizračunzadio

sastojaka.

Postoje rezultati, ali bez

izračuna.

 

 

Zaključak i osvrt na rad

Zaključak je jasno napisan i proizlazi iz dobivenih rezultata. Sadrži osvrt na zadatak (eventualne pogreške i/ili prijedlozi

poboljšanja).

 

Zaključak djelomično proizlazi iz dobivenih rezultata. Sadrži djelomičan osvrt na zadatak.

Zaključak je preopćenit i ne proizlazi iz dobivenih rezultata i/ili ih krivo tumači. Ne sadrži osvrt na zadatak.

 

 

Prezentacija rada

Rad je prezentiran jasno i sistematično. Korišteni su matematički zapisi. Oba učenika jednako sudjeluju u izlaganju.

Rad je prezentiran jasno, ali nedovoljno sistematično. Djelomično su korišteni matematički zapisi. Oba učenika sudjeluju u

izlaganja, ali ne jednako.

Rad nije prezentiran jasno i sistematično. Nisu korišteni matematički zapisi. Samo jedan učenik izlaže.

 

 

Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.

Slijede primjeri zadataka koji obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja, a usmjereni su na primjenu stečenih znanja i vještina u matematičkim problemima vezanima za struku ili svakodnevni život:

1. Na katastarskom planu ucrtana je međa između dvije čestice za koju smo mjerenjem utvrdili da je 10 cm. Plan je u omjeru 1 : 10 000. Odredite duljinu međe.

. Za kremu je potrebno pomiješati šećer i maslac u omjeru 1 : 3. U posudi je 300 g šećera. Koliko maslaca treba dodati kako bi krema bila u zadanom omjeru sastojaka?

. Pronađite recept za palačinke. Isprobajte ga i provjerite koliko palačinki možete ispeći uz količinu sastojaka iz recepta. Zatim odredite količinu sastojaka za palačinke kojima ćete počastiti cijeli razred.

. Automobil prosječno troši 5 litara benzina na 100 km. Koliko benzina treba za putovanje tim automobilom od Osijeka do Opatije i natrag?

. U trgovini se priprema ljetno sniženje odjevnim predmetima i sve cijene će biti niže za 30 %. Ako je cijena hlača 55

€, koju novu sniženu cijenu treba označiti na hlačama?

. Krovopokrivač je izračunao da je za zamjenu krovišta potrebno 600 komada crijepa. Proizvođač crijepa naglašava da postoji mogućnost da 5 % crijepova u narudžbi bude oštećeno. Koliko crijepova majstor treba naručiti kako bi imao dovoljan broj neoštećenih crijepova za to krovište?

. Iz žice duljine 16 cm želimo napraviti model pravokutnika tako da mu jedna stranica bude 1.5 cm dulja od druge. Kolika je duljina kraće stranice?

. Nabavili smo lješnjake po cijeni 15 € za 1 kg i orahe po cijeni 10 € za 1 kg. Želimo napraviti mješavinu lješnjaka i oraha od 400 kg koju ćemo prodavati za 11 € po kilogramu. Koliko je kilograma lješnjaka, a koliko oraha u mješavini?

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Nastavnik prilagođava stupanj težine zadataka na individualnoj razini.

Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstu teškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka). Grupirati ih u parove ili timove s uspješnijim učenicima koji će preuzeti kontrolu i vođenje projektnog zadatka. Učenicima s teškoćama dodatno pojašnjavati korake i zadatke projektnog zadatka ili zadati da projektni zadatak odrade u paru ili skupini s uspješnijim učenicima.

Darovitim učenicima pružiti mogućnost istraživanja i proširenja zadatka u smjeru privlačenja kupaca akcijom 2 + 1 uz povećanje troškova. Može se provesti i istraživanje u pekari te izraditi zadatak sa stvarnim podacima.

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Kvadratna jednadžba, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Izračunati vrijednost drugog korijena uz pomoć džepnog           računala.

Procijeniti cjelobrojni dio vrijednosti drugog korijena te izračunati vrijednost izraza s drugim korijenom.

Riješiti kvadratnu jednadžbu oblika ax 2 + c = 0 i ax 2 + bx = 0.

Riješiti kvadratnu jednadžbu ax 2 + bx + c = 0 uz pomoć                   formule te primijeniti za rješavanje jednostavnih problema.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava u kombinaciji s projektnom nastavom. Predlaže se rad u parovima ili skupinama do tri učenika. Uz pomoć udžbenika, radnih materijala i nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora učenici usvajaju znanja o drugom korijenu i njegovoj primjeni u jednostavnim zadacima te stječu vještinu rješavanja kvadratne jednadžbe i primjene na jednostavne probleme drugog stupnja.

 

Preporuke za ostvarenje SIU:

Svrhovito koristiti džepno računalo. Pokazati kako s pomoću naprednih funkcija džepnog računala riješiti kvadratnu jednadžbu i koristiti to pri rješavanju problemskih zadataka kako bi fokus učenika što više bio na postavljanju problema umjesto na računanju.

Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom, npr. vertikalni hitac prema gore, izračun dobiti, problem površine, brzina i udaljenost dvaju objekata… Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike. Poticati učenike da procjenjuju koje je smisleno rješenje i kada ga dobe računski da analiziraju dobiveno, raspravljaju imaju li sva dobivena rješenja smisla i slično.

 

Nastavne cjeline/teme

. Drugi korijen i računanje s korijenima

. Kvadratna jednadžba

. Diskriminanta kvadratne jednadžbe

. Problemi drugog stupnja

Načini i primjer vrednovanja

Primjer vrednovanja naučenog radom učenika u paru.

Ovo se vrednovanje provodi nakon nekoliko sati rada na problemima drugog stupnja. Učenici rade u paru i tijekom rada mogu koristiti udžbenike i svoje bilježnice za školski rad. Zadatak svakog para jest osmisliti šest problemskih zadataka koji se svode na rješavanje kvadratne jednadžbe i rješavanje drugog korijena. Parovi se pri tome se mogu služiti zadacima koje su na prethodnim satovima uvježbavali. Prijedlog za izbor tih šest zadataka, npr.:

) dva zadatka istog konteksta kao zadatak u bilježnici s izmijenjenim numeričkim vrijednostima

) dva zadatka sa zamjenom nepoznanica unutar zadatka istog konteksta kao u bilježnici

) dva potpuno nova zadatka – s kontekstom kojega nema u zadacima iz bilježnice

Ako ne znaju osmisliti potpuno nove zadatke (pod c), učenici mogu osmisliti 6 zadataka iz kategorija a) i b).

Uz osmišljene zadatke učenici predaju i njihova kompletna rješenja. Nakon što nastavnik pregleda i eventualno dopuni/izmijeni zadatke koje su učenici osmislili, slijedi „razmjena zadataka“ – učenici u istim parovima rješavaju zadatke koje je osmislio drugi par učenika uz eventualnu dopunu nastavnika. Za kraj aktivnosti vrednovanja zadatke pregledava par učenika koji ih je osmislio te predlažu ocjenu uz obrazloženje i naputak što učenici koji su rješavali zadatke trebaju doraditi.

Nastavnik vrednuje osmišljene zadatke i rješenja autora, riješenost tuđih zadataka i učeničko vrednovanje riješenih zadataka sljedećom rubrikom:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.

Primjer vrednovanja naučenog radom učenika u paru.

Ovo se vrednovanje provodi nakon nekoliko sati rada na problemima drugog stupnja. Učenici rade u paru i tijekom rada mogu koristiti udžbenike i svoje bilježnice za školski rad. Zadatak svakog para jest osmisliti šest problemskih zadataka koji se svode na rješavanje kvadratne jednadžbe i rješavanje drugog korijena. Parovi se pri tome se mogu služiti zadacima koje su na prethodnim satovima uvježbavali. Prijedlog za izbor tih šest zadataka, npr.:

) dva zadatka istog konteksta kao zadatak u bilježnici s izmijenjenim numeričkim vrijednostima

) dva zadatka sa zamjenom nepoznanica unutar zadatka istog konteksta kao u bilježnici

) dva potpuno nova zadatka – s kontekstom kojega nema u zadacima iz bilježnice

Ako ne znaju osmisliti potpuno nove zadatke (pod c), učenici mogu osmisliti 6 zadataka iz kategorija a) i b).

Uz osmišljene zadatke učenici predaju i njihova kompletna rješenja. Nakon što nastavnik pregleda i eventualno dopuni/izmijeni zadatke koje su učenici osmislili, slijedi „razmjena zadataka“ – učenici u istim parovima rješavaju zadatke koje je osmislio drugi par učenika uz eventualnu dopunu nastavnika. Za kraj aktivnosti vrednovanja zadatke pregledava par učenika koji ih je osmislio te predlažu ocjenu uz obrazloženje i naputak što učenici koji su rješavali zadatke trebaju doraditi.

Nastavnik vrednuje osmišljene zadatke i rješenja autora, riješenost tuđih zadataka i učeničko vrednovanje riješenih zadataka sljedećom rubrikom:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.

Primjeri iz svakodnevnog života i struke:

. Umjesto duljine stranice stola kvadratnog oblika naručitelj je radionici dostavio duljinu dijagonale stola od metara. Kolika treba biti duljina stranice toga stola?

. Kvadratnu parcelu površine 702.25 m 2 treba ograditi s tri strane. Kolika je duljina ograde s te tri strane?

. Kolika je visina osobe mase 60 kilograma ako je njezin indeks tjelesne mase 20? Indeks tjelesne mase računa se kao omjer mase u kilogramima i kvadrata visine u metrima.

. OPG mijenja dva manja zemljišta kvadratnog oblika opsega 400 m i 6 000 m za jedan veći površine jednake zbroju površina tih dvaju zemljišta. Ako bi novo zemljište također trebalo biti kvadratnog oblika, kolika je duljina žice potrebna za njegovo ograđivanje?

. Dječje igralište ima oblik kvadrata. Zbog izrade novog katastarskog plana sa sjeverne strane skratit će ga za 2 metra, a sa istočne produljiti za 5 metra i dobit će se površina igrališta 78 m 2 . Je li se površina igrališta povećala ili smanjila u odnosu na početno stanje? Za koliko?

. Ukupni otpor dvaju otpornika spojenih u paralelu je 4 Ω. Ako jedan od njih ima dva puta veći otpor od drugog, kolika je veličina otpora kod svakoga. Napomena: ukupni otpor paralelno spojenih otpornika računamo prema formuli   =  +

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Nastavnik prilagođava stupanj težine zadataka na individualnoj razini.

Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstu teškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka), dodatno se objašnjavaju koraci i zadatci ili navedeno dati kao zadatak u parovima ili timovima s uspješnijim učenicima. Kod obrade dobro bi bilo izraditi kartice s točnim koracima koje učenici s teškoćama mogu slijediti, a može i slikovne upute. Nastavnik može također biti u paru s učenikom s teškoćama i raditi s njim korak po korak.

Darovitim učenicima i učenicima koji žele više zadati da napišu u potpunosti nove zadatke ili da pregledaju radove ostalih učenika i predlože dopune. Poticati ih da u svojoj okolini istražuju probleme i analiziraju mogu li se riješiti kvadratnom jednadžbom, koja su rješenja i imaju li dobivena rješenja smisla.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta

NAZIV MODULA

Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekata

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Uzroci zagađenja okoliša

 

SIU Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada

Obujam modula (CSVET)

3

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

40-60%

5-20%

25-40%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezan

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za pravilno rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada nastalog prilikom održavanja ili radova na objektu. Učenici će moći razlikovati štetne tvari i način rukovanja istim uz primjenu svih pravila rada na siguran način, predvidjeti uzroke i posljedice zagađenja, postupati u skladu sa zakonskom regulativom vezanom za zbrinjavanje otpada.

Ključni pojmovi

Okoliš, zagađenje, posljedice onečišćenja, zbrinjavanje otpada, zakonska regulativa, kružno gospodarstvo, štetne tvari, zapaljive tvari, mjere zaštite.

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1.

pod B.5.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije  

ikt A.5.1.

ikt A.5.2.

Učiti kako učiti  

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

Održivi razvoj

odr A.5.1.

odr A.5.2.

odr B.5.1.

odr B.5.2.

odr C.5.1.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina rukovanja i skladištenja štetnih i lakozapaljivih tvari te adekvatnim zbrinjavanjem otpada nastalog prilikom izvođenja radova kao i prevencije zagađenja okoliša.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Uzroci zagađenja okoliša

SIU Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Uzroci zagađenja okoliša, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Analizirati mogućnost zagađenja okoliša tijekom izvođenja radova.

Predvidjeti moguće uzroke zagađenja okoliša prilikom izvođenja radova na objektu.

Kategorizirati najčešće uzroke ugrožavanja okoliša u radu na održavanju objekata i okoliša.

Rangirati najčešće uzroke ugrožavanja okoliša u radu na održavanju objekata i okoliša.

Identificirati posljedice koje mogu nastati zagađenjem okoliša prilikom izvođenja radova ili održavanja.

Predvidjeti posljedice koje mogu nastati zagađenjem te ih pravovremenom reakcijom spriječiti.

Isplanirati sva moguća sredstva i alate za sprečavanje uzroka zagađenja u sustavu održavanja objekta.

Organizirati održavanje objekta na način da su upotrjebljena sva sredstva i alati koji sprečavanju zagađenje okoliša.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama zagađenja okoliša te mogućim posljedicama narušavanja prirodne ravnoteže života te demonstrira studije slučaja u kojima je došlo do zagađenje okoliša. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim  obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni  na realnim situacijama  iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti moguće uzroke i posljedice zagađenja te upotrijebiti dostupna sredstva i alate za prevenciju.

Nastavne cjeline/teme

a. Uzroci zagađenja okoliša

b. Uzroci i posljedice zagađenje tla

c. Uzroci i posljedice zagađenje vode

d. Uzroci i posljedice zagađenje zraka

Načini i primjer vrednovanja

Projektni zadatak:

Istražiti i proučiti moguće uzroke zagađenja prilikom izvođenja radova na objektu ili održavanja samog objekta

Učenici samostalno istražuju najčešće uzroke i moguće posljedice zagađenja tla, vode i zraka na primjeru nekih radova ili redovnog održavanja koje su sami odabrali. U uputama istaknuti da u odabranom primjeru bude naglasak na prevenciju nastanka mogućih zagađenja primjenom dostupnih sredstava i alata.

Učenici mogu koristiti sve dostupne izvore podataka, primjere iz svoje okoline, surađivati na

istraživačkom radu. Na kraju učenik prezentira svoj rad.

 

Vrednovanje kao učenje:

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)

U zadanom vremenskom razdoblju  učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.

Prikazivanje dobivenih rezultata

Prikupljene podatke  prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).

Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.

Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.

Donošenje zaključka

Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.

Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.

Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učeniku će se smanjiti opseg zadatka na način da mu se unaprijed dodijeli osmišljeni jednostavniji primjeri redovnog održavanja objekta na temelju kojeg će moći prepoznati moguće uzroke zagađenja  e će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Planirati adekvatno zbrinjavanje po okolinu štetnog otpada koji nastaje tijekom izvođenja radova u/na objektu.

Predvidjeti zbrinjavanje otpada (nastalog prilikom izvođenja radova) na pravilan način.

Predvidjeti mogućnost skladištenja opasnih i lakozapaljivih tvari u skladu sa zakonskim propisima.

Preispitati rizik skladištenja lako zapaljivih tvari s obzorom na mogućnosti ispunjenja zakonske regulative.

Razlikovati vrste otpada i primijeniti odgovarajuće načine zbrinjavanja.

Predvidjeti prisutnost svih potrebnih vrsta spremnika za prikupljanje otpada u objektu  e organizirati pravovremeni odvoz i pražnjenje.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se  sastoji  od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka koje su to aktivnosti, odluke i mjere za pravilno gospodarenje otpadom . Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina o opasnim i štetnim tvarima te ih upoznaje sa zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim  obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni  na realnim situacijama  iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti moguće štetne tvari po zdravlje čovjeka i okoliša, te izraditi rješenje na koji način razvrstati i zbrinuti nastali otpad.

Nastavne cjeline/teme

a. Opasnosti pri rukovanju opasnim tvarima

b. Zakonska regulativa

c. Štetni građevinski materijal

d. Mjere zaštite pri rukovanju štetnim tvarima

e. Zbrinjavanje otpada

f. Kružno gospodarstvo

Načini i primjer vrednovanja

Projektni zadatak:

Učenik je član radne skupine koja ima zadatak prepoznati vrstu otpadnog materijala koja nastaje prilikom izvođenja radova na objektu kao i prilikom redovnog održavanja, definirati metode zbrinjavanja u skladu sa zakonom, prepoznati je li materijal štetan.

Uputa: Nastavnik priprema različite građevinske materijale, materijale od plastičnih masa, potrošni materijal koji se koristi prilikom održavanja itd. i učenike dijeli u timove. Svaki tim izabire materijal po želji, ako se ne mogu dogovoriti, raspodjelu radi nastavnik. Učenici dobivaju zadatak da prouče na internetu vrstu materijala koji su dobili, pronađu primjenu, način zbrinjavanja, način skladištenja ako se radi o štetnim i lakozapaljivim tvarima kao i mjere zaštite pri rukovanju s istima. Zadatak će prezentirati u PowerPointu.

 

Samovrednovanje rada u paru/timu:

 

 

Razina ostvarenosti kriterija

Badge Follow with solid fill

Badge Follow with solid fill Badge Unfollow with solid fill

Badge Unfollow with solid fill

Uspješno smo izvršili zadatak.

 

 

 

Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.

 

 

 

Svi članovi tima međusobno su uvažavali  mišljenja.

 

 

 

Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.

 

 

 

Sviđa mi se ovakav način učenja.

 

 

 

Nakon ovog  rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.

 

 

 

 

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Prilikom podjele učenika treba voditi računa da u timu bude maksimalno jedan učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Timovi u kojima su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama imaju pravo prvog odabira teme/primjera a pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka.

Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Protupožarni sustavi u objektima

NAZIV MODULA

Protupožarni sustavi u objektima

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU  Propisi i norme u području zaštite od požara

SIU Sredstva i aparati za gašenje požara

SIU Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima

SIU Protupožarni i vatrodojavni sustavi

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

30-50 %

30-50 %

20-30 %

Status modula

(obvezni/izborni)

Obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja o vrstama požara prema vrsti gorivih tvari, kao i klasifikaciju istih. Učenici će analizirati požar i utvrditi gorivu tvar. Učeniku je omogućeno stjecanje znanja o vrstama sredstava za gašenje požara i praktičnu primjenu istih. Analizirat će vrstu požara i primijeniti adekvatno sredstvo za zaštitu od požara. Učenik će steći znanja o hidrantskoj mreži, njenim dijelovima i načinu održavanja, kao i o inspekcijskom nadzoru istih. Za primjenu suhe hidrantske mreže, učenik će steći znanja o mjestima pristupa vatrogasnih vozila te će steći znanja o osiguranju pristupa vatrogascima. Učenicima će se omogućiti stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama rada sprinkler sustava kao i protupožarne zaštite objekta tim sustavima. Učenicima će se omogućiti stjecanje osnovnih znanja o oznakama požarnih zona, zaštite od požara i evakuacijskih putova.

Ključni pojmovi

Vrste požara, gorive tvari, sredstva za zaštitu od požara, hidrantska mreža, sprinkler sustavi, označavanje požara, evakuacijski putovi

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1.

pod B.5.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A.5.1.

ikt A.5.2.

Osobni i socijalni razvoj

osr A.5.3.

osr B.5.1.

osr B.5.2.

Učiti kako učiti

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku B. 4/5.4.

uku C.4/5.1.

uku D.4/5.2.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u školskoj radionici ili na otvorenom, s odgovarajućom opremom  ili na gradilištu poslodavca. Učenik će posebno uočiti sve lakozapaljive tvari, tipa boje, tekuća goriva, tehnološki plinovi i u skladu sa zakonskim propisima definirati zaštitu od požara, sredstva za zaštitu i način održavanja. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima pojave požara i zaštite od istih. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će pregled opreme za gašenje požara i vrijeme servisiranja, osobito aparata za gašenje požara. Učenik će se upoznati sa sprinkler sustavima, mokrim i suhim i specifičnosti primjene istih. Osnovne faze prepoznavanja vrste požara i rukovanje protupožarnim aparatima, polaznik će analizirati i demonstrirati u radionici obrazovne ustanove ili gradilištu objekta, dok će se sa sprinkler sustavima upoznati na konkretnom objektu.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU  Propisi i norme u području zaštite od požara

SIU Sredstva i aparati za gašenje požara

SIU Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima

SIU Protupožarni i vatrodojavni sustavi

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Propisi i norme u području zaštite od požara , 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Prepoznati i razlikovati razrede požara prema gorivoj tvari.

Razlikovati vrste požara prema gorivoj tvari i klasificirati ih

Utvrditi zakonske uvjete i opremu za gašenje požara u objektu .

Utvrditi stupanj rizika objekta od požara te određuje svu opremu za gašenje požara, propisanu zakonom.  

Definirati sve potrebne oznake i upozorenje vezano za zaštitu od požara.

Analizirati potrebne oznake mjesta protupožarne opreme, mjesta okupljanja ljudi i evakuacijske putove, u slučaju požara.

Ustanoviti, zakonski predviđene, servisne intervale protupožarne opreme i pripremiti ih za inspekcijski nadzor

Definirati zakonsku obvezu servisiranja opreme, zapisivati evidenciju pregleda i servisa

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Učenici se upoznaju sa zakonskim propisima i protokolima a vezano za zaštitu od požara Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s vrstama požara i gorive tvari koje ih izazivaju. Učenik prepoznaje protupožarni rizik određenog objekta i preporučuje sredstva i opremu za gašenje. Učenik poznajući protupožarni rizik objekta i predlaže zakonom predviđenu razinu protupožarne zaštite i opremu koja ide uz to. Analizirajući predloženu opremu u objektu, učenik predlaže mjesta odlaganja opreme i predlaže protupožarne i sigurnosne oznake u objektu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik procjenjuje protupožarni rizik objekta, postojeću zaštitu od požara, te predlaže protupožarne oznake i upute u prostoru. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o evakuacijskim oznakama i putovima za sigurnu evakuaciju ljudi iz područja zahvaćenog požarom. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

 

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Vrste požara prema vrsti gorive tvari

2. Zakonska regulativa vezano za zaštitu objekta od požara

3. Protupožarna oprema prema protupožarnom riziku objekta

4. Održavanje opreme i inspekcijski nadzor

5. Protupožarna signalizacija i oznake u objektu

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim. Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik, prema namjeni objekta, procjenjuje protupožarnu opasnost. Na osnovu nje, definira nivo zaštite objekta i opremu koja je zakonom predviđena, kao i mjesta postavljanja i prateće oznake. Učenik predviđa i način evakuacije i prateće oznake, ovisno o vrsti objekta.

 

Vrednovanje:

 

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.  

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznaje vrstu požara prema gorivoj tvari i definira protupožarni rizik objekta

Učenik prepoznao tvar od koje je nastao požar i opremu ali ne poznaje zakonski postupak određivanja rizika od požara

Učenik nesigurno određuje gorivu tvar u požaru i ne poznaje propise i norme iz područja zaštite od požara

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Propisi i norme u području zaštite od požara

Učenik prepoznaje propise i norme i zna ih primijeniti na izbor opreme, oznake i održavanje iste

Učenik prepoznaje aparate i oznake u objektu ali ne poznaje zakonske propise vezane za protupožarstvo.

Učenik prepoznaje samo aparate za gašenje požara, dok elemente upozorenja i sigurnosti, kao ni zakonske propise, ne poznaje.

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  protupožarnost, propise, opremu i elemente sigurnosti u tom području.

 

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam vrstu požara prema gorivoj tvari  

 

 

 

Prepoznao/la sam u zadanom vremenu

 

 

 

Identificirao/la sam protupožarni rizik objekta i znao ga procijeniti

 

 

 

Analizirao/la sam zakonske propise vezano za montažu opreme za gašenje

 

 

 

Ustanovio/la sam obvezne upute i signalizaciju vezano za ugroženost objekta od požara

 

 

 

Ustanovio/la sam potrebu servisiranja opreme za gašenje požara i inspekcijski nadzor nad tim

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

               

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira uzrok požara prema gorivoj tvari- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje tip vatrogasnog aparata koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik definira potrebu održavanja opreme za gašenje, osobito, aparata za gašenje požara  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje način korištenja hidrantske mreže za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadatcima

 

Daroviti:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Sredstva i aparati za gašenje požara, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati sredstva za gašenje požara i njihovu primjenu.

Odrediti sredstvo za gašenje požara prema vrsti požara  i odrediti sredstva koja ne smiju biti primijenjena u pojedinim situacijama.

Razlikovati vatrogasne aparate s obzirom na sredstvo za gašenje.

Razlikovati prema oznakama vatrogasne aparate prema vrsti požara za koji su namijenjeni kao i način i vrijeme servisiranja.

Utvrditi vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu na objektu.

Odrediti mjesta vanjske i unutarnje hidrantske mreže i kompletnost opreme.

Analizirati stanje protupožarne opreme.

Zapisivati evidenciju o terminima pregleda i servisiranja protupožarne opreme i po potrebi slati na servis ovlaštenim tvrtkama .

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove o gorivim tvarima, načinom reagiranja u slučaju požara kao i adekvatnim sredstvima i aparatima za gašenje. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine aparate za gašenje požara i prema oznakama na njima definiraju koje će požare moći ugasiti s njima. Učenik prepoznaje vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu, te sastavne elemente u šahtovima i ormarićima u objektu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Oznake na aparatima za gašenje požara i vrste požara koje uspješno gase

2. Vanjska i unutarnja hidrantska mreža, zakonska regulativa montaže, opreme, servisiranja i kontrole od strane ovlaštenih ustanova

3. Sprinkler instalacija za gašenje požara, suha i mokra, karakteristični dijelovi, kontrola i održavanje

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim.

Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik će na primjeru konkretnog aparata za gašenje požara prepoznati vrstu aparata, požare kojih gorivih tvari može gasiti. Učenik će na oznaci koja je nalijepljena na aparatu prepoznati termin servisa aparata i na taj način utvrditi njegovu ispravnost. Na simuliranom požaru, u radionici ili na otvorenom, učenik bira aparat, aktivira ga i gasi požar. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.

 

Vrednovanje:

 

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

                                                                         

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznaje vrstu požara prema gorivoj tvari i definira aparat za gašenje kojim će  istog ugasiti

Učenik prepoznao tvar od koje je nastao požar ali ne poznaje primjenu odgovarajućeg aparata

Učenik nesigurno određuje gorivu tvar u požaru i ne poznaje oznake na aparatima kojim bi gasio isti

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Hidrantska mreža unutarnja i vanjska

Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže kao i zakonske obveze, te istu zna ispravno koristiti

Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Nedovoljno poznaje način uporabe istih i ne poznaje zakonske propise vezane za tu mrežu.

Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Ne poznaje, u potpunosti, način primjene a i ne pozna zakonske obveze koje mora poštivati.

Sprinkler sustavi zaštite od požara

Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje način primjene

Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Učeniku ne poznaje način djelovanja tih sustava

Učenik prepoznaje sprinkler sustav za gašenje požara, ali ne poznaje vrste, način djelovanja i zakonske propise.

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  nastanak požara, vrste požara prema tvari, opremu koja služi za gašenje pojedinih vrsta požara kao i način primjene.

 

 

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam vrstu požara prema gorivoj tvari  

 

 

 

Prepoznao/la sam u zadanom vremenu

 

 

 

Identificirao/la sam protupožarne aparate za navedeni požar i znao ih primjeniti

 

 

 

Ustanovio/la sam hidrantsku mrežu, njenu kompletnost i način primjene

 

 

 

Ustanovio/la sam sprinkler instalaciju, definirao način rada i zakonske propise vezano za tu instalaciju

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

         

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira uzrok požara prema gorivoj tvari- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje tip vatrogasnog aparata koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik aktivira aparat i gasi navedeni simulirani požar  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje termine servisiranja protupožarnih aparata

- Učenik prepoznaje hidrantsku mrežu, vanjsku i unutarnju, kao i sastavne dijelove - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje način korištenja hidrantske mreže za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati položaj vatrogasnih aparata u objektu.

Razlikovati vatrogasne aparate na objektu.

Analizirati sheme s položajem vatrogasnih aparata u objektu i osiguran pristup.

Na tlocrtu etaže (objekta) prepoznati mjesta montiranih protupožarnih aparata i pristup istima.

Utvrditi uvjete za slobodan pristup hidrantima u objektu.

Odrediti pristup hidrantima u slučaju požara i servisa, te vatrogasnim vozilima, osobito, u slučajevima suhe hidrantske mreže.

Utvrditi uvjete za prohodnost i pravilno označavanje izlaza za nuždu.

Utvrditi izlaze za nuždu u slučaju požara, te ih adekvatno označiti. Analizirati postojanje protupožarnih stepenica i mjesta okupljanja.

Utvrditi uvjete za slobodan pristup sprinkler postrojenju kao i zabrane pristupa neovlaštenim osobama.

Definirati položaj sprinkler postrojenja kao i odgovarajuća upozorenja.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove o gorivim tvarima, vatrogasnu opremu i osiguranjem pristupa elementima za gašenje požara. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju mogućnosti pristupa protupožarnim aparatima, vanjskoj i unutarnjoj hidrantskoj mreži, kao i sprinkler postrojenju, uz određene natpise i zabrane pristupa, parkiranja i sl. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.

Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o mjestima okupljanja i evakuacijskim oznakama i putovima za sigurnu evakuaciju ljudi iz područja zahvaćenog požarom. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Montaža vatrogasnih aparata i osiguranje pristupa uz odgovarajuće sheme

2. Vanjska i unutarnja hidrantska mreža te zakonski predviđena mogućnost pristupa opremi

3. Sprinkler instalacija za gašenje požara, suha i mokra, karakteristični dijelovi i osiguranje pristupa sprinkler postrojenjima

4. Protupožarni sigurnosni elementi, mjesta okupljanja i evakuacijski putovi, kao i načini označavanja

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta, instaliranu protupožarnu opremu i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim.

Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik će prepoznati mjesta aparata za gašenje požara i zakonski predviđenu pristupnost istom, kako bi se požar mogao na vrijeme ugasiti. Pri tom učenik definira i određena upozorenja i oznake. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.

 

Vrednovanje:

 

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznaje opremu za gašenje požara i zakonski predviđeni pristupni prostor

Učenik prepoznaje opremu za gašenje požara ali djelomično poznaje uvjete pristupa

Učenik nesigurno određuje protupožarne aparate i ne poznaje uvjete slobodnog pristupa njima.

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Hidrantska mreža unutarnja i vanjska

Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže kao i zakonske uvjete pristupa

Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Nedovoljno poznaje uvjete pristupa istima.

Učenik djelomično prepoznaje elemente hidrantske mreže i ne poznaje uvjete pristupa instalaciji.

Sprinkler sustavi zaštite od požara

Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje uvjete pristupa postrojenjima sprinkler instalacije.

Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Nedovoljno poznaje uvjete pristupa istima.

Učenik djelomično prepoznaje sprinkler sustav za gašenje požara, ali ne poznaje uvjete pristupa istima..

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  značaj pristupa protupožarnoj opremi i zakonske norme vezane za to, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.

 

 

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam aparate za gašenje požara i definirao pristupni prostor i oznake

 

 

 

Prepoznao/la sam u zadanom vremenu

 

 

 

Identificirao/la sam hidrantsku mrežu i definirao pristupni prostor navedenoj opremi

 

 

 

Analizirao/la sam sprinkler sustave i mogućnost pristupa elementima sprinkler postrojenja, kao i uvjete ograničenja za ta postrojenja

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik opremu za gašenje požara- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik definira potrebu pristupa opremi za gašenje požara, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka .

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Protupožarni i vatrodojavni sustavi, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati vatrodojavne sustave, optičke i termičke.

Razlikovati vrste i način djelovanja vatrodojavnih sustava u objektu.

Razlikovati princip rada vatrodojavnih sustava i način alarma.

Odrediti način djelovanja vatrodojavnih sustava i način alarma.

Razlikovati sustave dojave požara, službama objekta ili vatrogasnoj službi.

Razlikovati dojavu požara dežurnim službama objekta ili vatrogasnoj službi..

Ustanoviti način izvedbe vatrodojavnog sustava u objektu.

Prepoznati optičke, toplinske i optičko-toplinske signalizatore i način djelovanja.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira način funkcioniranja vatrodojavnih sustava. Učenik prepoznaje dojavu protupožarnim službama objekta i dojavu vatrogasnoj službi.. Pri tome nastavnik. Mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.

Na kraju projektnog zadatka učenik procjenjuje efikasnost vatrodojave u postojećem objektu. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o radu i održavanju vatrodojavnih sustava.

Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

 

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Vrste vatrodojavnih sustava

2. Načini funkcioniranja protupožarnih sustava i načini alarma

3. Interni dojavni sustavi požara u objektima i vanjski dojavni sustavi vatrogasnim službama

4. Aktiviranje sprinkler protupožarne instalacije (suhe i mokre)

5. Vatrodojavni sustavi za određeni objekt

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje vatrodojavne sustave, način rada i način dojave požarne aktivnosti.

Nastavnik ili mentor učenicima simulira rad vatrodojavnog sustava.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik će na primjeru požara testirati aktiviranje vatrodojavnog sustava i način uzbune i signalizacije.  Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.

 

Vrednovanje:

 

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznaje vrste vatrodojavnih sustava i način funkcioniranja

Učenik prepoznaje vrste vatrodojavnih sustava ali ne poznaje način funkcioniranja

Učenik nesigurno određuje vrstu vatrodojavnog sustava

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Vatrodojavni sustavi na objektu

Učenik u potpunosti prepoznaje vatrodojavne elemente u objektu

Učenik prepoznaje neke od elemenata vatrodojave

Učenik ne poznaje vrste vatrodojavnih sustava

Sprinkler sustavi zaštite od požara

Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje način aktiviranja iste

Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Učeniku ne poznaje način aktiviranja sustava

Učenik prepoznaje sprinkler sustav ali ne i vrste kao ni način aktivacije

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  značaj vatrodojavnih sustava u zaštiti od požara.

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam vatrodojavne sustave  

 

 

 

Prepoznao/la sam u zadanom vremenu

 

 

 

Identificirao/la sam vrste vatrodojavnih sustava i način kako funkcioniraju

 

 

 

Ustanovio/la sam sprinkler instalaciju i definirao način aktivacije sustava

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršenje. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira funkciju vatrodojavnog sustava- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje tipove vatrodojavnih sustava u objektu koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik upoznaje aktiviranje sprinkler sustava  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje termine servisiranja protupožarnih aparata

- Učenik prepoznaje signale za požar - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Tehnički materijali u objektima

NAZIV MODULA

Tehnički materijali u objektima

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Osnove tehničkih materijala

SIU Nemetali u objektima

SIU Građevinski materijali u objektima

SIU Materijali u elektrotehnici

Obujam modula (CSVET)

6

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika

20-40%

40-60%

20- 30%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje materijala koji se koriste u izgradnji objekata, kao i načine primjene. Učenici će moći izabrati vrstu materijala za određenu namjenu u objektu. Učenici će prepoznati materijale za izradu instalacija, tehnologiju primjene, kao i eventualna zakonska ograničenja . Učenici će prepoznati materijale koji se koriste na objektu u području sigurnosti, zaštite i održavanja građevinskog dijela objekta. Učenici prepoznaju materijale za uređenje dizajna i obnovu stambenog dijela objekta. Učenici će spoznati ograničenja uporabe materijala za povijesno zaštićene građevine. Pri svemu mora voditi računa o radu na siguran način.

Ključni pojmovi

Građevinski materijali, materijali za instalacije, dekorativni materijali, zaštitni materijali objekta, zakonska ograničenja

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1.

pod B.5.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A.5.1.

ikt A.5.2.

Osobni i socijalni razvoj

osr A.5.3.

osr B.5.1.

osr B.5.2.

Učiti kako učiti

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku B. 4/5.4.

uku C.4/5.1.

uku D.4/5.2.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima prepoznavanja materijala i njegove primjene. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će pripremu materijala prema uputama proizvođača i demonstrirati njegovu primjenu. Sve faze rada s materijalima u objektu učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Osnove tehničkih materijala

SIU Nemetali u objektima

SIU Građevinski materijali u objektima

SIU Materijali u elektrotehnici

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Osnove tehničkih materijala, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Klasificirati glavna svojstva osnovnih tehničkih materijala.

Poznavati i klasificirati svojstva tehničkih materijala na objektu, preduvjete primjene i način primjene

Razlikovati vrste metala, legure metala i njihovu primjenu.

Razlikovati pojedine vrste metala, njihovu primjenu i tehnologiju obrade kao i eventualne zakonske zabrane primjene

Razlikovati nemetalne materijale u graditeljstvu i njihovu primjenu

Razlikovati osnovne nemetalne materijale na objektu, svojstva i tehnologiju pripreme i ugradnje

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira osnove primjene materijala u građevinskim i instalacijskim dijelovima objekta. U praktičnom dijelu učenici definiraju način pripreme materijala i ugradnju u objekt, kao i zaštitu od korozije. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.

Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Osnove tehničkih materijala

2. Metali u graditeljstvu i primjena  

3. Osnove nemetelnih materijala i primjena

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje metale i druge tehničke materijale na objektu .

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

 

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik analizira postojeće metalne materijale na objektu. Prepoznaje ih, utvrđuje konstruktivno stanje, kao i stanje površinske zaštite. Analizira mehaničko - konstruktivno stanje metalnih objekata i predlaže sanaciju mehaničkih oštećenja na istima.  Učenik analizira stanje površine metalnih elemenata objekta, analizira način sanacije i održavanja i izvede ih na propisan način za određeni metalni materijal. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.

 

Vrednovanje:

 

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznao metale i ostale materijale i definirao primjenu i zaštitu

Učenik djelomično prepoznao metale i ostale tehničke materijale, njihovu primjenu i zaštitu

Učenik prepoznao tehničke materijale ali ne poznaje primjenu, kao ni zaštitu

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Nemetalni materijali na objektu

Učenik prepoznaje nemetalne materijale

Učenik poznaje nemetalne materijale ali nedovoljno njihovu primjenu

Učenik djelomično poznaje nemetalne materijale ali ne poznaje pripremu i tehnologiju

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  ehnologiju materijala, primjenu istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam tehničke materijale na objektu

 

 

 

Prepoznao/la sam vrste metalnih materijala

 

 

 

Identificirao/la sam polimerne materijale na objektu

 

 

 

Analizirao/la sam vrste stakla i primjenu

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira metalne materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje opasnost od korozije na metalnim materijalima na objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje spojeve metalnih materijala na objektu  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje oštećenja i neodržavanost pojedinih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Nemetali u objektima, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Kategorizirati osnovna svojstva plastične mase, gume i polimerne pjene.

Razlikovati različite vrste polimera, njihova fizikalna svojstva i primjenu na objektu

Razlikovati vrste i mogućnosti primjene stakla kao materijala.

Razlikovati vrste stakala na objektu, izmjere i montažu manjih staklenih elemenata, kao i način obračuna staklenih površina

Razlikovati vrste i mogućnosti primjene drva kao materijala.

Razlikovati vrste drva na objektima, njihovu konstruktivnu i ukrasnu primjenu kao i način zaštite i njege

Razlikovati građevinske materijale koji se koriste u održavanju objekta.

Prepoznati građevinske materijale za otklanjanje izvjesnih oštećenja građevinskog dijela objekta

Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.

Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu nemetalnih materijala u građevinskim i instalacijskim dijelovima objekta. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način pripreme nemetalnih materijala i ugradnju u objekt ili sanaciju postojećeg elementa. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.  Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.

Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Polimerni materijali u graditeljstvu i primjena  

2. Drvo i primjena u graditeljstvu

3. Staklo u graditeljstvu i primjena

4. Građevinski materijali i primjena

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik analizira postojeće nemetalne materijale na objektu. Prepoznaje ih, utvrđuje konstruktivno stanje, kao i predviđeno stanje. Analizira mehaničko - konstruktivno stanje nemetalnih objekata i predlaže sanaciju mehaničkih oštećenja na istima ili zamjenu novim.  Učenik nakon analize stanja nemetala na objektu, analizira način sanacije i održavanja i predlaže izvedbu sanacije na način prema uputama proizvođača. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.

 

Vrednovanje:

 

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

   

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznao nemetale na objektu, analizirao stanje i predložio zamjenu ili sanaciju

Učenik djelomično prepoznao nemetale na objektu, analizirao stanje ali nije predložio zamjenu ili sanaciju

Učenik djelomično prepoznaje nemetale na objektu i ne poznaje način sanacije istih

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Građevinski i materijali i

materijali završnih radova

Učenik prepoznaje građevinske i materijale završnih radova

Učenik poznaje građevinske materijale i djelomično završne materijale

Učenik djelomično poznaje i građevinske i završne materijale

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

                                                     

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  materijale ugrađene na objektu, održavanje istih kao i sanaciju i oštećenja ili zamjenu.

 

 

   

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam tehničke materijale na objektu

 

 

 

Prepoznao/la sam vrste nemetalnih materijala

 

 

 

Identificirao/la sam polimerne materijale na objektu

 

 

 

Analizirao/la sam vrste drveta i stakla, te primjenu

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira nemetalne materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje polimere na objektu uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje drvene elemente kao i njihovo održavanje  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje oštećenja i neodržavanost pojedinih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik sanira izvjesna oštećenja i neodržavanost na nekim tehničkim materijalima u objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Građevinski materijali u objektima, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati vrste i mogućnosti primjene stakla kao građevinskog materijala.

Razlikovati vrste stakala na objektu, izmjere i montažu manjih staklenih elemenata, kao i način obračuna staklenih površina

Razlikovati vrste i mogućnosti primjene drva kao građevinskog materijala.

Razlikovati vrste drva na objektima, njihovu konstruktivnu i ukrasnu primjenu kao i način zaštite i njege

Razlikovati građevinske materijale koji se koriste u održavanju objekta.

Prepoznati građevinske materijale za otklanjanje izvjesnih oštećenja građevinskog dijela objekta

Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.

Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu polimernih pjena, drveta i građevinskih materijala u gradnji i sanaciji objekta. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način pripreme materijala i ugradnju u objekt ili sanaciju postojećeg elementa. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.  Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.

Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Osnove tehničkih materijala

2. Polimerni i stakleni materijali u graditeljstvu i primjena

3. Drvo i primjena u graditeljstvu

4. Građevinski materijali za gradnju i sanaciju, priprema i primjena

5. Staklo u graditeljstvu i primjena

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati stanje građevinskog objekta i sva građevinska oštećenja na njemu. Predložit će pojedinačne načine sanacije i izabrati materijale. Pripremit će materijal prema uputama proizvođača i impregnaciju koja se nanosi prije materijala. Učenik će analizirati i stanje površine za sanaciju i prepoznati potrebnu pripremu. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznao građevinska oštećenja na objektu i analizirao prioritete sanacije

Učenik prepoznao građevinska oštećenja i djelomično načine sanacije

Učenik djelomično prepoznaje oštećenja objekta, ali nepotpuno način sanacije istih

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Građevinski i materijali i

materijali završnih radova

Učenik prepoznaje građevinske i materijale završnih radova

Učenik poznaje građevinske materijale i djelomično materijale završnih radova

Učenik djelomično poznaje građevinske i materijale završnih radova

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  mjernu

i osobito, sigurnosnu tehnologiju, tumačenje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.

 

 

 

 

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam građevinske materijale na objektu

 

 

 

Prepoznao/la sam vrste materijala za zidanje i sanaciju

 

 

 

Identificirao/la sam materijale za završne radove na objektu

 

 

 

Analizirao/la sam vrste stakla, polimera i primjenu kao građevinskih elemenata

 

 

 

Ustanovio/la sam vrste ugrađenih građevinskih materijala

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira građevinske materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje materijale za zidanje i sanaciju uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje materijale završnih radova na objektu  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Materijali u elektrotehnici , 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati materijale za vodiče i strujne vodove.

Razlikovati osnovne elemente elektro i signalnih instalacija i identificirati neispravnosti istih. Prepoznati način otklanjanja nepravilnosti u jednostavnim problemima.

Razlikovati elektroizolacijske materijale.

Prepoznati izolacijske materijale

Opisati načine primjene elektroinstalacijskih materijala i zakonska pravila sigurnosti.

Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama elektroinstalacija. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor upoznaje učenika s materijalima i građom elektroinstalacija a također i svih signalnih instalacija. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Nastavnik/mentor upoznaje učenike s opasnostima pri radu s elektroinstalacijama i mjerama sigurnosti.

Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.

Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Materijali elektro i signalnih vodiča

2. Standardni elementi elektro i signalnih instalacija

3. Elektroizolacijski materijali

4. Zakonski propisi pri radu s elektroinstalacijama i procjenu  

Načini i primjer vrednovanja

Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

 

Primjer 1:

Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i definirati elektro i signalne instalacije u objektu. U slučaju neispravnosti, korištenjem instrumenata, definirat će nedostatak instalacije i sanirati oštećenje u okviru svojih mogućnosti i ovlasti. Učenik mijenja standardne elemente elektroinstalacija. Pri radovima s elektroinstalacijama, učenik se pridržava propisa zaštite na radu.  Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.

 

Primjer vrednovanja Primjera 1.

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Kvaliteta obavljenog rada

Učenik prepoznao elektroinstalacije i signalne de definirao sastavne dijelove

Učenik djelomično prepoznao elektroinstalacije i sastavne dijelove ali ne i signalne

Učenik prepoznao elektroinstalacije ali ne poznaje sastavne dijelove i povezanost

Vremensko razdoblje

U zadanom vremenu.

Malo preko zadanog vremena.

Izvan zadanog vremena.

Sanacija elektro i signalnih instalacija

Učenik uočava kvar instalacije i uspješno, na siguran način, rješava kvar

Učenik poznaje instalacije ali djelomično sanira oštećenja

Učenik djelomično poznaje instalacije ali ne prepoznaje neispravnosti

Zaštita na radu

Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu

Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu

Učenik ne poznaje propise za siguran rad

 

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

 

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  elektro i signalnu instalaciju, provjeru ispravnosti istih i pri tome primjenu mjera sigurnosti, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam elektro i signalne instalacije na objektu

 

 

 

Prepoznao/la sam materijale vodiča i izolacijske materijale

 

 

 

Identificirao/la sam opasna mjesta na elektro instalacijama

 

 

 

Analizirao/la sam neispravnosti na instalacijama

 

 

 

Zamijenio sam neispravne i oštećene elemente, te ih zamijenio uz primjenu elemenata zaštite na radu

 

 

 

Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu pri radu na elektro i signalnim instalacijama

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik prepoznaje položaj i elemente elektro i signalne instalacije - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje opasnosti elektroinstalacija uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje energetske i signalne vodiče i njihove izolacije  - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje mjere zaštite na radu pri radu s elektroinstalacijama - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Održavanje higijene objekta i okoliša

NAZIV MODULA

O državanje higijene objekta i okoliša

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Održavanje higijene građevine i okoliša

SIU Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada

SIU Sredstva i upute za održavanje higijene objekta

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

20-30 %

45-60 %

15-40 %

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za upotrebu alata, naprava i sredstava pri održavanju higijene objekta i okoliša stjecanjem vještina i znanja o alatima, napravama i sredstvima te radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici, školskom dvorištu i kod poslodavca. Cilj će ostvariti koristeći alate, naprave i sredstva sukladno tehničkim normama i propisima.

Ključni pojmovi

Alati, naprave, sredstva, higijena, norme, propisi

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1

Osobni i socijalni razvoj

osr B.5.2

Upravljanje svojim učenjem

uku B.4/5.4

Stvaranje okružja za učenje

uku D.4/5.2

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici te na vanjskim prostorima škole. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima higijenskih nedostataka na objektu i okolišu.

Ustanovljavat će probleme i predlagati načine  rješavanja kao i potrebna sredstva.

Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnih naprava i sredstava te načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Odgovarajućim postupcima utvrđivat će kvalitetu radova u skladu s propisima i normama.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Održavanje higijene građevine i okoliša

SIU Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada

SIU Sredstva i upute za održavanje higijene objekta

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Održavanje higijene građevine i okoliša , 2   CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Planirati čišćenje stubišta, sanitarnih čvorova, tavana i podrumskih prostorija.

Napisati plan čišćenja stubišta, sanitarnih čvorova, tavana i podrumskih prostorija.

Organizirati čišćenje rasutog smeća u smetlarniku i okolici.

Napraviti plan čišćenja i adekvatnog zbrinjavanja rasutog smeća u smetlarniku i okolici.

Organizirati uklanjanje smeća sa pripadajućih pristupnih parcela.

N apraviti plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine).

Organizirati pražnjenje vanjskih koševa za smeće na pripadajućim pristupnim parcelama.

Izraditi plan pražnjenja vanjskih koševa za smeće i adekvatnog odlaganja smeća.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za održavanje higijene građevine i okoliša.

U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Planovi održavanja prostora za boravak

b. Planovi održavanja sanitarnih prostorija

c. Planovi održavanja okoliša

d. Planovi pražnjenja posuda za otpad

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan čišćenja i adekvatnog zbrinjavanja rasutog smeća u smetlarniku i okolici.

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):  

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje usvojili važnost održavanja higijene građevine i okoliša te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima. 

 

POPIS ZA PROVJERU  

Razina ostvarenosti kriterija 

Razina ostvarenosti kriterija 

Razina ostvarenosti kriterija 

+  

+/-  

-  

Prepoznao/la sam problem nehigijene u objektu. 

 

 

 

Identificirao/la sam razlog nastanka problema. 

 

 

 

Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema. 

 

 

 

Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.

 

 

 

Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.

 

 

 

Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu. 

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna. 

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke. 

 

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik izrađuje plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Primjer za darovite...

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.  Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada, 2   CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Prikupiti biootpad i pripremiti za kompostiranje.

Nabrojati tvari koje se smatraju biootpadom. Na primjeru konretnog objekta napraviti plan prikupljanja biootpada i upravljanja kompostom.

Organizirati prostor i posude za razvrstavanje otpada.

Odrediti raspored posuda za razvrstavanje otpada. Na primjeru konkretnog objekta utvrditi potreban broj, veličinu i namjenu posuda za razvrstavanje otpada.

Organizirati prikupljanje i odvoz glomaznog otpada.

Planirati prikupljanje i odvoz glomaznog otpada.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za razvrstavanje i zbrinjavanje otpada.

U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Vrste otpada

b. Biootpad i kompostiranje

c. Razvrstavanje otpada

d. Prikupljanje i odvoz otpada

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan prikupljanja, razvrstavanja i odvoza otpada.

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):  

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje značaj razvrstavanja i zbrinjavanja otpada te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima. 

 

POPIS ZA PROVJERU  

Razina ostvarenosti kriterija 

Razina ostvarenosti kriterija 

Razina ostvarenosti kriterija 

+  

+/-  

-  

Prepoznao/la sam problem nehigijene u objektu. 

 

 

 

Identificirao/la sam razlog nastanka problema. 

 

 

 

Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema. 

 

 

 

Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.

 

 

 

Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.

 

 

 

Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu. 

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna. 

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke. 

 

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik izrađuje plan prikupljanja i razvrstavanja otpada (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Primjer za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Sredstva i upute za održavanje higijene objekta, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Održavati vanjske natpise, upute, upozorenja i obavijesti o pravilima kućnog reda.

Napraviti plan održavanja vanjskih natpisa, uputa, upozorenja i obavijesti o pravilima kućnog reda na primjeru konkretnog objekta.

Planirati sigurnu uporabu sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.

Nabrojati sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Na primjeru konkretnog objekta odrediti mikrolokacije za postavljanje sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te napraviti plan provjere njihove djelotvornosti.

Poznavati propise i smjernice za održavanje higijene objekta.

Nabrojati pravila koja treba poštivati u održavanju  higijene objekta.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za razvrstavanje i zbrinjavanje otpada.

U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Sredstva za održavanje higijene objekta

b. Metode održavanja higijene objekta

c. Propisi i pravila pri održavanju higijene objekta

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan održavanja higijene objekta.

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):  

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  sredstva i upute za održanje higijene objekta te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima. 

 

Tablica vrednovanja kao u prethodnom SIU.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik izrađuje plan postavljanja uputa i izrađuje natpise uozorenja u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Primjer za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Tehničko crtanje i dokumentiranje

NAZIV MODULA

Tehničko crtanje i dokumentiranje

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Osnove tehničkog crtanja

SIU Tehničko crtanje u praksi

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

15-20%

45-60%

20-35%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezan

Cilj (opis) modula

Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za izradu i čitanje radioničkih i tehničkih crteža te njihovo dokumentiranje. Polaznik će moći identificirati sve sastavnice potrebne kako bi radionički crtež bio ispravan i potpun. Polaznik će načine i vrste dokumentiranja. Polaznik će razlikovati različite tehničke crteže. Polaznik će upoznati i računalne programe za tehničko crtanje.

Ključni pojmovi

vrte crta, standardi u tehničkom crtanju, skica, tehničko pismo, presjeci, vrte projekcija, dimetrija, izometrija, sastavnica, zaglavlje, radionički crtež

Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije 

ikt A.5.1 

ikt A.5.2  

Osobni i socijalni razvoj 

osr A 5.3 

osr B 5.1 

osr B 5.2 

Učiti kako učiti 

uku A.4/5.1. 

uku A.4/5.2. 

uku B.4/5.4. 

uku D.4/5.2. 

uku C.4/5.1. 

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima tehničkih crteža koji se temelje na stvarnim primjerima  iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja sadržaja tehničkog crteža, radioničkog crteža te savladava prepoznavanje dijelova tehničkih crteža. Polaznici razvijaju vještinu razlikovanja osnovnih digitalnih alata za tehničko crtanje. Sve faze učenici će provesti  radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Osnove tehničkog crtanja

SIU Tehničko crtanje u praksi

 

 

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Osnove tehničkog crtanja, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Primijeniti pravila tehničkog crtanja.

Analizirati pravila tehničkog crtanja.

Primijeniti tehnike crtanja olovkom.

Usporediti tehnike crtanja olovkom.

Razlikovati umanjena i uvećana mjerila.

Povezati umanjena i uvećana mjerila.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove tehničkog crtanja i dokumentiranja. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Izrada tehničkih i radioničkih crteža uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.

Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Pravila tehničkog crtanja

2. Mjerila

3. Kotiranje

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste tehničkih crteža i zna ih nacrtati.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.  

 

Primjer 1:   

Učenik prepoznaje pravila tehničko crtanja na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente tehničkog crteža na modelu. Razlikuje tehnike crtanja olovkom kao i vrte crta koje se koriste za tehničko crtanje. Analizira različite mogućnosti korištenja veličina papira.

Na istom objektu poslodavca potrebe za uvećanim ili umanjenim mjerilima na konkretnim primjerima. Planira eventualne izmjene na danim radioničkim crtežima. Analizira prisutnost ostalih simbola i oznaka na crtežima.

Primjer 2:   

Učenik prepoznaje montažni crtež na modelu u radionici ili na objektu. Analizira dijelove montažnog crteža na modelu. Razlikuje dijelove od kojih je izrađen taj sklop. Analizira potrebu za pravilnim kotiranjem montažnog crteža.

Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike izrade radioničkih crteža, njihovog kotiranja te odabira mjerila. Planira eventualne promjene na radioničkom crtežu.

Vrednovanje:  

. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.  

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:  

 Učenik prepoznaje standarde u tehničkom crtanju  

 Učenik prepoznaje  vrte crta  

 Učenik opisuje izradu radioničkog crteža

 Učenik nabraja dijelove kota

 

 

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)

U zadanom vremenskom razdoblju  učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.

Prikazivanje dobivenih rezultata

Prikupljene podatke  prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).

Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.

Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.

Donošenje zaključka

Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.

Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.

Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.   

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:  

 Učenik prepoznaje standarde u tehničkom crtanju   – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik prepoznaje  vrte crta   - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik opisuje izradu radioničkog crteža - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik nabraja dijelove kota -  uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.  

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Tehničko crtanje u praksi, 3 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Izraditi skicu zahvata na instalacijama.

Dizajnirati skicu zahvata na instalacijama.

Poznavanje osnova digitalnih alata za crtanje.

Razlikovati osnovne digitalne alate za crtanje.

Nacrtati tijelo u dvodimenzionalnom i prostornom prikazu.

Napraviti tijelo u dvodimenzionalnom i prostornom prikazu.

Razlikovati dijelove instalacija na nacrtima i planovima.

Otkriti dijelove instalacija na nacrtima i planovima

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove digitalnih alata za tehničko crtnje. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Izrađivanje skice zahvata na instalacijama uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.

Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1.Postupak izrade skice

2.Digitalni alati za crtanje

3.Dvodimenzionalni i prostorni prikaz

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje različite skice instalacija, uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke na crtežima. Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.  

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.  

 

Primjer 1:   

Učenik prepoznaje skicu instalacije na modelu u radionici. Analizira elemente skice i prepoznaje gdje su greške na modelu. Razlikuje digitalne alate za crtanje te demonstrira njihovu primjenu. Analizira mogućnost prostornog predočavanja intalacije i njenih dijelova. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike skiciranja, te planira postupak skiciranja. Koristi pribor za tehničko crtanje.  

Primjer 2:   

Učenik prepoznaje vrstu prostornog prikaza na modelu u radionici. Analizira pravila svakog pojedinog prostornog predočavanja na modelu. Razlikuje kuteve bitne za pojedino prostorno predočavanje neke instalacije. Razlikuje dijelove instalacija na planovima i nacrtima. Koristi pribor za tehničko crtanje.  

 

Vrednovanje:  

. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.  

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:  

 Učenik prepoznaje dijelove skice  

 Učenik prepoznaje  digitalne alate za crtanje  

 Učenik opisuje dijelove instalacija sa planova

 Učenik nabraja prostorne prikaze

 

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)

U zadanom vremenskom razdoblju  učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.

Prikazivanje dobivenih rezultata

Prikupljene podatke  prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).

Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.

Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.

Donošenje zaključka

Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.

Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.

Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.   

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:  

 Učenik prepoznaje dijelove skice   – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik prepoznaje  digitalne alate za crtanje   - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik opisuje dijelove instalacija sa planova - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik nabraja prostorne prikaze -  uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.  

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Osnove mjerenja energetskih veličina

NAZIV MODULA

Osnove mjerenja energetskih veličina

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Uvod u energetske instalacije

SIU Osnove mjerenja i kontrole

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

 15-20%

45-60%

20-35%

Status modula

(obvezni/izborni)

obavezan

Cilj (opis) modula

Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za mjerenje energetskih veličina. Polaznik će moći objasniti osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica . Polaznik će razlikovati mjerne instrumente i opisati metode za mjerenje i kontrolu.

Ključni pojmovi

Mjerenje, duljina, površina, volumen, brzina, ubrzanje, cijevi

Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije 

ikt A.5.1 

ikt A.5.2  

Osobni i socijalni razvoj 

osr A 5.3 

osr B 5.1 

osr B 5.2 

Učiti kako učiti 

uku A.4/5.1. 

uku A.4/5.2. 

uku B.4/5.4. 

uku D.4/5.2. 

uku C.4/5.1. 

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima koji se temelje na stvarnim primjerima  iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja osnovnih energetskih veličina. Prepoznaje razvijaju vještine mjerenja I kontrole kuta, duljine, povr šine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona. Sve faze učenici će provesti  radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Uvod u energetske instalacije

SIU Osnove mjerenja i kontrole

 

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Osnove mjerenja i kontrole, 3 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Objasniti osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica.

Povezati osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica

Razlikovati mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.

Prikazati mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.

Opisati metode za mjerenje i kontrolu kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.

Pokazati metode za mjerenje i kontrolu kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.

Kategorizirati dimenzije cijevi prema europskim normama.

Klasificirati dimenzije cijevi prema europskim normama.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mjerenja I kontrole. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.

Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Osnovne mjerne jedinice

2. Mjerni instrumenti

3. Metode mjerenja

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje osnovne mjerne jedinice I mjerne instrumente.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.  

Primjer 1:   

Učenik prepoznaje mjerne instrumente na modelu u radionici ili na objektu. Analizira osnovne mjerne jedinice na modelu. Razlikuje metode mjerenja osnovnih mjernih jedinica. Analizira mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.

Primjer 2:   

Učenik prepoznaje metode za mjerenje na modelu u radionici ili na objektu. Analizira mjerne instrumente na modelu. Učenik razlikuje mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.

Vrednovanje:  

. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.  

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:  

 Učenik prepoznaje osnovne mjerene jedinice

 Učenik prepoznaje  mjerne instrumente  

 Učenik opisuje metode mjerenja

 Učenik nabraja mjerne jedinice

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)

U zadanom vremenskom razdoblju  učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.

Prikazivanje dobivenih rezultata

Prikupljene podatke  prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).

Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.

Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.

Donošenje zaključka

Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.

Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.

Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.   

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:  

 Učenik prepoznaje osnovne mjerene jedinice   – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik prepoznaje  mjerne instrumente    - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik opisuje metode mjerenja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik nabraja mjerne jedinice-  uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.  

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Uvod u energetske instalacije, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Analizirati gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu.

Klasificirati gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu.

Odabrati mjerne instrumente potrebne za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.

Razlikovati mjerne instrumente potrebne za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.

Odabrati opremu  i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.

Razlikovati opremu  i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove analize gubitaka u ravnom dijelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.

Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

1.Analiza gubitaka

2.Mjerenje parametara energetskog postrojenja

3.Oprema i pribor

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu. , uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke. Učenik prepoznaje mjerne instrumente i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.  

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.  

Primjer 1:   

Učenik prepoznaje gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu na modelu u radionici ili na objektu. Analizira pad tlaka koristeći mjerne instrumente. Razlikuje mjerne instrumente za mjerenje parametara energetskog postrojenja. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka  instalacije, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.  

Primjer 2:   

Učenik prepoznaje opremu I pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja na modelu u radionici ili na objektu. Analizira gubitke na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije. Analizira opremu I pribor p otreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.

Vrednovanje:  

. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.  

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:  

 Učenik prepoznaje gubitke u ravnom dijelu cijevi

 Učenik prepoznaje  pad tlaka u cjevovodu

 Učenik opisuje mjerne instrumente

 Učenik nabraja opremu I pribor

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)

U zadanom vremenskom razdoblju  učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.

Prikazivanje dobivenih rezultata

Prikupljene podatke  prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).

Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.

Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.

Donošenje zaključka

Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.

Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.

Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.   

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:  

 Učenik prepoznaje gubitke u ravnom dijelu cijevi   – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik prepoznaje  pad tlaka u cjevovodu   - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik opisuje mjerne instrumente- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 Učenik nabraja opremu I pribor-  uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

 

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.  

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta

NAZIV MODULA

Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Alati i naprave u električnim instalacijama

SIU Održavanje alata i naprava

SIU Alati i naprave u vodovodnim instalacijama

SIU Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima

Obujam modula (CSVET)

6

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

20-30 %

45-60 %

15-40 %

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezan

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za upotrebu alata i naprava u električnim i vodovodnim instalacijama te građevinskim i stolarskim radovima stjecanjem vještina i znanja o alatima i napravama i radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca. Cilj će ostvariti koristeći alate i naprave sukladno tehničkim normama.

Ključni pojmovi

Alati, naprave, električne instalacije, vodovodne instalacije, građevinski radovi, stolarski radovi, održavanje alata i naprava

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1

Osobni i socijalni razvoj

osr B.5.2

Upravljanje svojim učenjem

uku B.4/5.4

Stvaranje okružja za učenje

uku D.4/5.2

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici ili kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima otklanjanja manjih kvarova na električnim instalacijama, vodovodnim instalacijama, te demonstrirati primjenu alata i naprava za jednostavne građevinske i stolarske popravke.

Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnih alata i naprava i načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Alati i naprave u električnim instalacijama

SIU Održavanje alata i naprava

SIU Alati i naprave u vodovodnim instalacijama

SIU Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Alati i naprave u električnim instalacijama, 2   CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.

Prepoznati alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.

Razlikovati načine primjene alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.

Opisati načine primjene alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.

Razlikovati alate i naprave koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.

Prepoznati alate i naprave koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.

Razlikovati načine primjene alata i naprava koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.

Opisati načine primjene alata i naprava koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata i naprava kod električnih i vodovodnih instalacija te u građevinskim i stolarskim radovima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Alati, naprave i uređaji za detekciju kvara na električnim instalacijama

b. Alati, naprave i uređaji za otklanjanje kvara na električnim instalacijama

c. Primjena alata, naprava i uređaja za detekciju kvara na električnim instalacijama

d. Primjena alata, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na električnim instalacijama

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik treba demontirati neispravan prekidač za rasvjetu i montirati novi. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):   

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine primjene alata i naprava za detekciju i otklanjanje kvarova na električnim instalacijama te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.  

  

POPIS ZA PROVJERU   

Razina ostvarenosti kriterija  

Razina ostvarenosti kriterija  

Razina ostvarenosti kriterija  

+   

+/-   

-   

Prepoznao/la sam kvar na prekidaču za rasvjetu. 

  

  

  

Identificirao/la sam razlog nastanka problema.  

  

  

  

Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.  

  

  

  

Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova. 

 

 

 

Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova. 

 

 

 

Demontirao sam neispravan i ugradio novi prekidač. 

  

  

  

Poštivao sam pravila sigurnosti.

 

 

 

Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.  

  

  

  

U radu sam bio/bila uporan/uporna.  

  

  

  

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.  

  

  

  

  

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik odabire alat, materijale i pribor za promjenu rasvjetnih tijela uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik izvodi čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Primjer za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Održavanje alata i naprava, 1   CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Sortirati i održavati rezervne dijelove opreme i instalacija i alat u priručnoj radionici.

Prepoznati alate i naprave i sortirati ih po vrstama.

Održavanje alata, naprava i uređaja koji se koriste u poslovima održavanja objekata.

Opisati načine održavanja alate i naprava.

Prepoznati potrebu za zamjenom starog alata i opreme jednakom novom ili unaprijeđenom.

Odabrati alate i naprave koje je potrebno zamijeniti novim.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira načine sortiranja i održavanja alata i naprava. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (sortiraju alate i naprave po različitim kriterijima). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Sortiranje alata, naprava i uređaja

b. Sortiranje rezervnih dijelova

c. Održavanje alata, naprava i uređaja

d. Zamjena starih alata, naprava i uređaja novima

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik treba sortirati alate i naprave prema namjeni. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):   

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine održavanja alata i naprava te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.  

  

Primjer tablice vrednovanja kao i u prethodnom SIU.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik odabire alate  naprave koje treba očistiti i podmazati uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik izvodi podmazivanje i  čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Primjer za darovite.:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Alati i naprave u vodovodnim instalacijama, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati alate, naprave i uređaje za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama.

Prepoznati potrebu za primjenu uređaja za otkrivanje kvara na vodovodnim instalacijama.

Primijeniti alate, naprave i uređaje za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama.

Demonstrirati primjenu uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Prepoznati potrebu za zamjenom starog alata i opreme jednakom novom ili unaprijeđenom.

Identificirati potrebu za zamjenom alata, naprave ili uređaja.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (demonstriraju primjenu alata i uređaja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Alati, naprave i uređaji za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama

b. Alati, naprave i uređaji za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama

c. Primjena alati, naprava i uređaja za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama

d. Primjena alati, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama

e. Zamjena starih alata, naprava i uređaja novim i unaprijeđenim

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik obavlja zamjenu vodovodnog ventila. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):   

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine primjene alata i naprava za detekciju i otklanjanje kvarova na vodovodnim instalacijama te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.  

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik ugrađuje slavinu uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik izvodi podmazivanje i  čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Primjer za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Primijeniti alate, naprave i uređaje za izgradnju i popravak stolarije.

Demonstrirati primjenu uređaja za izgradnju i popravak stolarije na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Primijeniti alate, naprave i uređaje za manje građevinske popravke.

Demonstrirati primjenu uređaja za manje građevinske popravke na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Primijeniti alate, naprave i uređaje za održavanje okoliša.

Demonstrirati primjenu uređaja za održavanje okoliša na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i uređaja za izradu i popravak stolarije te manje građevinske radove. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (demonstriraju primjenu alata i uređaja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Alati, naprave i uređaji za izradu i popravak stolarije

b. Alati, naprave i uređaji za manje građevinske radove

c. Alati, naprave i uređaji za održavanje okoliša

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik obavlja zamjenu naslona stolca. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):   

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili primjenu alata i naprava u građevinskim i stolarskim radovima te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.  

Primjer tablice vrednovanja kao u prethodnom SIU.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik obrezuje živu ogradu i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik izvodi podmazivanje i  čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Primjer za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

 

 

 

 

 


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

2. RAZRED

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Tehnologije spajanja materijala

NAZIV MODULA

Tehnologije spajanja materijala

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala

SIU Spajanje materijala

SIU Spajanje nemetala

Obujam modula (CSVET)

8

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

15-20%

45-60%

 

20-35%

 

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za odabir pravilnog načina spajanja metala i nemetala u strojarstvu. Učenici će prepoznati materijale spajanja, odabrati moguće načine međusobnog spajanja elemenata, odabrati optimalan način spajanja materijala u strojarstvu. Učenici će usvojiti vještine različitih postupaka spajanja metala i nemetala što će osigurati kvalitetno samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu svih pravila rada na siguran način.

Ključni pojmovi

Rad na siguran način, rastavljivi spojevi, zatici, vijci, klinovi, nerastavljivi spojevi, zavarivanje, lemljenje, lijepljenje, kitanje, zakovice, podmazivanje

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A.5.1

ikt A.5.2

Osobni i socijalni razvoj

osr A 5.3

osr B 5.1

osr B 5.2

Učiti kako učiti

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku B.4/5.4.

uku D.4/5.2.

uku C.4/5.1.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima spajanja metala, nemetala i međusobnog spajanja različitih materijala koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse. Uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora izvršit će osnovne postupke odabira optimalnog postupka spajanja, spajanje materijala, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala

SIU Spajanje materijala

SIU Spajanje nemetala

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlučiti rastavljivo i nerastavljivo spajanje elemenata.

Usporediti različite postupke rastavljivog i nerastavljivog spajanja materijala.

Opisati postupke pripreme elemenata za različite tehnologije spajanja.

Usporediti načine pripreme materijala prema tehnologijama spajanja.

Opisati ljepila i kitove te materijale za podmazivanje i njihovu primjenu.

Primijeniti ljepila, kitova i materijale za podmazivanje u realnim primjerima.

Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih tehnologija spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Rastavljivi spojevi

2. Nerastavljivi spojevi

3. Ljepila i kitovi

4. Materijali za podmazivanje

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste spojeva, uočava moguće greške spajanja.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

 

Primjer 1:

Učenik dobiva nekoliko  modela strojnih dijelova koji su spojeni različitim tehnologijama spajanja (npr. vijčani spoj, spoj klinovima, zavareni spoj, lemljeni spoj, lijepljeni spoj, zakovičasti spoj). Učenik na temelju usvojenog gradiva treba prepoznati vrstu spoja i opisati potrebnu pripremu materijala prema tehnologijama spajanja. Učenik na radnim listovima (koje priprema nastavnik ili mentor) ispunjava: vrstu spoja, nabraja elemente spoja, uočava greške na spojevima, daje prijedloge kako bi se greške ispravile, opisuje primjere iz prakse gdje se pojedine vrste spojeva upotrebljavaju.

 

Primjer 2:

Učenik u školskoj radionici ili kod poslodavca opisuje, na stvarnim primjerima iz prakse, lijepljenje, kitanje  i podmazivanje . Učenik na radnim listovima (koje priprema nastavnik ili mentor) opisuje tehnološki postupak, uočava greške, daje prijedloge kako bi se greške ispravile, opisuje primjere iz prakse gdje se pojedini postupci upotrebljavaju

U simuliranim stvarnim situacijama kroz rješavanje problemskih zadataka polaznici provode postupke lijepljenja, kitanja i podmazivanja materijala.

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:

- Učenik prepoznaje materijale spajanja

- Učenik prepoznaje  rastavljivo i nerastavljivo spajanje

- Učenik opisuje pravilnu pripremu materijala

- Učenik nabraja karakteristike ljepila, kitova i materijala za podmazivanje, provodi radnje ljepljenja, podmazivanja i kitanja.

Kriterij vrednovanja naučenog:  

Element/kriterij vrednovanja  

Dovoljan  

Dobar  

Vrlo dobar  

Odličan  

 

Rješavanje zadatka 

Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.  

Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak 

Učenik samostalno  

rješava zadatak uz manje pogreške 

Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku 

Prikazivanje dobivenih rezultata  

Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno. 

Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni 

  

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške 

  

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno  

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

. Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.  

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik prepoznaje materijale spajanja – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik prepoznaje  rastavljivo i nerastavljivo spajanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik opisuje pravilnu pripremu materijala - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik nabraja karakteristike ljepila, kitova i materijala za podmazivanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik na realnom primjeru ispravno primjenjuje ljepila, kitove  i materijale za podmazivanje-  uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Spajanje metala, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Identificirati načine spajanja metalnih rastavljivih spojeva

Izvesti spajanje  metalnih rastavljivih spojeva

Identificirati načine spajanja metalnih nerastavljivih spojeva

 

Izvesti spajanje metalnih nerastavljivih spojeva

Prepoznati opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala

Opisati opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala

Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična i  nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik  demonstrira različite  ehnologije spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka i provode spajanja metala). Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način.   Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Spajanje rastavljivih spojeva

2. Spajanje  nerastavljivih spojeva

3. Opasnosti i načini zaštite pri spajanju metala

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno izvodi postupke spajanja metala.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

 

Primjer:

Opis radne situacije: Učenik, prema tehničkom crtežu, provodi spajanje metala

 

Projektni zadatak : Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati tehnički crtež, odabrat će potreban alat i uređaje za spajanje metala, pripremiti radno mjesto. U razgovoru s nastavnikom predložit će druge mogućnosti spajanja metala,  analizirati prednosti i nedostatke pojedinog spajanja, odabrati optimalan način spajanja i izvesti spajanje metala poštujući sva pravila rada na siguran način.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:

- Učenik analizira tehnički crtež

- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje metala

- Učenik priprema radno mjesto

- Učenik izvodi spajanje

      -        Učenik opisuje opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala ,primjenjuje sva pravila rada na siguran način

 

Kriterij vrednovanja naučenog:  

Element/kriterij vrednovanja  

Dovoljan  

Dobar  

Vrlo dobar  

Odličan  

 

Rješavanje zadatka 

Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.  

Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak 

Učenik samostalno  

rješava zadatak uz manje pogreške 

Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku 

Prikazivanje dobivenih rezultata  

Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno. 

Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni 

  

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške 

  

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno  

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.  

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira tehnički crtež  – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima  

- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje metala -  uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik izvodi spajanje metala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik opisuje opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala ,primjenjuje sva pravila rada na siguran način- uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Spajanje nemetala, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Identificirati načine spajanja drvenih materijala.

Izvesti spajanja drvenih materijala.

Identificirati načine spajanja polimera.

Izvesti spajanja polimernih materijala.

Identificirati načine spajanja elemenata od različitih vrsta materijala.

Izvesti spajanja elemenata od različitih vrsta materijala.

Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična i  nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik  demonstrira različite  ehnologije spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka i provode spajanja metala). Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način.   Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka

 

Nastavne cjeline/teme

 

1. Tehnologija spajanja drvenih materijala

2. Tehnologija spajanja polimernih materijala

3. Tehnologija spajanja različitih vrsta materijala

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno izvodi postupke spajanja drvenih i polimernih materijala .

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.

Primjer:

Opis radne situacije: Učenik, prema tehničkom crtežu, provodi spajanje drvenih materijala.

 

Projektni zadatak : Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati tehnički crtež, odabrat će potreban alat i uređaje za spajanje , pripremiti radno mjesto. U razgovoru s nastavnikom predložit će druge mogućnosti spajanja drvenih materijala,   analizirati prednosti i nedostatke pojedinog spajanja, odabrati optimalan način spajanja i izvesti spajanje drvenih materijala poštujući sva pravila rada na siguran način.

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.

Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:

- Učenik analizira tehnički crtež

- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje  drvenih materijala

- Učenik priprema radno mjesto

- Učenik izvodi spajanje

Kriterij vrednovanja naučenog:  

Element/kriterij vrednovanja  

Dovoljan  

Dobar  

Vrlo dobar  

Odličan  

 

Rješavanje zadatka 

Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.  

Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak 

Učenik samostalno  

rješava zadatak uz manje pogreške 

Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku 

Prikazivanje dobivenih rezultata  

Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno. 

Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni 

  

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške 

  

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno  

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.  

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -

- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje drvenih materijala uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Učenik izvodi spajanje drvenih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

- Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Građevinski radovi na objektu

NAZIV MODULA

Građevinski radovi na objektu

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Materijali u građevinarstvu

SIU Priprema i sanacija zidova, stropova i podruma

SIU Izvođenje jednostavnih građevinskih radova

Obujam modula (CSVET)

8

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

15-30 %

45-60 %

20-40 %

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za izvođenje jednostavnih građevinskih radova stjecanjem vještina i znanja o građevinskim materijalima i radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će cilj ostvariti koristeći građevinske materijale i alate sukladno tehničkim normama.

Ključni pojmovi

Građevinski materijali, građevinski radovi, građevinski alati, zid, zidanje, ploče, gips, konstrukcije

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1

Osobni i socijalni razvoj

osr B.5.2

Upravljanje svojim učenjem

uku B.4/5.4

Stvaranje okružja za učenje

uku D.4/5.2

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom  i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima pripreme zidova za nanošenje boja, zaglađivanja zida gletanjem, sanacije gipsanih ploča, zamjena razbijenih keramičkih pločica, izrade jednostavnih pregradnih zidova, izradi i popravci jednostavnih betonskih konstrukcija, šalovanju jednostavnih konstrukcija.

Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnog

građevinskog materijala i načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Materijali u građevinarstvu

SIU Priprema i sanacija zidova, stropova i podruma

SIU Izvođenje jednostavnih građevinskih radova

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Materijali u građevinarstvu,  2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Klasificirati građevinske materijale.

Nabrojati vrste i primjenu građevinskih materijala.

Razlikovati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta

Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.

Razlikovati načine pripreme građevinskih materijala za upotrebu

Opisati načine pripreme građevinskih materijala

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Prirodni građevinski materijali

b. Umjetni građevinski materijali

c. Primjena građevinskih materijala

d. Priprema građevinskih materijala za upotrebu

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik treba prepoznati građevinske materijale i odrediti koji je najprikladniji za sanaciju postojećeg problema. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):  

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  koji građevinski materijali su najpogodniji za koje građevinske radove te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima. 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik prepoznaje građevinski materijal

 Obavlja jednostavan zadatak primjene građevinskog materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Prilagodba za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Priprema i sanacija zidova i stropova i podova,  2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Pripremiti unutarnje i/ili vanjske zidove za nanošenje boje.

Nabrojati metode pripreme zidova za nanošenje boje. Demonstrirati pripremu površine na zadanom objektu ili površini.

Izvesti zaglađivanje zida gletanjem.

Odabrati odgovarajuću smjesu za zaglađivanje i alat. Objasniti postupak pripreme smjese za zaglađivanje. Demonstrirati gletanje na zadanom objektu ili površini.

Izvesti sanaciju gipsanih ploča.

Opisati postupak montaže gipsanih ploča. Procijeniti potrebu sanacije ili montaže zamjenskih gipsanih ploča. Demonstrirati sanaciju ili montažu gipsanih ploča.

Izvesti zamjenu razbijenih keramičkih pločica.

Demonstrirati uklanjanje ostataka razbijenih pločica i ugradnju novih.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Pripremanje zidova

b. Gletanje

c. Bojanje

d. Sanacija gipsanih ploča

e. Lijepljenje keramičkih pločica

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik treba dio zida zagletati i nanijeti boju, a drugi dio zida pripremiti za postavljanje keramičkih pločica i postaviti ih. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):  

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  načine upotrebe različitih građevinskih materijala te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima. 

 

 

POPIS ZA PROVJERU  

Razina ostvarenosti kriterija 

Razina ostvarenosti kriterija 

Razina ostvarenosti kriterija 

+  

+/-  

-  

Pripremio/la sam zid za gletanje. 

 

 

 

Odabrao/la alate i materijale koje ću upotrijebiti za gletanje.

 

 

 

Ispravno sam zagletao/la zid. 

 

 

 

Odabrao/la alate i materijale koje ću upotrijebiti za nanošenje boje.

 

 

 

Ispravno sam obojao/la zid.

 

 

 

Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.

 

 

 

Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu. 

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna. 

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke. 

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik odabire alat, materijale i pribor za gletanje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 Učenik izvodi gletanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Prilagodba za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Izvođenje jednostavnih građevinskih radova, 4 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Izraditi jednostavne pregradne zidove.

Demonstrirati izradu pregradnog zida.

Izraditi i popraviti jednostavne betonske konstrukcije.

Demonstrirati popravak betonske konstrukcije.

Izraditi šalovanje jednostavne konstrukcije.

Demonstrirati šalovanje.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.

 

Nastavne cjeline/teme

 

a. Gipsane ploče kao pregradni zidovi

b. Pregradni zidovi izrađeni od blokova

c. Priprema smjese za betoniranje

d. Šalovanje i kalupi za betonske konstrukcije

Načini i primjer vrednovanja

Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.

Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.

 

Primjer:

Učenik treba prepoznati građevinske materijale i odrediti koji je najprikladniji za sanaciju postojećeg problema. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.

 

Vrednovanje:

Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  koji građevinski materijali su najpogodniji za koje građevinske radove te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:

 Učenik priprema smjesu za betoniranje i unosi je na pripremljeno mjesto

 Obavlja jednostavan zadatak šalovanja, a nakon sušenja i skidanje oplate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima

 

Prilagodba za darovite:

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka. 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Tehnologije površinske zaštite materijala

NAZIV MODULA

Tehnologije površinske zaštite materijala

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Vrste destrukcije materijala

SIU Sredstva i tehnike zaštite materijala

SIU Provedba zaštite od korozije

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

25-35%

20-35%

35-50%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezan

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za odabir pravilnog načina površinske zaštite materijala. Učenici će moći razlikovati tipove destrukcije materijala uzrokovane korozijom, odabrati odgovarajuća sredstva i tehniku zaštite od korozije te načine prevencije nastanka korozije.
Učenici će usvojiti vještine pripreme površine i nanošenja zaštitnog premaza što će osigurati kvalitetno samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu svih pravila rada na siguran način.

Ključni pojmovi

Korozija, zaštita površine, premazi, prevlake, boje i lakovi, rad na siguran način

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1.

pod B.5.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije  

ikt A.5.1.

ikt A.5.2.

Osobni i socijalni razvoj  

osr A.5.3.

osr B.5.1.

osr B.5.2.

Učiti kako učiti  

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku B. 4/5.4.

uku C.4/5.1.

uku D.4/5.2.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina pripreme površine i nanošenja zaštitnog premaza.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Vrste destrukcije materijala

SIU Sredstva i tehnike zaštite materijala

SIU Provedba zaštite od korozije

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Vrste destrukcije materijala, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Opisati utjecaj korozije na razne materijale i načine njene prevencije.

Predvidjeti utjecaj korozije s obzirom na materijal na kojem se pojavljuje i uvjetima kojima je materijal izložen.

Klasificirati destrukciju materijala.

Procijeniti destrukciju materijala zahvaćenog korozijom.

Razlikovati koroziju prema mehanizmu procesa i mediju u kojem se nalazi.

Povezati obradu metala na visokim temperaturama s kemijskom korozijom koja nastaje u vrućim plinovima.

Opisati ekonomsko značenje korozije.

Ustanoviti na koji način korozija smanjuje uporabnu vrijednost metala bilo da je on u obliku sirovine, poluproizvoda ili proizvoda.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama  negativnog utjecaja korozije na razne materijale te demonstrira načine njene prevencije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (raspoznaju vrstu  korozije prema obliku i destrukciji materijala te biraju optimalni način prevencije nastanka korozije ovisno o vrsti materijala ).

Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

Nastavne cjeline/teme

a. Korozija metala

b. Ekonomski značaj korozije

c. Vrste korozije prema mehanizmu procesa

d. Vrste korozije prema geometriji razaranja

Načini i primjer vrednovanja

Potrebno je na temelju dobivenih slika ili stvarnih predmete s različitim primjerima pojavnih oblika korozijskih oštećenja pismeno ili usmeno opisati:

 Kako korozija utječe na taj materijal?

 Kojem se tipu korozije radi?

 Razlog nastanka korozije?

 Mogući načini prevencije nastanka korozije na datom primjeru?

 Troškovi nastali pojavom korozije?

 

Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):

Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili  utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.

 

POPIS ZA PROVJERU

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

Razina ostvarenosti kriterija

+

+/-

-

Prepoznao/la sam materijal i točno opisao/la kako korozija utječe na njega.

 

 

 

Prepoznao/la sam tip korozije na materijalu.

 

 

 

Identificirao/la sam ispravan razlog nastanka korozije.

 

 

 

Ispravno sam opisao/la moguće razloge nastanka korozije.

 

 

 

Ustanovio/la sam sve moguće troškove nastale korozijom na odabranom elementu.

 

 

 

Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.

 

 

 

U radu sam bio/bila uporan/uporna.

 

 

 

Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učeniku će se dati jednostavniji primjeri pojavnih oblika korozijskih oštećenja te će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Smanjiti će mu se opseg zadatka na način da ga se traži da prepozna samo tip korozije. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Sredstva i tehnike zaštite materijala, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Klasificirati sredstva za zaštitu materijala.

Procijeniti sredstva za zaštitu materijal s obzirom na njihovu učinkovitost.

Klasificirati načine (tehnike) zaštite materijala.

Rangirati načine zaštite materijala.

Razlikovati premaze prema načinu sušenja.

Protumačiti tri faze fizičkog sušenja boja.

Opisati tehničke mjere zaštite od korozije promjenom unutarnjih i vanjskih činitelja oštećivanja.

Ustanoviti važnost zajedničkog rada konstruktora, tehnologa i stručnjaka za koroziju tijekom procesa projektiranja radi postizanja optimalne korozijske otpornosti.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su vođena i dijelom demonstracijska nastava. Nastavnik upoznaje učenike sa teorijskim osnovama tehnike zaštite materijala i vrstama  sredstava za zaštitu. Za demonstraciju koristiti se primjerima sa interneta kao i raznim studijama slučaja te se nastava što je više moguće odvija u radionicama za praktičnu nastavu, u specijaliziranoj učionici ili školskoj radionici, centru kompetencija. Učenici rješavaju problemske zadatke (raspoznaju vrstu sredstva za zaštitu materijala, klasificiraju tehnike zaštite). Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

Nastavne cjeline/teme

a. Osnove zaštite materijala

b. Zaštita prevlakama

c. Zaštita premazima

Načini i primjer vrednovanja

Formirati timove od po 2-3 učenika. Svaki tim odabire neku od ponuđenih tema:

Konstrukcijsko tehnološke mjere zaštite materijala

Korozijski postojani materijali

Priprema površine

Elektrokemijska zaštita

Klasifikacija premaza

Fizičko sušenje premaza

Kemijsko sušenje premaza

Svaki tim izrađuje prezentaciju i prezentira odabranu temu ostalim timovima.

Svi članovi tima sudjeluju u radu, organiziraju sastanke, dijele zaduženja unutar tima i poštuju zadane rokove te na taj način doprinose konačnom rezultatu.

 

Elementi za vrednovanje

Vrednovanje kao učenje

 

RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA

Izvrsno

Dobro

Potrebno doraditi

Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)

U zadanom vremenskom razdoblju  učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.

U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.

Prikazivanje dobivenih rezultata

Prikupljene podatke  prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).

Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.

Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.

Donošenje zaključka

Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.

Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.

Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi demonstracijska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.  Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Provedba zaštite od korozije, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Pripremiti alate, materijale i pribor za nanošenje zaštite površina materijala.

Usporediti različite alate i pribor koji se koriste pri nanošenju zaštite.

Planirati predobradu površine i izabrati zaštitni premaz.

Preporučiti odgovarajuću tehniku predobrade površine.

Provesti predobradu površine prije nanošenja zaštitnog premaza, pripremiti i nanijeti zaštitni premaz.

Samovrednovati kvalitetu pripreme i izvedbe obavljenog rada.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s alatom, materijalom i priborom te demonstrira načine odnosno tehnike predobrade površine i nanošenje zaštitnog premaza. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (pripremaju potreban alat i pribor, materijal i samostalno ili u paru izvodi nanošenje zaštitnog premaza). Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke pritom držeći se pravila rada na siguran način.

Nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.

Nastavne cjeline/teme

a. Priprema površine

b. Alati i pribor

c. Načini nanošenja premaza

d. Opasnosti i zaštitne mjere

Načini i primjer vrednovanja

Na datim elementima izvesti zaštitu materijala nanošenjem zaštitnog premaza.

Svaku učenik mora:

 pripremiti potreban alat, materijal i pribor

 s obzirom na materijal od kojeg je element izrađen te njegovu svrhu, odabrati odgovarajući zaštitni premaz

 izvršiti predobradu

 pripremiti i nanijeti zaštitni premaz

 prekontrolirati gotovi rad te uočiti eventualne nedostatke

sve u skladu s pravilima rada na siguran način.

 

Elementi vrednovanje:

Kriterij vrednovanja naučenog

Element/ kriterij vrednovanja

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odličan

Rješavanje zadatka

Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.

Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak.

Učenik samostalno rješava zadatak uz manje pogreške.

Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku.

Kontrola i uočavanje nedostataka

Učenik ne može prepoznati većinu nedostatke gotovog rada.

Učenik prepoznaje svoje nedostatke u radu ali nije siguran u njih.

Učenik prepoznaje sve nedostatke rada uz pokoju pogrešku.

Učenik prepoznaje sve svoje nedostatke i utvrđuje nastanak istih.

Zaštita na radu

Učenik uz izričita upozorenja nastavnika koristi zaštitna sredstva.

Učenik koristi zaštitna sredstva ali se ne pridržava svih pravila zaštite na radu.

Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način.

Učenik osim što koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način prepoznaje važnost te uočava moguće opasnosti.

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učeniku će se smanjiti opseg zadatka i produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka. Vršiti će se češća kontrola tokom rada te ga se usmjeravati ka konačnom riješenu.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Analiza, planiranje i organizacija rada

NAZIV MODULA

Analiza, planiranje i organizacija rada

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Poslovi kućnog majstora

SIU Planiranje održavanja objekta i okoliša

SIU Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta

Obujam modula (CSVET)

6

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

40-50 %

20-40 %

15-40 %

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih obavljanje poslova u zanimanju kućni majstor stjecanjem znanja i vještina analize, planiranja i organizacije rada. Uz pomoć stvarnih/konkretnih primjera i primjenom teorijskog znanja učenici će organizirati svoj rad i vrijeme kroz izradu plana rada.  Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Obavezno je da se cilj ostvaruje primjenjujući i pridržavajući se svih pravila zaštite na radu.

Ključni pojmovi

Planiranje, organizacija, znanja, vještine, održavanja, eksploatacija

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1.

pod B.5.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije  

ikt A.5.1.

ikt A.5.2.

Osobni i socijalni razvoj  

osr A.5.3.

osr B.5.1.

osr B.5.2.

Učiti kako učiti  

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku B. 4/5.4.

uku C.4/5.1.

uku D.4/5.2.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na analizu, planiranje i organizaciju rada na poslovima kućnog majstora.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Poslovi kućnog majstora

SIU Planiranje održavanja objekta i okoliša

SIU Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Poslovi kućnog majstora, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Analizirati popis poslova i zaduženja na radnom mjestu kućnog majstora.

Organizirati radna zaduženja i na radnom mjestu kućnog majstora.

Opisati potrebna znanja i vještine potrebne za radno mjesto kućnog majstora.

Ustanoviti koja su znanja i vještina potrebne kako bi se mogli obavljati poslovi kućnog majstora.

Predvidjeti radove u dogovoru sa stanarima/korisnicima sukladno pravilima kućnog reda i poštujući vjerske i državne praznike.

Opravdati napravljeni plan radova.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s poslovima kućnog majstora, koja su njegova zaduženja, koja znanja i vještine je potrebo imati za rad i kako poštivati kućni red tamo gdje je to neophodno. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima.   Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako se pripremiti za radno mjesto kućnog majstora, prepoznati poslove kućnog majstora, planirati radove.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.  

Nastavne cjeline/teme

a. Zanimanje kućni majstor

b. Znanja i vještine

c. Poslovi kućnog majstora

d. Građevinske aktivnosti – održavanje, rekonstrukcija, zamjena, izgradnja

Načini i primjer vrednovanja

Projektni zadatak koji se proteže kroz cijeli modul, odnosno sva tri skupa ishoda učenja:

 

Učenici su podijeljeni u timove od po 2-3 učenika te odbijaju jedan objekt na kojemu je potrebno provesti, analizu planiranje i organizaciju rada održavanja.
Npr. jedna grupa dobiva obiteljsku stambenu zgradu.

U ovom skupu ishoda potrebno je da grupa ustanovi koje sve poslove oni kao kućni majstori mogu obavljati na toj zgradi te koja znanja i vještine su im potrebne za to. Potrebno je da se ustanove koja su pravila kućnog reda zgrade te koja je struktura stanovnika u njoj.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik poznaje poslove, zaduženja i obveze zanimanja kućni majstor

- Učenik opisuje potrebna znanja i vještine za radno mjesto kućni majstor

 

Samovrednovanje rada u paru/timu:

 

Razina ostvarenosti kriterija

Badge Follow with solid fill

Badge Follow with solid fill Badge Unfollow with solid fill

Badge Unfollow with solid fill

Uspješno smo izvršili zadatak.

 

 

 

Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.

 

 

 

Svi članovi tima međusobno su uvažavali  mišljenja.

 

 

 

Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.

 

 

 

Sviđa mi se ovakav način učenja.

 

 

 

Nakon ovog  rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Definirati potrebne radove prema pravilima struke i danim ovlastima.

Predvidjeti neplanirane situacije i moguće probleme prilikom izrade plana rada kako bi se izbjegli zastoji i dodatni troškovi.

Prepoznati režime eksploatacije objekta.

Ocijeniti režime eksploatacije objekta.

Prepoznati moguće opasnosti i nedostatke prilikom eksploatacije objekta.

Usporediti način održavanja objekta s nekim drugim objektom kako bi se prepoznali eventualni nedostaci u održavanju.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se  sastoji  od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka na koje načine i u kojem obimu  se mogu iskorištavati objekti, okoliš i prirodna dobra, koje opasnosti se mogu pojaviti i na koji način održavati objekte koju si prekomjerno eksploatirani. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim  obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni  na realnim situacijama  iz svijeta rada.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Eksploatacija prirodnih dobara

b. Eksploatacija objekta

Načini i primjer vrednovanja

Potrebno je ustanoviti koji su režimi eksploatacije objekta te definirati aktivnosti odnosno radove koje se namjerava izvesti u sklopu održavanja objekta, a s obzirom na stanje objekta.
Npr.

- zamjena krovišta

- obnova fasade i unutarnje žbuke

- zamjena parketa na podnoj konstrukciji

- zamjena dotrajale stolarije, prozora i vrata

- ispitivanje i popravak plinske instalacije

- ispitivanje i popravak elektroinstalacija

- obnova dotrajalih sanitarnih uređaja u kući

- zamjena instalacija centralnog grijanja

Definirati sve moguće opasnost i mjere zaštite na radu.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno (ili sudjeluje u radu tima) rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik poznaje režime eksploatacije objekta

- Učenik prepoznaje moguće opasnosti i nedostatke

Vrednovanje kao učenje:

Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.

Razmislite i zabilježite:

Razmislite i zabilježite:

3 stvari za koje misliš da znaš

3 stvari koje sam naučio/la

2 stvari koje su ti još nejasne

2 zanimljive stvari

1 stvar koju sigurno znaš

1 stvar koju ne razumijem

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Planiranje održavanja objekta i okoliša, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Napraviti plan održavanja objekta i okoliša uvažavajući specifičnosti objekta, flore i zahtjeve za održavanje.

Organizirati održavanje više objekata i okoliša na jednom mjestu (kompleks).

Planirati vrijeme potrebno za održavanje flore.

Ocijeniti izrađene vremenske okvire  za pojedine zadatke te ih po potrebi korigirati.

Planirati vrijeme potrebno za sezonsko održavanje površina za sigurno kretanje ljudi i vozila.

Vrednovati izrađene vremenske okvire  za pojedine zadatke te ih po potrebi korigirati.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se  sastoji  od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka kako izgleda plan održavanja objekta, što sve mora sadržavati i kojih smjernica se je potrebno pridržavati. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim  obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni  na realnim situacijama  iz svijeta rada.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Objekti održavanja

b. Planovi održavanja

c. Dokumentacija

Načini i primjer vrednovanja

Nakon definiranja aktivnosti potrebno je definirati cilj koji se želi postići. Npr. Odrediti prioritete u održavanju s obzirom na stanje objekta i time produljiti vijek trajanja zgrade kao ne dopustiti da da dođe do toga da neke radove treba izvesti neizostavno i odmah.

Nabaviti svu potrebnu dokumentaciju zgrade te ju opisati, odnosno njezine karakteristike.

Npr. kvadraturu, dimenzije, fizikalno stanje, lokaciju, značenje za upotrebu, status objekta, utjecaj na korisnike, utjecaj na druge objekte u okolini…

 

Na temelju prikupljenih podataka i definiranih aktivnosti napraviti plan rada, odnosno odrediti prioritete u održavanju. Ustanoviti koje aktivnosti je moguće samostalno izvesti, a za koje je potrebno angažirati vanjske suradnike. Odrediti potrebno vrijeme i buduće intervale održavanja.

Učenik (tim) donosi zaključak te gotovi rad prezentira ostalim učenicima.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno (ili sudjeluje u radu tima) rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno

 

Kriterij vrednovanja naučenog:

Element/kriterij vrednovanja 

Dovoljan 

Dobar 

Vrlo dobar 

Odličan 

 

Rješavanje zadatka

Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak. 

Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak

Učenik samostalno

rješava zadatak uz manje pogreške

Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

Prikazivanje dobivenih rezultata 

Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.

Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni

 

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške

 

Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika. 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom

NAZIV MODULA

Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Evidencija ispravnosti opreme i sustava

SIU Upotreba IKT-a

SIU Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša

Obujam modula (CSVET)

4

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

40-50 %

10-30 %

30-50 %

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je da učenici usvoje znanja i vještine vođenja dokumentacije neophodne u poslovima upravljanja objektom. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje ključne pojmove, strategije i zakonsku regulativu područje održavanja. Primjenom IKT-a će planirati i evidentirati sve potrebne radnje i poslove vođenja dokumentacije. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Poželjno je da se cilj ostvaruje koristeći računalne programe za planiranje i vođenje.

Ključni pojmovi

Dokumentacija, evidencija stanja, plan održavanja, periodični pregledi, strategije održavanja, plansko održavanje, preventivno održavanje, IKT, excel, word.

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

Poduzetništvo

pod A.5.1.

pod B.5.2.

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije  

ikt A.5.1.

ikt A.5.2.

ikt A.5.3.

ikt C.5.1.

ikt D.5.2.

Osobni i socijalni razvoj  

osr A.5.4.

osr B.5.2.

osr C.5.2.

Učiti kako učiti  

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.3.

uku B. 4/5.4.

uku C.4/5.1.

uku B.4/5.2.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu simulirati u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima ili u Regionalnim centrima kompetentnosti. Poželjno je koristiti projektnu i istraživačku nastavu te zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama. Isto tako, gdje god je to moguće, ishode učenja kojima učenik stječe praktične vještine treba ostvariti u realnim uvjetima kod poslodavca (gospodarski subjekt s kojim ustanova u školskoj godini ostvaruje poslovnu suradnju u skladu s kurikulom ustanove). Radni zadaci trebaju biti dijelom i iz poduzetničkog svijeta.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Evidencija ispravnosti opreme i sustava

SIU Upotreba IKT-a

SIU Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Upotreba IKT-a, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati osnovne IKT-a (informacijsko-komunikacijska tehnologija).

Integrirati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u poslove upravljanja objektom.

Koristiti digitalne alate za izradu teksta, tablica, tipskih dokumenata i predložaka.

Međusobno kombinirati digitalne alate za izradu teksta i tablica na naprednoj razini.

Primijeniti alate i metode rada u digitalnom svijetu za vođenje evidencije rada.

Osmisliti tablice za vođenje evidencije rada.

Organizirati digitalne arhive poslovnih partnera: dobavljača opreme i alata, pružatelja usluga, naručitelja/kupaca, ponuda i realiziranih projekta i poslova.

Integrirati sustav upravljanja bazom podataka.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima primjere IKT tehnologije u organizaciji i vođenju poslova, demonstrira rad u nekoliko odabranih programa te opisuje način primjene alata i metoda rada za vođenje evidencije rada. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.

Nastavne cjeline/teme

a. IKT

b. Microsoft Excel

c. Microsoft Word

d. Microsoft Access

Načini i primjer vrednovanja

U nekom od programa potrebno je izraditi bazu podataka u kojoj će se upisivati podaci o poslovnim partnerima (dobavljačima, serviserima..) kao i potrošnim materijalima potrebnim za održavanje, objekata sustava i opreme.

Prilikom izrade potrebno je:

- Izdvojiti sve poslovne partnere: serviseri, dobavljači opreme i alata, nadležne institucije…

- Prikupiti sve informacije o poslovnim partnerima: naziv, adresa, broje telefona, radno vrijeme, kontakt osoba…

- Prikupiti informacije o potrošnim dijelovima, rezervnim dijelovima i alatima potrebnim za upravljanje i održavanje objekta i okoliša

- Odabrati odgovarajući digitalni alat za izradu baze podataka/tablice

- Izraditi baze podataka/tablice

 

Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno

- Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu

Vrednovanje kao učenje:

Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.

 

Razmislite i zabilježite:

Razmislite i zabilježite:

3 stvari za koje misliš da znaš

3 stvari koje sam naučio/la

2 stvari koje su ti još nejasne

2 zanimljive stvari

1 stvar koju sigurno znaš

1 stvar koju ne razumijem

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Predvidjeti učestalost održavanja objekata i okoliša.

Planirati održavanje s obzirom na prikupljene podatke iz prijašnjih razdoblja.

Kreirati listu svakodnevne aktivnosti u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.

Osmisliti vremenski dijagram strukture radova održavanja.

Koristiti različite strategije održavanja.

Kreirati vlastitu strategiju održavanja objekta i okoliša.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima različite primjere strategije odražavanja na temelju realnih poslovnih situacija te demonstrira izradu plana aktivnosti održavanja. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.

Nastavne cjeline/teme

a. Održavanje objekta i okoliša

b. Strategije održavanja

Načini i primjer vrednovanja

Kroz izradu projekta potrebno je izraditi plan aktivnosti održavanja objekta i okoliša. Predvidjeti strategiju održavanja i kreirati dnevne liste svakodnevnih aktivnosti na mjesečnoj razini. Unutar tima podijeliti zadatke i organizirati izvršenje zadatka poštujući zadane rokove.

Prilikom izrade plana potrebno je:

 

● Prikupiti sve informacije o objektu kojeg je potrebno održavati

● Proučiti okoliš koji je potrebno održavati

● Odabrati odgovarajuću strategiju održavanja

● Kreirati tablice u kojima će se upisivati aktivnosti održavanja objekta i okoliša na dnevnoj razini

 

Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno

- Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu

- Učenik opisuje odabranu strategiju održavanja

 

Samovrednovanje rada u paru/timu:

 

Razina ostvarenosti kriterija

Badge Follow with solid fill

Badge Follow with solid fill Badge Unfollow with solid fill

Badge Unfollow with solid fill

Uspješno smo izvršili zadatak.

 

 

 

Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.

 

 

 

Svi članovi tima međusobno su uvažavali  mišljenja.

 

 

 

Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.

 

 

 

Sviđa mi se ovakav način učenja.

 

 

 

Nakon ovog  rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.

 

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Evidencija ispravnosti opreme i sustava, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Isplanirati periodični plan pregleda opreme i sustava.

Isplanirati periodični plan pregleda opreme i sustava u nekom od programa za planiranje.

Evidentirati ispravnost protupožarne, energetske opreme i sigurnosnih sustava sukladno planu pregleda.

Predvidjeti moguće nedostatke u radu protupožarnih i sigurnosnih sustava prilikom redovnog pregleda te kontaktirati ovlašteni servis.

Primijeniti zakonske odredbe  pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara.

Preispitati trenutno stanje sustava zaštite od požara u skladu s zakonskim odredbama pravilnika.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima plan i pregled opreme i sustava te demonstrira planiranje i evidenciju ispranosti uz pridržavanje zakonskih odredbi i pravilnika. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.

Nastavne cjeline/teme

a. Periodični pregledi

b. Vođenje evidencije

c. Zakonska regulativa

Načini i primjer vrednovanja

Kroz izradu projekta potrebno je  izraditi plan pregleda opreme i sustava. Na temelju uputa i preporuka proizvođača sustava i opreme te u skladu s zakonskim odredbama i pravilnicima, predvidjeti strategiju održavanja i kreirati mjesečni plan pregleda i aktivnosti. Unutar tima podijeliti zadatke i organizirati izvršenje zadatka poštujući zadane rokove.

Prilikom izrade plana potrebno je:

 

● Prikupiti svu dokumentaciju o opremi i sustavima koje je potrebno održavati

● Proučiti upute proizvođača o učestalosti održavanja i pregleda te uskladiti s zakonima i pravilnicima

● Kreirati tablice i dokumente te u njima voditi evidenciju plana pregleda protupožarne opreme, energetske opreme i sigurnosnih sustava

 

Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.

 

Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:

- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku

- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno

- Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu

- Učenik analizira zakonsku regulativu

- Učenik opisuje vrste pregleda

Samovrednovanje rada u paru/timu:

 

Razina ostvarenosti kriterija

Badge Follow with solid fill

Badge Follow with solid fill Badge Unfollow with solid fill

Badge Unfollow with solid fill

Uspješno smo izvršili zadatak.

 

 

 

Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.

 

 

 

Svi članovi tima međusobno su uvažavali  mišljenja.

 

 

 

Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.

 

 

 

Sviđa mi se ovakav način učenja.

 

 

 

Nakon ovog  rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.

 

 

 

 

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da  nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

 

Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:

Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj.  Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.

Daroviti

Darovitim  učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom.   Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji   zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Električne instalacije

NAZIV MODULA

Električne instalacije

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Osnove električnih instalacija

SIU Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija

SIU Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu

Obujam modula (CSVET)

7

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

10-30%

40-50%

30-40%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje električnih instalacija i rasvjete na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.

Ključni pojmovi

Električna instalacija, kabeli za električne instalacije, izolacija električnih vodiča, instalacijske kutije, obujmice za držanje izoliranih vodova, instalacijske sklopke, kanalske kutije, osigurač, FID-sklopka, električno brojilo, kratki spoj, fazni napon, faza, nula, zemlja, vodič, razvodni ormar, trošilo, rasvjetno tijelo, strujni krug, otpor, zemljovod, uzemljenje, direktni (izravni) dodir, indirektni (neizravni) dodir, napon dodira, strujni udar, sustav rasvjete, daljinsko upravljanje,

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

MPT Osobni i socijalni razvoj

osr A 4.1.

osr A 4.3.

osr B 4.2.

osr B 4.3.

osr C 4.2.

MPT Zdravlje

B 4.1.A

B 4.1.B.

MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A 4.1.

ikt A 4.2.

ikt A 4.3.

ikt C 4.3.

ikt C 4.4.

ikt D 4.3.

MPT Učiti kako učiti

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku A .4/5.3.

uku A.4/5.4.

uku B.4/5.1.

uku B.4/5.2.

uku B.4/5.4.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području održavanja električnih instalacija, dijagnostike kvarova i otklanjanje jednostavnijih kvarova.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

SIU Osnove električnih instalacija

SIU Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija

SIU Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Osnove električnih instalacija, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Razlikovati dijelove električne instalacije u objektu.

Prepoznati dijelove električne instalacije na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Kategorizirati električne i telekomunikacijske kabele koji se koriste u objektima.

Sortirati kabele prema namjeni.

Razlikovati vodiče po boji, prepoznati neutralan, fazni i zaštitni vod.

Navesti koji se standard koristi za označavanje vodiča u električnim instalacijama te koje boje se koriste za označavanje faze, neutralnog i zaštitnog voda u trožilnim i višežilnim električnim kabelima.

Razlikovati elemente signalizacije, dojave i upravljanja.

Označiti elemente signalizacije, dojave i upravljanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove električnih instalacija.

Opisati kako se dijele nacrti i planovi složenih električnih instalacija na manje cjeline.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s električnim instalacijama, telekomunikacijskim i signalnim instalacijama u objektu, elementima električnih instalacija, bakrenim i optičkim kabelima koji se koriste u objektima. Detaljno se obrađuju električne instalacije, vrste vodiča, jednofazni i višefazni električni sustavi, pojmovi i oznake koji se koriste za električne instalacije u nacrtima i dokumentaciji. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip električne instalacije, kako prepoznati tip kabela koji je ugrađen u objekt, kako razlikovati elemente električnih instalacija, elemente signalizacije, dojave i upravljanja.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Podjela električnih instalacija

b. Dijelovi električnih instalacija u objektu

c. Vrste kabela za električne instalacije

d. Standardi i norme za označavanje vodiča u električnim instalacijama

e. Standardi i norme za označavanje rasvjetnih tijela

f. Deklaracije, označavanje električnih proizvoda i usklađenost s normama ili propisima

g. Izvori opasnosti od električne energije

h. Osigurači i sigurnosni uređaji za zaštitu od napona dodira

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju uz pomoć simbola koji se koriste za električne uređaje prikazati:

 jednopolna sklopka,

 jednopolna izmjenična sklopka,

 tipkalo,

 svjetleće tipkalo,

 svjetiljka (općenito),

 svjetiljka za fluorescentnu cijev,

 električno brojilo,

 zvonce,

 antena.

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Točnost nacrtanih simbola

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Opisati tehnike i alate koji se koriste za provjeru ispravnosti rada električnih sustava u objektu.

Nabrojati tehnike i alate koji se koriste za provjeru ispravnosti rada električnih sustava u objektu.

Provjeriti sustave daljinskog upravljanja u objektu.

Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za provjeru ispravnosti sustava daljinskog upravljanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu ili uređaju.

Provjeriti sustav rasvjete u objektu.

Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za provjeru ispravnosti sustava rasvjete na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim pristupima u provjeri ispravnosti sustava, detaljno opisujući postupke provjere sustava daljinskog upravljanja i sustava rasvjete u objektu.

U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente sustava na kojem je potrebno izvršiti dijagnostičku provjeru ispravnosti rada, te definiraju i provode postupke dijagnostike. Postupci dijagnostike završavaju izradom izvještaja provjere ispravnosti sustava daljinskog upravljanja ili sustava rasvjete u objektu te preporukom zamjene komponenti ili sklopova sustava za koje je utvrđeno da ne rade ispravno.

Praktična nastava temelji se na rješavanju problemskih i projektnih zadataka u stvarnim ili simuliranim uvjetima .

Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:

kako ispravno dijagnosticirati ispravnost rada sustava daljinskog upravljanja i sustava rasvjete u objektu, kako identificirati element sustava koji ne funkcionira ispravno, te što predložiti kao korektivnu mjeru kako bi se sustav doveo u ispravno stanje u što kraće vrijeme i uz što manji trošak.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Sustavi daljinskog upravljanja u objektu

b. Sustavi rasvjete u objektu

c. Dijagnostika sustava daljinskog upravljanja

d. Dijagnostika sustava rasvjete

e. Izrada izvještaja o izvršenom dijagnostičkom pregledu

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju na temelju skice sustava rasvjete identificirati elemente strujnog kruga, naznačiti na skici elemente 1-9, odabrati elemente te na ispitnom stolu spojiti strujni krug zadan skicom. Objasniti kako treba funkcionirati zadani sustav rasvjete. Ukoliko sustav rasvjete ne funkcionira kako bi trebao (predvidjeti da određene komponente sustava koje se mogu odabrati ne funkcioniraju ispravno), izvršiti dijagnostiku, identificirati neispravnu komponentu i zamijeniti ju ispravnom.

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Točnost identifikacije elemenata sustava rasvjete prema oznakama 1 – 9 na slici.

 Točnost odabira elemenata sustava rasvjete prema zadanoj skici

 Točnost opisa funkcioniranja sustava rasvjete prema zadanoj skici

 Točnost opisa postupka dijagnostike sustava rasvjete

 Točnost dijagnosticiranja greške na sustavu rasvjete ukoliko postoji

 Uspješnost popravka sustava rasvjete kako bi se otklonila dijagnosticirana greška.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

1. Primjer zadatka za vrednovanje za nadarene:

Što bi bilo potrebno napraviti na sustavu rasvjete zadanom prema gornjoj skici da bi se isto rasvjetno tijelo moglo paliti i gasiti s četiri različita mjesta? Objasniti koje elemente sustava rasvjete je potrebno izbaciti/dodati, te na koji način ih spojiti.

Prilikom rješavanja zadatka za nadarene vrednovati iste elemente koji se mogu i dodatno proširiti.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija, 3 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Identificirati uzroke kvara na električnim instalacijama.

Detektirati mjesto i uzrok kvara na električnoj instalaciji na edukacijskom modelu.

Ispitati prisutnost napona dodira.

Primijeniti odgovarajuću metodu i mjerni uređaj i izmjeriti napon dodira na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu ili uređaju.

Predvidjeti opasnost od strujnog udara.

Odrediti načine detekcije mogućeg strujnog udara i izmjeriti njegovu struju i napon u zavisnosti od obuće i odjeće koju na sebi ima osoba izložena strujnom udaru.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim kvarovima na električnim instalacijama, objašnjava pojam napona dodira i postupke njegovog mjerenja.

U praktičnom dijelu učenici primjenjuju odgovarajuće dijagnostičke postupke kako bi identificirali kvarove na električnim instalacijama.

Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:

kako ispravno dijagnosticirati ispravnost električnih instalacija, koje su tipične greške s električnim instalacijama, te kako otkloniti manje greške s električnim instalacijama .

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Kategorizacija kvarova na električnim instalacijama i njihovi uzroci

b. Dodirni napon

c. Opasnosti od strujnog udara

d. Struja i napon strujnog udara u zavisnosti o ljudskoj impedanciji, vanjskim uvjetima i radnoj obući i odjeći

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju na temelju izračunatih impedancija ljudskog tijela (Z 1 i Z 2 ) koje se odnose na odrasle osobe , na put struje ruka-ruka ili ruka-noga i dodirnu površinu 50 – 100 cm 3 te izmjeničnu struju frekvencije 50 Hz danih u donjoj tablici za izmjereni napon dodira na edukacijskom modelu odrediti jačinu struje koja bi protjecala kroz ljudsko tijelo

u slučaju izravnog (direktnog) dodira vodljivih dijelova električnih instalacija, te dopušteno vrijeme trajanja napona dodira u normalnim i lošim uvjetima.

 

Očekivani napon dodira U c (V)

Normalni uvjeti

Loši uvjeti

Z 1 ()

I (mA)

Tt (s)

Z 2 ()

I (mA)

Tt (s)

25

-

-

-

1075

23

≥ 5

50

1725

29

≥ 5

925

54

0,47

75

1625

46

0,60

825

91

0,30

90

1600

56

0,45

780

115

0,25

110

1535

72

0,36

730

151

0,18

150

1475

102

0,27

660

227

0,10

220

1375

160

0,17

575

383

0,035

280

1370

204

0,12

570

491

0,020

350

1365

256

0,08

565

620

-

500

1360

368

0,04

560

893

-

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Odabir metode mjerenja napona dodira

 Točnost mjerenja napona dodira

 Točnost određivanja jačine struje koja bi protjecala kroz ljudsko tijelo u slučaju izravnog dodire vodljivih dijelova električnih instalacija

 Točnost određivanja dopuštenog vremena trajanja napona dodira na ljudsko tijelo u normalnim i lošim uvjetima.

 Točnost obrazloženja rezultata i zaključaka.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta

NAZIV MODULA

Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama

SIU Poslovna komunikacija

SIU Pravila uspješne komunikacije

Obujam modula (CSVET)

5

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

20-40%

10-20%

50-60%

Status modula

(obvezni/izborni)

obvezni

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za aktivno i učinkovito vođenje radova i/ili sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti komunikacijske vještine usvojiti kroz učioničku nastavu, rješavanje situacijskih zadataka, seminarske radove, prezentacije i raspravu. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.

Ključni pojmovi

Komunikacijski i kolaboracijski alati, predložak, tipski dokument, program za obradu teksta, tablica i grafikona, prezentacija, poslovna komunikacija, učinkovita komunikacija, etiquette, netiquette

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

MPT Osobni i socijalni razvoj

osr A 4.1.

osr A 4.3.

osr B 4.2.

osr B 4.3.

osr C 4.2.

MPT Zdravlje

B 4.1.A

B 4.1.B

MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A 4.1.

ikt A 4.2.

ikt A 4.3.

ikt C 4.3.

ikt C 4.4.

ikt D 4.3.

MPT Učiti kako učiti

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku A .4/5.3.

uku A.4/5.4.

uku B.4/5.1.

uku B.4/5.2.

uku B.4/5.4.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca) kada je potrebno razraditi neku projektnu ideju, izraditi tekst natječaja, komunicirati s odabranim dobavljačima, kao i s onima koji nisu odabrani i sličnim situacijama. U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija učinkovitog komuniciranja uvažavajući pravila prihvatljivog ponašanja u komunikaciji s obzirom na medij, okolnosti, sudionike i temu komunikacije.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

 

SIU  Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama

SIU Poslovna komunikacija

SIU Pravila uspješne komunikacije

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Izložiti vlasnicima/predstavnicima suvlasnika nekretnina potrebu održavanja objekta, inventara i/ili pripadajućih površina.

Navesti zakone i propise koji se odnose na potrebne aktivnosti u održavanju objekata i njihovu minimalnu učestalost.

Izvijestiti odgovornu osobu o uočenim opasnostima za treća lica tijekom izvođenja radova.

Identificirati odgovorne osobe koje trebaju biti informirane, odabrati način komunikacije i odrediti vremenski okvir u kojem je informaciju o opasnosti za treća lica potrebno prenijeti odgovornoj osobi.

Prezentirati odgovornoj osobi procjenu vremena i troška za moguće načine otklanjanja nedostataka na objektu.

Opisati odgovornoj osobi problem kojeg je potrebno otkloniti te procijeniti trošak za njegovo otklanjanje i dostižan rok.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s pojmovima „odgovorna osoba“, „vlasnik“, „suvlasnik“, „predstavnik suvlasnika“, njihovim ulogama, ovlastima i zaduženjima u upravljanju objektima, te standardnim načinima komuniciranja s njima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati okolnosti u kojima se odvija komunikacija, te prilagoditi način i sadržaj komunikacije odgovornoj osobi, predstavniku suvlasnika, suvlasniku, vlasniku ili nekom drugom dioniku. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Kaznene odredbe i moguće posljedice nepridržavanja zakonskih odredbi u održavanju objekata, inventara i/ili pripadajućih površina

b. Odgovorne osobe i vrste informacija koje je njima potrebno slati

c. Rokovi za dostavu informacija odgovornom osobama

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi kaznene odredbe i moguće posljedice nepridržavanja zakonskih odredbi u održavanju objekata, inventara i/ili pripadajućih površina, utvrditi tko su odgovorne osobe, koje informacije im je potrebno prenijeti i u kojem roku.

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Točnost utvrđenih kaznenih odredbi

 Točnost utvrđenih mogućih posljedica ukoliko se ne postupi u skladu s Zakonom

 Točnost utvrđenih odgovornih osoba

 Odabir informacija koje je potrebno prenijeti odgovornim osobama

 Ispravnost odabranih rokova za prijenos informacija odgovornim osobama

 Odabir načina prenošenja informacija odgovornim osobama.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Poslovna komunikacija, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Komunicirati s vanjskim izvođačima radova primjenjujući pravila poslovne komunikacije.

Odabrati prikladan način govora u komunikaciji sa predstavnikom izvođača radova, rječnik i strukturu rečenice primjereno situaciji opisanoj u problemskom zadatku. Aktivno slušati sugovornika i voditi zapisnik sa zaključcima.

Koristiti digitalne alate i metode rada u komuniciranju.

Nabrojati i vrednovati prema mogućnosti i svrsi korištenja različite alate za elektroničku komunikaciju.

Sastaviti dopis ili upit poštujući pravila poslovnog dopisivanja.

Sastaviti poslovni dopis, upit ili odgovor koji je u skladu sa pravilima poslovnog dopisivanja.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s elektroničkim komunikacijskim i kolaboracijskim alatima, objašnjava koncepte pristojnog ponašanja u poslovnoj komunikaciji s obzirom na komunikacijske i kolaboracijske alate putem kojih se odvija komunikacija, te pravila za sastavljanje elektroničkog pisma i dopisa u poslovnoj komunikaciji. Heuristički sustav temelji se na rješavanju problema iz stvarnog radnog okruženja ili problemskih zadataka u simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:

Kako prepoznati okolnosti u kojima se odvija komunikacija, kako učinkovito komunicirati u određenim poslovnim situacijama te kako napraviti korektno elektroničko pismo (e-mail) i dopis.

Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Pravila prihvatljivog ponašanja u poslovnoj komunikaciji (etiquette i netiquette)

b. Digitalni komunikacijski i kolaboracijski alati

c. Pravila za sastavljanje elektroničkog pisma (e-maila) i dopisa

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka odabrati odgovarajući digitalni komunikacijski alat, sastaviti dopis koristeći pravila za sastavljanje e-maila/dopisa i primijeniti prihvatljiva ponašanja u poslovnoj komunikaciji.

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Odabir digitalnog komunikacijskog alata

 Cjelovitost i razumljivost sadržaja dopisa

 Poštivanje pravila za sastavljanje e-maila/dopisa

 Primjenu pravila prihvatljivog ponašanja u poslovnoj komunikaciji

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Pravila uspješne komunikacije, 1 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Prilagoditi način komunikacije prema mogućnostima primatelja informacija.

Odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju informacija. Preispitati učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke.

Identificirati preduvjete uspješne komunikacije.

Razlikovati monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja te odrediti monološki ili dijaloški oblik s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja informacija.

Identificirati prepreke u komunikaciji.

Razlikovati fizičke, semantičke i jezične, socijalno-psihološke, organizacijske i međukulturalne prepreke.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s načelima učinkovite komunikacije (5C), prezentacijskim vještinama u komunikaciji uživo (BIVE), načinima identifikacije potreba primatelja informacija i metodama aktivnog slušanja. Heuristički sustav temelji se na vježbanju verbalne i neverbalne komunikacije iz stvarnog radnog okruženja ili problemskih zadataka.

Učenici kroz problemske zadatke i igranje uloga usvajaju praksu u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Načela učinkovite komunikacije (5C pravilo – Clear, Correct, Complete, Concise, Compassionate)

b. Prezentacijske vještine (BIVE koncept - Body language, Information, Voice, Emotion)

c. Identifikacija potreba primatelja informacija

d. Aktivno slušanje

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka prepoznati potrebu primatelja informacija, učinkovito prenijeti potrebne informacije u komunikaciji uživo pazeći pri tome na neverbalni oblik komunikacije.

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Identifikacija potreba primatelja informacija

 Poštivanje načela učinkovitog komuniciranja (5C)

 Usklađenost neverbalne komunikacije s verbalnom (BIVE)

 Primjena tehnika aktivnog slušanja

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša

NAZIV MODULA

Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša

Šifra modula

 

Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula

SIU Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša

SIU Upravljanje troškovima za vanjske izvođače

Obujam modula (CSVET)

4

Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)

Vođeni proces učenja i poučavanja

Oblici učenja temeljenog na radu

Samostalne aktivnosti učenika/polaznika

20-40%

30-40%

30-40%

Status modula

(obvezni/izborni)

OBVEZNI

Cilj (opis) modula

Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za aktivno i učinkovito vođenje radova i/ili sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja u komercijalnim poslovima i upravljanju održavanjem nekretnina i okoliša kroz učioničku nastavu, rješavanje situacijskih zadataka, seminarske radove, prezentacije i raspravu. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.

Ključni pojmovi

Energetski razred objekta, tip objekta, godišnja potrošnja energije, održavanje objekta, održavanje opreme, održavanje alata, održavanje okoliša, trošak, budžet, ponuda

Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)

MPT Osobni i socijalni razvoj

osr A 4.1.

osr A 4.3.

osr B 4.2.

osr B 4.3.

osr C 4.2. odgovornosti.

MPT Zdravlje

B 4.1.A

B 4.1.B

MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

ikt A 4.1.

ikt A 4.2.

ikt A 4.3.

ikt C 4.3.

ikt C 4.4.

ikt D 4.3.

MPT Učiti kako učiti

uku A.4/5.1.

uku A.4/5.2.

uku A .4/5.3.

uku A.4/5.4.

uku B.4/5.1.

uku B.4/5.2.

uku B.4/5.4.

Preporuke za učenje temeljeno na radu

Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca) kada je potrebno razraditi neku projektnu ideju, izraditi tekst natječaja, komunicirati s odabranim dobavljačima, kao i s onima koji nisu odabrani i sličnim situacijama. U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija učinkovitog upravljanja radovima na održavanju nekretnina i okoliša, uvažavajući dostupna novčana sredstva, žurnost i vrijeme potrebno za izvođenje radova.

Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula

 

SIU Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša

SIU Upravljanje troškovima za vanjske izvođače

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Analizirati potrebe za energentima.

Proučiti mjesečne potrošnje energenata u konkretnom objektu te ustanoviti odstupanja od uobičajene potrošnje uvažavajući sezonske promjene.

Ustanoviti troškove održavanja nekretnine i pripadajućih površina.

Procijeniti troškove održavanja nekretnine na primjeru konkretnog objekta pribavljajući cijene potrebnih dijelova/usluga.

Planirati troškove održavanja opreme.

Procijeniti potreban godišnji budžet za održavanje opreme i alata na temelju zadanog popisa opreme i alata, te plana održavanja opreme i alata i opisa potrebnih planskih radova kao i kriterija prema kojima se određuje potreba provedbe umjeravanja ili atesta alata i opreme za koju vrijede ti kriteriji.

Planirati troškove održavanja okoliša objekta prema planu održavanja.

Procijeniti potrebno vrijeme za izvođenje i trošak potrebnih radova sukladno planu održavanja okoliša, te identificirati one radove koje je potrebno naručiti od vanjskih dobavljača na temelju zadanog plana održavanja okoliša i potrebnih radova.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s potrebama za energentima za nekoliko tipova objekata (poslovna zgrada, odgojno-obrazovna ustanova, stambena zgrada i sl.) u standardnim režimima u zavisnosti od površine objekta i energetskom razredu kojem pripadaju. Nastavnik u obuhvatu ovog modula upoznaje učenike s aktivnostima planskog održavanja opreme, alata i okoliša s obzirom na opremu, alate koji se koriste na poslovima održavanja objekta i okoliša kao i hortikulturne zahtjeve povezane s biljkama, stablima, grmovima i travnjacima koji su zasađeni u okolišu objekta u zavisnosti od lokacije, mikroklime, kakvoće tla i ugrađenim sustavima navodnjavanja. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako odrediti energetski razred objekta, izračunati godišnje energetske potrebe objekta, kako prepoznati godišnju potrebu održavanja/certificiranja/umjeravanja  opreme i alata, te kako prepoznati potrebne radove na uređenju/održavanju okoliša s obzirom na zasađene biljke, stabla, grmove i travnjake.

Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.

Nastavne cjeline/teme

a. Energetsko certificiranje zgrada prema odredbama ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine

b. Tipovi objekata i njihove standardne energetske potrebe

c. Izračun godišnjih potreba objekta za energentima

d. Aktivnosti planskog održavanja, umjeravanja i certificiranja opreme i alata i s time povezani troškovi.

e. Aktivnosti održavanja okoliša i s time povezani troškovi

Načini i primjer vrednovanja

1. Primjer zadatka za vrednovanje:

Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi energetski razred objekta, njegove godišnje potrebe za energentima i potreban godišnji budžet za energente razrađen kvartalno/mjesečno. Za zadanu listu opreme i alata, odnosno zadani plan održavanja opreme i alata u danom objektu izračunati potreban godišnji budžet razrađen kvartalno/mjesečno. Za definirane površine u okolišu koji pripada objektu i zasađenu floru temeljem plana održavanja okoliša izračunati potreban godišnji budžet razrađen kvartalno/mjesečno.

 

Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:

 Točnost utvrđenog energetskog razreda objekta

 Točnost utvrđenih godišnjih potreba za energentima

 Točnost izračuna godišnjeg budžeta za energente

 Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za energente

 Broj komada opreme/alata koje je potrebno certificirati/umjeravati i vremenski intervali tih aktivnosti

 Točnost izračuna godišnjeg budžeta održavanja/umjeravanja/certificiranja opreme i alata

 Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za održavanje/umjeravanje/certificiranje opreme i alata

 Točnost izračuna godišnjeg budžeta za održavanje okoliša

 Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za održavanje okoliša.

Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.

Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.

 

Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:

Upravljanje troškovima za vanjske izvođače, 2 CSVET

Ishodi učenja

Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”

Prepoznati potrebu angažiranja vanjskog izvođača na otklanjanju nedostataka na objektu.

Ustanoviti nedostatke, opasnosti i potrebnu stručnost za otklanjanje nedostataka te procijeniti potrebu za angažiranjem vanjskog izvođača sa potrebnim kompetencijama i ovlaštenjima.

Procijeniti trošak vanjskog izvođača za uređenje/popravak građevinskog objekta, opreme ili inventara u i oko objekta.

Ustanoviti ispravne količine, cijene materijala i usluga vanjskih izvođača koje trenutno vrijede na tržištu i demonstrirati izradu troškovnika.

Analizirati prispjele ponude i troškovnike vanjskih izvođača radova.

Ustanoviti nepotpunost prispjelih ponuda i nelogičnosti unutar troškovnika, te predložiti ispravke ponuda i troškovnika.

Interpretirati različite ponude vanjskih izvođača radova.

Identificirati ključne segmente za usporedbu različitih ponuda (kvaliteta materijala, količine, rokovi, garancija na izvedene radove i sl.) i procijeniti najpovoljniju ponudu s obzirom na definirane uvjete.

Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU

Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim poslovima na održavanju objekta, opreme, alata i okoliša za koje je potrebna posebna stručnost i/ili ovlaštenje za izvođenje radova. Nastavnik će putem primjera dobre prakse u primjerima tipičnih poslova na održavanju objekata i opreme, alata i okoliša za koje je potrebna posebna stručnost i/ili ovlaštenje za izvođenje radova ukazati na