Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA – DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA.
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA iz točke I. ove Odluke.
III.
Ova Odluka primjenjivat će se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
OPĆE INFORMACIJE O STRUKOVNOM KURIKULU
Sektor
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
Naziv kurikula strukovnog obrazovanja
Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Kućni majstor / Kućna majstorica
Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja
Kvalifikacija koja se stječe strukovnim obrazovanjem
Kućni majstor / Kućna majstorica
Razina kvalifikacije prema HKO-u
4.1 - trogodišnje strukovno obrazovanje
Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET)
139 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije i 42 boda iz općeg dijela kvalifikacije
Obujam ishoda učenja na razini ciklusa (CSVET)
4. ciklus
5. ciklus
61 CSVET
120 CSVET
Pokazatelji na temelju kojih je izrađen strukovni kurikul
Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja
Kvalifikacija na razini 1
Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)
Minimalno 181 CSVET bodova, od toga najmanje 139 CSVET bodova na 4. ili višoj razini ishoda učenja i 42 boda iz općeg obrazovanja izrada te obrana završnog rada
Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020).
Kriteriji prelaska u višu godinu obrazovanja su uspješno završeni moduli.
- Učenje na radnome mjestu provodit će se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koje uključuje razdoblja učenja na radnome mjestu u školi i kod poslodavaca.
- Sudjelovanje na nastavi, učenje temeljeno na radu u ustanovi za strukovno obrazovanje, učenje temeljeno na radu kod poslodavca, ostvarivanje propisanih ishoda učenja kroz module, izrada i obrana završnog rada.
Učenici su obvezni pohađati sve oblike nastave te uredno izvršavati zadane obveze od strane nastavnika.
Učenje temeljeno na radu može se odvijati u specijaliziranim učionicama / praktikumima, školskim radionicama ili u regionalnim centrima kompetentnosti ili kod poslodavca. Preduvjet za učenje temeljeno na radu je posjedovanje materijalno tehničkih uvjeta, potrebne opreme i alata za realizaciju ishoda učenja navedenih unutar svakog modula i skupa ishoda učenja.
Od nastavnika se očekuje da bude kreator procesa učenja te da prihvati odgovornost za ostvarivanje ishoda učenja, da koristi nove tehnologije kako bi kompetentno mogao voditi proces učenja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada. Jednako tako, nastavnik treba prepoznati potrebe i mogućnosti učenika te im prilagođavati sadržaje, metode i oblike rada kako bi na učinkovit način ostvarili ishode učenja odnosno kako bi učenici stekli kompetencije izabrane kvalifikacije primjereno svojim mogućnostima i darovitosti .
Horizontalna prohodnost (preporuke)
Horizontalna prohodnost omoguće je na razini sektora što osiguravaju planirani zajednički sadržaji unutar sektorske jezgre za kvalifikacije na razini 4.1 prema HKO-u.
U sustavu cjeloživotnog učenja, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu se uključiti u programe osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije u skladu s potrebama svijeta rada te osobnim interesima i mogućnostima.
Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)
Vertikalna prohodnost osigurana je za sve smjerove s mogućnošću prelaska iz smjerova na razini 4.1 u druge smjerove na razini 4.1 ili na razine 4.2 prema HKO, a nastavak školovanja na visokim učilištima (razina 6 prema HKO-u) i sveučilištima (razina 7.1 prema HKO-u) osigurava učenicima plan i program općeobrazovnih predmeta koji se polažu na Državnoj maturi nakon završenog obrazovanja na razini 4.2.
Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula
Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod poslodavaca.
Najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu kod licenciranog poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti gdje se učenici postupno uvode u posao te u ograničenom obujmu sudjeluju u radnom procesu u kontroliranim uvjetima uz mentora i/ili nastavnika. Rad na radnome mjestu ili u Regionalnom centru kompetentnosti dio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula
Ishode učenja koji se stječu učenjem temeljenom na radu potrebno je izvoditi u grupama.
-zaštitna odjeća, obuća i oprema
Ciljevi strukovnog kurikula (15 – 20)
Učenici će moći:
a.Analizirati protupožarne sustave na objektu, način primjene i zakonske obveze o održavanju.
b.Analizirati standardne i rezervne dijelove, odgovarajući način skladištenja i zapisivanje stanja skladišta.
c.Analizirati energetsku učinkovitost objekta u pojedinim dijelovima i predlagati promjene za povećanje učinkovitosti.
d.Analizirati mjerne sustave energetskog dijela objekta, način očitavanja podataka i evidencija stanja.
e.Razlikovati vrste spajanja u strojarstvu provesti različite postupke spajanja metala i nemetala.
f.Razlikovati sustave grijanja te planirati osnovno održavanje sustava grijanja.
g.Prepoznati i analizirati sustave klimatizacije i ventilacije te provesti osnovno održavanja sustava.
h.Razlikovati dijelove plinskih instalacija te planirati osnovno održavanje sustava.
i.Upotrijebiti alate, naprave i sredstava pri održavanju higijene objekta i okoliša
j.Izvesti jednostavnije građevinske radove.
k.Upotrijebiti alate i naprave u nužnim intervencijama na električnim i vodovodnim instalacijama te građevinskim i stolarskim radovima.
l.Planirati i organizirati radove vanjskih izvođača na održavanju objekta
m.Rukovati pravilno štetnim tvarima i zbrinjavati otpad nastao prilikom održavanja ili radova na objektu.
n.Odabrati pravilan način površinske zaštite materijala.
o.Izvesti jednostavne stolarske radove.
p.Analizirati, planirati i organizirati rad.
q.Voditi dokumentaciju neophodnu u poslovima upravljanja objektom.
Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Isto se provodi u kombinaciji:
- hibridnog vrednovanja kroz pisane provjere znanja i vještina učenika, pri čemu obrazovna institucija osigurava dostupnost sadržajno i metodološki provjerenih zadataka i ispita iz određenih cjelina, a nastavnici koriste pojedine skupine zadataka ili cijele ispite radi dobivanja povratnih informacija o rezultatima učenja učenika
- unutarnjeg vrednovanja koje se provodi u ustanovi i u radnom okruženju tijekom cjelokupnog strukovnog obrazovanja, a provode ga nastavnici i mentori te učenici kroz samovrednovanje vlastitog rada.
U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa obrazovanja primjenjuju se sljedeće aktivnosti:
- provodi se istraživanje i anonimno anketiranje učenika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške učenicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju učenika (CSVET), provjerama znanja, te komunikaciji s nastavnicima i mentorima;
- provodi se istraživanje i anketiranje nastavnika o istim pitanjima navedenim u prethodnoj stavci;
- provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja;
- provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.
Rezultatima anketa dobiva se pregled uspješnosti izvedbe programa, kao i procjena kvalitete rada nastavnika.
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Ono se provodi usmenim i pisanim provjerama znanja te provjerama stečenih vještina učenika, a na temelju unaprijed određenih kriterija vrednovanja postignuća.
2.SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.1 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2.
2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
131
72%
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša
Postupci zaštite na radu i pružanje prve pomoći
Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu
5 CSVET
4
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta
Uzroci zagađenja okoliša
Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada
3 CSVET
4
Protupožarni sustavi u objektima
Propisi i norme u području zaštite od požara
Sredstva i aparati za gašenje požara
Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima
Protupožarni i vatrodojavni sustavi
5 CSVET
4
Tehnički materijali u objektima
Nemetali u objektima Osnove tehničkih materijala
Građevinski materijali u objektima
Materijali u elektrotehnici
6 CSVET
4
Održavanje higijene objekta i okoliša
Održavanje higijene građevine i okoliša
Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
Sredstva i upute za održavanje higijene objekta
5 CSVET
4
Tehničko crtanje i dokumentiranje
Osnove tehničkog crtanja
Tehničko crtanje u praksi
5 CSVET
4
Osnove mjerenja energetskih veličina
Uvod u energetske instalacije
Osnove mjerenja i kontrole
5 CSVET
4
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
Alati i naprave u električnim instalacijama
Održavanje alata i naprava
Alati i naprave u vodovodnim instalacijama
Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima
6 CSVET
4
Tehnologije spajanja materijala
Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijal
Spajanje metala
Spajanje nemetala
8 CSVET
5
Građevinski radovi na objektu
Materijali u građevinarstvu
Priprema i sanacija zidova i stropova i podova
Izvođenje jednostavnih građevinskih radova
8 CSVET
5
Tehnologije površinske zaštite materijala
Vrste destrukcije materijala
Sredstva i tehnike zaštite materijala
Provedba zaštite od korozije
5 CSVET
5
Analiza, planiranje i organizacija rada
Poslovi kućnog majstora
Planiranje održavanja objekta i okoliša
Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta
6 CSVET
5
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
Evidencija ispravnosti opreme i sustava
Upotreba IKT-a
Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša
4 CSVET
5
Električne instalacije
Osnove električnih instalacija
Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija
Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu
7 CSVET
5
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama
Poslovna komunikacija
Pravila uspješne komunikacije
5 CSVET
5
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša
Upravljanje troškovima za vanjske izvođače
4 CSVET
5
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu
Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije
6 CSVET
5
Sustavi plinskih instalacija
Plinska oprema i analiza potrošnje plina
Plinski uređaji i oprema objekta
Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija
3 CSVET
5
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
Analiza stanja objekta i infrastrukture
Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti
Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima
6 CSVET
5
Sustavi grijanja
Osnove sustava grijanja
Priprema instalacije grijanja za sezonu
Analiza i planiranje održavanje sustava grijanja
6 CSVET
5
Sustavi klimatizacije i ventilacije
Osnove sustava klimatizacije i ventilacije
Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije
Identifikacija instalacija klimatizacije i ventilacije u objektu
5 CSVET
5
Izvođenje stolarskih radova
Izvođenje stolarskih radova
3 CSVET
5
Telekomunikacijski i sigurnosni sustavi i instalacije
Osnove telekomunikacijskih i sigurnosnih instalacija Dijagnostika telekomunikacijskih i sigurnosnih instalacija
4 CSVET
5
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta
Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača
2 CSVET
5
Projektni zadatak
Projektni zadatak
4 CSVET
5
* U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
2.3 POPIS IZBORNIH MODULA
POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
8
4%
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
Mjerna tehnika energetskih sustava
Mjerenje parametara energetskog sustava Priprema i planiranje energetskih mjerenja
3 CSVET
5
Sustavi neprekidnog napajanja
Osnove neprekidnog napajanja Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja
5 CSVET
5
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava
Nadogradnja postojećih energetskih sustava
3 CSVET
5
Evidencija i prijava štete na nekretnini
Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja Identifikacija i dokumentiranje štete Sanacija oštećenja na objektu
5 CSVET
5
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
Upravljanje skladištem rezervnih dijelova
Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala
Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala
Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima
5 CSVET
5
Osiguranje kvalitete u održavanju objekta
Analiza objekta, instalacija i okoliša
Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova
Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova
3 CSVET
5
* U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
3. RAZRADA MODULA
1. RAZRED
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SK Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka
SIU Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša
SIU Postupci zaštite na radu i pružanja prve pomoći
SIU Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-60%
5-20%
25-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja potrebnih za rad na siguran način kao i brige za okoliš. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje ključne pojmove, postupke i zakonsku regulativu u području zaštite na radu i zaštite okoliša. Primjenom tih znanja moći će prepoznati izvore opasnosti, primijeniti postupke zaštite od fizikalnih, kemijskih i bioloških opasnosti, koristiti zaštitnu opremu na odgovarajući način u pojedinim situacijama, zaštititi svoje zdravlje i okoliš.
Ključni pojmovi
Propisi, norme, zakon, zaštita na radu, zaštita okoliša, gospodarenje otpadom, zdravlje, štetne tvari, ekologija, izvori opasnosti, zaštitna oprema, požar
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.4.2.
pod B.4.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.4.
ikt C 4.2.
ikt C 4.4.
ikt D 4.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
Održivi razvoj
odr A.4.2.
odr A.4.4.
odr B.4.1.
odr B.4.2.
odr C.4.1.
odr C.4.4.
odr C.5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na analizu propisa i normi u području zaštite na radu, identificiranju i procijeni opasnosti te primjeni pravila zaštite na radu i zaštite od požara.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša
SIU Postupci zaštite na radu i pružanja prve pomoći
SIU Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati propise i norme iz područja zaštite na radu i rada na visini.
Integrirati u rad sve važne propise i norme iz područja zaštite na radu i rada na visini.
Navesti propise pri korištenju štetnih tvari u skladu s ekologijom.
Primijeniti sve važeće propise pri radu s štetnim tvarima.
Primijeniti zakonske propise o zaštiti okoliša.
Planirati pridržavanje zakonskih propisa o zaštiti okoliša.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike sa svim važećim zakonima, propisima i normama u području zaštite na radu i zaštite okoliša te koje su posljedice nepridržavanja istih. Demonstrira različite primjere/studije slučaja u koji prikazuju važnost propisa i normi. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti kojih se propisa moraju pridržavati, koji je razlog za to te koje su posljedice nepridržavanja.
Nastavne cjeline/teme
a.Prava i obveze iz zaštite na radu
b.Sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj
c.Osposobljavanje za rad na siguran način
d.Obveze osoba na radu
e.Zakon o zaštiti okoliša
f.Održivo gospodarenje otpadom
g.Načini i postupci gospodarenja građevnim otpadom
Načini i primjer vrednovanja
Na datom primjeru održavanja/popravka u relevantnim izvorima informacija pronaći važeće propise, norme, zakone, pravilnike koji se na njega odnose.
Potrebno je pronaći kako je organiziran sustav zaštite na radu, koja su prava radnika , a koje obveze poslodavca, koju vrstu osposobljavanja za rad na siguran način je morao položiti radnik koji obavlja posao iz primjera, koji zakon propisuje način zbrinjavanja otpada i brige za okoliš u datom primjeru.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik poznaje prava radnika i obveze poslodavca
-Učenik opisuje važnost zaštite okoliša
-Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati izvore opasnosti i požara u radu.
Predvidjeti moguće izvore opasnosti te ih pravovremenim postupcima spriječiti.
Procijeniti opasnost za treća lica tijekom izvođenja radova.
Utvrditi sve moguće opasnosti tijekom izvođenja radova.
Identificirati potrebne zaštitne mjere pri obavljanju poslova.
Procijeniti rizik od mogućih ozljeda na radu te u skladu s time poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere.
Ustanoviti ispravnost alata i opreme i njihove usklađenosti sa odgovarajućim atestom.
Predložiti popravke i nadogradnju na opremi i uređajima koji ne zadovoljavaju sigurnosnim standardima.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike sa izvorima opasnosti na radnom mjestu i važnosti pridržavanja pravila zaštite na radu. Demonstrira korištenje osobnih zaštitnih sredstava i opreme. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti koji su izvori opasnosti, koje su zaštitne mjere te koja zaštitna oprema je obavezna.
Nastavne cjeline/teme
a.Procjena rizika
b.Radna oprema i njeno korištenje
c.Osobna zaštitna oprema
d.Osnovna pravila zaštite na radu
e.Zaštita od različitih vrsta opasnosti
Načini i primjer vrednovanja
Svaki od učenika staviti će se u ulogu poslodavca te će njegov zadatak biti izraditi procjenu rizika na radu (u pisanom i digitalnom obliku) za određeno radno mjesto te ostale učenike, koji imaju ulogu osobe na radu upoznati sa sadržajem procijene.
U procijeni rizika na radu poslodavac treba utvrditi jesu li radne tvari i radne situacije opasne i štetne za zdravlje i utvrditi pravila zaštite na radu, mjere i aktivnosti kojih će se radnici pridržavati u cilju sprječavanja smanjivanja rizika kao i obveznog korištenja odgovarajuće zaštitne opreme.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik je izradio cjelovitu procjenu rizika
-Učenik opisuje moguće štetne tvari/radne situacije na radnom mjestu
-Učenik poznaje zaštitna sredstva i zaštitnu opremu
-Učenik prikazuje rezultate ostalim učenicima jasno i pregledn
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Postupci zaštite na radu i pružanje prve pomoći, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti postupke zaštite na radu i zaštite od požara u svakodnevnom radu.
Planirati postupke zaštite na radu i zaštite od požara u svakodnevnom radu.
Primijeniti postupak pružanja prve pomoći kod električnog udara, trovanja produktima izgaranja i mehaničkih ozljeda.
Voditi evidenciju nezgoda/ozljeda na radu te na temelju tih podataka tražiti poboljšanja u sustavu zaštite na radu na određenom radnom mjestu.
Primijeniti postupke zaštite od kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti.
Identificirati postupke zaštite od različitih štetnosti.
Primijeniti postupke zaštite na radu pri radu s računalom.
Izdvojiti moguće opasnosti po zdravlje pri radu s računalom.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s pojmovima „kemijska štetnost“, „biološka štetnost“, „fizikalna štetnost“, „psihofizički napori“, njihovim utjecajem na ljudski organizam te načinima prevencije. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima.Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati izvore opasnosti i oštećenja zdravlja radnika na mjestu rada s računalom.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Zaštita od različitih vrsta štetnosti
b.Zaštita na radu pri radu s računalom
c.Održavanje zdravog života radnika i osoba na radu
d.Pružanje prve pomoći
Načini i primjer vrednovanja
Svaki od učenika će uzeti jednu od Procjena rizika na radnom mjestu izrađenu u prethodnom SIU-u (Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu) te će pronaći nedostatke, odnosno pronaći koje još postupke mjere zaštite reba poduzeti kako bi to radno mjesto bilo sigurno za rad. Na temelju ustanovljenih nedostataka potrebno je predvidjeti koje bi se nezgode i nesreće na radu mogle dogoditi i na koji način bi bilo potrebno u toj situaciji pružiti prvu pomoć unesrećenoj osobi.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik opisuje postupke pružanja prve pomoći
-Učenik prikazuje rezultate ostalim učenicima jasno i pregledno
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Matematika u struci (Osnove matematike)
NAZIVMODULA
Osnove matematike (Matematika u struci) – preuzeto iz dokumenta „Nacrt prijedloga kurikula, modula i skupova ishoda učenja općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2023„
Obujam modula(CSVET)
5CSVET-a
Načini stjecanja ishodaučenja (od–do,postotak)
Vođeni proces učenja ipoučavanja
Obliciučenjatemeljenognaradu
Samostalne aktivnostiučenika/polaznika
50–70%
10–20%
20–30%
Status modula(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj(opis)modula
Ciljmodulajeučenicimaomogućitirazvijanjekompetencijamatematičkepismenostirješavanjemrazličitihjednostavnijihisloženijihmatematičkihzadatakaiproblemaizstruke isvakodnevnog života.Učenicićeusvojitiosnovnamatematičkaznanjaizdomena Brojevi, Algebra i funkcije, Mjerenje i Podatci koji su im nužni za praćenje nastave strukovnihmodulaisnalaženjeusvakodnevnomživotutijekominakonzavršenogobrazovanja.
Učenicićerazvijatikompetencijeanalitičkograsuđivanja,kritičkogikreativnogmišljenjatealgoritamskogikonceptualnograzmišljanja.Takođerćerazvijatisamopouzdanjeisvijestovlastitimmatematičkimsposobnostima,preciznostitočnost,upornost,poduzetnost,odgovornost, uvažavanje i pozitivan odnos prema matematici i radu općenito. Rješavat ćeproblemskesituacijeodabiromrelevantnihpodataka,analizommogućihstrategijaiprovođenjem optimalne strategije te preispitivanjem procesa i rezultata, po potrebi uzučinkovituuporabuodgovarajućihalatai tehnologija.
Povezanost modula smeđupredmetnimtemama (ako jeprimjenljivo)
MPTUčitikakoučiti
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema. Učenik se koristi različitimstrategijama učenja i samostalno ih primjenjuje pri ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanjuproblemausvimpodručjimaučenja.
uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.ukuA.4/5.4.Kritičkomišljenje. Učeniksamostalnokritičkipromišljaivrednujeideje.
zdr B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju.zdr B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima.zdr B.4.2.CRazvijaosobnepotencijaleisocijalneuloge.
Preporuke za učenjetemeljenona radu
Učenje temeljeno na radu integrirano je u modul uz uporabu stvarnih projektnih zadatakairješavanjemstvarnihmatematičkihproblemaizstruke.Provodiseuučionicamaustanovei samostalnim radom na domaćim zadaćama. Zadaci za učenike osmišljeni su na temeljuprimjera/problema iz struke i svakodnevnog života, na suvremenom pristupu rješavanjaproblema i razvoju kreativnosti učenika. Nastavnik zadaje problemsku situaciju, a učenicikoristećisestečenimznanjemivještinamaosmišljavajuirješavajuzadanizadatak.Također, nastavnik potiče učenike da u svojoj okolini uočavaju matematičke probleme tepromišljajuomogućimstrategijama njihovarješavanja.
Učenjetemeljeno na radu provodiserješavanjemprojektnihzadatakasamostalno,uparuiliskupini,azavrednovanjetakvihzadatakakoristeserubrike.
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava temeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama.Radomnajednostavnimisloženijimproblemskimzadacimauzpomoćnastavnikakojiimaulogumentoraikoordinatora aktivnosti učenici stječu znanja o računskim operacijama s brojevima i potencijama, znanstvenomzapisuimjernimjedinicama testječuvještineprimjeneurealnimživotnimsituacijama.
PreporukezaostvarenjeSIU:
Ne treba inzistirati na složenim zadacima, već na razumijevanju pojma potencije s cjelobrojnim eksponentom.Negativni eksponent posebno naglasiti kod potencija s bazom 10. Kod računskih operacija ne treba inzistirati naformulama, nego na njihovom provođenju u elementarnim zadacima. Kod znanstvenog zapisa koristiti primjere izsvakodnevnog života.Povezatipotencijesmjernimjedinicamainjihovimpredmetcima.
Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom.Prilagoditiihzahtjevimastruke,odnosnosektorai podsektoraunutarkojegaseprovodi nastavamatematike.
Ovdje prikazani primjeri vrednovanja obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja. Preporuča se da nastavnikpremapotrebiprilagodivrednovanjesvojimučenicimauznastojanjedazadatciobuhvaćajuprimjenustečenihznanjaivještinaumatematičkimproblemima vezanimazastrukuilisvakodnevniživot.
Zadatak se može vrednovati bodovnom shemom ili rubrikom za vrednovanje kojoj su sastavnice pojedini dijelovizadataka.Učenikejepotrebnounaprijedupoznatisnačinomvrednovanja.
Primjeri zadataka koji obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja, a usmjereni su na primjenu stečenihznanja ivještina umatematičkimproblemimavezanimazastrukuilisvakodnevniživot:
.Josip je 1. svibnja imao 205.25 € na računu. 7. svibnja platio je režije (voda, struja, plin) 182.50 €. 10. svibnja naračun mu je sjela plaća od 1500 €. 12. svibnja platio je račun za internet, mobitel i televiziju 105.50 €. 15. svibnja nanaplatumujedošlaratakreditaod284.32€.Akosumumjesečnitroškovizahranu327.54€,zabenzin232.76€izaosobne potrebe (teretana, utakmice…) 100 €, može li si Josip na kraju mjeseca priuštiti kupnju novog televizora?Cijenenovihtelevizora kojisesviđajuJosipusekrećuizmeđu500€i 1000€.
.Limarski obrt u svom godišnjem planu ima predviđeno 16 000 € godišnje za troškove nabave materijala koji seraspoređuju na dvanaest mjeseci, ali na samom početku godine pokvario se stroj za obradu. Cijena popravka strojaje 3 300 € , a moguć je i dodatni trošak od 1 600 € . Koliki bi trebali biti maksimalni mjesečni troškovi nabavkematerijalakakobiseuokviruplaniranogbudžetaosiguralasredstvazapopravak stroja?
7. Iz drvene letve duljine 3.4 metra treba izraditi male letvice duljina 16 cm. Koliko takvih letvica možemo dobitipiljenjemakojedebljinarezapile2mm?
Pri pretvaranju mjernih jedinica za duljinu, masu i tekućinu kao pomoć se može koristiti tablica pretvorbe (ili nekasličnagrafičkapomoć):
Uputa za korištenje tablice: U prvi redak tablice upiše se mjera tako da je decimalna točka u ćeliji sa zadanimpredmetkom.U drugi redaktablice prepišu se znamenke, a decimalna točka se pomakne u ćeliju s traženimpredmetkom,popotrebiseupišu0u praznećelijeispreddecimalnetočke.
34.5cm=0.000345km
Pri pretvaranju kvadratnih mjernih jedinica svaki stupac podijeliti na dva, a pri pretvaranju kubnih na tri dijela.Svrhovitokoristitidžepnoračunalo.
Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstupoteškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka, objašnjeni koracirješavanjazadatka).
Darovitim učenicima u prvom primjeru vrednovanja (rad na više lokacija) pitanje b) postaviti u složenijem obliku,npr. kako bi cijenu rada od 15 €/h, 18 €/h, 20 €/h i 30 €/h rasporedili po lokacijama tako da tjedna zarada budenajveća moguća. U drugom primjeru vrednovanja (potencije, znanstveni zapis i mjerne jedinice) potaknuti učenikena istraživanje tema iz svijeta i rada koje obuhvaćaju jako velike ili jako male brojeve (npr. svemirske udaljenosti) teizraduprezentacijeiizlaganjeradaostalimučenicima.
Dominantannastavnisustavjeheurističkanastavaukombinacijisprojektnomnastavom.Predlažeseraduparovimailiskupinamadotriučenika.UzpomoćuModudžbenika,radnihmaterijalainastavnikakojiimaulogumentoraikoordinatora učenici usvajaju znanja o omjerima, proporcionalnosti, postotnom računu, linearnim jednadžbama inejednadžbama, linearnim sustavima dvije jednadžbe s dvije nepoznanice te njihovoj primjeni. Kroz projektnunastavu učenici preuzimaju odgovornost, razvijaju socijalne i komunikacijske vještine te stječu dugotrajna znanja oprimjeniomjera,postotkairješavanjujednostavnijihproblemauz pomoćlinearnejednadžbe.
PreporukezaostvarenjeSIU:
Primjere matematičkihzadatakazaostvarivanje ishodaučenjapovezatisa strukom ili svakodnevnimživotom.Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike.Nastavniksučenicimakojiželevišeradinaprikazurješenjalinearnihnejednadžbiuzpomoć intervala.
Projektni zadatak: Obrt „Zagrizi me“ proizvodi kruh i razna peciva. U svojoj proizvodnji koriste nekoliko glavnihsastojaka:brašno,kvasac,sol,mlijekoišećer.Započetakproizvodnjeobrtjenabavio1500kgbrašna,100kgkvasca,50kgsoli,50lmlijekai50kgšećera.
Tijekom prvog tjedna potrošili su 250 kg brašna, 20 kg kvasca, 5 kg soli, 15 l mlijeka i 15 kg šećera. Tijekom drugogtjedna potrošili su iste količinekaoi prvog tjedna. Zalihese smanjujui trebaplanirati nabavukojaje povoljnija ukolikosenaručivišenamirnica.
.Krovopokrivač je izračunao da je za zamjenu krovišta potrebno 600 komada crijepa. Proizvođač crijepa naglašavada postoji mogućnost da 5 % crijepova u narudžbi bude oštećeno. Koliko crijepova majstor treba naručiti kako biimaodovoljanbrojneoštećenihcrijepova zatokrovište?
.Iz žice duljine 16 cm želimo napraviti model pravokutnika tako da mu jedna stranica bude 1.5 cm dulja od druge.Kolikajeduljinakraćestranice?
.Nabavili smo lješnjake po cijeni 15 € za 1 kg i orahe po cijeni 10 € za 1 kg. Želimo napraviti mješavinu lješnjaka iorahaod400kgkojućemoprodavatiza11€pokilogramu.Kolikojekilogramalješnjaka,akolikoorahaumješavini?
Učenicimasteškoćamadajusedetaljnijeuputezarješavanjezadatkakojesuprilagođenesobziromnavrstuteškoće(primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka). Grupirati ih u parove ili timoves uspješnijim učenicima koji će preuzeti kontrolu i vođenje projektnog zadatka. Učenicima s teškoćama dodatnopojašnjavatikorakeizadatkeprojektnogzadatkailizadatidaprojektnizadatakodradeuparuiliskupinisuspješnijimučenicima.
Dominantannastavnisustavjeheurističkanastavaukombinacijisprojektnomnastavom.Predlažeseraduparovimailiskupinamadotriučenika.Uzpomoćudžbenika,radnihmaterijalainastavnikakojiimaulogumentoraikoordinatora učenici usvajaju znanja o drugom korijenu i njegovoj primjeni u jednostavnim zadacima te stječuvještinurješavanjakvadratnejednadžbeiprimjenenajednostavneproblemedrugogstupnja.
PreporukezaostvarenjeSIU:
Svrhovito koristiti džepno računalo. Pokazati kako s pomoću naprednih funkcija džepnog računala riješiti kvadratnujednadžbu i koristiti to pri rješavanju problemskih zadataka kako bi fokus učenika što više bio na postavljanjuproblemaumjestonaračunanju.
Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom, npr.vertikalni hitac prema gore, izračun dobiti, problem površine, brzina i udaljenost dvaju objekata… Prilagoditi ihzahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike. Poticati učenike daprocjenjujukojejesmislenorješenjeikadagadoberačunskidaanalizirajudobiveno,raspravljajuimajulisva dobivena rješenjasmislaislično.
Nastavnecjeline/teme
.Drugikorijeniračunanjeskorijenima
.Kvadratnajednadžba
.Diskriminantakvadratnejednadžbe
.Problemidrugogstupnja
Načiniiprimjervrednovanja
Primjer vrednovanja naučenog radom učenika u paru.
Ovo se vrednovanje provodi nakon nekoliko sati rada na problemima drugog stupnja. Učenici rade u paru i tijekom rada mogu koristiti udžbenike i svoje bilježnice za školski rad. Zadatak svakog para jest osmisliti šest problemskih zadataka koji se svode na rješavanje kvadratne jednadžbe i rješavanje drugog korijena. Parovi se pri tome se mogu služiti zadacima koje su na prethodnim satovima uvježbavali. Prijedlog za izbor tih šest zadataka, npr.:
)dva zadatka istog konteksta kao zadatak u bilježnici s izmijenjenim numeričkim vrijednostima
)dva zadatka sa zamjenom nepoznanica unutar zadatka istog konteksta kao u bilježnici
)dva potpuno nova zadatka – s kontekstom kojega nema u zadacima iz bilježnice
Ako ne znaju osmisliti potpuno nove zadatke (pod c), učenici mogu osmisliti 6 zadataka iz kategorija a) i b).
Uz osmišljene zadatke učenici predaju i njihova kompletna rješenja. Nakon što nastavnik pregleda i eventualno dopuni/izmijeni zadatke koje su učenici osmislili, slijedi „razmjena zadataka“ – učenici u istim parovima rješavaju zadatke koje je osmislio drugi par učenika uz eventualnu dopunu nastavnika. Za kraj aktivnosti vrednovanja zadatke pregledava par učenika koji ih je osmislio te predlažu ocjenu uz obrazloženje i naputak što učenici koji su rješavali zadatke trebaju doraditi.
Nastavnik vrednuje osmišljene zadatke i rješenja autora, riješenost tuđih zadataka i učeničko vrednovanje riješenih zadataka sljedećom rubrikom:
Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.
Primjervrednovanjanaučenogradom učenika uparu.
Ovo se vrednovanje provodi nakon nekoliko sati rada na problemima drugog stupnja. Učenici rade u paru i tijekomrada mogu koristiti udžbenike i svoje bilježnice za školski rad. Zadatak svakog para jest osmisliti šest problemskihzadataka koji se svode na rješavanje kvadratne jednadžbe i rješavanje drugog korijena. Parovi se pri tome se moguslužitizadacimakojesunaprethodnimsatovimauvježbavali.Prijedlogzaizbortihšestzadataka,npr.:
Uz osmišljene zadatke učenici predaju i njihova kompletna rješenja. Nakon što nastavnik pregleda i eventualnodopuni/izmijeni zadatke koje su učenici osmislili, slijedi „razmjena zadataka“ – učenici u istim parovima rješavajuzadatke koje je osmislio drugi par učenika uz eventualnu dopunu nastavnika. Za kraj aktivnosti vrednovanja zadatkepregledava par učenika koji ih je osmislio te predlažu ocjenu uz obrazloženje i naputak što učenici koji su rješavalizadatketrebajudoraditi.
Nastavnik vrednuje osmišljene zadatke i rješenja autora, riješenost tuđih zadataka i učeničko vrednovanje riješenihzadatakasljedećomrubrikom:
.Kolika je visina osobe mase 60 kilograma ako je njezin indeks tjelesne mase 20? Indeks tjelesne mase računa sekaoomjermaseukilogramimaikvadratavisineumetrima.
.OPGmijenjadvamanjazemljištakvadratnogoblikaopsega400mi6000mzajedanvećipovršinejednakezbrojupovršina tih dvaju zemljišta. Ako bi novo zemljište također trebalo biti kvadratnog oblika, kolika je duljina žicepotrebnazanjegovoograđivanje?
.Dječjeigrališteimaoblikkvadrata.Zbogizradenovogkatastarskogplanasasjevernestraneskratitćegaza2metra,a sa istočne produljiti za 5 metra i dobit će se površina igrališta 78 m2. Je li se površina igrališta povećala ili smanjilauodnosunapočetnostanje?Zakoliko?
.Ukupni otpor dvaju otpornika spojenih u paralelu je 4 Ω. Ako jedan od njih ima dva puta veći otpor od drugog,kolikajeveličinaotporakodsvakoga.Napomena:ukupniotporparalelnospojenihotpornikaračunamoprema formuli = +
Učenicimasteškoćamadajusedetaljnijeuputezarješavanjezadatkakojesuprilagođenesobziromnavrstuteškoće(primjericepovećan font,produljeno vrijemepisanja,smanjenbrojitežinazadatka),dodatnoseobjašnjavajukoracii zadatci ili navedeno dati kao zadatak u parovima ili timovima s uspješnijim učenicima. Kod obrade dobro bi biloizraditi kartice s točnim koracima koje učenici s teškoćama mogu slijediti, a može i slikovne upute. Nastavnik možetakođerbitiuparusučenikomsteškoćamairaditisnjimkorak pokorak.
Darovitim učenicima i učenicima koji žele više zadati da napišu u potpunosti nove zadatke ili da pregledaju radoveostalih učenika i predlože dopune. Poticati ih da u svojoj okolini istražuju probleme i analiziraju mogu li se riješitikvadratnomjednadžbom,koja surješenjaiimajulidobivenarješenjasmisla.
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekata
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Uzroci zagađenja okoliša
SIU Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-60%
5-20%
25-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za pravilno rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada nastalog prilikom održavanja ili radova na objektu. Učenici će moći razlikovati štetne tvari i način rukovanja istim uz primjenu svih pravila rada na siguran način, predvidjeti uzroke i posljedice zagađenja, postupati u skladu sa zakonskom regulativom vezanom za zbrinjavanje otpada.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
Održivi razvoj
odr A.5.1.
odr A.5.2.
odr B.5.1.
odr B.5.2.
odr C.5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina rukovanja i skladištenja štetnih i lakozapaljivih tvari te adekvatnim zbrinjavanjem otpada nastalog prilikom izvođenja radova kao i prevencije zagađenja okoliša.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Uzroci zagađenja okoliša
SIU Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Uzroci zagađenja okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati mogućnost zagađenja okoliša tijekom izvođenja radova.
Predvidjeti moguće uzroke zagađenja okoliša prilikom izvođenja radova na objektu.
Kategorizirati najčešće uzroke ugrožavanja okoliša u radu na održavanju objekata i okoliša.
Rangirati najčešće uzroke ugrožavanja okoliša u radu na održavanju objekata i okoliša.
Identificirati posljedice koje mogu nastati zagađenjem okoliša prilikom izvođenja radova ili održavanja.
Predvidjeti posljedice koje mogu nastati zagađenjem te ih pravovremenom reakcijom spriječiti.
Isplanirati sva moguća sredstva i alate za sprečavanje uzroka zagađenja u sustavu održavanja objekta.
Organizirati održavanje objekta na način da su upotrjebljena sva sredstva i alati koji sprečavanju zagađenje okoliša.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama zagađenja okoliša te mogućim posljedicama narušavanja prirodne ravnoteže života te demonstrira studije slučaja u kojima je došlo do zagađenje okoliša. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti moguće uzroke i posljedice zagađenja te upotrijebiti dostupna sredstva i alate za prevenciju.
Nastavne cjeline/teme
a.Uzroci zagađenja okoliša
b.Uzroci i posljedice zagađenje tla
c.Uzroci i posljedice zagađenje vode
d.Uzroci i posljedice zagađenje zraka
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak:
Istražiti i proučiti moguće uzroke zagađenja prilikom izvođenja radova na objektu ili održavanja samog objekta
Učenici samostalno istražuju najčešće uzroke i moguće posljedice zagađenja tla, vode i zraka na primjeru nekih radova ili redovnog održavanja koje su sami odabrali. U uputama istaknuti da u odabranom primjeru bude naglasak na prevenciju nastanka mogućih zagađenja primjenom dostupnih sredstava i alata.
Učenici mogu koristiti sve dostupne izvore podataka, primjere iz svoje okoline, surađivati na
istraživačkom radu. Na kraju učenik prezentira svoj rad.
Vrednovanje kao učenje:
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se smanjiti opseg zadatka na način da mu se unaprijed dodijeli osmišljeni jednostavniji primjeri redovnog održavanja objekta na temelju kojeg će moći prepoznati moguće uzroke zagađenja e će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Planirati adekvatno zbrinjavanje po okolinu štetnog otpada koji nastaje tijekom izvođenja radova u/na objektu.
Predvidjeti zbrinjavanje otpada (nastalog prilikom izvođenja radova) na pravilan način.
Predvidjeti mogućnost skladištenja opasnih i lakozapaljivih tvari u skladu sa zakonskim propisima.
Preispitati rizik skladištenja lako zapaljivih tvari s obzorom na mogućnosti ispunjenja zakonske regulative.
Razlikovati vrste otpada i primijeniti odgovarajuće načine zbrinjavanja.
Predvidjeti prisutnost svih potrebnih vrsta spremnika za prikupljanje otpada u objektu e organizirati pravovremeni odvoz i pražnjenje.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se sastoji od predavanja i vježbi.Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka koje su to aktivnosti, odluke i mjere za pravilno gospodarenje otpadom. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina o opasnim i štetnim tvarima te ih upoznaje sa zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti moguće štetne tvari po zdravlje čovjeka i okoliša, te izraditi rješenje na koji način razvrstati i zbrinuti nastali otpad.
Nastavne cjeline/teme
a.Opasnosti pri rukovanju opasnim tvarima
b.Zakonska regulativa
c.Štetni građevinski materijal
d.Mjere zaštite pri rukovanju štetnim tvarima
e.Zbrinjavanje otpada
f.Kružno gospodarstvo
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak:
Učenik je član radne skupine koja ima zadatak prepoznati vrstu otpadnog materijala koja nastaje prilikom izvođenja radova na objektu kao i prilikom redovnog održavanja, definirati metode zbrinjavanja u skladu sa zakonom, prepoznati je li materijal štetan.
Uputa: Nastavnik priprema različite građevinske materijale, materijale od plastičnih masa, potrošni materijal koji se koristi prilikom održavanja itd. i učenike dijeli u timove. Svaki tim izabire materijal po želji, ako se ne mogu dogovoriti, raspodjelu radi nastavnik. Učenici dobivaju zadatak da prouče na internetu vrstu materijala koji su dobili, pronađu primjenu, način zbrinjavanja, način skladištenja ako se radi o štetnim i lakozapaljivim tvarima kao i mjere zaštite pri rukovanju s istima. Zadatak će prezentirati u PowerPointu.
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Prilikom podjele učenika treba voditi računa da u timu bude maksimalno jedan učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Timovi u kojima su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama imaju pravo prvog odabira teme/primjera a pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka.
Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Protupožarni sustavi u objektima
NAZIV MODULA
Protupožarni sustavi u objektima
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Propisi i norme u području zaštite od požara
SIU Sredstva i aparati za gašenje požara
SIU Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima
SIU Protupožarni i vatrodojavni sustavi
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
30-50 %
30-50 %
20-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
Obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja o vrstama požara prema vrsti gorivih tvari, kao i klasifikaciju istih. Učenici će analizirati požar i utvrditi gorivu tvar. Učeniku je omogućeno stjecanje znanja o vrstama sredstava za gašenje požara i praktičnu primjenu istih. Analizirat će vrstu požara i primijeniti adekvatno sredstvo za zaštitu od požara. Učenik će steći znanja o hidrantskoj mreži, njenim dijelovima i načinu održavanja, kao i o inspekcijskom nadzoru istih. Za primjenu suhe hidrantske mreže, učenik će steći znanja o mjestima pristupa vatrogasnih vozila te će steći znanja o osiguranju pristupa vatrogascima. Učenicima će se omogućiti stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama rada sprinkler sustava kao i protupožarne zaštite objekta tim sustavima. Učenicima će se omogućiti stjecanje osnovnih znanja o oznakama požarnih zona, zaštite od požara i evakuacijskih putova.
Ključni pojmovi
Vrste požara, gorive tvari, sredstva za zaštitu od požara, hidrantska mreža, sprinkler sustavi, označavanje požara, evakuacijski putovi
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u školskoj radionici ili na otvorenom, s odgovarajućom opremom ili na gradilištu poslodavca.Učenik će posebno uočiti sve lakozapaljive tvari, tipa boje, tekuća goriva, tehnološki plinovi i u skladu sa zakonskim propisima definirati zaštitu od požara, sredstva za zaštitu i način održavanja. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima pojave požara i zaštite od istih. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će pregled opreme za gašenje požara i vrijeme servisiranja, osobito aparata za gašenje požara. Učenik će se upoznati sa sprinkler sustavima, mokrim i suhim i specifičnosti primjene istih. Osnovne faze prepoznavanja vrste požara i rukovanje protupožarnim aparatima, polaznik će analizirati i demonstrirati u radionici obrazovne ustanove ili gradilištu objekta, dok će se sa sprinkler sustavima upoznati na konkretnom objektu.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Propisi i norme u području zaštite od požara
SIU Sredstva i aparati za gašenje požara
SIU Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima
SIU Protupožarni i vatrodojavni sustavi
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Propisi i norme u području zaštite od požara, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati i razlikovati razrede požara prema gorivoj tvari.
Razlikovati vrste požara prema gorivoj tvari i klasificirati ih
Utvrditi zakonske uvjete i opremu za gašenje požara u objektu .
Utvrditi stupanj rizika objekta od požara te određuje svu opremu za gašenje požara, propisanu zakonom.
Definirati sve potrebne oznake i upozorenje vezano za zaštitu od požara.
Analizirati potrebne oznake mjesta protupožarne opreme, mjesta okupljanja ljudi i evakuacijske putove, u slučaju požara.
Ustanoviti, zakonski predviđene, servisne intervale protupožarne opreme i pripremiti ih za inspekcijski nadzor
Definirati zakonsku obvezu servisiranja opreme, zapisivati evidenciju pregleda i servisa
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Učenici se upoznaju sa zakonskim propisima i protokolima a vezano za zaštitu od požara Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s vrstama požara i gorive tvari koje ih izazivaju. Učenik prepoznaje protupožarni rizik određenog objekta i preporučuje sredstva i opremu za gašenje. Učenik poznajući protupožarni rizik objekta i predlaže zakonom predviđenu razinu protupožarne zaštite i opremu koja ide uz to. Analizirajući predloženu opremu u objektu, učenik predlaže mjesta odlaganja opreme i predlaže protupožarne i sigurnosne oznake u objektu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik procjenjuje protupožarni rizik objekta, postojeću zaštitu od požara, te predlaže protupožarne oznake i upute u prostoru. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o evakuacijskim oznakama i putovima za sigurnu evakuaciju ljudi iz područja zahvaćenog požarom. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vrste požara prema vrsti gorive tvari
2. Zakonska regulativa vezano za zaštitu objekta od požara
3. Protupožarna oprema prema protupožarnom riziku objekta
4. Održavanje opreme i inspekcijski nadzor
5. Protupožarna signalizacija i oznake u objektu
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim. Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik, prema namjeni objekta, procjenjuje protupožarnu opasnost. Na osnovu nje, definira nivo zaštite objekta i opremu koja je zakonom predviđena, kao i mjesta postavljanja i prateće oznake. Učenik predviđa i način evakuacije i prateće oznake, ovisno o vrsti objekta.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje vrstu požara prema gorivoj tvari i definira protupožarni rizik objekta
Učenik prepoznao tvar od koje je nastao požar i opremu ali ne poznaje zakonski postupak određivanja rizika od požara
Učenik nesigurno određuje gorivu tvar u požaru i ne poznaje propise i norme iz područja zaštite od požara
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Propisi i norme u području zaštite od požara
Učenik prepoznaje propise i norme i zna ih primijeniti na izbor opreme, oznake i održavanje iste
Učenik prepoznaje aparate i oznake u objektu ali ne poznaje zakonske propise vezane za protupožarstvo.
Učenik prepoznaje samo aparate za gašenje požara, dok elemente upozorenja i sigurnosti, kao ni zakonske propise, ne poznaje.
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili protupožarnost, propise, opremu i elemente sigurnosti u tom području.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam vrstu požara prema gorivoj tvari
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam protupožarni rizik objekta i znao ga procijeniti
Analizirao/la sam zakonske propise vezano za montažu opreme za gašenje
Ustanovio/la sam obvezne upute i signalizaciju vezano za ugroženost objekta od požara
Ustanovio/la sam potrebu servisiranja opreme za gašenje požara i inspekcijski nadzor nad tim
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira uzrok požara prema gorivoj tvari- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tip vatrogasnog aparata koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik definira potrebu održavanja opreme za gašenje, osobito, aparata za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje način korištenja hidrantske mreže za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadatcima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sredstva i aparati za gašenje požara, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati sredstva za gašenje požara i njihovu primjenu.
Odrediti sredstvo za gašenje požara prema vrsti požara i odrediti sredstva koja ne smiju biti primijenjena u pojedinim situacijama.
Razlikovati vatrogasne aparate s obzirom na sredstvo za gašenje.
Razlikovati prema oznakama vatrogasne aparate prema vrsti požara za koji su namijenjeni kao i način i vrijeme servisiranja.
Utvrditi vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu na objektu.
Odrediti mjesta vanjske i unutarnje hidrantske mreže i kompletnost opreme.
Analizirati stanje protupožarne opreme.
Zapisivati evidenciju o terminima pregleda i servisiranja protupožarne opreme i po potrebi slati na servis ovlaštenim tvrtkama .
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove o gorivim tvarima, načinom reagiranja u slučaju požara kao i adekvatnim sredstvima i aparatima za gašenje. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine aparate za gašenje požara i prema oznakama na njima definiraju koje će požare moći ugasiti s njima. Učenik prepoznaje vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu, te sastavne elemente u šahtovima i ormarićima u objektu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Oznake na aparatima za gašenje požara i vrste požara koje uspješno gase
2. Vanjska i unutarnja hidrantska mreža, zakonska regulativa montaže, opreme, servisiranja i kontrole od strane ovlaštenih ustanova
3. Sprinkler instalacija za gašenje požara, suha i mokra, karakteristični dijelovi, kontrola i održavanje
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim.
Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će na primjeru konkretnog aparata za gašenje požara prepoznati vrstu aparata, požare kojih gorivih tvari može gasiti. Učenik će na oznaci koja je nalijepljena na aparatu prepoznati termin servisa aparata i na taj način utvrditi njegovu ispravnost. Na simuliranom požaru, u radionici ili na otvorenom, učenik bira aparat, aktivira ga i gasi požar. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje vrstu požara prema gorivoj tvari i definira aparat za gašenje kojim će istog ugasiti
Učenik prepoznao tvar od koje je nastao požar ali ne poznaje primjenu odgovarajućeg aparata
Učenik nesigurno određuje gorivu tvar u požaru i ne poznaje oznake na aparatima kojim bi gasio isti
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Hidrantska mreža unutarnja i vanjska
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže kao i zakonske obveze, te istu zna ispravno koristiti
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Nedovoljno poznaje način uporabe istih i ne poznaje zakonske propise vezane za tu mrežu.
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Ne poznaje, u potpunosti, način primjene a i ne pozna zakonske obveze koje mora poštivati.
Sprinkler sustavi zaštite od požara
Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje način primjene
Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Učeniku ne poznaje način djelovanja tih sustava
Učenik prepoznaje sprinkler sustav za gašenje požara, ali ne poznaje vrste, način djelovanja i zakonske propise.
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili nastanak požara, vrste požara prema tvari, opremu koja služi za gašenje pojedinih vrsta požara kao i način primjene.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam vrstu požara prema gorivoj tvari
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam protupožarne aparate za navedeni požar i znao ih primjeniti
Ustanovio/la sam hidrantsku mrežu, njenu kompletnost i način primjene
Ustanovio/la sam sprinkler instalaciju, definirao način rada i zakonske propise vezano za tu instalaciju
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira uzrok požara prema gorivoj tvari- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tip vatrogasnog aparata koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik aktivira aparat i gasi navedeni simulirani požar - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje termine servisiranja protupožarnih aparata
- Učenik prepoznaje hidrantsku mrežu, vanjsku i unutarnju, kao i sastavne dijelove - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje način korištenja hidrantske mreže za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati položaj vatrogasnih aparata u objektu.
Razlikovati vatrogasne aparate na objektu.
Analizirati sheme s položajem vatrogasnih aparata u objektu i osiguran pristup.
Na tlocrtu etaže (objekta) prepoznati mjesta montiranih protupožarnih aparata i pristup istima.
Utvrditi uvjete za slobodan pristup hidrantima u objektu.
Odrediti pristup hidrantima u slučaju požara i servisa, te vatrogasnim vozilima, osobito, u slučajevima suhe hidrantske mreže.
Utvrditi uvjete za prohodnost i pravilno označavanje izlaza za nuždu.
Utvrditi izlaze za nuždu u slučaju požara, te ih adekvatno označiti. Analizirati postojanje protupožarnih stepenica i mjesta okupljanja.
Utvrditi uvjete za slobodan pristup sprinkler postrojenju kao i zabrane pristupa neovlaštenim osobama.
Definirati položaj sprinkler postrojenja kao i odgovarajuća upozorenja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove o gorivim tvarima, vatrogasnu opremu i osiguranjem pristupa elementima za gašenje požara. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju mogućnosti pristupa protupožarnim aparatima, vanjskoj i unutarnjoj hidrantskoj mreži, kao i sprinkler postrojenju, uz određene natpise i zabrane pristupa, parkiranja i sl. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o mjestima okupljanja i evakuacijskim oznakama i putovima za sigurnu evakuaciju ljudi iz područja zahvaćenog požarom. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Montaža vatrogasnih aparata i osiguranje pristupa uz odgovarajuće sheme
2. Vanjska i unutarnja hidrantska mreža te zakonski predviđena mogućnost pristupa opremi
3. Sprinkler instalacija za gašenje požara, suha i mokra, karakteristični dijelovi i osiguranje pristupa sprinkler postrojenjima
4. Protupožarni sigurnosni elementi, mjesta okupljanja i evakuacijski putovi, kao i načini označavanja
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta, instaliranu protupožarnu opremu i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim.
Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prepoznati mjesta aparata za gašenje požara i zakonski predviđenu pristupnost istom, kako bi se požar mogao na vrijeme ugasiti. Pri tom učenik definira i određena upozorenja i oznake. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje opremu za gašenje požara i zakonski predviđeni pristupni prostor
Učenik prepoznaje opremu za gašenje požara ali djelomično poznaje uvjete pristupa
Učenik nesigurno određuje protupožarne aparate i ne poznaje uvjete slobodnog pristupa njima.
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Hidrantska mreža unutarnja i vanjska
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže kao i zakonske uvjete pristupa
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Nedovoljno poznaje uvjete pristupa istima.
Učenik djelomično prepoznaje elemente hidrantske mreže i ne poznaje uvjete pristupa instalaciji.
Sprinkler sustavi zaštite od požara
Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje uvjete pristupa postrojenjima sprinkler instalacije.
Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Nedovoljno poznaje uvjete pristupa istima.
Učenik djelomično prepoznaje sprinkler sustav za gašenje požara, ali ne poznaje uvjete pristupa istima..
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili značaj pristupa protupožarnoj opremi i zakonske norme vezane za to, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam aparate za gašenje požara i definirao pristupni prostor i oznake
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam hidrantsku mrežu i definirao pristupni prostor navedenoj opremi
Analizirao/la sam sprinkler sustave i mogućnost pristupa elementima sprinkler postrojenja, kao i uvjete ograničenja za ta postrojenja
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik opremu za gašenje požara- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik definira potrebu pristupa opremi za gašenje požara, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Protupožarni i vatrodojavni sustavi, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vatrodojavne sustave, optičke i termičke.
Razlikovati vrste i način djelovanja vatrodojavnih sustava u objektu.
Razlikovati princip rada vatrodojavnih sustava i način alarma.
Odrediti način djelovanja vatrodojavnih sustava i način alarma.
Razlikovati sustave dojave požara, službama objekta ili vatrogasnoj službi.
Razlikovati dojavu požara dežurnim službama objekta ili vatrogasnoj službi..
Ustanoviti način izvedbe vatrodojavnog sustava u objektu.
Prepoznati optičke, toplinske i optičko-toplinske signalizatore i način djelovanja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira način funkcioniranja vatrodojavnih sustava. Učenik prepoznaje dojavu protupožarnim službama objekta i dojavu vatrogasnoj službi.. Pri tome nastavnik. Mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik procjenjuje efikasnost vatrodojave u postojećem objektu. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o radu i održavanju vatrodojavnih sustava.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vrste vatrodojavnih sustava
2. Načini funkcioniranja protupožarnih sustava i načini alarma
3. Interni dojavni sustavi požara u objektima i vanjski dojavni sustavi vatrogasnim službama
4. Aktiviranje sprinkler protupožarne instalacije (suhe i mokre)
5. Vatrodojavni sustavi za određeni objekt
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje vatrodojavne sustave, način rada i način dojave požarne aktivnosti.
Nastavnik ili mentor učenicima simulira rad vatrodojavnog sustava.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će na primjeru požara testirati aktiviranje vatrodojavnog sustava i način uzbune i signalizacije. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje vrste vatrodojavnih sustava i način funkcioniranja
Učenik prepoznaje vrste vatrodojavnih sustava ali ne poznaje način funkcioniranja
Učenik nesigurno određuje vrstu vatrodojavnog sustava
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Vatrodojavni sustavi na objektu
Učenik u potpunosti prepoznaje vatrodojavne elemente u objektu
Učenik prepoznaje neke od elemenata vatrodojave
Učenik ne poznaje vrste vatrodojavnih sustava
Sprinkler sustavi zaštite od požara
Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje način aktiviranja iste
Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Učeniku ne poznaje način aktiviranja sustava
Učenik prepoznaje sprinkler sustav ali ne i vrste kao ni način aktivacije
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili značaj vatrodojavnih sustava u zaštiti od požara.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam vatrodojavne sustave
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam vrste vatrodojavnih sustava i način kako funkcioniraju
Ustanovio/la sam sprinkler instalaciju i definirao način aktivacije sustava
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršenje. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira funkciju vatrodojavnog sustava- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tipove vatrodojavnih sustava u objektu koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik upoznaje aktiviranje sprinkler sustava - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje termine servisiranja protupožarnih aparata
- Učenik prepoznaje signale za požar - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Tehnički materijali u objektima
NAZIV MODULA
Tehnički materijali u objektima
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove tehničkih materijala
SIU Nemetali u objektima
SIU Građevinski materijali u objektima
SIU Materijali u elektrotehnici
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika
20-40%
40-60%
20- 30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje materijala koji se koriste u izgradnji objekata, kao i načine primjene. Učenici će moći izabrati vrstu materijala za određenu namjenu u objektu. Učenici će prepoznati materijale za izradu instalacija, tehnologiju primjene, kao i eventualna zakonska ograničenja . Učenici će prepoznati materijale koji se koriste na objektu u području sigurnosti, zaštite i održavanja građevinskog dijela objekta. Učenici prepoznaju materijale za uređenje dizajna i obnovu stambenog dijela objekta. Učenici će spoznati ograničenja uporabe materijala za povijesno zaštićene građevine. Pri svemu mora voditi računa o radu na siguran način.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima prepoznavanja materijala i njegove primjene. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će pripremu materijala prema uputama proizvođača i demonstrirati njegovu primjenu. Sve faze rada s materijalima u objektu učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove tehničkih materijala
SIU Nemetali u objektima
SIU Građevinski materijali u objektima
SIU Materijali u elektrotehnici
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove tehničkih materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Klasificirati glavna svojstva osnovnih tehničkih materijala.
Poznavati i klasificirati svojstva tehničkih materijala na objektu, preduvjete primjene i način primjene
Razlikovati vrste metala, legure metala i njihovu primjenu.
Razlikovati pojedine vrste metala, njihovu primjenu i tehnologiju obrade kao i eventualne zakonske zabrane primjene
Razlikovati nemetalne materijale u graditeljstvu i njihovu primjenu
Razlikovati osnovne nemetalne materijale na objektu, svojstva i tehnologiju pripreme i ugradnje
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira osnove primjene materijala u građevinskim i instalacijskim dijelovima objekta. U praktičnom dijelu učenici definiraju način pripreme materijala i ugradnju u objekt, kao i zaštitu od korozije. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Osnove tehničkih materijala
2. Metali u graditeljstvu i primjena
3. Osnove nemetelnih materijala i primjena
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje metale i druge tehničke materijale na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeće metalne materijale na objektu. Prepoznaje ih, utvrđuje konstruktivno stanje, kao i stanje površinske zaštite. Analizira mehaničko - konstruktivno stanje metalnih objekata i predlaže sanaciju mehaničkih oštećenja na istima. Učenik analizira stanje površine metalnih elemenata objekta, analizira način sanacije i održavanja i izvede ih na propisan način za određeni metalni materijal. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao metale i ostale materijale i definirao primjenu i zaštitu
Učenik djelomično prepoznao metale i ostale tehničke materijale, njihovu primjenu i zaštitu
Učenik prepoznao tehničke materijale ali ne poznaje primjenu, kao ni zaštitu
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Nemetalni materijali na objektu
Učenik prepoznaje nemetalne materijale
Učenik poznaje nemetalne materijale ali nedovoljno njihovu primjenu
Učenik djelomično poznaje nemetalne materijale ali ne poznaje pripremu i tehnologiju
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili ehnologiju materijala, primjenu istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam tehničke materijale na objektu
Prepoznao/la sam vrste metalnih materijala
Identificirao/la sam polimerne materijale na objektu
Analizirao/la sam vrste stakla i primjenu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira metalne materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasnost od korozije na metalnim materijalima na objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje spojeve metalnih materijala na objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje oštećenja i neodržavanost pojedinih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Nemetali u objektima, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Kategorizirati osnovna svojstva plastične mase, gume i polimerne pjene.
Razlikovati različite vrste polimera, njihova fizikalna svojstva i primjenu na objektu
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene stakla kao materijala.
Razlikovati vrste stakala na objektu, izmjere i montažu manjih staklenih elemenata, kao i način obračuna staklenih površina
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene drva kao materijala.
Razlikovati vrste drva na objektima, njihovu konstruktivnu i ukrasnu primjenu kao i način zaštite i njege
Razlikovati građevinske materijale koji se koriste u održavanju objekta.
Prepoznati građevinske materijale za otklanjanje izvjesnih oštećenja građevinskog dijela objekta
Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu nemetalnih materijala u građevinskim i instalacijskim dijelovima objekta. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način pripreme nemetalnih materijala i ugradnju u objekt ili sanaciju postojećeg elementa. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Polimerni materijali u graditeljstvu i primjena
2. Drvo i primjena u graditeljstvu
3. Staklo u graditeljstvu i primjena
4. Građevinski materijali i primjena
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeće nemetalne materijale na objektu. Prepoznaje ih, utvrđuje konstruktivno stanje, kao i predviđeno stanje. Analizira mehaničko - konstruktivno stanje nemetalnih objekata i predlaže sanaciju mehaničkih oštećenja na istima ili zamjenu novim. Učenik nakon analize stanja nemetala na objektu, analizira način sanacije i održavanja i predlaže izvedbu sanacije na način prema uputama proizvođača. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao nemetale na objektu, analizirao stanje i predložio zamjenu ili sanaciju
Učenik djelomično prepoznao nemetale na objektu, analizirao stanje ali nije predložio zamjenu ili sanaciju
Učenik djelomično prepoznaje nemetale na objektu i ne poznaje način sanacije istih
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Građevinski i materijali i
materijali završnih radova
Učenik prepoznaje građevinske i materijale završnih radova
Učenik poznaje građevinske materijale i djelomično završne materijale
Učenik djelomično poznaje i građevinske i završne materijale
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili materijale ugrađene na objektu, održavanje istih kao i sanaciju i oštećenja ili zamjenu.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam tehničke materijale na objektu
Prepoznao/la sam vrste nemetalnih materijala
Identificirao/la sam polimerne materijale na objektu
Analizirao/la sam vrste drveta i stakla, te primjenu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira nemetalne materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje polimere na objektu uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje drvene elemente kao i njihovo održavanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje oštećenja i neodržavanost pojedinih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik sanira izvjesna oštećenja i neodržavanost na nekim tehničkim materijalima u objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Građevinski materijali u objektima, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene stakla kao građevinskog materijala.
Razlikovati vrste stakala na objektu, izmjere i montažu manjih staklenih elemenata, kao i način obračuna staklenih površina
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene drva kao građevinskog materijala.
Razlikovati vrste drva na objektima, njihovu konstruktivnu i ukrasnu primjenu kao i način zaštite i njege
Razlikovati građevinske materijale koji se koriste u održavanju objekta.
Prepoznati građevinske materijale za otklanjanje izvjesnih oštećenja građevinskog dijela objekta
Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu polimernih pjena, drveta i građevinskih materijala u gradnji i sanaciji objekta. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način pripreme materijala i ugradnju u objekt ili sanaciju postojećeg elementa. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Osnove tehničkih materijala
2. Polimerni i stakleni materijali u graditeljstvu i primjena
3. Drvo i primjena u graditeljstvu
4. Građevinski materijali za gradnju i sanaciju, priprema i primjena
5. Staklo u graditeljstvu i primjena
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati stanje građevinskog objekta i sva građevinska oštećenja na njemu. Predložit će pojedinačne načine sanacije i izabrati materijale. Pripremit će materijal prema uputama proizvođača i impregnaciju koja se nanosi prije materijala. Učenik će analizirati i stanje površine za sanaciju i prepoznati potrebnu pripremu. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao građevinska oštećenja na objektu i analizirao prioritete sanacije
Učenik prepoznao građevinska oštećenja i djelomično načine sanacije
Učenik djelomično prepoznaje oštećenja objekta, ali nepotpuno način sanacije istih
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Građevinski i materijali i
materijali završnih radova
Učenik prepoznaje građevinske i materijale završnih radova
Učenik poznaje građevinske materijale i djelomično materijale završnih radova
Učenik djelomično poznaje građevinske i materijale završnih radova
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili mjernu
i osobito, sigurnosnu tehnologiju, tumačenje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam građevinske materijale na objektu
Prepoznao/la sam vrste materijala za zidanje i sanaciju
Identificirao/la sam materijale za završne radove na objektu
Analizirao/la sam vrste stakla, polimera i primjenu kao građevinskih elemenata
Ustanovio/la sam vrste ugrađenih građevinskih materijala
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira građevinske materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje materijale za zidanje i sanaciju uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje materijale završnih radova na objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Materijali u elektrotehnici , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati materijale za vodiče i strujne vodove.
Razlikovati osnovne elemente elektro i signalnih instalacija i identificirati neispravnosti istih. Prepoznati način otklanjanja nepravilnosti u jednostavnim problemima.
Razlikovati elektroizolacijske materijale.
Prepoznati izolacijske materijale
Opisati načine primjene elektroinstalacijskih materijala i zakonska pravila sigurnosti.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama elektroinstalacija. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor upoznaje učenika s materijalima i građom elektroinstalacija a također i svih signalnih instalacija. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Nastavnik/mentor upoznaje učenike s opasnostima pri radu s elektroinstalacijama i mjerama sigurnosti.
Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Materijali elektro i signalnih vodiča
2. Standardni elementi elektro i signalnih instalacija
3. Elektroizolacijski materijali
4. Zakonski propisi pri radu s elektroinstalacijama i procjenu
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i definirati elektro i signalne instalacije u objektu. U slučaju neispravnosti, korištenjem instrumenata, definirat će nedostatak instalacije i sanirati oštećenje u okviru svojih mogućnosti i ovlasti. Učenik mijenja standardne elemente elektroinstalacija. Pri radovima s elektroinstalacijama, učenik se pridržava propisa zaštite na radu. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao elektroinstalacije i signalne de definirao sastavne dijelove
Učenik djelomično prepoznao elektroinstalacije i sastavne dijelove ali ne i signalne
Učenik prepoznao elektroinstalacije ali ne poznaje sastavne dijelove i povezanost
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Sanacija elektro i signalnih instalacija
Učenik uočava kvar instalacije i uspješno, na siguran način, rješava kvar
Učenik poznaje instalacije ali djelomično sanira oštećenja
Učenik djelomično poznaje instalacije ali ne prepoznaje neispravnosti
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili elektro i signalnu instalaciju, provjeru ispravnosti istih i pri tome primjenu mjera sigurnosti, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam elektro i signalne instalacije na objektu
Prepoznao/la sam materijale vodiča i izolacijske materijale
Identificirao/la sam opasna mjesta na elektro instalacijama
Analizirao/la sam neispravnosti na instalacijama
Zamijenio sam neispravne i oštećene elemente, te ih zamijenio uz primjenu elemenata zaštite na radu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu pri radu na elektro i signalnim instalacijama
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje položaj i elemente elektro i signalne instalacije - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasnosti elektroinstalacija uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje energetske i signalne vodiče i njihove izolacije - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje mjere zaštite na radu pri radu s elektroinstalacijama - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Održavanje higijene objekta i okoliša
NAZIV MODULA
Održavanje higijene objekta i okoliša
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Održavanje higijene građevine i okoliša
SIU Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
SIU Sredstva i upute za održavanje higijene objekta
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
45-60 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za upotrebu alata, naprava i sredstava pri održavanju higijene objekta i okoliša stjecanjem vještina i znanja o alatima, napravama i sredstvima te radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici, školskom dvorištu i kod poslodavca. Cilj će ostvariti koristeći alate, naprave i sredstva sukladno tehničkim normama i propisima.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici te na vanjskim prostorima škole. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima higijenskih nedostataka na objektu i okolišu.
Ustanovljavat će probleme i predlagati načine rješavanja kao i potrebna sredstva.
Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnih naprava i sredstava te načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Odgovarajućim postupcima utvrđivat će kvalitetu radova u skladu s propisima i normama.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Održavanje higijene građevine i okoliša
SIU Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
SIU Sredstva i upute za održavanje higijene objekta
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje higijene građevine i okoliša, 2CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Planirati čišćenje stubišta, sanitarnih čvorova, tavana i podrumskih prostorija.
Napisati plan čišćenja stubišta, sanitarnih čvorova, tavana i podrumskih prostorija.
Organizirati čišćenje rasutog smeća u smetlarniku i okolici.
Napraviti plan čišćenja i adekvatnog zbrinjavanja rasutog smeća u smetlarniku i okolici.
Organizirati uklanjanje smeća sa pripadajućih pristupnih parcela.
Organizirati pražnjenje vanjskih koševa za smeće na pripadajućim pristupnim parcelama.
Izraditi plan pražnjenja vanjskih koševa za smeće i adekvatnog odlaganja smeća.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za održavanje higijene građevine i okoliša.
U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Planovi održavanja prostora za boravak
b.Planovi održavanja sanitarnih prostorija
c.Planovi održavanja okoliša
d.Planovi pražnjenja posuda za otpad
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan čišćenja i adekvatnog zbrinjavanja rasutog smeća u smetlarniku i okolici.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje usvojili važnost održavanja higijene građevine i okoliša te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem nehigijene u objektu.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite...
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prikupiti biootpad i pripremiti za kompostiranje.
Nabrojati tvari koje se smatraju biootpadom. Na primjeru konretnog objekta napraviti plan prikupljanja biootpada i upravljanja kompostom.
Organizirati prostor i posude za razvrstavanje otpada.
Odrediti raspored posuda za razvrstavanje otpada. Na primjeru konkretnog objekta utvrditi potreban broj, veličinu i namjenu posuda za razvrstavanje otpada.
Organizirati prikupljanje i odvoz glomaznog otpada.
Planirati prikupljanje i odvoz glomaznog otpada.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za razvrstavanje i zbrinjavanje otpada.
U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Vrste otpada
b.Biootpad i kompostiranje
c.Razvrstavanje otpada
d.Prikupljanje i odvoz otpada
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan prikupljanja, razvrstavanja i odvoza otpada.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje značaj razvrstavanja i zbrinjavanja otpada te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem nehigijene u objektu.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan prikupljanja i razvrstavanja otpada (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sredstva i upute za održavanje higijene objekta, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Održavati vanjske natpise, upute, upozorenja i obavijesti o pravilima kućnog reda.
Napraviti plan održavanja vanjskih natpisa, uputa, upozorenja i obavijesti o pravilima kućnog reda na primjeru konkretnog objekta.
Planirati sigurnu uporabu sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
Nabrojati sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Na primjeru konkretnog objekta odrediti mikrolokacije za postavljanje sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te napraviti plan provjere njihove djelotvornosti.
Poznavati propise i smjernice za održavanje higijene objekta.
Nabrojati pravila koja treba poštivati u održavanju higijene objekta.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za razvrstavanje i zbrinjavanje otpada.
U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Sredstva za održavanje higijene objekta
b.Metode održavanja higijene objekta
c.Propisi i pravila pri održavanju higijene objekta
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan održavanja higijene objekta.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili sredstva i upute za održanje higijene objekta te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Tablica vrednovanja kao u prethodnom SIU.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan postavljanja uputa i izrađuje natpise uozorenja u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Tehničko crtanje i dokumentiranje
NAZIV MODULA
Tehničko crtanje i dokumentiranje
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove tehničkog crtanja
SIU Tehničko crtanje u praksi
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za izradu i čitanje radioničkih i tehničkih crteža te njihovo dokumentiranje. Polaznik će moći identificirati sve sastavnice potrebne kako bi radionički crtež bio ispravan i potpun. Polaznik će načine i vrste dokumentiranja. Polaznik će razlikovati različite tehničke crteže. Polaznik će upoznati i računalne programe za tehničko crtanje.
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima tehničkih crteža koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja sadržaja tehničkog crteža, radioničkog crteža te savladava prepoznavanje dijelova tehničkih crteža. Polaznici razvijaju vještinu razlikovanja osnovnih digitalnih alata za tehničko crtanje. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove tehničkog crtanja
SIU Tehničko crtanje u praksi
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove tehničkog crtanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti pravila tehničkog crtanja.
Analizirati pravila tehničkog crtanja.
Primijeniti tehnike crtanja olovkom.
Usporediti tehnike crtanja olovkom.
Razlikovati umanjena i uvećana mjerila.
Povezati umanjena i uvećana mjerila.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove tehničkog crtanja i dokumentiranja. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Izrada tehničkih i radioničkih crteža uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Pravila tehničkog crtanja
2. Mjerila
3. Kotiranje
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste tehničkih crteža i zna ih nacrtati.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje pravila tehničko crtanja na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente tehničkog crteža na modelu. Razlikuje tehnike crtanja olovkom kao i vrte crta koje se koriste za tehničko crtanje. Analizira različite mogućnosti korištenja veličina papira.
Na istom objektu poslodavca potrebe za uvećanim ili umanjenim mjerilima na konkretnim primjerima. Planira eventualne izmjene na danim radioničkim crtežima. Analizira prisutnost ostalih simbola i oznaka na crtežima.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje montažni crtež na modelu u radionici ili na objektu. Analizira dijelove montažnog crteža na modelu. Razlikuje dijelove od kojih je izrađen taj sklop. Analizira potrebu za pravilnim kotiranjem montažnog crteža.
Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike izrade radioničkih crteža, njihovog kotiranja te odabira mjerila. Planira eventualne promjene na radioničkom crtežu.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje standarde u tehničkom crtanju
Učenik prepoznaje vrte crta
Učenik opisuje izradu radioničkog crteža
Učenik nabraja dijelove kota
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje standarde u tehničkom crtanju– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje vrte crta- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje izradu radioničkog crteža- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja dijelove kota- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Tehničko crtanje u praksi, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izraditi skicu zahvata na instalacijama.
Dizajnirati skicu zahvata na instalacijama.
Poznavanje osnova digitalnih alata za crtanje.
Razlikovati osnovne digitalne alate za crtanje.
Nacrtati tijelo u dvodimenzionalnom i prostornom prikazu.
Napraviti tijelo u dvodimenzionalnom i prostornom prikazu.
Razlikovati dijelove instalacija na nacrtima i planovima.
Otkriti dijelove instalacija na nacrtima i planovima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove digitalnih alata za tehničko crtnje. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Izrađivanje skice zahvata na instalacijama uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Postupak izrade skice
2.Digitalni alati za crtanje
3.Dvodimenzionalni i prostorni prikaz
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje različite skice instalacija, uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke na crtežima. Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje skicu instalacije na modelu u radionici. Analizira elemente skice i prepoznaje gdje su greške na modelu. Razlikuje digitalne alate za crtanje te demonstrira njihovu primjenu. Analizira mogućnost prostornog predočavanja intalacije i njenih dijelova. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike skiciranja, te planira postupak skiciranja. Koristi pribor za tehničko crtanje.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje vrstu prostornog prikaza na modelu u radionici. Analizira pravila svakog pojedinog prostornog predočavanja na modelu. Razlikuje kuteve bitne za pojedino prostorno predočavanje neke instalacije. Razlikuje dijelove instalacija na planovima i nacrtima. Koristi pribor za tehničko crtanje.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje dijelove skice
Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje
Učenik opisuje dijelove instalacija sa planova
Učenik nabraja prostorne prikaze
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje dijelove skice– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje dijelove instalacija sa planova- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja prostorne prikaze- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Osnove mjerenja energetskih veličina
NAZIV MODULA
Osnove mjerenja energetskih veličina
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Uvod u energetske instalacije
SIU Osnove mjerenja i kontrole
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obavezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za mjerenje energetskih veličina. Polaznik će moći objasniti osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica. Polaznik će razlikovati mjerne instrumente i opisati metode za mjerenje i kontrolu.
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja osnovnih energetskih veličina. Prepoznaje razvijaju vještine mjerenja I kontrole kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Uvod u energetske instalacije
SIU Osnove mjerenja i kontrole
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove mjerenja i kontrole, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica.
Povezati osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica
Razlikovati mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Prikazati mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Opisati metode za mjerenje i kontrolu kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Pokazati metode za mjerenje i kontrolu kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Kategorizirati dimenzije cijevi prema europskim normama.
Klasificirati dimenzije cijevi prema europskim normama.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mjerenja I kontrole. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Osnovne mjerne jedinice
2. Mjerni instrumenti
3. Metode mjerenja
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje osnovne mjerne jedinice I mjerne instrumente.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje mjerne instrumente na modelu u radionici ili na objektu. Analizira osnovne mjerne jedinice na modelu. Razlikuje metode mjerenja osnovnih mjernih jedinica. Analizira mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje metode za mjerenje na modelu u radionici ili na objektu. Analizira mjerne instrumente na modelu. Učenik razlikuje mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje osnovne mjerene jedinice
Učenik prepoznaje mjerne instrumente
Učenik opisuje metode mjerenja
Učenik nabraja mjerne jedinice
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje osnovne mjerene jedinice– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje mjerne instrumente- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje metode mjerenja- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja mjerne jedinice- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Uvod u energetske instalacije, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu.
Klasificirati gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu.
Odabrati mjerne instrumente potrebne za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Razlikovati mjerne instrumente potrebne za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Odabrati opremu i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Razlikovati opremu i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove analize gubitaka u ravnom dijelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Analiza gubitaka
2.Mjerenje parametara energetskog postrojenja
3.Oprema i pribor
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu., uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke. Učenik prepoznaje mjerne instrumente i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu na modelu u radionici ili na objektu. Analizira pad tlaka koristeći mjerne instrumente. Razlikuje mjerne instrumente za mjerenje parametara energetskog postrojenja. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka instalacije, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje opremu I pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja na modelu u radionici ili na objektu. Analizira gubitke na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije. Analizira opremu I pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje gubitke u ravnom dijelu cijevi
Učenik prepoznaje pad tlaka u cjevovodu
Učenik opisuje mjerne instrumente
Učenik nabraja opremu I pribor
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje gubitke u ravnom dijelu cijevi– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje pad tlaka u cjevovodu- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje mjerne instrumente- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja opremu I pribor- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Alati i naprave u električnim instalacijama
SIU Održavanje alata i naprava
SIU Alati i naprave u vodovodnim instalacijama
SIU Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
45-60 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za upotrebu alata i naprava u električnim i vodovodnim instalacijama te građevinskim i stolarskim radovima stjecanjem vještina i znanja o alatima i napravama i radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca. Cilj će ostvariti koristeći alate i naprave sukladno tehničkim normama.
Ključni pojmovi
Alati, naprave, električne instalacije, vodovodne instalacije, građevinski radovi, stolarski radovi, održavanje alata i naprava
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima otklanjanja manjih kvarova na električnim instalacijama, vodovodnim instalacijama, te demonstrirati primjenu alata i naprava za jednostavne građevinske i stolarske popravke.
Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnih alata i naprava i načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Alati i naprave u električnim instalacijama
SIU Održavanje alata i naprava
SIU Alati i naprave u vodovodnim instalacijama
SIU Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Alati i naprave u električnim instalacijama, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Prepoznati alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Razlikovati načine primjene alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Opisati načine primjene alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Razlikovati alate i naprave koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Prepoznati alate i naprave koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Razlikovati načine primjene alata i naprava koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Opisati načine primjene alata i naprava koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata i naprava kod električnih i vodovodnih instalacija te u građevinskim i stolarskim radovima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Alati, naprave i uređaji za detekciju kvara na električnim instalacijama
b.Alati, naprave i uređaji za otklanjanje kvara na električnim instalacijama
c.Primjena alata, naprava i uređaja za detekciju kvara na električnim instalacijama
d.Primjena alata, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na električnim instalacijama
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba demontirati neispravan prekidač za rasvjetu i montirati novi. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine primjene alata i naprava za detekciju i otklanjanje kvarova na električnim instalacijama te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam kvar na prekidaču za rasvjetu.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Demontirao sam neispravan i ugradio novi prekidač.
Poštivao sam pravila sigurnosti.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alat, materijale i pribor za promjenu rasvjetnih tijela uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje alata i naprava, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Sortirati i održavati rezervne dijelove opreme i instalacija i alat u priručnoj radionici.
Prepoznati alate i naprave i sortirati ih po vrstama.
Održavanje alata, naprava i uređaja koji se koriste u poslovima održavanja objekata.
Opisati načine održavanja alate i naprava.
Prepoznati potrebu za zamjenom starog alata i opreme jednakom novom ili unaprijeđenom.
Odabrati alate i naprave koje je potrebno zamijeniti novim.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira načine sortiranja i održavanja alata i naprava. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (sortiraju alate i naprave po različitim kriterijima). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Sortiranje alata, naprava i uređaja
b.Sortiranje rezervnih dijelova
c.Održavanje alata, naprava i uređaja
d.Zamjena starih alata, naprava i uređaja novima
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba sortirati alate i naprave prema namjeni. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine održavanja alata i naprava te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Primjer tablice vrednovanja kao i u prethodnom SIU.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alate naprave koje treba očistiti i podmazati uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi podmazivanje i čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite.:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Alati i naprave u vodovodnim instalacijama, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati alate, naprave i uređaje za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama.
Prepoznati potrebu za primjenu uređaja za otkrivanje kvara na vodovodnim instalacijama.
Primijeniti alate, naprave i uređaje za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama.
Demonstrirati primjenu uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Prepoznati potrebu za zamjenom starog alata i opreme jednakom novom ili unaprijeđenom.
Identificirati potrebu za zamjenom alata, naprave ili uređaja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (demonstriraju primjenu alata i uređaja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Alati, naprave i uređaji za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama
b.Alati, naprave i uređaji za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama
c.Primjena alati, naprava i uređaja za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama
d.Primjena alati, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama
e.Zamjena starih alata, naprava i uređaja novim i unaprijeđenim
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik obavlja zamjenu vodovodnog ventila. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine primjene alata i naprava za detekciju i otklanjanje kvarova na vodovodnim instalacijama te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik ugrađuje slavinu uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi podmazivanje i čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti alate, naprave i uređaje za izgradnju i popravak stolarije.
Demonstrirati primjenu uređaja za izgradnju i popravak stolarije na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Primijeniti alate, naprave i uređaje za manje građevinske popravke.
Demonstrirati primjenu uređaja za manje građevinske popravke na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Primijeniti alate, naprave i uređaje za održavanje okoliša.
Demonstrirati primjenu uređaja za održavanje okoliša na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i uređaja za izradu i popravak stolarije te manje građevinske radove. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (demonstriraju primjenu alata i uređaja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Alati, naprave i uređaji za izradu i popravak stolarije
b.Alati, naprave i uređaji za manje građevinske radove
c.Alati, naprave i uređaji za održavanje okoliša
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik obavlja zamjenu naslona stolca. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili primjenu alata i naprava u građevinskim i stolarskim radovima te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Primjer tablice vrednovanja kao u prethodnom SIU.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik obrezuje živu ogradu i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi podmazivanje i čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
2. RAZRED
Tehnologije spajanja materijala
NAZIV MODULA
Tehnologije spajanja materijala
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala
SIU Spajanje materijala
SIU Spajanje nemetala
Obujam modula (CSVET)
8
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za odabir pravilnog načina spajanja metala i nemetala u strojarstvu. Učenici će prepoznati materijale spajanja, odabrati moguće načine međusobnog spajanja elemenata, odabrati optimalan način spajanja materijala u strojarstvu. Učenici će usvojiti vještine različitih postupaka spajanja metala i nemetala što će osigurati kvalitetno samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu svih pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Rad na siguran način, rastavljivi spojevi, zatici, vijci, klinovi, nerastavljivi spojevi, zavarivanje, lemljenje, lijepljenje, kitanje, zakovice, podmazivanje
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima spajanja metala, nemetala i međusobnog spajanja različitih materijala koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse. Uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora izvršit će osnovne postupke odabira optimalnog postupka spajanja, spajanje materijala, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala
SIU Spajanje materijala
SIU Spajanje nemetala
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlučiti rastavljivo i nerastavljivo spajanje elemenata.
Usporediti različite postupke rastavljivog i nerastavljivog spajanja materijala.
Opisati postupke pripreme elemenata za različite tehnologije spajanja.
Usporediti načine pripreme materijala prema tehnologijama spajanja.
Opisati ljepila i kitove te materijale za podmazivanje i njihovu primjenu.
Primijeniti ljepila, kitova i materijale za podmazivanje u realnim primjerima.
Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih tehnologija spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Rastavljivi spojevi
2. Nerastavljivi spojevi
3. Ljepila i kitovi
4. Materijali za podmazivanje
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste spojeva, uočava moguće greške spajanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik dobiva nekoliko modela strojnih dijelova koji su spojeni različitim tehnologijama spajanja (npr. vijčani spoj, spoj klinovima, zavareni spoj, lemljeni spoj, lijepljeni spoj, zakovičasti spoj). Učenik na temelju usvojenog gradiva treba prepoznati vrstu spoja i opisati potrebnu pripremu materijala prema tehnologijama spajanja. Učenik na radnim listovima (koje priprema nastavnik ili mentor) ispunjava: vrstu spoja, nabraja elemente spoja, uočava greške na spojevima, daje prijedloge kako bi se greške ispravile, opisuje primjere iz prakse gdje se pojedine vrste spojeva upotrebljavaju.
Primjer 2:
Učenik u školskoj radionici ili kod poslodavca opisuje, na stvarnim primjerima iz prakse, lijepljenje, kitanje i podmazivanje . Učenik na radnim listovima (koje priprema nastavnik ili mentor) opisuje tehnološki postupak, uočava greške, daje prijedloge kako bi se greške ispravile, opisuje primjere iz prakse gdje se pojedini postupci upotrebljavaju
U simuliranim stvarnim situacijama kroz rješavanje problemskih zadataka polaznici provode postupke lijepljenja, kitanja i podmazivanja materijala.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:
-Učenik prepoznaje materijale spajanja
-Učenik prepoznaje rastavljivo i nerastavljivo spajanje
-Učenik opisuje pravilnu pripremu materijala
-Učenik nabraja karakteristike ljepila, kitova i materijala za podmazivanje, provodi radnje ljepljenja, podmazivanja i kitanja.
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
.Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik prepoznaje materijale spajanja – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje rastavljivo i nerastavljivo spajanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik opisuje pravilnu pripremu materijala - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik nabraja karakteristike ljepila, kitova i materijala za podmazivanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik na realnom primjeru ispravno primjenjuje ljepila, kitove i materijale za podmazivanje- uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Prepoznati opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala
Opisati opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala
Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična i nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik demonstrira različite ehnologije spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka i provode spajanja metala). Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Spajanje rastavljivih spojeva
2. Spajanje nerastavljivih spojeva
3. Opasnosti i načini zaštite pri spajanju metala
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno izvodi postupke spajanja metala.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer:
Opis radne situacije: Učenik, prema tehničkom crtežu, provodi spajanje metala
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati tehnički crtež, odabrat će potreban alat i uređaje za spajanje metala, pripremiti radno mjesto. U razgovoru s nastavnikom predložit će druge mogućnosti spajanja metala, analizirati prednosti i nedostatke pojedinog spajanja, odabrati optimalan način spajanja i izvesti spajanje metala poštujući sva pravila rada na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:
-Učenik analizira tehnički crtež
-Učenik odabire alat i uređaje za spajanje metala
-Učenik priprema radno mjesto
-Učenik izvodi spajanje
- Učenik opisuje opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala ,primjenjuje sva pravila rada na siguran način
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik analizira tehnički crtež – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik odabire alat i uređaje za spajanje metala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik izvodi spajanje metala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik opisuje opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala ,primjenjuje sva pravila rada na siguran način- uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Identificirati načine spajanja elemenata od različitih vrsta materijala.
Izvesti spajanja elemenata od različitih vrsta materijala.
Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična i nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik demonstrira različite ehnologije spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka i provode spajanja metala). Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Tehnologija spajanja drvenih materijala
2. Tehnologija spajanja polimernih materijala
3. Tehnologija spajanja različitih vrsta materijala
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno izvodi postupke spajanja drvenih i polimernih materijala .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer:
Opis radne situacije: Učenik, prema tehničkom crtežu, provodi spajanje drvenih materijala.
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati tehnički crtež, odabrat će potreban alat i uređaje za spajanje , pripremiti radno mjesto. U razgovoru s nastavnikom predložit će druge mogućnosti spajanja drvenih materijala, analizirati prednosti i nedostatke pojedinog spajanja, odabrati optimalan način spajanja i izvesti spajanje drvenih materijala poštujući sva pravila rada na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:
-Učenik analizira tehnički crtež
-Učenik odabire alat i uređaje za spajanje drvenih materijala
-Učenik priprema radno mjesto
-Učenik izvodi spajanje
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -
-Učenik odabire alat i uređaje za spajanje drvenih materijala uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik izvodi spajanje drvenih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Građevinski radovi na objektu
NAZIV MODULA
Građevinski radovi na objektu
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Materijali u građevinarstvu
SIU Priprema i sanacija zidova, stropova i podruma
SIU Izvođenje jednostavnih građevinskih radova
Obujam modula (CSVET)
8
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-30 %
45-60 %
20-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za izvođenje jednostavnih građevinskih radova stjecanjem vještina i znanja o građevinskim materijalima i radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će cilj ostvariti koristeći građevinske materijale i alate sukladno tehničkim normama.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima pripreme zidova za nanošenje boja, zaglađivanja zida gletanjem, sanacije gipsanih ploča, zamjena razbijenih keramičkih pločica, izrade jednostavnih pregradnih zidova, izradi i popravci jednostavnih betonskih konstrukcija, šalovanju jednostavnih konstrukcija.
Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnog
građevinskog materijala i načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Materijali u građevinarstvu
SIU Priprema i sanacija zidova, stropova i podruma
SIU Izvođenje jednostavnih građevinskih radova
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Materijali u građevinarstvu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Klasificirati građevinske materijale.
Nabrojati vrste i primjenu građevinskih materijala.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta
Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.
Razlikovati načine pripreme građevinskih materijala za upotrebu
Opisati načine pripreme građevinskih materijala
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Prirodni građevinski materijali
b.Umjetni građevinski materijali
c.Primjena građevinskih materijala
d.Priprema građevinskih materijala za upotrebu
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba prepoznati građevinske materijale i odrediti koji je najprikladniji za sanaciju postojećeg problema. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili koji građevinski materijali su najpogodniji za koje građevinske radove te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje građevinski materijal
Obavlja jednostavan zadatak primjene građevinskog materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Prilagodba za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Priprema i sanacija zidova i stropova i podova, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Pripremiti unutarnje i/ili vanjske zidove za nanošenje boje.
Nabrojati metode pripreme zidova za nanošenje boje. Demonstrirati pripremu površine na zadanom objektu ili površini.
Izvesti zaglađivanje zida gletanjem.
Odabrati odgovarajuću smjesu za zaglađivanje i alat. Objasniti postupak pripreme smjese za zaglađivanje. Demonstrirati gletanje na zadanom objektu ili površini.
Izvesti sanaciju gipsanih ploča.
Opisati postupak montaže gipsanih ploča. Procijeniti potrebu sanacije ili montaže zamjenskih gipsanih ploča. Demonstrirati sanaciju ili montažu gipsanih ploča.
Izvesti zamjenu razbijenih keramičkih pločica.
Demonstrirati uklanjanje ostataka razbijenih pločica i ugradnju novih.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Pripremanje zidova
b.Gletanje
c.Bojanje
d.Sanacija gipsanih ploča
e.Lijepljenje keramičkih pločica
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba dio zida zagletati i nanijeti boju, a drugi dio zida pripremiti za postavljanje keramičkih pločica i postaviti ih. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine upotrebe različitih građevinskih materijala te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Pripremio/la sam zid za gletanje.
Odabrao/la alate i materijale koje ću upotrijebiti za gletanje.
Ispravno sam zagletao/la zid.
Odabrao/la alate i materijale koje ću upotrijebiti za nanošenje boje.
Ispravno sam obojao/la zid.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alat, materijale i pribor za gletanje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi gletanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Prilagodba za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Izraditi i popraviti jednostavne betonske konstrukcije.
Demonstrirati popravak betonske konstrukcije.
Izraditi šalovanje jednostavne konstrukcije.
Demonstrirati šalovanje.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Gipsane ploče kao pregradni zidovi
b.Pregradni zidovi izrađeni od blokova
c.Priprema smjese za betoniranje
d.Šalovanje i kalupi za betonske konstrukcije
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba prepoznati građevinske materijale i odrediti koji je najprikladniji za sanaciju postojećeg problema. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili koji građevinski materijali su najpogodniji za koje građevinske radove te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik priprema smjesu za betoniranje i unosi je na pripremljeno mjesto
Obavlja jednostavan zadatak šalovanja, a nakon sušenja i skidanje oplate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Prilagodba za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Tehnologije površinske zaštite materijala
NAZIV MODULA
Tehnologije površinske zaštite materijala
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Vrste destrukcije materijala
SIU Sredstva i tehnike zaštite materijala
SIU Provedba zaštite od korozije
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
25-35%
20-35%
35-50%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za odabir pravilnog načina površinske zaštite materijala. Učenici će moći razlikovati tipove destrukcije materijala uzrokovane korozijom, odabrati odgovarajuća sredstva i tehniku zaštite od korozije te načine prevencije nastanka korozije. Učenici će usvojiti vještine pripreme površine i nanošenja zaštitnog premaza što će osigurati kvalitetno samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu svih pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Korozija, zaštita površine, premazi, prevlake, boje i lakovi, rad na siguran način
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina pripreme površine i nanošenja zaštitnog premaza.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Vrste destrukcije materijala
SIU Sredstva i tehnike zaštite materijala
SIU Provedba zaštite od korozije
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Vrste destrukcije materijala, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati utjecaj korozije na razne materijale i načine njene prevencije.
Predvidjeti utjecaj korozije s obzirom na materijal na kojem se pojavljuje i uvjetima kojima je materijal izložen.
Klasificirati destrukciju materijala.
Procijeniti destrukciju materijala zahvaćenog korozijom.
Razlikovati koroziju prema mehanizmu procesa i mediju u kojem se nalazi.
Povezati obradu metala na visokim temperaturama s kemijskom korozijom koja nastaje u vrućim plinovima.
Opisati ekonomsko značenje korozije.
Ustanoviti na koji način korozija smanjuje uporabnu vrijednost metala bilo da je on u obliku sirovine, poluproizvoda ili proizvoda.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama negativnog utjecaja korozije na razne materijale te demonstrira načine njene prevencije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (raspoznaju vrstu korozije prema obliku i destrukciji materijala te biraju optimalni način prevencije nastanka korozije ovisno o vrsti materijala ).
Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Korozija metala
b.Ekonomski značaj korozije
c.Vrste korozije prema mehanizmu procesa
d.Vrste korozije prema geometriji razaranja
Načini i primjer vrednovanja
Potrebno je na temelju dobivenih slika ili stvarnih predmete s različitim primjerima pojavnih oblika korozijskih oštećenja pismeno ili usmeno opisati:
Kako korozija utječe na taj materijal?
Kojem se tipu korozije radi?
Razlog nastanka korozije?
Mogući načini prevencije nastanka korozije na datom primjeru?
Troškovi nastali pojavom korozije?
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam materijal i točno opisao/la kako korozija utječe na njega.
Prepoznao/la sam tip korozije na materijalu.
Identificirao/la sam ispravan razlog nastanka korozije.
Ispravno sam opisao/la moguće razloge nastanka korozije.
Ustanovio/la sam sve moguće troškove nastale korozijom na odabranom elementu.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se dati jednostavniji primjeri pojavnih oblika korozijskih oštećenja te će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Smanjiti će mu se opseg zadatka na način da ga se traži da prepozna samo tip korozije. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sredstva i tehnike zaštite materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Klasificirati sredstva za zaštitu materijala.
Procijeniti sredstva za zaštitu materijal s obzirom na njihovu učinkovitost.
Klasificirati načine (tehnike) zaštite materijala.
Rangirati načine zaštite materijala.
Razlikovati premaze prema načinu sušenja.
Protumačiti tri faze fizičkog sušenja boja.
Opisati tehničke mjere zaštite od korozije promjenom unutarnjih i vanjskih činitelja oštećivanja.
Ustanoviti važnost zajedničkog rada konstruktora, tehnologa i stručnjaka za koroziju tijekom procesa projektiranja radi postizanja optimalne korozijske otpornosti.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su vođena i dijelom demonstracijska nastava. Nastavnik upoznaje učenike sa teorijskim osnovama tehnike zaštite materijala i vrstama sredstava za zaštitu. Za demonstraciju koristiti se primjerima sa interneta kao i raznim studijama slučaja te se nastava što je više moguće odvija u radionicama za praktičnu nastavu, u specijaliziranoj učionici ili školskoj radionici, centru kompetencija. Učenici rješavaju problemske zadatke (raspoznaju vrstu sredstva za zaštitu materijala, klasificiraju tehnike zaštite). Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Osnove zaštite materijala
b.Zaštita prevlakama
c.Zaštita premazima
Načini i primjer vrednovanja
Formirati timove od po 2-3 učenika. Svaki tim odabire neku od ponuđenih tema:
Konstrukcijsko tehnološke mjere zaštite materijala
Korozijski postojani materijali
Priprema površine
Elektrokemijska zaštita
Klasifikacija premaza
Fizičko sušenje premaza
Kemijsko sušenje premaza
Svaki tim izrađuje prezentaciju i prezentira odabranu temu ostalim timovima.
Svi članovi tima sudjeluju u radu, organiziraju sastanke, dijele zaduženja unutar tima i poštuju zadane rokove te na taj način doprinose konačnom rezultatu.
Elementi za vrednovanje
Vrednovanje kao učenje
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi demonstracijska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Provedba zaštite od korozije, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Pripremiti alate, materijale i pribor za nanošenje zaštite površina materijala.
Usporediti različite alate i pribor koji se koriste pri nanošenju zaštite.
Planirati predobradu površine i izabrati zaštitni premaz.
Provesti predobradu površine prije nanošenja zaštitnog premaza, pripremiti i nanijeti zaštitni premaz.
Samovrednovati kvalitetu pripreme i izvedbe obavljenog rada.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s alatom, materijalom i priborom te demonstrira načine odnosno tehnike predobrade površine i nanošenje zaštitnog premaza. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (pripremaju potreban alat i pribor, materijal i samostalno ili u paru izvodi nanošenje zaštitnog premaza). Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke pritom držeći se pravila rada na siguran način.
Nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Priprema površine
b.Alati i pribor
c.Načini nanošenja premaza
d.Opasnosti i zaštitne mjere
Načini i primjer vrednovanja
Na datim elementima izvesti zaštitu materijala nanošenjem zaštitnog premaza.
Svaku učenik mora:
pripremiti potreban alat, materijal i pribor
s obzirom na materijal od kojeg je element izrađen te njegovu svrhu, odabrati odgovarajući zaštitni premaz
izvršiti predobradu
pripremiti i nanijeti zaštitni premaz
prekontrolirati gotovi rad te uočiti eventualne nedostatke
sve u skladu s pravilima rada na siguran način.
Elementi vrednovanje:
Kriterij vrednovanja naučenog
Element/ kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak.
Učenik samostalno rješava zadatak uz manje pogreške.
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku.
Kontrola i uočavanje nedostataka
Učenik ne može prepoznati većinu nedostatke gotovog rada.
Učenik prepoznaje svoje nedostatke u radu ali nije siguran u njih.
Učenik prepoznaje sve nedostatke rada uz pokoju pogrešku.
Učenik prepoznaje sve svoje nedostatke i utvrđuje nastanak istih.
Zaštita na radu
Učenik uz izričita upozorenja nastavnika koristi zaštitna sredstva.
Učenik koristi zaštitna sredstva ali se ne pridržava svih pravila zaštite na radu.
Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način.
Učenik osim što koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način prepoznaje važnost te uočava moguće opasnosti.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se smanjiti opseg zadatka i produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka. Vršiti će se češća kontrola tokom rada te ga se usmjeravati ka konačnom riješenu.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Analiza, planiranje i organizacija rada
NAZIV MODULA
Analiza, planiranje i organizacija rada
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Poslovi kućnog majstora
SIU Planiranje održavanja objekta i okoliša
SIU Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50 %
20-40 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih obavljanje poslova u zanimanju kućni majstor stjecanjem znanja i vještina analize, planiranja i organizacije rada. Uz pomoć stvarnih/konkretnih primjera i primjenom teorijskog znanja učenici će organizirati svoj rad i vrijeme kroz izradu plana rada. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Obavezno je da se cilj ostvaruje primjenjujući i pridržavajući se svih pravila zaštite na radu.
Ključni pojmovi
Planiranje, organizacija, znanja, vještine, održavanja, eksploatacija
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na analizu, planiranje i organizaciju rada na poslovima kućnog majstora.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Poslovi kućnog majstora
SIU Planiranje održavanja objekta i okoliša
SIU Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Poslovi kućnog majstora, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati popis poslova i zaduženja na radnom mjestu kućnog majstora.
Organizirati radna zaduženja i na radnom mjestu kućnog majstora.
Opisati potrebna znanja i vještine potrebne za radno mjesto kućnog majstora.
Ustanoviti koja su znanja i vještina potrebne kako bi se mogli obavljati poslovi kućnog majstora.
Predvidjeti radove u dogovoru sa stanarima/korisnicima sukladno pravilima kućnog reda i poštujući vjerske i državne praznike.
Opravdati napravljeni plan radova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s poslovima kućnog majstora, koja su njegova zaduženja, koja znanja i vještine je potrebo imati za rad i kako poštivati kućni red tamo gdje je to neophodno. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima.Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako se pripremiti za radno mjesto kućnog majstora,prepoznati poslove kućnog majstora, planirati radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Zanimanje kućni majstor
b.Znanja i vještine
c.Poslovi kućnog majstora
d.Građevinske aktivnosti – održavanje, rekonstrukcija, zamjena, izgradnja
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak koji se proteže kroz cijeli modul, odnosno sva tri skupa ishoda učenja:
Učenici su podijeljeni u timove od po 2-3 učenika te odbijaju jedan objekt na kojemu je potrebno provesti, analizu planiranje i organizaciju rada održavanja. Npr. jedna grupa dobiva obiteljsku stambenu zgradu.
U ovom skupu ishoda potrebno je da grupa ustanovi koje sve poslove oni kao kućni majstori mogu obavljati na toj zgradi te koja znanja i vještine su im potrebne za to. Potrebno je da se ustanove koja su pravila kućnog reda zgrade te koja je struktura stanovnika u njoj.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik poznaje poslove, zaduženja i obveze zanimanja kućni majstor
-Učenik opisuje potrebna znanja i vještine za radno mjesto kućni majstor
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Definirati potrebne radove prema pravilima struke i danim ovlastima.
Predvidjeti neplanirane situacije i moguće probleme prilikom izrade plana rada kako bi se izbjegli zastoji i dodatni troškovi.
Prepoznati režime eksploatacije objekta.
Ocijeniti režime eksploatacije objekta.
Prepoznati moguće opasnosti i nedostatke prilikom eksploatacije objekta.
Usporediti način održavanja objekta s nekim drugim objektom kako bi se prepoznali eventualni nedostaci u održavanju.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se sastoji od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka na koje načine i u kojem obimu se mogu iskorištavati objekti, okoliš i prirodna dobra, koje opasnosti se mogu pojaviti i na koji način održavati objekte koju si prekomjerno eksploatirani. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Eksploatacija prirodnih dobara
b.Eksploatacija objekta
Načini i primjer vrednovanja
Potrebno je ustanoviti koji su režimi eksploatacije objekta te definirati aktivnosti odnosno radove koje se namjerava izvesti u sklopu održavanja objekta, a s obzirom na stanje objekta. Npr.
-zamjena krovišta
-obnova fasade i unutarnje žbuke
-zamjena parketa na podnoj konstrukciji
-zamjena dotrajale stolarije, prozora i vrata
-ispitivanje i popravak plinske instalacije
-ispitivanje i popravak elektroinstalacija
-obnova dotrajalih sanitarnih uređaja u kući
-zamjena instalacija centralnog grijanja
Definirati sve moguće opasnost i mjere zaštite na radu.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno (ili sudjeluje u radu tima) rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik poznaje režime eksploatacije objekta
-Učenik prepoznaje moguće opasnosti i nedostatke
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Planiranje održavanja objekta i okoliša, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Napraviti plan održavanja objekta i okoliša uvažavajući specifičnosti objekta, flore i zahtjeve za održavanje.
Organizirati održavanje više objekata i okoliša na jednom mjestu (kompleks).
Planirati vrijeme potrebno za održavanje flore.
Ocijeniti izrađene vremenske okvire za pojedine zadatke te ih po potrebi korigirati.
Planirati vrijeme potrebno za sezonsko održavanje površina za sigurno kretanje ljudi i vozila.
Vrednovati izrađene vremenske okvire za pojedine zadatke te ih po potrebi korigirati.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se sastoji od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka kako izgleda plan održavanja objekta, što sve mora sadržavati i kojih smjernica se je potrebno pridržavati. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Objekti održavanja
b.Planovi održavanja
c.Dokumentacija
Načini i primjer vrednovanja
Nakon definiranja aktivnosti potrebno je definirati cilj koji se želi postići. Npr. Odrediti prioritete u održavanju s obzirom na stanje objekta i time produljiti vijek trajanja zgrade kao ne dopustiti da da dođe do toga da neke radove treba izvesti neizostavno i odmah.
Nabaviti svu potrebnu dokumentaciju zgrade te ju opisati, odnosno njezine karakteristike.
Npr. kvadraturu, dimenzije, fizikalno stanje, lokaciju, značenje za upotrebu, status objekta, utjecaj na korisnike, utjecaj na druge objekte u okolini…
Na temelju prikupljenih podataka i definiranih aktivnosti napraviti plan rada, odnosno odrediti prioritete u održavanju. Ustanoviti koje aktivnosti je moguće samostalno izvesti, a za koje je potrebno angažirati vanjske suradnike. Odrediti potrebno vrijeme i buduće intervale održavanja.
Učenik (tim) donosi zaključak te gotovi rad prezentira ostalim učenicima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno (ili sudjeluje u radu tima) rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
NAZIV MODULA
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Evidencija ispravnosti opreme i sustava
SIU Upotreba IKT-a
SIU Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50 %
10-30 %
30-50 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je da učenici usvoje znanja i vještine vođenja dokumentacije neophodne u poslovima upravljanja objektom. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje ključne pojmove, strategije i zakonsku regulativu područje održavanja. Primjenom IKT-a će planirati i evidentirati sve potrebne radnje i poslove vođenja dokumentacije. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Poželjno je da se cilj ostvaruje koristeći računalne programe za planiranje i vođenje.
Ključni pojmovi
Dokumentacija, evidencija stanja, plan održavanja, periodični pregledi, strategije održavanja, plansko održavanje, preventivno održavanje, IKT, excel, word.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
ikt A.5.3.
ikt C.5.1.
ikt D.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.4.
osr B.5.2.
osr C.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.3.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku B.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu simulirati u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima ili u Regionalnim centrima kompetentnosti. Poželjno je koristiti projektnu i istraživačku nastavu te zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama. Isto tako, gdje god je to moguće, ishode učenja kojima učenik stječe praktične vještine treba ostvariti u realnim uvjetima kod poslodavca (gospodarski subjekt s kojim ustanova u školskoj godini ostvaruje poslovnu suradnju u skladu s kurikulom ustanove). Radni zadaci trebaju biti dijelom i iz poduzetničkog svijeta.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Evidencija ispravnosti opreme i sustava
SIU Upotreba IKT-a
SIU Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Upotreba IKT-a, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati osnovne IKT-a (informacijsko-komunikacijska tehnologija).
Integrirati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u poslove upravljanja objektom.
Koristiti digitalne alate za izradu teksta, tablica, tipskih dokumenata i predložaka.
Međusobno kombinirati digitalne alate za izradu teksta i tablica na naprednoj razini.
Primijeniti alate i metode rada u digitalnom svijetu za vođenje evidencije rada.
Osmisliti tablice za vođenje evidencije rada.
Organizirati digitalne arhive poslovnih partnera: dobavljača opreme i alata, pružatelja usluga, naručitelja/kupaca, ponuda i realiziranih projekta i poslova.
Integrirati sustav upravljanja bazom podataka.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima primjere IKT tehnologije u organizaciji i vođenju poslova, demonstrira rad u nekoliko odabranih programa te opisuje način primjene alata i metoda rada za vođenje evidencije rada. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.
Nastavne cjeline/teme
a.IKT
b.Microsoft Excel
c.Microsoft Word
d.Microsoft Access
Načini i primjer vrednovanja
U nekom od programa potrebno je izraditi bazu podataka u kojoj će se upisivati podaci o poslovnim partnerima (dobavljačima, serviserima..) kao i potrošnim materijalima potrebnim za održavanje, objekata sustava i opreme.
Prilikom izrade potrebno je:
-Izdvojiti sve poslovne partnere: serviseri, dobavljači opreme i alata, nadležne institucije…
-Prikupiti sve informacije o poslovnim partnerima: naziv, adresa, broje telefona, radno vrijeme, kontakt osoba…
-Prikupiti informacije o potrošnim dijelovima, rezervnim dijelovima i alatima potrebnim za upravljanje i održavanje objekta i okoliša
-Odabrati odgovarajući digitalni alat za izradu baze podataka/tablice
-Izraditi baze podataka/tablice
Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
-Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Predvidjeti učestalost održavanja objekata i okoliša.
Planirati održavanje s obzirom na prikupljene podatke iz prijašnjih razdoblja.
Kreirati listu svakodnevne aktivnosti u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.
Kreirati vlastitu strategiju održavanja objekta i okoliša.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima različite primjere strategije odražavanja na temelju realnih poslovnih situacija te demonstrira izradu plana aktivnosti održavanja. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.
Nastavne cjeline/teme
a.Održavanje objekta i okoliša
b.Strategije održavanja
Načini i primjer vrednovanja
Kroz izradu projekta potrebno je izraditi plan aktivnosti održavanja objekta i okoliša. Predvidjeti strategiju održavanja i kreirati dnevne liste svakodnevnih aktivnosti na mjesečnoj razini. Unutar tima podijeliti zadatke i organizirati izvršenje zadatka poštujući zadane rokove.
Prilikom izrade plana potrebno je:
●Prikupiti sve informacije o objektu kojeg je potrebno održavati
●Proučiti okoliš koji je potrebno održavati
●Odabrati odgovarajuću strategiju održavanja
●Kreirati tablice u kojima će se upisivati aktivnosti održavanja objekta i okoliša na dnevnoj razini
Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
-Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu
-Učenik opisuje odabranu strategiju održavanja
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Evidencija ispravnosti opreme i sustava, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Isplanirati periodični plan pregleda opreme i sustava.
Isplanirati periodični plan pregleda opreme i sustava u nekom od programa za planiranje.
Evidentirati ispravnost protupožarne, energetske opreme i sigurnosnih sustava sukladno planu pregleda.
Predvidjeti moguće nedostatke u radu protupožarnih i sigurnosnih sustava prilikom redovnog pregleda te kontaktirati ovlašteni servis.
Primijeniti zakonske odredbe pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara.
Preispitati trenutno stanje sustava zaštite od požara u skladu s zakonskim odredbama pravilnika.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima plan i pregled opreme i sustava te demonstrira planiranje i evidenciju ispranosti uz pridržavanje zakonskih odredbi i pravilnika. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.
Nastavne cjeline/teme
a.Periodični pregledi
b.Vođenje evidencije
c.Zakonska regulativa
Načini i primjer vrednovanja
Kroz izradu projekta potrebno je izraditi plan pregleda opreme i sustava. Na temelju uputa i preporuka proizvođača sustava i opreme te u skladu s zakonskim odredbama i pravilnicima, predvidjeti strategiju održavanja i kreirati mjesečni plan pregleda i aktivnosti. Unutar tima podijeliti zadatke i organizirati izvršenje zadatka poštujući zadane rokove.
Prilikom izrade plana potrebno je:
●Prikupiti svu dokumentaciju o opremi i sustavima koje je potrebno održavati
●Proučiti upute proizvođača o učestalosti održavanja i pregleda te uskladiti s zakonima i pravilnicima
●Kreirati tablice i dokumente te u njima voditi evidenciju plana pregleda protupožarne opreme, energetske opreme i sigurnosnih sustava
Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
-Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
-Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu
-Učenik analizira zakonsku regulativu
-Učenik opisuje vrste pregleda
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Električne instalacije
NAZIV MODULA
Električne instalacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove električnih instalacija
SIU Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija
SIU Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu
Obujam modula (CSVET)
7
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
10-30%
40-50%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje električnih instalacija i rasvjete na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B.
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A.4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području održavanja električnih instalacija, dijagnostike kvarova i otklanjanje jednostavnijih kvarova.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove električnih instalacija
SIU Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija
SIU Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove električnih instalacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati dijelove električne instalacije u objektu.
Prepoznati dijelove električne instalacije na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Kategorizirati električne i telekomunikacijske kabele koji se koriste u objektima.
Sortirati kabele prema namjeni.
Razlikovati vodiče po boji, prepoznati neutralan, fazni i zaštitni vod.
Navesti koji se standard koristi za označavanje vodiča u električnim instalacijama te koje boje se koriste za označavanje faze, neutralnog i zaštitnog voda u trožilnim i višežilnim električnim kabelima.
Razlikovati elemente signalizacije, dojave i upravljanja.
Označiti elemente signalizacije, dojave i upravljanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove električnih instalacija.
Opisati kako se dijele nacrti i planovi složenih električnih instalacija na manje cjeline.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s električnim instalacijama, telekomunikacijskim i signalnim instalacijama u objektu, elementima električnih instalacija, bakrenim i optičkim kabelima koji se koriste u objektima. Detaljno se obrađuju električne instalacije, vrste vodiča, jednofazni i višefazni električni sustavi, pojmovi i oznake koji se koriste za električne instalacije u nacrtima i dokumentaciji. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip električne instalacije, kako prepoznati tip kabela koji je ugrađen u objekt, kako razlikovati elemente električnih instalacija, elemente signalizacije, dojave i upravljanja.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Podjela električnih instalacija
b.Dijelovi električnih instalacija u objektu
c.Vrste kabela za električne instalacije
d.Standardi i norme za označavanje vodiča u električnim instalacijama
e.Standardi i norme za označavanje rasvjetnih tijela
f.Deklaracije, označavanje električnih proizvoda i usklađenost s normama ili propisima
g.Izvori opasnosti od električne energije
h.Osigurači i sigurnosni uređaji za zaštitu od napona dodira
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju uz pomoć simbola koji se koriste za električne uređaje prikazati:
jednopolna sklopka,
jednopolna izmjenična sklopka,
tipkalo,
svjetleće tipkalo,
svjetiljka (općenito),
svjetiljka za fluorescentnu cijev,
električno brojilo,
zvonce,
antena.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost nacrtanih simbola
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati tehnike i alate koji se koriste za provjeru ispravnosti rada električnih sustava u objektu.
Nabrojati tehnike i alate koji se koriste za provjeru ispravnosti rada električnih sustava u objektu.
Provjeriti sustave daljinskog upravljanja u objektu.
Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za provjeru ispravnosti sustava daljinskog upravljanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu ili uređaju.
Provjeriti sustav rasvjete u objektu.
Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za provjeru ispravnosti sustava rasvjete na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim pristupima u provjeri ispravnosti sustava, detaljno opisujući postupke provjere sustava daljinskog upravljanja i sustava rasvjete u objektu.
U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente sustava na kojem je potrebno izvršiti dijagnostičku provjeru ispravnosti rada, te definiraju i provode postupke dijagnostike. Postupci dijagnostike završavaju izradom izvještaja provjere ispravnosti sustava daljinskog upravljanja ili sustava rasvjete u objektu te preporukom zamjene komponenti ili sklopova sustava za koje je utvrđeno da ne rade ispravno.
Praktična nastava temelji se na rješavanju problemskih i projektnih zadataka u stvarnim ili simuliranim uvjetima.
Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
kako ispravno dijagnosticirati ispravnost rada sustava daljinskog upravljanja i sustava rasvjete u objektu, kako identificirati element sustava koji ne funkcionira ispravno, te što predložiti kao korektivnu mjeru kako bi se sustav doveo u ispravno stanje u što kraće vrijeme i uz što manji trošak.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Sustavi daljinskog upravljanja u objektu
b.Sustavi rasvjete u objektu
c.Dijagnostika sustava daljinskog upravljanja
d.Dijagnostika sustava rasvjete
e.Izrada izvještaja o izvršenom dijagnostičkom pregledu
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju skice sustava rasvjete identificirati elemente strujnog kruga, naznačiti na skici elemente 1-9, odabrati elemente te na ispitnom stolu spojiti strujni krug zadan skicom. Objasniti kako treba funkcionirati zadani sustav rasvjete. Ukoliko sustav rasvjete ne funkcionira kako bi trebao (predvidjeti da određene komponente sustava koje se mogu odabrati ne funkcioniraju ispravno), izvršiti dijagnostiku, identificirati neispravnu komponentu i zamijeniti ju ispravnom.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost identifikacije elemenata sustava rasvjete prema oznakama 1 – 9 na slici.
Točnost odabira elemenata sustava rasvjete prema zadanoj skici
Točnost opisa funkcioniranja sustava rasvjete prema zadanoj skici
Točnost opisa postupka dijagnostike sustava rasvjete
Točnost dijagnosticiranja greške na sustavu rasvjete ukoliko postoji
Uspješnost popravka sustava rasvjete kako bi se otklonila dijagnosticirana greška.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
1. Primjer zadatka za vrednovanje za nadarene:
Što bi bilo potrebno napraviti na sustavu rasvjete zadanom prema gornjoj skici da bi se isto rasvjetno tijelo moglo paliti i gasiti s četiri različita mjesta? Objasniti koje elemente sustava rasvjete je potrebno izbaciti/dodati, te na koji način ih spojiti.
Prilikom rješavanja zadatka za nadarene vrednovati iste elemente koji se mogu i dodatno proširiti.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati uzroke kvara na električnim instalacijama.
Detektirati mjesto i uzrok kvara na električnoj instalaciji na edukacijskom modelu.
Ispitati prisutnost napona dodira.
Primijeniti odgovarajuću metodu i mjerni uređaj i izmjeriti napon dodira na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu ili uređaju.
Predvidjeti opasnost od strujnog udara.
Odrediti načine detekcije mogućeg strujnog udara i izmjeriti njegovu struju i napon u zavisnosti od obuće i odjeće koju na sebi ima osoba izložena strujnom udaru.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim kvarovima na električnim instalacijama, objašnjava pojam napona dodira i postupke njegovog mjerenja.
U praktičnom dijelu učenici primjenjuju odgovarajuće dijagnostičke postupke kako bi identificirali kvarove na električnim instalacijama.
Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
kako ispravno dijagnosticirati ispravnost električnih instalacija, koje su tipične greške s električnim instalacijama, te kako otkloniti manje greške s električnim instalacijama.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Kategorizacija kvarova na električnim instalacijama i njihovi uzroci
b.Dodirni napon
c.Opasnosti od strujnog udara
d.Struja i napon strujnog udara u zavisnosti o ljudskoj impedanciji, vanjskim uvjetima i radnoj obući i odjeći
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju izračunatih impedancija ljudskog tijela (Z1 i Z2) koje se odnose na odrasle osobe , na put struje ruka-ruka ili ruka-noga i dodirnu površinu 50 – 100 cm3 te izmjeničnu struju frekvencije 50 Hz danih u donjoj tablici za izmjereni napon dodira na edukacijskom modelu odrediti jačinu struje koja bi protjecala kroz ljudsko tijelo
u slučaju izravnog (direktnog) dodira vodljivih dijelova električnih instalacija, te dopušteno vrijeme trajanja napona dodira u normalnim i lošim uvjetima.
Očekivani napon dodira Uc (V)
Normalni uvjeti
Loši uvjeti
Z1 ()
I (mA)
Tt (s)
Z2 ()
I (mA)
Tt (s)
25
-
-
-
1075
23
≥ 5
50
1725
29
≥ 5
925
54
0,47
75
1625
46
0,60
825
91
0,30
90
1600
56
0,45
780
115
0,25
110
1535
72
0,36
730
151
0,18
150
1475
102
0,27
660
227
0,10
220
1375
160
0,17
575
383
0,035
280
1370
204
0,12
570
491
0,020
350
1365
256
0,08
565
620
-
500
1360
368
0,04
560
893
-
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Odabir metode mjerenja napona dodira
Točnost mjerenja napona dodira
Točnost određivanja jačine struje koja bi protjecala kroz ljudsko tijelo u slučaju izravnog dodire vodljivih dijelova električnih instalacija
Točnost određivanja dopuštenog vremena trajanja napona dodira na ljudsko tijelo u normalnim i lošim uvjetima.
Točnost obrazloženja rezultata i zaključaka.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama
SIU Poslovna komunikacija
SIU Pravila uspješne komunikacije
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40%
10-20%
50-60%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za aktivno i učinkovito vođenje radova i/ili sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti komunikacijske vještine usvojiti kroz učioničku nastavu, rješavanje situacijskih zadataka, seminarske radove, prezentacije i raspravu. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Komunikacijski i kolaboracijski alati, predložak, tipski dokument, program za obradu teksta, tablica i grafikona, prezentacija, poslovna komunikacija, učinkovita komunikacija, etiquette, netiquette
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A.4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca) kada je potrebno razraditi neku projektnu ideju, izraditi tekst natječaja, komunicirati s odabranim dobavljačima, kao i s onima koji nisu odabrani i sličnim situacijama. U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija učinkovitog komuniciranja uvažavajući pravila prihvatljivog ponašanja u komunikaciji s obzirom na medij, okolnosti, sudionike i temu komunikacije.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama
SIU Poslovna komunikacija
SIU Pravila uspješne komunikacije
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama, 2 CSVET
Navesti zakone i propise koji se odnose na potrebne aktivnosti u održavanju objekata i njihovu minimalnu učestalost.
Izvijestiti odgovornu osobu o uočenim opasnostima za treća lica tijekom izvođenja radova.
Identificirati odgovorne osobe koje trebaju biti informirane, odabrati način komunikacije i odrediti vremenski okvir u kojem je informaciju o opasnosti za treća lica potrebno prenijeti odgovornoj osobi.
Prezentirati odgovornoj osobi procjenu vremena i troška za moguće načine otklanjanja nedostataka na objektu.
Opisati odgovornoj osobi problem kojeg je potrebno otkloniti te procijeniti trošak za njegovo otklanjanje i dostižan rok.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s pojmovima „odgovorna osoba“, „vlasnik“, „suvlasnik“, „predstavnik suvlasnika“, njihovim ulogama, ovlastima i zaduženjima u upravljanju objektima, te standardnim načinima komuniciranja s njima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati okolnosti u kojima se odvija komunikacija, te prilagoditi način i sadržaj komunikacije odgovornoj osobi, predstavniku suvlasnika, suvlasniku, vlasniku ili nekom drugom dioniku. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Kaznene odredbe i moguće posljedice nepridržavanja zakonskih odredbi u održavanju objekata, inventara i/ili pripadajućih površina
b.Odgovorne osobe i vrste informacija koje je njima potrebno slati
c.Rokovi za dostavu informacija odgovornom osobama
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi kaznene odredbe i moguće posljedice nepridržavanja zakonskih odredbi u održavanju objekata, inventara i/ili pripadajućih površina, utvrditi tko su odgovorne osobe, koje informacije im je potrebno prenijeti i u kojem roku.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđenih kaznenih odredbi
Točnost utvrđenih mogućih posljedica ukoliko se ne postupi u skladu s Zakonom
Točnost utvrđenih odgovornih osoba
Odabir informacija koje je potrebno prenijeti odgovornim osobama
Ispravnost odabranih rokova za prijenos informacija odgovornim osobama
Odabir načina prenošenja informacija odgovornim osobama.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Poslovna komunikacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Komunicirati s vanjskim izvođačima radova primjenjujući pravila poslovne komunikacije.
Odabrati prikladan način govora u komunikaciji sa predstavnikom izvođača radova, rječnik i strukturu rečenice primjereno situaciji opisanoj u problemskom zadatku. Aktivno slušati sugovornika i voditi zapisnik sa zaključcima.
Koristiti digitalne alate i metode rada u komuniciranju.
Nabrojati i vrednovati prema mogućnosti i svrsi korištenja različite alate za elektroničku komunikaciju.
Sastaviti dopis ili upit poštujući pravila poslovnog dopisivanja.
Sastaviti poslovni dopis, upit ili odgovor koji je u skladu sa pravilima poslovnog dopisivanja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s elektroničkim komunikacijskim i kolaboracijskim alatima, objašnjava koncepte pristojnog ponašanja u poslovnoj komunikaciji s obzirom na komunikacijske i kolaboracijske alate putem kojih se odvija komunikacija, te pravila za sastavljanje elektroničkog pisma i dopisa u poslovnoj komunikaciji. Heuristički sustav temelji se na rješavanju problema iz stvarnog radnog okruženja ili problemskih zadataka u simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
Kako prepoznati okolnosti u kojima se odvija komunikacija, kako učinkovito komunicirati u određenim poslovnim situacijama te kako napraviti korektno elektroničko pismo (e-mail) i dopis.
Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Pravila prihvatljivog ponašanja u poslovnoj komunikaciji (etiquette i netiquette)
b.Digitalni komunikacijski i kolaboracijski alati
c.Pravila za sastavljanje elektroničkog pisma (e-maila) i dopisa
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka odabrati odgovarajući digitalni komunikacijski alat, sastaviti dopis koristeći pravila za sastavljanje e-maila/dopisa i primijeniti prihvatljiva ponašanja u poslovnoj komunikaciji.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Odabir digitalnog komunikacijskog alata
Cjelovitost i razumljivost sadržaja dopisa
Poštivanje pravila za sastavljanje e-maila/dopisa
Primjenu pravila prihvatljivog ponašanja u poslovnoj komunikaciji
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Pravila uspješne komunikacije, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prilagoditi način komunikacije prema mogućnostima primatelja informacija.
Odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju informacija. Preispitati učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke.
Identificirati preduvjete uspješne komunikacije.
Razlikovati monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja te odrediti monološki ili dijaloški oblik s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja informacija.
Identificirati prepreke u komunikaciji.
Razlikovati fizičke, semantičke i jezične, socijalno-psihološke, organizacijske i međukulturalne prepreke.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s načelima učinkovite komunikacije (5C), prezentacijskim vještinama u komunikaciji uživo (BIVE), načinima identifikacije potreba primatelja informacija i metodama aktivnog slušanja. Heuristički sustav temelji se na vježbanju verbalne i neverbalne komunikacije iz stvarnog radnog okruženja ili problemskih zadataka.
Učenici kroz problemske zadatke i igranje uloga usvajaju praksu u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
b.Prezentacijske vještine (BIVE koncept - Body language, Information, Voice, Emotion)
c.Identifikacija potreba primatelja informacija
d.Aktivno slušanje
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka prepoznati potrebu primatelja informacija, učinkovito prenijeti potrebne informacije u komunikaciji uživo pazeći pri tome na neverbalni oblik komunikacije.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Identifikacija potreba primatelja informacija
Poštivanje načela učinkovitog komuniciranja (5C)
Usklađenost neverbalne komunikacije s verbalnom (BIVE)
Primjena tehnika aktivnog slušanja
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
NAZIV MODULA
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša
SIU Upravljanje troškovima za vanjske izvođače
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40%
30-40%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
OBVEZNI
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za aktivno i učinkovito vođenje radova i/ili sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja u komercijalnim poslovima i upravljanju održavanjem nekretnina i okoliša kroz učioničku nastavu, rješavanje situacijskih zadataka, seminarske radove, prezentacije i raspravu. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Energetski razred objekta, tip objekta, godišnja potrošnja energije, održavanje objekta, održavanje opreme, održavanje alata, održavanje okoliša, trošak, budžet, ponuda
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2. odgovornosti.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A.4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca) kada je potrebno razraditi neku projektnu ideju, izraditi tekst natječaja, komunicirati s odabranim dobavljačima, kao i s onima koji nisu odabrani i sličnim situacijama. U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija učinkovitog upravljanja radovima na održavanju nekretnina i okoliša, uvažavajući dostupna novčana sredstva, žurnost i vrijeme potrebno za izvođenje radova.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša
SIU Upravljanje troškovima za vanjske izvođače
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati potrebe za energentima.
Proučiti mjesečne potrošnje energenata u konkretnom objektu te ustanoviti odstupanja od uobičajene potrošnje uvažavajući sezonske promjene.
Ustanoviti troškove održavanja nekretnine i pripadajućih površina.
Procijeniti potreban godišnji budžet za održavanje opreme i alata na temelju zadanog popisa opreme i alata, te plana održavanja opreme i alata i opisa potrebnih planskih radova kao i kriterija prema kojima se određuje potreba provedbe umjeravanja ili atesta alata i opreme za koju vrijede ti kriteriji.
Planirati troškove održavanja okoliša objekta prema planu održavanja.
Procijeniti potrebno vrijeme za izvođenje i trošak potrebnih radova sukladno planu održavanja okoliša, te identificirati one radove koje je potrebno naručiti od vanjskih dobavljača na temelju zadanog plana održavanja okoliša i potrebnih radova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s potrebama za energentima za nekoliko tipova objekata (poslovna zgrada, odgojno-obrazovna ustanova, stambena zgrada i sl.) u standardnim režimima u zavisnosti od površine objekta i energetskom razredu kojem pripadaju. Nastavnik u obuhvatu ovog modula upoznaje učenike s aktivnostima planskog održavanja opreme, alata i okoliša s obzirom na opremu, alate koji se koriste na poslovima održavanja objekta i okoliša kao i hortikulturne zahtjeve povezane s biljkama, stablima, grmovima i travnjacima koji su zasađeni u okolišu objekta u zavisnosti od lokacije, mikroklime, kakvoće tla i ugrađenim sustavima navodnjavanja. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako odrediti energetski razred objekta, izračunati godišnje energetske potrebe objekta, kako prepoznati godišnju potrebu održavanja/certificiranja/umjeravanja opreme i alata, te kako prepoznati potrebne radove na uređenju/održavanju okoliša s obzirom na zasađene biljke, stabla, grmove i travnjake.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Energetsko certificiranje zgrada prema odredbama ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
b.Tipovi objekata i njihove standardne energetske potrebe
c.Izračun godišnjih potreba objekta za energentima
d.Aktivnosti planskog održavanja, umjeravanja i certificiranja opreme i alata i s time povezani troškovi.
e.Aktivnosti održavanja okoliša i s time povezani troškovi
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi energetski razred objekta, njegove godišnje potrebe za energentima i potreban godišnji budžet za energente razrađen kvartalno/mjesečno. Za zadanu listu opreme i alata, odnosno zadani plan održavanja opreme i alata u danom objektu izračunati potreban godišnji budžet razrađen kvartalno/mjesečno. Za definirane površine u okolišu koji pripada objektu i zasađenu floru temeljem plana održavanja okoliša izračunati potreban godišnji budžet razrađen kvartalno/mjesečno.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđenog energetskog razreda objekta
Točnost utvrđenih godišnjih potreba za energentima
Točnost izračuna godišnjeg budžeta za energente
Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za energente
Broj komada opreme/alata koje je potrebno certificirati/umjeravati i vremenski intervali tih aktivnosti
Točnost izračuna godišnjeg budžeta održavanja/umjeravanja/certificiranja opreme i alata
Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za održavanje/umjeravanje/certificiranje opreme i alata
Točnost izračuna godišnjeg budžeta za održavanje okoliša
Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za održavanje okoliša.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Upravljanje troškovima za vanjske izvođače, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati potrebu angažiranja vanjskog izvođača na otklanjanju nedostataka na objektu.
Ustanoviti nedostatke, opasnosti i potrebnu stručnost za otklanjanje nedostataka te procijeniti potrebu za angažiranjem vanjskog izvođača sa potrebnim kompetencijama i ovlaštenjima.
Procijeniti trošak vanjskog izvođača za uređenje/popravak građevinskog objekta, opreme ili inventara u i oko objekta.
Ustanoviti ispravne količine, cijene materijala i usluga vanjskih izvođača koje trenutno vrijede na tržištu i demonstrirati izradu troškovnika.
Analizirati prispjele ponude i troškovnike vanjskih izvođača radova.
Ustanoviti nepotpunost prispjelih ponuda i nelogičnosti unutar troškovnika, te predložiti ispravke ponuda i troškovnika.
Interpretirati različite ponude vanjskih izvođača radova.
Identificirati ključne segmente za usporedbu različitih ponuda (kvaliteta materijala, količine, rokovi, garancija na izvedene radove i sl.) i procijeniti najpovoljniju ponudu s obzirom na definirane uvjete.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim poslovima na održavanju objekta, opreme, alata i okoliša za koje je potrebna posebna stručnost i/ili ovlaštenje za izvođenje radova. Nastavnik će putem primjera dobre prakse u primjerima tipičnih poslova na održavanju objekata i opreme, alata i okoliša za koje je potrebna posebna stručnost i/ili ovlaštenje za izvođenje radova ukazati na aktivnosti koje je potrebno naručiti od vanjskih izvođača, te načine kako procijeniti realan trošak izvođenja tih radova.
Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima.
Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
kako prepoznati one radove na održavanju objekta, opreme, alata i okoliša za koje su potrebne posebne kompetencije ili ovlaštenja, kako procijeniti trošak potrebnih radova vanjskih izvođača s obzirom na ponudu i potražnju na tržištu, kako analizirati ponudu vanjskog izvođača i identificirati neophodne i opcionalne stavke ponude, te kako usporediti više ponuda različitih vanjskih izvođača i identificirati najpovoljniju temeljem definiranih kriterija.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Radovi na održavanju objekata, opreme, alata i okoliša za koje su potrebne specijalne kompetencije i ovlaštenja
b.Postupci procjene troška radova vanjskih izvođača s obzirom na tržišne cijene, uvjete pružanja usluga / izvođenja radova i ponudi na tržištu.
c.Postupci analize ponuda vanjskih izvođača, opisa potrebnih radova i s njima povezanih troškova
d.Kriteriji za usporedbu ponuda vanjskih izvođača
e.Interpretacija ponuda vanjskih izvođača za istu narudžbu i njihova usporedba temeljem definiranih kriterija
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi one radove za koje je potreban angažman vanjskog izvođača s posebnim kompetencijama ili ovlaštenjima. Na temelju nekoliko ponuda vanjskih izvođača ustanoviti ima li vanjski izvođač potrebne kompetencije ili ovlaštenja, sadržaj ponuda prema iskazanim stavkama ponude i opisima potrebnih radova, konkurentnost iskazane cijene dijelova i opisa radova na ponudi. Temeljem definiranih kriterija izvršiti usporedbu dobivenih ponuda i odabrati najpovoljniju ponudu te obrazložiti izbor.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost identifikacije radova za koje je potreban angažman vanjskog izvođača
Točnost identifikacije radova za koje je potreban angažman vanjskog izvođača s posebnim kompetencijama ili ovlaštenjima
Točnost izbora najpovoljnije ponude temeljem danih kriterija
Cjelovitost obrazloženja izbora najpovoljnije ponude.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
3. RAZRED
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
NAZIV MODULA
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu
SIU Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za kontrolu instalacije pitke vode kao i kanalizacije. Polaznik će moći identificirati položaj i raspored instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu prema dostupnim nacrtima. Polaznik će upoznati pojedine elemente sustava odvodnje, dimenzije i položaj kao i način spajanja. Polaznik će razlikovati normirane padove za pojedine vrste instalacija. Polaznik će upoznati i tehnologije pripreme i filtriranja pitke vode.
Ključni pojmovi
materijali cijevi, elementi sustava odvodnje, alati za spajanje, standardne visine i razmaci priključaka vodovoda i kanalizacije, padovi, priprema pitke vode, analiza potrošnje vode
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima instalacija vodovoda i kanalizacije koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja sadržaja priključnog vodovodnog šahta, vodomjera i načina spajanja s instalacijom kućnog vodovoda te savladava prepoznavanje dijelova vodovodne instalacije. Polaznici razvijaju vještinu razlikovanja običnih vodomjera od onih s daljinskim očitanjem. Prepoznaje alate i tehnologije za spajanje elemenata vodovodnih i kanalizacijskih sustava. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu
SIU Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati položaj i raspored instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu prema dostupnim nacrtima.
Prepoznati na nacrtima instalacije vode i kanalizacije.
Analizirati i usporediti stvarno stanje s izvedbenim stanjem
Razlikovati materijale cijevi, načine spajanja cijevi i nazivne promjere cijevi i dijelove armature cjevovoda.
Organizirati materijale cijevi, promjere cijevi i načine spajanja.
Klasificirati elemente pripreme pitke i napojne vode u objektu.
Razlikovati elemente pripreme pitke vode.
Analizirati periodički potrošnju vode prema broju prijavljenih stanara ili gospodarskih subjekata na zajedničkom vodomjeru.
Normirati potrošnju vodu prema broju prijavljenih stanara.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove instalacija pitke vode kao i instalacija odvoda sanitarnih voda. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Spajanje cijevi vodovodne instalacije i montažu fitinga uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vodovodne instalacije
2. Kanalizacijske instalacije
3. Analiza potrošnje vode
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste instalacija, vrši postavu jednostavnijih instalacija.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje vodovodne instalacije na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene vodovodne instalacije. Analizira opasnost od nebrtvljenja spojeva i definira način montaže, brtvljenja i ispitivanja.
Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike polaganja cijevi na propisanu dubinu, njihovog spajanja i oslanjanja na tvrdu i stabilnu podlogu. Planira eventualne intervencije na sustavu vodovoda. Analizira prisutnost ostalih instalacija i zakonski predviđene međusobne položaje, kao i način označavanja određenim trakama.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje instalacije odvodnje na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije odvodnje. Analizira opasnost od nebrtvljenja spojeva i definira način montaže, brtvljenja i ispitivanja.
Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike polaganja cijevi na propisanu dubinu, njihovog spajanja i oslanjanja na tvrdu i stabilnu podlogu. Planira eventualne intervencije na sustavu odvodnje. Analizira prisutnost ostalih instalacija i zakonski predviđene međusobne položaje, kao i način označavanja određenim trakama.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje materijale za izradu vodovodnih instalacija
Učenik prepoznaje materijale za izradu odvodnih instalacija
Učenik opisuje pravilnu pripremu postavljanja instalacija
Učenik nabraja karakteristike vodovodnih i instalacija odvoda
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje materijale za izradu vodovodnih instalacija– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje materijale za izradu odvodnih instalacija- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu pripremu postavljanja instalacija- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja karakteristike vodovodnih i instalacija odvoda- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije, 4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati neispravne dijelove vodovoda i kanalizacije i sanirati neispravnosti.
Otkriti neispravne dijelove vodovoda i kanalizacije te predložiti, izraditi plan i sanirati nepravilnosti.
Provjeriti periodično, sukladno planu pregleda vodovodnih instalacija, nepropusnost elementa vodovoda i kanalizacije u objektu.
Organizirati periodičke provjere pregleda vodovodnih instalacija i kanalizacije u objektu.
Analizirati ispravnost sanitarnih čvorova u objektu.
Provjeriti ispravnost sanitarnih čvorova u objektu.
Provjeriti tlak u cjevovodima sustava opskrbe vodom i sustavima grijanja.
Izmjeriti tlak u cjevovodima sustava opskrbe vodom i sustavima grijanja.
Analizirati ispravnost odvodnje oborinskih voda.
Provjeriti ispravnost odvodnje oborinskih sustava te izvršiti popravke.
Izvesti demontažu i montažu sanitarnih elemenata i elemenata cjevovoda.
Demonstrirati montažu sanitarnih elemenata i elemenata cjevovoda na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mogućih kvarova i nedostataka vodovodnih instalacija i odvoda sanitarnih voda. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Saniranje cijevi vodovodne instalacije i odvodnih cijevi uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste kvarova na instalacijama, uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke na vodovodnim i instalacijama odvoda. Učenik prepoznaje mjerne instrumente i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje kvar vodovodne instalacije na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije gdje je nastao na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene vodovodne instalacije. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka vodovodne instalacije, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje kvar instalacije odvoda na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije gdje je nastao na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije odvoda. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka instalacije odvoda, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju vodovodnih instalacija
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju odvodnih instalacija
Učenik opisuje pravilnu primjenu mjernih instrumenata
Učenik nabraja mjerne instrumente
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju vodovodnih instalacija– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju odvodnih instalacija- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu primjenu mjernih instrumenata- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja mjerne instrumente- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Sustavi plinskih instalacija
NAZIV MODULA
Sustavi plinskih instalacija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Plinska oprema i analiza potrošnje plina
SIU Plinski uređaji i oprema objekta
SIU Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20 %
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za primjenu plina kao energenta pridržavajući se svih zakonskih propisa vezanih za plin. Učenici će se upoznati sa karakteristikama tehničkih plinova, plinskim uređajima i instalacijama, kontrolnom i mjernom opremom plinske instalacije, provesti provjeru nepropusnosti. Učenici će usvojiti vještine mjerenja potrošnje, planiranja, analize i održavanje sustava plinskih instalacija što će osigurati kvalitetno i samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu pravila rada na siguran način.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.3
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.4
osr B 5.2
osr C 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima analize stanja plinskih instalacija, planiranja održavanja sustava , mjerenje potrošnje plina koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse.
Učenici će problemske zadatke , osmišljene na temelju primjera iz prakse, rješavati samostalno, u paru ili u grupi uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora . Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka.
Sve faze rada održavanja sustava grijanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Plinska oprema i analiza potrošnje plina
SIU Plinski uređaji i oprema objekta
SIU Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Plinska oprema i analiza potrošnje, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste plinskih ventila.
Opisati karakteristike i zadaću plinskih ventila.
Identificirati vrste plinomjera.
Kategorizirati plinomjere prema protoku.
Analizirati periodički potrošnju plina prema broju prijavljenih stanara ili gospodarskih subjekata na zajedničkom plinomjeru.
Analizirati razloge povećane/smanjene potrošnje plina stambenog ili gospodarskog objekta.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira praktični dio rukovanja sa plinskom opremom i uređajima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke. Na konkretnom uzorku ventila učenici prepoznaju plinski ventil, kategoriziraju plinomjere prema protoku, prepoznaju tip plinomjera i očitavaju oznake, prepoznaju plombu plinomjera kao i njezinu svrhu, analiziraju razloge povećane ili smanjene potrošnje plina u objektu.
Nastavnik/mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika/mentora samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Ventili plinskih instalacija
2. Plinomjeri
3.Potrošnja plina
4.Propisi, odgovornost i odnosi u plinskoj tehnici
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1. :
Učenik na školskom modelu ili u stvarnoj situaciji na objektu prepoznaje plinske ventile i opisuje zadaću svakog pojedinog ventila, identificira i opisuje plinomjer, čita oznake na plinomjeru, prepoznaje plombu plinomjera i objašnjava svrhu postavljanja plombe. Svoja zapažanja učenik upisuje u radne listove. Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Primjer zadatka 2.:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta radi analizu potrošnje plina prema broju prijavljenih stanara ili gospodarskih subjekata na zajedničkom plinomjeru. Praćenje potrošnje učenik vodi kroz dnevnik mjerenja potrošnje tako da očitava poštošnju plina kroz određeni vremenski period. Učenik analizira potrošnju u ovisnosti o kalendarskom dobu godine, broju stanara, broju trošila i slično, navodi razloge povećane/smanjene potrošnje plina. Učenik demonstrira nastavniku/mentoru svoja zapažanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik prepoznaje plinske ventile
-Učenik raspoznaje plinomjere
-Učenik očitava potrošnju plina
-Učenik se pridržava rada na siguran način
-Učenik analizira poštošnju plina stambenih ili gospodarskih objekata
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik prepoznaje plinske ventile- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik raspoznaje plinomjere- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik očitava potrošnju plina- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -
-Učenik analizira poštošnju plina stambenih ili gospodarskih objekata uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Plinski uređaji i oprema objekta, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste plinskog uređaja za pripremu potrošne tople vode (PTV) i grijanje.
Opisati karakteristike ugrađenih plinskih uređaja za pripremu potrošne tople vode (PTV) i grijanje u objektu.
Identificirati kontrolnu, mjernu i sigurnosnu opremu plinske instalacije.
Testirati sustav dojave istjecanja plina
Ustanoviti nepropusnost plinske instalacije upotrebom uređaja za detekciju
Demonstrirati upotrebu ručnog detektora istjecanja plina prilikom provjere nepropusnosti plinske instalacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira praktični dio rukovanja sa plinskom opremom i uređajima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Razlikuju plinska trošila, pravilno rukuju sa mjernom, sigurnosnom i kontrolnom opremom, demonstriraju provjeru nepropusnosti plinskih instalacija.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Plinska trošila
2.Mjerna i sigurnosna oprema plinskih instalacija
3.Kontrola i održavanje plinskih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad , u prostorima poslodavca ili odlaskom na konkretan objekt
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta prepoznaje vrste plinskih trošila (plinske peći, atmosferski plinski bojleri i kotlovi, kondenzacijski plinski bojleri i kotlovi i dr.), prepoznaje elemente plinskog ormarića s priključkom plina, nabroja plinska trošila koja nisu dozvoljena za uporabu u Republici Hrvatskoj. Svoja zapažanja učenik upisuje u radne listove. Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Primjer zadatka 2:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta prepoznaje sustav dojave istjecanja plina, opisuje karakteristike sustava, testira sustav dojave istjecanja plina, demonstrira upotrebu ručnog detektora istjecanja plina prilikom provjere nepropusnosti plinske instalacije.
Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik prepoznaje i opisuje zadaće plinskih trošila
-Učenik prepoznaje i nabraja elemente plinskog ormarića
-Učenik opisuje karakteristike sustava dojave istjecanja plina
- Učenik radi provjeru nepropusnosti plinske instalacije
- Učenik se pridržava rada na siguran način
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik prepoznaje i opisuje zadaće plinskih trošila - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje i nabraja elemente plinskog ormarića - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik opisuje karakteristike sustava dojave istjecanja plina - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima –
-Učenik radi provjeru nepropusnosti plinske instalacije- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti vrste i karakteristike tehničkih plinova i njihovu primjenu u objektima.
Usporediti projektirano i ugradbeno stanje mjernih dijelova plinske instalacije na objektu.
Razlikovati dozvoljene materijale i dimenzije plinskih cijevi.
Prepoznati materijal i oznaku plinskih cijevi na konkretnom primjeru.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira praktični dio rukovanja sa plinskom opremom i uređajima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke.. Opisuju karakteristike tehničkih plinova u objektima, njihovu primjenu, karakteristične boje za označavanje cjevovoda, spremnika za skladištenje. Razlikuju mjereni od nemjerenog dijela plinske instalacije na objektu. Prepoznaju pojedine elemente na osnovu projektne dokumentacije i upotrebom tragača instalacija. Na konkretnom primjeru ili edukacijskom modelu prepoznaju materijal i oznaku plinskih cijevi.
Nastavnik/mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika/mentora samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Tehnički plinovi
2.Materijali u plinskim instalacijama
3.Cijevi plinskih instalacija
4.Projektna dokumentacija plinskih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1.:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta opisuje karakteristike tehničkih plinova u objektima, njihovu primjenu, karakteristične boje za označavanje cjevovoda, spremnika za skladištenje. Svoja zapažanja učenik upisuje u radne listove. Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Primjer zadatka 2 :
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta čita projektnu , uspoređuje u realnom okruženju projektnu dokumentaciju sa izvedenim instalacijama i opremom. Prepoznati pojedine elemente na osnovu projektne dokumentacije i upotrebom tragača instalacija.
Prepoznaje materijale i vrste ugrađenih cijevi u plinsku instalaciju.
Učenik opaža, upisuje u radne listove različitosti izvedbenog stanja u odnosu na projektirano stanje sustava plinskih instalacija.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik opisuje karakteristike i primjenu tehničkih plinova
- Učenik prepoznaje materijale i vrste ugrađenih cijevi u plinsku instalaciju
-Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava plinskih instalacija
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik opisuje karakteristike i primjenu tehničkih plinova - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje materijale i vrste ugrađenih cijevi u plinsku instalaciju- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje karakteristične oznake/boje plinskih instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava plinskih instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
NAZIV MODULA
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza stanja objekta i infrastrukture
SIU Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti
SIU Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za analizu stanja objekta i organizaciju potrebnih radova na preventivnom održavanju objekta. Polaznik će moći analizirati stanje objekta prema dostupnoj projektnoj dokumentaciji. Polaznik će upoznati pojedine sustave video nadzora i razne sustave sigurnosti Polaznik će razlikovati plansko i preventivno održavanje nužno za ispravan rad strojeva i opreme..
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima sigurnosne infrastrukture koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznik uči prepoznavati sadržaj projektne dokumentacije objekta i analizirati stanje objekta. Polaznik razvija vještinu razlikovanja ispravnih i neispravnih sustava sigurnosti . Prepoznaje programe za vođenje dnevnika planskog i preventivnog održavanja
Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza stanja objekta i infrastrukture
SIU Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti
SIU Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima
Otkriti stanje objekta i infrastrukture te predložiti plan sanacije
Analizirati stanje objekta obzirom na funkcionalnost i opasnost od ozljeda.
Pripremiti objekt s obzirom na funkcionalnost i opasnosti od ozljeda
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove sadržaja projektne dokumentacije objekta. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Identifikacija stanja objekta i sigurnosne infrastrukture.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Analiza projektne dokumentacije
2. Stanja objekta
3. Sigurnost i opasnosti od ozljeda
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje sadržaj projektne dokumentacije, analizira stanje i sigurnosnu infrastrukturu objekta.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje projektnu dokumentaciju objekta te njene glavne sastavnice. Analizira projektnu dokumentaciju na modelu. Razlikuje moguća stanja objekte. Analizira sigurnost i opasnost od ozljeda na emelju projektne dokumentacije.
Na istom objektu poslodavca ustanovljuje neispravnost na infrastrukturi i konkretno mjesto kvara. Planira eventualne intervencije na infrastrukturi. Analizira prisutnost nefunkcionalnih elementa i procjenjuje opasnost od ozljeda.
Primjer 2:
Učenik na primjeru konkretnog objekta prepoznaje i razlikuje sadržaj projektne dokumentacije. Analizira stanja objekta te planira moguća poboljšanja. Razlikuje opasnosti od ozljeda te smanjuje mogućnost dolaska do istih preventivnim djelovanjem. Procjenjuje sigurnosne rizike za opremu i objekt.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik nabraja primjere nefunkcionalnih elemenata
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje sadržaj projektne dokumentacije- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik razlikuje stanja objekta- uz detaljnije upute nastavnika - mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje opasnost od ozljeda- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja primjere nefunkcionalnih elemenata - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati ispravnost sustava video nadzora.
.
Otkriti ispravnost sustava video nadzora.
Analizirati stanje strojeva putem periodičnih pregleda u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.
Predvidjeti stanje strojeva putem periodičkih pregleda u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.
Analizirati ispravnost ostalih sustava sigurnosti.
Otkriti ispravnost i ostalih sustava sigurnosti.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
(napomene o nastavnom sustavu, oblicima rada, učenja i poučavanja koristeći do 1000 znakova s razmacima)
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove upravljanja različitim videonadzorima i ostalim sustavima sigurnosti. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Analiziranje stanja strojeva vrši se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Sustavi video nadzora
2.Analiza stanja strojeva
3. Sustavi sigurnosti
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje različite video nadzore kao i ostale sustave sigurnosti. Učenik prepoznaje strojeve i njihove potrebe za periodičkim pregledom u svrhu planskog i preventivnog održavanja na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje kvar na sustavu video nadzora na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije gdje je nastao na modelu. Razlikuje tipove sigurnosnih sustava. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje načine poboljšanja sigurnosnih sustava, te planira trajanje istoga.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje tipove strojeva i njihovu namjenu. Analizira kvarove na strojevima i mjesto gdje je nastao na modelu. Razlikuje programe za vođenje evidencije održavanja strojeva. Analizira mogućnost popravka strojeva. Na istom objektu poslodavca prepoznaje prednosti planskog i preventivnog održavanja, te planira trajanje istoga.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje sustave video nadzora
Učenik prepoznaje sustave sigurnosti
Učenik analizira stanje strojeva
Učenik planira plansko i preventivno održavanje
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje sustave video nadzora– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje sustave sigurnosti- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik analizira stanje strojeva- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik planira plansko i preventivno održavanje- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati hidrometeorološke prognoze radi kvalitetne pripreme radova na vanjskom održavanju objekta.
Normirati hidrometeorološke prognoze radi kvalitetne pripreme radova na vanjskom održavanju objekta.
Upotrijebiti materijal i opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza (npr. snijeg).
Organizirati upotrebu materijala i opreme za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza.
Izračunati količine potrošnih materijala u slučaju nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza
Napraviti idealnu zalihu potrošnih materijala u slučaju nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza na temelju lokacije objekta i raznih izvještaja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
(napomene o nastavnom sustavu, oblicima rada, učenja i poučavanja koristeći do 1000 znakova s razmacima)
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove hidrometeorološke prognoze. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Kvalitetna priprema radova na vanjskom održavanju objekta kao i upotreba materijala i opreme za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Analiza hidrometeorološke prognoze
2.Materijali i oprema za vanjsko održavanje objekta
3. Proračun potrošnih materijala
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje razne hidrometeorološke prognoze, uočava nepovoljne te koristi materijale i opremu za održavanje objekta na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje nepovoljne hidrometeorološke prognoze. Analizira izvještaje hidrometeorološke prognoze na konkretnom primjeru. Razlikuje hidrometeorološke prognoze koje je potrebno pratiti s obzirom na godišnje doba. Planira intervale praćenja hidrometeoroloških podataka. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje materijale i opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza na modelu u radionici ili na objektu. Analizira potrebnu opremu s obzirom na tip objekta. Razlikuje materijale od kojih su je oprema izrađena kako bi mogao planirati eventualne popravke. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike korištenja opreme u slučaju nepovoljne hidrometeorološke prognoze.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje materijale za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza
Učenik prepoznaje opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza
Učenik opisuje pravilnu primjenu materijala i opreme
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje materijale za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu primjenu materijala i opreme- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Sustavi grijanja
NAZIV MODULA
Sustavi grijanja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove sustava grijanja
SIU Priprema instalacije grijanja za sezonu
SIU Analiza i planiranje održavanja sustava grijanja
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20 %
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina iz područja sustava grijanja. Učenici će prepoznati i razlikovati sustave grijanja, izvršiti pripremu instalacija prije sezone grijanja i izraditi analizu i plan održavanja sustava grijanja.
Učenici će usvojiti vještine planiranja, analize i održavanja sustava grijanja što će osigurati kvalitetno i samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Sustavi grijanja, izvori energije, dizalice topline, instalacije grijanja, priprema sezone grijanja, temperatura prostora, energetski parametri, energetska oprema, dimovodni sustavi, održavanje sustava grijanja
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.3
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima analize stanja sustava grijanja, planiranja održavanja sustava grijanja, priprema instalacija za sezonu grijanja i poslova redovnog održavanja sustava grijanja koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse.
Učenici će problemske zadatke, osmišljene na temelju primjera iz prakse, rješavati samostalno, u paru ili u grupi uz nadzor nastavnika ili poslodavca/mentora. Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka. Sve faze rada održavanja sustava grijanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove sustava grijanja
SIU Priprema instalacije grijanja za sezonu
SIU Analiza i planiranje održavanja sustava grijanja
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove sustava grijanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati sustave grijanja s obzirom na izvore energije.
Analizirati sustave grijanja s obzirom na izvore energije.
Klasificirati postrojenja dizalica topline.
Usporediti dijelove postrojenja dizalica topline s drugim, klasičnim, sustavima grijanja.
Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove instalacija.
Analizirati položaj instalacija i pojedine elemente na konkretnom primjeru projektne dokumentacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih sustava grijanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (razlikuju izvore energije i sustave grijanja, prepoznaju i opisuju zadaće dijelova instalacija, uspoređuju postrojenje dizalica topline s drugim sustavima grijanja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Energenti i parametri u sustavima grijanja
2. Vrste sustava grijanja
3. Dijelovi sustava grijanja
4. Dizalice topline
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka:
Na zadanom primjeru projektne dokumentacije sustava grijanja upisivanjem u radne listove (koje priprema nastavnik ili mentor) učenici prepoznaju vrstu grijanja, dijelove sustava grijanja, opisuju zadaću pojedinih dijelova, opisuju prednosti upotrebe dizalica topline.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-učenik čita projektnu dokumentaciju
-učenik prepoznaje vrstu sustava grijanja
-učenik raspoznaje i opisuje zadaću dijelova sustava grijanja
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške podrške učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-učenik čita projektnu dokumentaciju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik prepoznaje vrstu sustava grijanja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik raspoznaje i opisuje zadaću dijelova sustava grijanja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik opisuje zadaću dizalica topline - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
učenik analizira prednosti upotrebe dizalica topline - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Priprema instalacije grijanja za sezonu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Provesti pripreme instalacije grijanja pred sezonu.
Analizirati provedene pripreme instalacija grijanja pred sezonu.
Održavati i ozračivati radijatore te zaštiti instalaciju od smrzavanja.
Analizirati potrebu redovitog održavanja radijatora i zaštite instalacije od smrzavanja.
Ustanoviti ispravnost rada sustava grijanja.
Sistematizirati postupke provjere ispravnosti sustava grijanja.
Podesiti temperaturu grijanog prostora.
Izabrati optimalan postupak podešavanja temperature grijanog prostora.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske pripreme instalacije grijanja pred sezonu, postupka odzračivanja radijatora, postupke zaštite instalacije od smrzavanja, postupke provjere ispravnosti rada sustava grijanja, metode podešavanja temperature grijanog prostora. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Priprema instalacije pred sezonu grijanja
2. Održavanje i odzračivanje radijatora
3. Provjera ispravnosti sustava grijanja
4. Temperatura grijanog prostora
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktični rad, u prostorima poslodavca ili odlaskom na konkretan objekt.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1:
Učenik na konkretnom primjeru stambene grijaće jedinice izrađuje detaljan plan potrebnih radnji kako bi se pripremila instalacija pred sezonu grijanja ili zaštite instalacije od smrzavanja. Učenik detaljno opisuje postupke rada, potreban alat i materijal. Na temelju pozitivno ocijenjenog plana rada nastavnika/mentora odrađuje predviđene potrebne radnje pripreme instalacije pred sezonu grijanja/zaštite instalacije od smrzavanja.
Primjer zadatka 2:
Učenik na konkretnom primjeru stambene grijaće jedinice, pomoću mjernih uređaja, provjerava temperaturu grijanog prostora. Priprema potreban alat i materijal i provodi radnje odzračivanja radijatora.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija
- učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija
- učenik provodi radne operacije prema pravilima struke
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške podrške učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik provodi radne operacije prema pravilima struke - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza i planiranje održavanja sustava grijanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Ustanoviti raspored instalacija sustava grijanja.
Interpretirati zadaće elemenata instalacija sustava grijanja.
Analizirati stanje energetske opreme i energetskih parametara.
Kritički osvrt i procjena stanja energetske opreme i energetskih parametara.
Isplanirati periodično održavanje dimovodnih sustava.
Procijeniti važnost periodičkog održavanja dimovodnih sustava.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira raspored instalacija sustava grijanja, analizu stanja energetske opreme i energetskih parametara, izrađuje plan održavanja dimovodnih sustava. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Instalacije sustava grijanja
2. Energetska oprema
3. Energetski parametri
4. Dimovodni sustavi
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktični rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka:
Učenik čita projektnu dokumentaciju konkretne stambene grijaće jedinice, uspoređuje u realnom okruženju projektnu dokumentaciju s izvedenim instalacijama i energetskom opremom. Učenik prepoznaje dijelove instalacija i energetske opreme, učenik opisuje energetske parametre. Učenik opaža, upisuje u radne listove različitosti izvedbenog stanja u odnosu na projektirano stanje sustava grijanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- učenik definira energetske parametre
- učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji
- učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema izvedbenom stanju
- učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava grijanja
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške podrške učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-učenik definira energetske parametre - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema izvedbenom stanju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava grijanja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Sustavi klimatizacije i ventilacije
NAZIV MODULA
Sustavi klimatizacije i ventilacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Identifikacija instalacija klimatizacije u objektu
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20 %
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obavezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina iz područja sustava klimatizacije i ventilacije. Učenici će prepoznati i razlikovati sustave klimatizacije i ventilacije, čitati i analizirati tehničku dokumentaciju ugrađenog sustava, prepoznati potrebu servisiranja sustava. Učenici će usvojiti vještine planiranja, analize i održavanje sustava klimatizacije i ventilacije što će osigurati kvalitetno i samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Klimatizacijski sustavi, ventilacijski sustavi, tehnički crteži i planovi, održavanje sustava, energetski parametri, klimatizacijska i ventilacijska instalacija,
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima analize stanja sustava klimatizacije i ventilacije, planiranja održavanja sustava , kontrola instalacija i priprema sustava za sezonu grijanja-hlađenja i poslova redovnog održavanja sustava koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse. Učenici će problemske zadatke , osmišljene na temelju primjera iz prakse, rješavati samostalno, u paru ili u grupi uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora . Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka. Sve faze rada održavanja sustava grijanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Identifikacija instalacija klimatizacije u objektu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove sustava klimatizacije i ventilacije, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati klimatizacijske sustave od ventilacijskih.
Razlikovati klimatizacijske sustave od ventilacijskih na primjerima iz prakse.
Razlikovati vrste ventilacije.
Razlikovati vrste ventilacije na primjerima iz prakse.
Razlikovati vrste klimatizacije.
Razlikovati vrste klimatizacije na primjerima iz prakse.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih sustava klimatizacije i ventilacije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (razlikuju klimatizacijske i ventilacijske sustave, provode osnovna održavanja ventilacijskih sustava klimatizacije i ventilacije, izrađuju planove održavanja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Vrste klimatizacijskih sustava
2.Sastavni dijelovi klimatizacijskih sustava
3.Vrste ventilacijskih sustava
4. Sastavni dijelovi ventilacijskih sustava
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka :
Na zadanom primjeru projektne dokumentacije sustava klimatizacije/ventilacije ili analizom realnog sustava učenici prepoznaju vrstu sustava, dijelove sustava, opisuju zadaću pojedinih dijelova sustava . Učenici upisuju u radne listove (koje priprema nastavnik ili mentor) svoja zapažanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi
-Učenik prepoznaje vrstu sustava klimatizacije/ventilacije.
-Učenik opisuje zadaću dijelova sustava klimatizacije/ventilacije
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje vrstu sustava klimatizacije/ventilacije - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik opisuje zadaću dijelova sustava klimatizacije/ventilacije - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Provesti osnovno održavanje filtera, sustava klimatizacije i ventilacije.
Analizirati radne operacije osnovnog održavanja filtera, sustava klimatizacije i ventilacije.
Ustanoviti potrebu klimatizacije prostora mjerenjem parametara ugodnosti.
Izmjeriti parametre ugodnosti.
Provesti osnovno održavanje sustava klimatizacije.
Sistematizirati postupke osnovnog održavanja sustava klimatizacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira postupke osnovnog održavanja sustava klimatizacije / ventilacije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Parametri ugodnosti
2.Održavanje sustava klimatizacije
3.Održavanje sustava ventilacije
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad , u prostorima poslodavca ili odlaskom na konkretan objekt.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka :
Učenik na konkretnom primjeru ugrađenog klimatizacijskog/ventilacijskog sustava izrađuje detaljan plan potrebnih radnih operacija kako bi se provelo osnovno održavanje sustava.Učenik detaljno opisuje postupke rada potreban alat i materijal. Na temelju pozitivno ocijenjenog plana rada nastavnika/mentora odrađuje predviđene potrebne radnje oržavanja sustava klimatizacije/ventilacije.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija
-Učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija
-Učenik provodi radne operacije prema pravilima struke
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik provodi radne operacije prema pravilima struke - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Identifikacija instalacija klimatizacije i ventilacije u objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove instalacija klimatizacije i ventilacije.
Koristiti dijelove nacrta i planove instalacije klimatizacije i ventilacije kod provjere na primjerima iz prakse.
Ustanoviti raspored instalacija sustava klimatizacije i ventilacije.
Kritički osvrt i procjena stanja instalacija i sustava klimatizacije i ventilacije.
Prepoznati uobičajene kvarove i nepravilnosti rada u sustavima klimatizacije i ventilacije.
Prepoznati uobičajene kvarove i nepravilnosti rada u sustavima klimatizacije i ventilacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira raspored instalacija i dijelova sustava klimatizacije/ventilacije U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Tehnički simboli
b. Tehnički nacrti instalacija klimatizacije
c.Tehnički nacrti instalacija ventilacije
d.Uobičajeni kvarove i nepravilnosti rada u sustavima klimatizacije i ventilacije
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka :
Na konkretnom primjeru projektne dokumentacije i ugrađenog sustava klimatizacije/ventilacije učenik prepoznaje tehničke simbole, uspoređuje u realnom okruženju projektnu dokumentaciju sa izvedenim instalacijama i energetskom opremom. Učenik opaža, upisuje u radne listove različitosti izvedbenog stanja u odnosu na projektirano stanje sustava. Učenik prepoznaje uobičajene greške i kvarove u sustavima.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik prepoznaje tehničke simbole
-Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji
-Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema izvedbenom stanju
-Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava klimatizacije/ventilacije
-Učenik prepoznajeuobičajene greške i kvarove u sustavima.
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik prepoznaje tehničke simbole - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema izvedbenom stanju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava klimatizacije/ventilacije- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje uobičajene greške i kvarove u sustavima - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Izvođenje stolarskih radova
NAZIV MODULA
Izvođenje stolarskih radova
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU izvođenje stolarskih radova
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
40-50 %
20-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za izvođenje jednostavnih stolarskih radova. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje znanja i vještine navedenog područja. Uz pomoć stvarnih/konkretnih primjera i primjenom teorijskog znanja će izvršavati popravak i održavanje stolarije na objektima. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Obavezno je da se cilj ostvaruje primjenjujući i pridržavajući se svih pravila zaštite na radu.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt D.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku B. 4/5.4.
uku D.4/5.2.
Održivi razvoj
odr A.5.1.
odr A.5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina demontaže, montaže i održavanja stolarije na objektima. Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka. Sve faze rada učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU izvođenje stolarskih radova
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izvođenje stolarskih radova, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izvesti demontažu stare i montažu nove građevinske stolarije.
Ispitati dotrajalost stare građevinske stolarije te procijeniti isplativost ugradnje nove.
Izvesti popravak i zamjenu roleta.
Planirati popravke i redovna održavanja roleta na postojećoj stolariji.
Izvesti promjenu okova unutarnje i vanjske stolarije i ostale opreme.
Planirati sezonsko (ljeto/zima) podešavanje okova i ostale opreme vanjske stolarije.
Izvesti jednostavne staklarske radove.
Izmjeriti i izračunati potrebnu količinu materijala za zamjenu oštećenog krila staklenih vrata.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovoga modula je učenje temeljeno na radu kroz problemsku nastavu. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: demontaže stare i montaže nove stolarije, popravak i održavanje roleta, zamjenu okova i izvođenje jednostavnih staklarskih radova.
Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke i ima ulogu mentora koji organizira i usmjerava aktivnosti demontaže, montaže ili popravka stolarije. Učenici rade u parovima ili timovima na način da su definirani zadaci, rokovi izvršenja i uloge unutar tima. Učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Nastavne cjeline/teme
a.Materijali za izradu stolarije
b.Vanjska i unutarnja stolarija
c.Demontaža stare stolarije
d.Montaža nove stolarije
e.Održavanje stolarije
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak:
Primjer 1
Zadatak je zamjena unutarnja dotrajala vrata novim. Potrebno je izvršiti demontažu starih pridržavajući se pravila rada na siguran način i montirati nova po uputama proizvođača. Učenici rade u parovima ili timovima na način da jedan tim izvrši demontažu, a drugi tim montažu.
Uputa: Nastavnik priprema montažne zidove za izvođenje vježbe te učenike dijeli u parove/timove. Učenici dobivaju zadatak demontaže/montaže, odabiru potreban alat i pribor te osobnu zaštitnu opremu. Nakon obavljenog zadatka timovi se izmjenjuju na poslovima demontaže i montaže.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik obavlja rad po svim pravilima struke
-Učenik izvodi zadatak u zadanom vremenu
-Učenik poznaje alate te rukuje njima na ispravan način
-Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način
Primjer 2
Zadatak je izvođenje popravak i zamjena dijelova na unutarnjoj ili vanjskoj stolariji. Učenici rade u parovima ili timovima na način da jedan učenik u timu izvrši rastavljanje/demontažu, a drugi sastavljanje/montažu dotrajalog elementa.
Uputa: Nastavnik priprema elemente potrebne za izvođenje vježbe te učenike dijeli u parove/timove. Učenici dobivaju zadatak, odabiru potreban alat i pribor te osobnu zaštitnu opremu. Mogući zadaci: zamjena cilindra na vratima, zamjena brave, zamjena dotrajale trake mehanizma za upravljanje roletom, podešavanje okova na prozoru/vratima, zamjena okova, zamjena rukohvata na prozoru/vratima, ugradnja novog stakla na drvenoj stolariji.. Nakon obavljenog zadatka učenici se izmjenjuju na poslovima demontaže i montaže.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
-Učenik obavlja rad po svim pravilima struke
-Učenik izvodi zadatak u zadanom vremenu
-Učenik poznaje alate te rukuje njima na ispravan način
-Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način
Primjer vrednovanja postignuća cijelog skupa ishoda učenja:
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Rad je obavljen po svim pravilima struke.
Rad je obavljen u zadovoljavajućoj kvaliteti.
Potrebno je raditi na poboljšanju kvalitete rada.
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Rukovanje alatima, i uređajima.
Poznaje alate te rukuje njima na ispravan način.
Rukuje alatima na ispravan način.
Ne rukuje svim alatima na ispravan način.
Zaštita na radu
Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način.
Učenik koristi zaštitna sredstva ali se ne pridržava svih pravila zaštite na radu.
Učenik uz izričita upozorenja nastavnika koristi zaštitna sredstva.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se smanjiti opseg zadatka na način da mu se unaprijed dodijeli osmišljeni jednostavniji primjeri zamjene elemenata stolarije te će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Telekomunikacijski i signalni sustavi i instalacije
NAZIV MODULA
Telekomunikacijski i signalni sustavi i instalacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove telekomunikacijskih i signalnih instalacija
SIU Dijagnostika telekomunikacijskih i signalnih instalacija
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40%
30-40%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje telekomunikacijskih i signalnih sustava na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Električna instalacija, kabeli za električne instalacije, izolacija električnih vodiča, instalacijske kutije, obujmice za držanje izoliranih vodova, instalacijske sklopke, kanalske kutije, elementi telekomunikacijskih i signalnih instalacija, el. zvono, interfon, telefon, IP telefon, LAN, sustav protupožarne zaštite, sustav video nadzora, sustav protuprovalne zaštite, sustav ograničavanja pristupa, dijagnostika grešaka, otklanjanje kvarova
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A.4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području praćenja rada, dijagnostike kvarova i osnovnog održavanja telekomunikacijskih i signalnih sustava koji se tipično nalaze u objektima.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove telekomunikacijskih i signalnih instalacija
SIU Dijagnostika telekomunikacijskih i signalnih instalacija
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove telekomunikacijskih i signalnih instalacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste telekomunikacijskih i signalnih instalacija u objektu.
Prepoznati vrste telekomunikacijskih i signalnih sustava i instalacija na primjeru konkretnog objekta ili na edukacijskom modelu.
Kategorizirati telekomunikacijske i signalne instalacije koji se koriste u objektima.
Nabrojati instalacije koje se koriste za telekomunikacijske i signalne sustave u objektima. Na primjeru konkretnog objekta prepoznati ugrađene telekomunikacijske i signalne instalacije (kabelska TV, intranet, portafoni, video nadzor i sl.).
Nabrojati elemente telekomunikacijskih i signalnih instalacija koje se koriste u objektima.
Prepoznati elemente telekomunikacijskih i signalnih sustava i instalacija na primjeru konkretnog objekta ili na edukacijskom modelu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s električnim instalacijama, telekomunikacijskim i signalnim instalacijama u objektu, elementima električnih instalacija, bakrenim i optičkim kabelima koji se koriste u objektima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip električne instalacije. Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Podjela električnih instalacija
b.Telekomunikacijske instalacije u objektu
c.Signalne instalacije u objektu
d.Elementi telekomunikacijskih i signalnih instalacija
e.Bakreni i optički kabeli koji se koriste u objektima
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi koje instalacije postoje u zadanom objektu, te navesti kojoj vrsti instalacije pripadaju.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđenih instalacija koje postoje u zadanom objektu
Točnost određivanja vrste instalacije u zadanom objektu
Točnost određivanja elementa i pripadnost vrsti instalacije u zadanom objektu
Točnost određivanja tipa kabela koji se koristi za zadanu instalaciju u objektu
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Dijagnostika telekomunikacijskih i signalnih instalacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
1. Identificirati ispravan rad sustava video nadzora.
Opisati sustav video nadzora i moguće načine spajanja kamera u sustav video nadzora. Na primjeru konkretnog objekta identificirati neispravan rad sustava video nadzora i/ili kamera.
2. Prepoznati neispravnost telekomunikacijskih i signalnih instalacija u objektu.
Opisati postupak provjere telekomunikacijskih i signalnih sustava i instalacija u objektu. Na konkretnom primjeru ili edukacijskom modelu ustanoviti neispravnu telekomunikacijsku ili signalnu opremu ili instalaciju i locirati problem, npr. kabelske TV.
3. Identificirati ispravan rad sustava ograničavanja pristupa.
Nabrojati sustave ograničavanja pristupa objektu. Na konkretnom objektu identificirati neispravan rad sustava ograničavanja pristupa.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim telekomunikacijskim i signalnim sustavima koji se koriste u objektima, načinom kako pojedini sustavi rade. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine kako ispravno dijagnosticirati ispravnost instalacija, koje su tipične greške s električnim instalacijama, te kako otkloniti manje greške s električnim instalacijama.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Dijelovi sustava i princip rada el. zvona na objektu
b.Dijelovi sustava i princip rada interfona na objektu
c.Dijelovi sustava i princip rada klasičnog telefona
d.Dijelovi sustava i princip rada IP telefona
e.Dijelovi sustava i princip rada interne podatkovne mreže (LAN-a)
f.Dijelovi sustava i princip rada sustava protupožarne zaštite
g.Dijelovi sustava i princip rada sustava video nadzora objekta
i.Dijelovi sustava i princip rada sustava protuprovalne zaštite objekta
j.Dijelovi sustava i princip rada sustava ograničavanja pristupa objektima
k.Dijagnostika i popravak telekomunikacijskih i signalnih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju skice električnog zvonca identificirati prekidač za uključivanje/isključivanje el. zvonca, vanjski taster za zvono, trafo, el. zvonce, fazu i nulu visokonaponskog vodiča, niskonaponske vodiče. Za zadani objekt (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka ili na temelju edukacijskog sustava ukoliko ga ima škola, pokazati elemente električne instalacije el. zvonca i dijagnosticirati grešku ukoliko postoji, te obrazložiti što je potrebno napraviti da bi se oporavila instalacija el. zvonca.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost identifikacije elemenata instalacije električnog zvonca prema oznakama 1 – 11 na slici.
Točnost identifikacije elemenata instalacije el. zvonca na zadanom objektu
Točnost opisa postupka dijagnostike instalacije el. zvonca
Točnost dijagnosticiranja greške na instalaciji el. zvonca ukoliko postoji
Točnost opisa potrebnih radova kako bi se otklonila dijagnosticirana greška.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača
NAZIV MODULA
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača
Obujam modula (CSVET)
2
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40 – 50 %
25 – 40 %
15 – 40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta stjecanjem vještina i znanja planiranja i organiziranja radova vanjskih izvođača. Navedene vještine i znanja važni su za pravovremeno i optimalno izvođenje radova vanjskih izvođača. Učenici će navedene vještine usvojiti na predavanjima te praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca.
Ključni pojmovi
Planiranje radova, organiziranje radova, održavanje objekta, vanjski izvođači
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranim učionicama uz pomoć računala ili kod poslodavca. Učenici rješavaju projektne/problemske zadatke koji mogu/odgovaraju u određenoj mjeri realnim situacijama (potrebno je zamijeniti rolete na većem broju prozora, odrediti pravo vrijeme i izvođače za radove). Učenje temeljeno na radu realizira se kroz analizu ponuda i troškovnika radova. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se provodi u specijaliziranim učionicama. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje organizacijskih kompetencija.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati potrebe za vantroškovničkim radovima.
ustanoviti odstupanje obujma radova od ugovorenog troškovnika Na konkretnom primjeru te ustanoviti odgovornost za radove koji nisu specificirani u inicijalnom troškovniku i utvrditi opravdanost prihvaćanja troška za njihovo izvođenje.
Provjeriti usklađenost izvedenih radova s ponudom i troškovnikom.
usporediti troškovničke stavke i količine sa stvarno ugrađenim materijalom, količinom i kvalitetom te Pripremiti i podnijeti izvještaj o odstupanjima.
Sastaviti popis o izvršenim radovima i intervencijama na održavanju objekta.
Voditi evidenciju o izvršenim radovima. Na konkretnom objektu provjeriti učestalost istovrsnih radova i intervencija na održavanju objekta i predložiti sveobuhvatnije građevinske investicijske radove.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su problemsko i projektno poučavanje. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik demonstrira odabir izvođača iz kataloga te traženje ponuda za potrebne poslove. U praktičnom dijelu učenici rješavaju konkretne zadatke vrednovanja različitih ponuda kao i provjeru izvedenih radova. Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Planiranje radova vanjskih izvođača
b.Organiziranje radova vanjskih izvođača
c.Odabir optimalnog vanjskog izvođača
d.Provjera usklađenosti radova s ponudom i troškovnikom
e.Analiza obavljenih radova
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u učionicama, za računalom, na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan zamjene potrganih i neispravnih roleta. Odrediti obujam posla, poslati upit vanjskim izvođačima s vremenikom i preciznim zahtjevima te analizirati njihove ponude.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem neispravnih roleta.
Odredio/la opseg radova.
Ispravno sam opisao/la potrebne radove i zatražio ponude.
Analizirao/la sam ponude vanjskih izvođača i odabrao/la najbolju.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih radova
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Mjerna tehnika energetskih sustava
NAZIV MODULA
Mjerna tehnika energetskih sustava
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Mjerenje parametara energetskog sustava
SIU Priprema i planiranje energetskih mjerenja
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika
20-40%
40-60%
20- 30%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje mjesta za mjerenje energetskih veličina. Učenici će moći izabrati vrstu instrumenta za mjerenje određene energetske veličine . Učenici će prepoznati manometre, termometre, elemente za mjerenje količine topline. Učenici će analizirati zakonsku regulativu vezano za energetski sustav ugrađen u objektu, te posebnu brigu o sigurnosnim elementima kao i primjenu novih i preciznijih tehnologija. Učenik prepoznaje i analizira potrošnju energenata iščitavajući podatke s mjernih instrumenata. Pri svemu mora voditi računa o radu na siguran način.
Ključni pojmovi
Rad na siguran način, energetske veličine, mjerenje energetskih veličina, manometri, termometri, mjeritelji topline, sigurnosni elementi za tlak i temperaturu, mjerenje potrošnje
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima mjerenja iz prakse, temeljene na stvarnim primjerima iz prakse. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira mjernog instrumenta, optimalnog mjerenja , prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Mjerenje parametara energetskog sustava
SIU Priprema i planiranje energetskih mjerenja
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Mjerenje parametara energetskog sustava, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Odabrati mjerne instrumente, opremu i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Poznavati pojedine energetske veličine, način mjerenja i mjerne jedinice za pojedinu veličinu, te izabrati instrumente.
Povezati izmjerene vrijednosti parametara na energetskim postrojenjima sa važećim propisima i normama.
Uskladiti izmjerene vrijednosti s instrumenata s trenutno, međunarodno, standardiziranim
Odabrati odgovarajući protokol mjerenja za konkretno energetsko postrojenje
Poštivati protokol mjerenja za energetsko postrojenje, točnije definirati redoslijed mjerenja tlaka, temperature, pripreme potrošne vode i sl.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih energetskih medija, njihove instalacije, kao i načine kontrolnog i sigurnosnog mjerenja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način i mjesto spajanja mjernih instrumenata te s njih, nakon puštanja medija, očitavaju izmjerene veličine. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju učenik očitane vrijednosti uspoređuje, osobito potrošnju energenata. Iz tih rezultata je često vidljiv i gubitak medija na nekom od elemenata instalacije.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Mjerne jedinice energetskih veličina, sukladno svjetski EU normiranim
2. Mjerni instrumenti za mjerenje parametara i potrošnje
3. Protokol mjerenja pojedinih energetskih veličina
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke mjerenja i kontrole na elementima mjerne tehnike .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeću instalaciju u školskoj radionici ili na gradilištu. Prepoznaje instrumente i iščitava podatke s njih, te ih zapisuje. Po uključenju određenih potrošača, evidentira promjene na mjernim uređajima. Učenik iščitava potrošnju vode, plina i eventualno potrošnju topline na toplinskim razdjelnicima ili kalorimetrima. Zapisuje podatke prije uključenja potrošača i nakon uključenja potrošača. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao instalaciju i vrstu medija i energetsku veličinu koju će mjeriti, kao i izbor mjernog instrumenta
Učenik prepoznao instalaciju i vrstu medija a djelomično i mjerne veličine i instrumente
Učenik prepoznaje instalaciju ali ne prepoznaje karakteristike medija i mjerne instrumente
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Mjerna i sigurnosna oprema
Učenik prepoznaje elemente mjerenja i sigurnosti i način rada u slučaju prekoračenja vrijednosti
Učenik razlikuje mjerne i sigurnosne uređaje ali ne poznaje način djelovanja i kontrole
Učenik ne prepoznaje mjerne i sigurnosne komponente kao ni način kontrole istih
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili mjernu i osobito, sigurnosnu tehnologiju, iščitavanje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam mjernu i sigurnosnu opremu na energetskoj instalaciji objekta
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam mjerne i sigurnosne komponente sustava.
Analizirao/la sam način mjerenja pojedinih veličina
Ustanovio/la sam usklađenost komponenti sa zakonskim propisima
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje mjerne, sigurnosne uređaje za mjerenje potrošnje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tehničke elemente za mjerenje u energetskim sustavima - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi očitanje podataka s instrumenata energetskog sustava - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik očitava potrošnju energenata i zapisuje rezultate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Priprema i planiranje energetskih mjerenja, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Odabrati mjerna mjesta za planirano mjerenje
Poznavati instalaciju i i mjesta mjerenja zbog razine sigurnosti a i potrošnje energenata
Povezati izmjerene vrijednosti parametara na energetskim postrojenjima sa važećim propisima i normama.
Uskladiti izmjerene vrijednosti s instrumenata s trenutno, međunarodno, standardiziranim
Provesti mjerenje ključnih parametara sukladno uputama proizvođača za pojedine module energetskog sustava
Promatrati, mjeriti i evidentirati podatke prema uputama proizvođača energetskih instrumenata i opreme
Planirati vrijeme i uvjete u kojima će se provoditi mjerenje parametara energetskog sustava.
Mjeriti parametre energetskog sustava u ključnim dijelovima kalendarske godine, s najvećom i najmanjom potrošnjom.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih energetskih medija, njihove instalacije, kao i načine kontrolnog i sigurnosnog mjerenja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način i mjesto spajanja mjernih instrumenata te s njih, nakon puštanja medija, očitavaju izmjerene veličine. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju učenik očitane vrijednosti uspoređuje, osobito potrošnju energenata. Iz tih rezultata je često vidljiv i gubitak medija na nekom od elemenata instalacije.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Definiranje mjernih mjesta i termine izmjera pojedinih parametara
2. Propisane međunarodne norme za pojedina energetska mjerenja
3. Protokoli mjerenja energetskih instalacija
4. Mjerno-sigurnosna oprema energetskih instalacija i planiranje mjerenja
5. Termini mjerenja potrošnje energetskih veličina, sukladno sezoni
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke mjerenja i kontrole na elementima mjerne tehnike .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeću instalaciju u školskoj radionici ili na gradilištu. Prepoznaje instrumente i pri tome planira termine iščitavanja kako bi mogao ispitivati potrošnju i opterećenje u različitim godišnjim periodima, s većom ili manjom potrošnjom. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje energetske veličine i plan njihovog mjerenja
Učenik prepoznaje energetske veličine ali ne i plan njihovog mjerenja
Učenik prepoznaje instalaciju ali ne prepoznaje veličine koje treba mjeriti
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Mjerno-sigurnosna oprema
Učenik poznaje sigurnosnu opremu i planira potrebu nadzora i mjerenja parametara
Učenik prepoznaje, djelomično sigurnosnu opremua ali ne poznaje redovitost provjere iste
Učenik ne poznaje mjerno-sigurnosnu opremu, kao ni termine redovite kontrole
Mjerna oprema potrošnje energenta
Učenik redovito planira i prati stanje potrošnje energenta i na taj način evidentira potrošnju eventualne gubitke medija
Učenik definira potrošnju energenata ali ne poznaje način mjerenja i kontrole istih
Učenik ne poznaje energente koji se troše u objektu kao ni nadzor potrošnje
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam mjernu i sigurnosnu opremu na energetskoj instalaciji objekta
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam mjerne i sigurnosne komponente sustava i termine izmjera
Analizirao/la sam funkciju komponenti u sustavu
Ustanovio/la sam usklađenost komponenti sa zakonskim propisima
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili mjernu i osobito, sigurnosnu tehnologiju, iščitavanje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje mjerne, sigurnosne uređaje za mjerenje potrošnje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tehničke elemente za mjerenje u energetskim sustavima - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi očitanje podataka s instrumenata energetskog sustava - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik očitava potrošnju energenata i zapisuje rezultate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Sustavi neprekidnog napajanja
NAZIV MODULA
Sustavi neprekidnog napajanja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove neprekidnog napajanja
SIU Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
10-30%
40-50%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje sustava neprekidnog napajanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A.4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području praćenja rada, dijagnostike kvarova i osnovnog održavanja sustava neprekidnog napajanja koji se tipično nalaze u objektima.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove neprekidnog napajanja
SIU Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove neprekidnog napajanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati princip 2 i dijelove diesel generatora.
Nabrojati dijelove diesel generatora. Opisati način rada.
Identificirati elemente fotonaponskih sustava.
Označiti elemente fotonaponskih sustava na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Identificirati dijelove sustava neprekidnog napajanja (UPS).
Nabrojati dijelove sustava neprekidnog napajanja u objektu. Prepoznati dijelove sustava neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Razlikovati tehnologije neprekidnog napajanja.
Prepoznati tehnologiju neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tehnologijama neprekidnog napajanja, sustavima neprekidnog napajanja (UPS), fotonaponskim sustavima i generatorima izmjenične struje koji se koriste u objektima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip sustava neprekidnog napajanja (UPS), kojom tehnologijom je izveden, prepoznati elemente fotonaponskog sustava i utvrditi način njihovog povezivanja, te prepoznati tip generatora izmjenične struje vrstu ugradnje i način rada. Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Tehnologije neprekidnog napajanja
b.Sustavi neprekidnog napajanja (UPS)
c.Fotonaponski sustavi
d.Generatori izmjenične struje
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi o kakvom se sustavu neprekidnog napajanja radi i kojom tehnologijom je izveden.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost određivanja elementa fotonaponskog sustava ukoliko postoji u zadanom objektu
Točnost određivanja tipa generatora i elemenata generatora izmjenične struje ukoliko postoji u zadanom objektu
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati pasivno i aktivno stanje UPS uređaja.
Prepoznati pasivno i aktivno stanje UPS uređaja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Identificirati greške u radu sustava neprekidnog napajanja.
Pronaći mjesto i uzrok kvara u sustavu neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili u konkretnom objektu.
Otkloniti jednostavnije greške u sustavu neprekidnog napajanja.
Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za otklanjanje jednostavnijih grešaka i kvarova u sustavu neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s principima rada UPS uređaja, opisuje postupke održavanja sustava neprekidnog napajanja i opisuje tipične greške u radu sustava neprekidnog napajanja. U demonstracijskom dijelu nastave, nastavnik pokazuje kako se provodi dijagnostika grešaka u sustavima neprekidnog napajanja i demonstrira načine otklanjanja jednostavnijih kvarova u sustavima neprekidnog napajanja. U praktičnom dijelu učenici samostalno ili u grupama uz nadzor nastavnika odabiru postupak dijagnostike grešaka u sustavima neprekidnog napajanja, provode ih i ukoliko je identificirana greška jednostavnija, opisuju i provode postupke njihovog otklanjanja.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a.Princip rada UPS uređaja
b.Postupci održavanja sustava neprekidnog napajanja
c.Greške u radu sustava neprekidnog napajanja
d.Dijagnostika grešaka u sustavima neprekidnog napajanja
e.Postupci otklanjanja jednostavnijih grešaka u sustavima neprekidnog napajanja
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju tehničkog crteža sustava neprekidnog napajanja i neposrednog uvida u sustav neprekidnog napajanja iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi princip rada sustava neprekidnog napajanja, opisati postupke održavanja zadanog sustava neprekidnog napajanja, navesti tipične greške koje se javljaju na zadanom tipu sustava neprekidnog napajanja, opisati i provesti postupke dijagnosticiranja grešaka, te ukoliko je utvrđeno da se radi o jednostavnijoj greški, otkloniti ju.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđivanja principa rada zadanog sustava neprekidnog napajanja
Ispravno opisati postupke održavanja zadanog sustava neprekidnog napajanja
Točno navesti tipične greške koje se javljaju u praksi za zadani tip sustava neprekidnog napajanja
Ispravno opisati postupke dijagnosticiranja grešaka za zadani tip sustava neprekidnog napajanja
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi heuristička i problemska nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
NAZIV MODULA
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava
SIU Nadogradnja postojećih energetskih sustava
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40 %
35-50 %
25-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina za praćenje razvoja nove energetske opreme i tehnologija, po mogućnosti nabavku iste i ugradnju. Učenik analizira postojeće troškove energetskog sustava i mogućnosti uštede ugradnjom novih, osobito, obnovljivih izvora energije, kao zamjenu ili dopunu postojećem sustavu. Učenik prepoznaje jedinične cijene energenata na tržištu, te iz razloga uštede bira povoljnijeg dobavljača i uvjete dobave. Učenik analizira nove tehnologije automatske regulacije, čijom primjenom bi došlo do uštede potrošene energije. Prepoznaje negativna energetska mjesta na građevinskom dijelu objekta i predlaže građevinske zahvate čijom izvedbom bi se drastično smanjila potrošnja energije. Učenik analizirajući sustav instalacije, osobito energetske, uočava elemente koje rade u graničnom režimu, te bi ih trebalo zamijeniti radi povećanja učinkovitosti. Sve postupke rada izvoditi na siguran način.
Ključni pojmovi
Nove energetske tehnologije, obnovljivi izvori energije, cijene energenata, automatska regulacija, elementi koji rade u graničnom režimu
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima energetskih instalacija i potrošnje energije. Učenici će upoznati tehnologije obnovljivih izvora energije. Poznajući nove tehnologije obnovljivih izvora energije, učenik predlaže dopunu ili zamjenu postojeće starije instalacije. Učenik će analizirati uvjete za montažu nove tehnologije na konkretnom objektu. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će odabir elemenata instalacije, iz konkretnog objekta, koji na osnovu mjerenja pokazuju rad u graničnom režimu, što zahtijeva njihovu zamjenu. Učenik će, koristeći internet spoznati dostupne dobavljače energenata, njihove cijene i uvjete. Na osnovu ulaznih podataka i analize, izabrat će optimalnog dobavljača za potrebe svog objekta. Učenik će primijeniti sredstva automatizacije na energetskom objektu na crtežu ili stvarnom na objektu, kako bi smanjio troškove energenta na konkretnom objektu. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, vodeći računa i o zagađenju okoliša.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava
SIU Nadogradnja postojećih energetskih sustava
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Procijeniti efikasnost i isplativost postojećih sustava,
Analizirati postojeće instalacije objekta, te preporučiti, eventualnu, ugradnju novih tehnologija,
Usporediti cijene i potrošnju energenata u različitim energetskim sustavima prema jediničnoj energetskoj vrijednosti.
Pregledati tržišne cijene distributera energenata i uvjete distribucije radi izbora najpovoljnijeg,
Identificirati granični režim rada sustava s obzirom na proračunate vrijednosti iz projekta i/ili preporuke proizvođača.
Mjeriti određene parametre i utvrditi stanje energetske opreme,
Predložiti promjene komponenti/podsustava.
Prepoznati komponente koje rade u graničnom režimu rada (neispravni, kamenac, nezabrtvljenost i sl.) i zamijeniti iste,
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina poboljšanja učinkovitosti energetskih sustava. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente energetskih instalacija te definiraju njihovu ekonomsku isplativost, točnije, stupanj iskorištenja. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, s predloženim načinima poboljšanja energetske učinkovitosti za postojeći objekt. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom sanacije i čišćenja elemenata energetskog sustava.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Elementi učinkovitosti energetskog sustava
2. Parametri obračuna potrošnje pojedinih energenata
3. Optimiranje postojećeg energetskog sustava mehanički i elektronički
4. Utvrđivanje i zamjena komponenti energetskog sustava
Načini i primjer vrednovanja
Eventualni način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi analizu energetskog sustava i svih mogućih načina poboljšanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su sastavni dio instalacije u školi ili na objektu. Učenik analizira energetsku efikasnost postojećeg sustava. Svjestan energetskih gubitaka predlaže poboljšanje energetske učinkovitosti odgovarajućom regulacijom i upravljanjem ili nabavkom nove opreme. Pri tom će primijeniti prethodno stečena znanja. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje sve elemente energetske instalacije na projektu, te definira osnovne elemente energetske učinkovitosti
Učenik prepoznaje sve elemente energetske instalacije na projektu, ali ne poznaje elemente energetske efikasnosti
Učenik djelomično prepoznaje energetske sustave objekta ali ne razumije sustav potrošnje i efikasnosti
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Parametri obračuna potrošnje energenta
Učenik prepoznaje energente na objektu i poznaje način obračuna potrošnje
Učenik prepoznaje energente na objektu ali obračun potrošnje djelomično poznaje
Učenik djelomično prepoznaje energente na objektu ali ne poznaje obračun potrošnje
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam energetsku instalaciju na objektu
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam način obračuna potrošnje, po vremenskim sezonama
Prepoznao/la sam energetsku neučinkovitost postojećeg energetskog sustava
Ustanovio/la sam usklađenost komponenti sa zakonskim propisima
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom/praktičnom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno a učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje energetske sustave na objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje najskuplji energent i jednostavniji obračun potrošnje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik analizira račune i na njima predočene podatke uz pomoć nastavnika/mentora prati podatke i vrši njihovu analizu
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Nadogradnja postojećih energetskih sustava , 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Procijeniti isplativost nadogradnje/zamjene postojećih sustava s energetski učinkovitijim sustavima.
Analizirati postojeće instalacije objekta, te preporučiti, eventualnu, ugradnju novih tehnologija.
Ugraditi novi sustav ili nove komponente u postojeći energetski sustav.
Analizirati postojeći energetski sustav i predvidjeti varijante dopune istog ili potpuna zamjena.
Upravljati radom nadograđenog energetskog sustava s ciljem postizanja optimalnog rada.
Pripremiti energetski sustav za različite termine u godini (dopuniti sustav, odzračiti, ugraditi osjetljive termostate i sl.).
Identificirati postupke i pravila vođenja nadograđenog sustava .
Analizirati rad nadograđenog energetskog sustava.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina poboljšanja učinkovitosti energetskih sustava. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente energetskih instalacija te definiraju način njihovog rada i potrebu zamjene. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, s predloženim načinima poboljšanja energetske učinkovitosti za postojeći objekt. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom sanacije i čišćenja elemenata energetskog sustava.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Energetske instalacije i mogućnosti poboljšanja
2. Nadogradnja energetskih sustava elementima obnovljivih izvora energije
3. Optimiranje postojećeg energetskog sustava mehanički i elektronički
4. Utvrđivanje i zamjena komponenti energetskog sustava energetski učinkovitijima
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Eventualni način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi analizu energetskog sustava i svih mogućih načina poboljšanja. Također će upoznati i sve dostupne tehnologije obnovljivih izvora energije.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su sastavni dio instalacije u školi ili na objektu. Poboljšanje energetske učinkovitosti može se povećati i odgovarajućom regulacijom i upravljanjem, a koju će metodu i elemente primijeniti odlučuje učenik u suradnji s nastavnikom/mentorom. Pri tom će primijeniti prethodno stečena znanja. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje sve elemente energetske instalacije na projektu ili na konkretnom objektu, te definira mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti
Učenik prepoznaje instalaciju i većinu komponenti instalacije ali ne poznaje mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti
Učenik prepoznaje instalaciju, djelomično prepoznaje komponente i ne poznaje tehnologije poboljšanja energetske učinkovitosti.
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Obnovljivi izvori energije
Učenik prepoznaje obnovljive izvore energije i potencijalnu primjenu na određenom objektu
Učenik prepoznaje obnovljive izvore energije ali ne prepoznaje mogućnosti primjene na objektu
Učenik prepoznaje pojam obnovljivih izvora energije i djelomično ih prepoznaje
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj energetske učinkovitosti elektro sustava, sustava grijanja, hlađenja i klimatizacije, te ekonomsku i ekološku komponentu uvođenja tih sustava. Nastavnik analizira koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam instalaciju na projektu
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam komponente sustava.
Prepoznao/la sam mogućnosti nadogradnje energetskog sustava
Analizirao/la sam mogućnost primjene instalacija obnovljivih izvora energije na objektu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom/praktičnom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno a učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje elemente energetskog sustava na crtežu ili objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje postojanje učinkovitijih sustava koji bi se mogli nadograditi na postojeći - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje obnovljive izvore energije i predlaže primjenu na objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Evidencija i prijava štete na nekretnini
NAZIV MODULA
Evidencija i prijava štete na nekretnini
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja
SIU Identifikacija i dokumentiranje štete
SIU Sanacija oštećenja na objektu
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za evidenciju i prijavu štete na objektu. Polaznik će moći identificirati uzorke i prevenirati štetne događaje. Znati će analizirati policu osiguranja u suradnji s odgovornom osobom. Polaznik će u slučaju nastajanja štete na objektu istu dokumentirati. Polaznik će sanirati nastalo oštećenje samostalno ili u suradnji s vanjskim izvođačem radova.
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske ikomunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima najčešćih štetnih događaja koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja mogućnosti nastajanja štete na objektu i preveniranja iste. Polaznici razvijaju vještinu izrade plana aktivnosti za slučajeve štetnih događaja. Prepoznaje načine dokumentiranja štetnih događaja i identificira oštećene elemente objekta. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja
SIU Identifikacija i dokumentiranje štete
SIU Sanacija oštećenja na objektu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati policu osiguranja u suradnji s odgovornom osobom.
Prepoznati na polici osiguranja dio koji se odnosi na konkretan slučaj novonastale štete.
Identificirati uzroke i prevenirati štetne događaje
Razlikovati moguće uzroke kako bi se prevenirali šetni događaji.
Izraditi plan aktivnosti za slučajeve štetnih događaja.
Organizirati plan aktivnosti za slučajeve štetnih događaja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove prevencije štete i planiranja aktivnosti u slučaju štetnog događaja. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Identifikacija uzroka i prevenirane štetnih događaja uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vrte polica osiguranja
2. Uzroci i načini prevencije štetnih događaja
3. Planovi aktivnosti
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste polica osiguranja, razlikuje moguće uzroke te predlaže načine kako prevenirati štetne događaje.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje vrste polica osiguranja na konkretnom primjeru u školskim radionicama ili kod poslaodavca. Analizira police osiguranja te predlaže promjene u istima kako bi se izvukao maksimum za konkretni objekt. Razlikuje uzroke štetnih događaja te analizira moguće načine spečavanja istih.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje različite planove aktivnosti u sličajevima štetnih događaja u radionici ili na objektu kod poslodavca. Analizira različite planove te predlaže najakdekvatniji za konkreni objekt. Planira eventualne izmjene kako bi se spriječili štetni događaji sve u skladu sa zakonskim odredbama.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje vrste polica osiguranja
Učenik prepoznaje uzroke štetnih događaja
Učenik opisuje načine prevencije štetnih događaja
Učenik nabraja planove aktivnosti u slučaju štetnih događaja
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje vrste polica osiguranja– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje uzroke štetnih događaja- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje načine prevencije štetnih događaja- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja planove aktivnosti u slučaju štetnih događaja- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Identifikacija i dokumentiranje štete, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Dokumentirati štetu na objektu.
Analizirati štetu na objektu te predložiti njenu sanaciju.
Identificirati oštećene elemente objekta.
Analizirati oštećene elemente objekta i mogućnosti brze sanacije.
Dokumentirati štetu na okolišu.
Analizirati štetu na okolišu te predložiti njenu sanaciju.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mogućih načina dokumentiranja nastale štete na objektu i okolišu. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. identificiranje oštećenih elemenata objekta i sanacija uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Štete na objektu
2.Štete na okolišu
3.Načini identifikacije štete
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje načine dokumentiranja nastale štete na objektu i okolišu. Učenik prepoznaje oštećene elemente na objektu te odabire i koristi alate na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje nastalu štetu na objektu. Analizira oštečene elemente objekta te dokumentira štetu na objektu na modelu. Razlikuje načine dokumentiranja štetnog događaja na objektu. Analizira mogućnost oštečenja. Na istom objektu poslodavca prepoznaje mogućnosti brze sanacije, te planira trajanje iste. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje nastalu štetu na okolišu. Analizira oštečene elemente okoliša te dokumentira štetu na okolišu na modelu. Razlikuje načine dokumentiranja štetnog događaja na okolišu. Analizira mogućnost oštečenja. Na istom objektu poslodavca prepoznaje mogućnosti brze sanacije, te planira trajanje iste. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje vrste šteta na objektu
Učenik dokumentira štete na objektu
Učenik opisuje oštećenja na objektu
Učenik dokumentira štetu na objektu
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje vrste šteta na objektu– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik dokumentira štete na objektu- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje oštećenja na objektu- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik dokumentira štetu na objektu- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sanacija oštećenja na objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Ograničiti pristup mjestu štetnog događaja do izvida štete.
Organizirati pristup mjestu štetnog događaja do izvida štete
Sanirati oštećenje samostalno
Osmisliti samostalnu sanaciju oštećenja
Sanirati oštećenje u suradnji s vanjskim izvođačem radova.
Osmisliti sanaciju oštećenja u suradnji s vanjskim izvođačem radova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mogućih načina graničenja pristupa mjestu štetnog događaja do izvida štete. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Identificiranje oštećenih elemenata objekta i sanacija uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Zaštita štetnog događaja
2.Vrste sanacija
3.Vrste šteta
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik načine ograničavanja pristupa štetnom događaju do izvida štete. Učenik prepoznaje alate za samostalnu sanaciju štete i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje štetni događaj na modelu u radionici ili na objektu. Analizira događaj te pronalazi način kako najbolje ograničiti pristup mjestu štetnog događaja na modelu ili na objektu kod poslodavca. Razlikuje materijale i alate potrebne za osiguranje štetnog događaja te ih primjenjuje. Analizira vremensko trajanje potrebno za sanaciju . Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike ograničenja pristupa, te planira trajanje istoga.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje vrtstu i težinu oštečenja u školskoj radionici ili na objektu. Analizira elemente novo natale štete na modelu. Odlučuje o daljnjem postupanju odnosno o samostalnoj sanaciji ili sanaciji u suradnji s vanjskim izvođačem.. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike sanacije te je sam izvršava ili prepoznaje potrebu za vanjskim izvođačem. Kontaktira i organizira vanjskog izvođača za sanaciju štetnog događaja.
Vrednovanje:
.Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik opisuje načine ograničenja pristupa štetnom događaju
Učenik prepoznaje mogućnost samostalne sanacije
Učenik opisuje pravilnu sanaciju
Učenik nabraja slučajeve za koje je potrebno angažirati vanjskog izvođača
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik opisuje načine ograničenja pristupa štetnom događaju– uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje mogućnost samostalne sanacije- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu sanaciju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja slučajeve za koje je potrebno angažirati vanjskog izvođača- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
NAZIV MODULA
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Upravljanje skladištem rezervnih dijelova
SIU Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala
SIU Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala
SIU Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
30-50 %
30-50 %
10-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za organiziranje i vođenje skladišta alata, dijelova i opreme. Učenik će moći, na kompleksnom objektu, izabrati elemente i dijelove instalacija i alata koji se često kvare. Učenik će prepoznati adekvatno skladištenje pojedinih dijelova i opreme, prema uputama proizvođača. Učenik analizira opasne tvari koje mora skladištiti, te vodi računa o adekvatnom skladištenju istih, prema zakonskim propisima. Pri svemu tom, mora voditi računa o radu na siguran način. Voditi računa o redovitom održavanju alata i uređaja, koje je predvidio proizvođač, koristiti originalne dijelove i materijale, te o svemu voditi redovitu evidenciju. Voditi računa o trajanju jamstvenog roka za pojedine alate i uređaje, kako bi se reklamirali nedostatci u okviru predviđenog vremena. Sve postupke rada izvoditi na siguran način.
Ključni pojmovi
Organizacija skladišta, rad na siguran način, potrošni elementi i materijali, rezervni dijelovi, opasne tvari i tekućine, jamstveni rokovi, redovito održavanje
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima skladištenja i prijevoza tehnoloških elemenata energetske instalacije, poštujući zakonske propise pri tom. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će odabir elementa iz konkretnog objekta, te će definirati način skladištenja i evidencije istog. Učenik će se upoznati sa strojevima i alatima koje treba održavati i navesti elemente održavanja prema preporuci proizvođača. Učenik će posebno uočiti sve opasne tvari, tipa boje, tekuća goriva i razrjeđivači, tehnološki plinovi i u skladu sa zakonskim propisima definirati skladištenje i prijevoz, što je vrlo često. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Upravljanje skladištem rezervnih dijelova
SIU Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala
SIU Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala
SIU Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Upravljanje skladištem rezervnih dijelova , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Skladištiti i evidentirati stanje rezervnih dijelova
Poznavati načine skladištenja i zapisivati evidenciju o dijelovima, opremi i održavanju
Identificirati dijelove i/ili elemente sustava za koje je potrebno osigurati minimalne zalihe rezervnih dijelova i potrošnog materijala
Poznavati dijelove koji se često mijenjaju i za koje je uvijek nužno osigurati minimalnu rezervnu količinu u skladištu
Kategorizirati rezervne dijelove i sustave u objektu za koje se koriste.
Prepoznati dijelove pojedinih sustava u objektu te ih klasificirati u skladištu. Posebno skladištiti standardne elemente strojeva.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina skladištenja svih vrsta rezervnih dijelova, te tehničke sklopove i uređaje za koje su namijenjeni, te zapisivanje stanja na skladištu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, sa svim registriranim elementima, strojevima i materijalima, te predlaže načine skladištenja pojedinih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Organizacija skladišta rezervnih dijelova i zapisivanje evidencije o stanju i kvaliteti
2. Organizacija uvjeta skladištenja rezervnih dijelova, po pitanju načina i sigurnosti skladištenja
3. Mjere sigurnosti i zaštite na radu pri skladištenju rezervnih dijelova
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke skladištenja rezervnih dijelova. Pri tom mora vladati i elementima zaštite na radu Također će spoznati kako se skladište rezervni dijelovi i prateća oprema.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati opremu i uređaje u školskoj radionici ili na objektu. Učenik će razlikovati standardne dijelove od rezervnih i onih koji služe pri samostalnom održavanju. Zapisivat će rezervne dijelove za pojedine uređaje a koje može samostalno promijeniti. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik u potpunosti prepoznaje sve rezervne dijelove određene opreme i strojeva
Učenik prepoznaje strojeve i opremu ali ne razlikuje sve potrebne rezervne dijelove
Učenik djelomično prepoznaje opremu i strojeve ali ne i rezervne dijelove
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Identificirao sam rezervne dijelove i potrošne materijale za održavanje alata, opreme i strojeva
Prepoznao/la sam rezervne dijelove koje mogu sam promijeniti u svrhu održavanja
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam dijelove koje treba održavati na način podmazivanja, oštrenja i sl.
Ustanovio/la sam opasnosti pri održavanju strojeva i opreme kao i mjere zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje opremu i strojeve u radionici ili na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje standardne i rezervne dijelove opreme i strojeva, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje strojeve i uređaje koji traže redovito održavanje i pregledava dokumentaciju o tom - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Skladištiti i evidentirati stanje rezervnih dijelova.
Poznavati načine skladištenja, kategorizirati i zapisivati evidenciju o dijelovima, opremi i održavanju.
Identificirati i kategorizirati elemente sustava za koje je potrebno osigurati minimalne zalihe rezervnih dijelova i potrošnog materijala.
Poznavati dijelove koji se često mijenjaju i za koje je uvijek nužno osigurati minimalnu rezervnu količinu u skladištu.
Kategorizirati rezervne dijelove i materijal prema sustavima u objektu za koje se koriste.
Prepoznati dijelove pojedinih sustava u objektu te ih klasificirati u skladištu. Posebno skladištiti standardne elemente strojeva.
Procijeniti opasnost od pojedinih materijala, kategorizirati ih i osigurati adekvatno označavanje i skladištenje.
Prepoznati lako zapaljive i eksplozivne tekućine i plinove, predvidjeti njihovo skladištenje u skladu sa zakonom, a osobito pri transportu.
Predvidjeti pravovremeno održavanje strojeva i alata u skladištu.
Prepoznati pojedine strojeve i alate, koje treba redovito održavati te voditi računa o tehnologiji održavanja i terminima.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina skladištenja svih vrsta rezervnih dijelova i materijala, strojeva i uređaja, a posebno načini skladištenja i rad sa zapaljivim tekućinama i plinovima. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine rezervne dijelove i elemente konstrukcija i instalacija, kategoriziraju ih prema namjeni i nivou opasnosti, te definiraju način njihovog skladištenja. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, sa svim registriranim elementima, strojevima i materijalima, te predlaže načine skladištenja pojedinih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Organizacija skladišta rezervnih dijelova, kategorizacija i vođenje evidencije o stanju i kvaliteti
2. Osnove skladištenja dijelova i materijala, standardnih dijelova, dijelova prema masi, učestalosti korištenja, zapaljivosti i eksplozivnosti
3. Kategoriziranje i adekvatno skladištenje opreme i materijala za održavanje strojeva i opreme
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, kategorizira rezervne dijelove i materijale skladišta, pri čemu posebno evidentira zapaljive i eksplozivne tvari, kako bi osigurao adekvatno i sigurno skladištenje. Pri tom mora vladati i elementima zaštite od požara. Također će spoznati kako se skladište ostali materijali i dijelovi.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su pod jamstvenim rokom (ili bili), tehnologiju i vremenske termine održavanja.
Pregledava opremu, pregledava dokumentaciju iste, te utvrđuje konkretnu situaciju. Zapisuje podatke i izrađuje svoju bazu podataka o rezervnim dijelovima i materijalima za određene strojeve i opremu. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik u potpunosti zna kategorizirati i zapisivati evidenciju o svim standardnim i rezervnim dijelovima na crtežima i objektu
Učenik djelomično zna kategorizirati i zapisivati evidenciju o svim standardnim i rezervnim dijelovima na crtežima i objektu
Učenik prepoznaje rezervne dijelove i materijale ali ne zna kategorizirati
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Eksplozivna, zapaljiva i općenito opasna oprema i elementi
Učenik evidentira opasne, zapaljive i eksplozivne tvari kao i način skladištenja
Učenik prepoznaje opasne tvari ali ne poznaje zakonske propise skladištenja
Učenik ne prepoznaje u potpunosti opasne, zapaljive i eksplozivne tvari
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam i kategorizirao rezervne dijelove, potrošni materijal i energent
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam opasne tvari, štetne za zdravlje, zapaljive i eksplozivne
Ustanovio sam način skladištenja i odlaganja opasnih tvari i drugih iskorištenih materijala i dijelova
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
Ustanovio/la sam potrebu zbrinjavanja materijala i dijelova opreme s ciljem zaštite okoliša
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira rezervne dijelove, potrošni i opasni materijal - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik kategorizira dijelove, opremu i materijale, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasne tekućine i plinove u skladištu i način njihovog zbrinjavanja - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Evidentirati rezervne dijelove i materijal prema masi, osjetljivosti na vlagu i zapaljivosti/eksplozivnosti.
Poznavati karakteristike pojedinih rezervnih dijelova i materijala te uvjete skladištenja prema masi i opasnosti.
Identificirati lako zapaljive materijale i plinove.
Poznavati lako zapaljive materijale i zakonski predviđen način skladištenja i zaštite.
Analizirati lako zapaljive materijale i plinove i osiguranje skladištenja kao i zakonski propisanog označavanja.
Prepoznati opasne tvari i osigurati zakonski predviđen način upozorenja i označavanja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina skladištenja svih vrsta rezervnih dijelova i materijala, strojeva i uređaja, a posebno načini skladištenja i rad sa zapaljivim tekućinama i plinovima. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente konstrukcija i instalacija te definiraju način njihovog skladištenja. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, sa svim registriranim elementima, strojevima i materijalima, te predlaže načine skladištenja pojedinih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Organizacija skladišta rezervnih dijelova i materijala
2. Osiguranje, zakonski predviđeno, skladištenje lakozapaljivih tvari, eksplozivnih tvari
3. Osnove skladištenja dijelova i materijala, standardnih dijelova, dijelova prema masi, učestalosti korištenja, zapaljivosti i eksplozivnosti
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke skladištenja prije svega eksplozivnih i lako zapaljivih tekućina i plinova. Pri tom mora vladati i elementima zaštite od požara. Također će spoznati kako se skladište ostali materijali i dijelovi.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno organizirati stanje skladišta, omogućiti sigurno skladištenje težih dijelova na nižim položajima, evidentirati lakozapaljive i eksplozivne materijale i plinove, kao i njihovo, zakonski definirano, skladištenje. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje uvjete skladištenja dijelova i materijala u skladištu prema specifičnim uvjetima
Učenik prepoznaje uvjete skladištenja dijelova i materijala u skladištu prema specifičnim uvjetima
Učenik prepoznaje elemente i materijale u skladištu ali ne poznaje uvjete skladištenja
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Opasne, zapaljive i eksplozivne naprave i tvari
Učenik prepoznaje opasne tvari i ispravan način skladištenja
Učenik prepoznaje opasne tvari ali ne poznaje ispravan način skladištenja
Učenik djelomično prepoznaje opasne tvari a ne poznaje način sigurnog i kvalitetnog skladištenja
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam način skladištenja pojedinih elemenata i materijala prema specifičnim uvjetima kao što su: toplina, vlaga, smrzavanje i sl.
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam opasne tvari, štetne za zdravlje, zapaljive i eksplozivne, kao i štetne za okoliš
Ustanovio sam način skladištenja i odlaganja opasnih tvari i drugih iskorištenih materijala i dijelova
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
Ustanovio/la sam potrebu zbrinjavanja materijala i dijelova opreme uz adekvatno odlaganje
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje sadržaj skladišta – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje uvjete skladištenja pojedinih dijelova i materijala, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasne tekućine i plinove u skladištu i način njihovog zbrinjavanja - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Evidentirati opremu, strojeve i alate i definirati način održavanja prema uputama
Poznavati načine skladištenja i zapisivati evidenciju o dijelovima, opremi i održavanju
Identificirati dijelove i/ili elemente sustava za koje je potrebno osigurati minimalne zalihe rezervnih dijelova i potrošnog materijala
Poznavati dijelove koji se često mijenjaju i za koje je uvijek nužno osigurati minimalnu rezervnu količinu u skladištu
Izdvojiti uputstva za rukovanje i jamstvene listove alata i opreme
Poznavati jamstvene (garancijske) liste, provjeravati uvjete i trajanje jamstava.
Predvidjeti pravovremeno održavanje strojeva i alata u skladištu
Prepoznati pojedine strojeve i alate, koje treba redovito održavati te voditi računa o tehnologiji održavanja i terminima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove održavanja alata, strojeva i opreme. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine alate, strojeve i opremu, a koji traže redovito održavanje. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu alata, opreme i strojeva, te predlaže načine i termine održavanja istih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Jamstveni rokovi (garancije), uvjeti jamstva i trajanje. Osiguranje strojeva i opreme, kao i pravila osiguranja
2. Održavanje strojeva i opreme, rokovi održavanja kao i tehnologija održavanja (masti, ulja, oštrenje i slično) i vremenski termini.
3. Održavanje strojeva, isključivo kod ovlaštenih servisera.
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Eventualni način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke održavanja ili organizacije održavanja. Pri tom mora vladati i elementima zaštite na radu. Također će spoznati kako se održavaju strojevi i oprema u jamstvenom roku.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su pod jamstvenim rokom (ili bili), tehnologiju i vremenske termine održavanja.
Pregledava opremu, pregledava dokumentaciju iste, te utvrđuje konkretnu situaciju. Zapisuje podatke i izrađuje svoju bazu podataka o strojevima i opremi. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik u potpunosti prepoznaje potrebu, termine i način održavanja alata, opreme i strojeva
Učenik djelomično prepoznaje potrebu, termine i način održavanja alata, opreme i strojeva
Učenik ne prepoznaje opremu koju treba održavati, način ni termine
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Eksplozivna, zapaljiva i općenito opasna oprema i elementi
Učenik prepoznaje opasne, zapaljive i eksplozivne tvari kao i način skladištenja i dopunjavanja opasnih tekućina i plinova
Učenik prepoznaje opasne tvari ali ne poznaje zakonske propise skladištenja
Učenik ne prepoznaje u potpunosti opasne, zapaljive i eksplozivne tvari
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam potrebe i način održavanja pojedinih alata i dijelova opreme
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam opremu i strojeve koji su u jamstvenom roku i organizirao adekvatno održavanje na teret proizvođača opreme
Ustanovio sam način skladištenja, dopunjavanja i odlaganja opasnih tvari i drugih iskorištenih materijala i dijelova
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
Ustanovio/la sam potrebu zbrinjavanja materijala i dijelova opreme uz adekvatno odlaganje
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje standardne i zamjenske dijelove konstrukcija i instalacija, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasne tekućine i plinove u skladištu i način njihovog dopunjavanja i eventualnog zbrinjavanja - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi pregled jamstvenih rokova, uvjete jamstva i njihovo trajanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje strojeve i uređaje koji traže redovito održavanje i pregledava dokumentaciju o tom - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Osiguranje kvalitete u održavanju objekta
NAZIV MODULA
Osiguranje kvalitete u održavanju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza objekta, instalacija i okoliša
SIU Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova
SIU Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
45-60 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za analizu objekta, instalacija i okoliša stjecanjem znanja o kvaliteti opreme, dijelova i izvedenih radova. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici, školskom dvorištu i sportskim terenima. Cilj će ostvariti koristećiuspoređujući zatečeno stanje s propisanim normama.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici te na vanjskim prostorima škole. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima kvarova i nedostataka na objektu, opremi i okolišu. Identificirat će probleme i predlagati načine rješavanja kao i potrebne izvođače. Odgovarajućim postupcima utvrđivat će kvalitetu radova u skladu s propisima i normama.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza objekta, instalacija i okoliša
SIU Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova
SIU Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza objekata, instalacija i okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati dijelove objekta obzirom na ispravnost, kvalitetu, stanje i potrebu održavanja.
Na primjeru konkretnog objekta procijeniti kvalitetu elementa objekta i predložiti sanaciju ukoliko je potrebno.
Analizirati ispravnost, kvalitetu i potrebu održavanja instalacija.
Na primjeru konkretnog objekta procijeniti kvalitetu postojećih instalacija, vizualno kao i njihovu funkcionalnost, te po potrebi predložiti sanaciju ili potpunu zamjenu
Identificirati kvarove i nedostatke na novim, naknadno ugrađenim instalacijama
Opisati način rješavanja kvarova i nedostataka na novim, naknadno ugrađenim instalacijama
Identificirati stanje okoliša.
Na primjeru konkretnog objekta ustanoviti odstupanja vanjskih površina i flore od uobičajene kvalitete. Identificirati potrebne radove na flori (orezivanje, oblikovanje npr. čempresa i sl.).
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira greške, kvarove i nedostatke na objektu, instalacijama i okolišu. Ukazuje na propise i norme koje treba zadovoljiti. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (uočavaju nedostatke te biraju optimalni postupak i izvođače potrebnih radova). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a.Alati, naprave i uređaji za detekciju i otklanjanje kvara na električnim instalacijama
b.Alati, naprave i uređaji za detekciju i otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama
c.Alati, naprave i uređaji za izradu i popravak stolarije
d.Alati, naprave i uređaji za manje građevinske radove
e.Održavanje alata i naprava
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba demontirati neispravan prekidač za rasvjetu i montirati novi. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem koji je potrebno sanirati.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ispravno sam koristio alate i naprave pri otklanjanju problema.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alat, materijale i pribor za čišćenje sifona uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
4. ZAVRŠNI RAD
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 151/2022, 155/2023, 156/2023), Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018, 69/2022), Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (Narodne novine, br. 118/2009) i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (2018).
Obrazovni program kojim se stječe kvalifikacija Kućni majstor – domar / Kućna majstorica – domarka završava provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti. Provjera se provodi izradom i obranom završnog rada koji uključuje praktični rad te provjerom ostaloga strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikula.
Završni rad projektni je zadatak u kojem učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnoga obrazovanja za stjecanje kvalifikacije Kućni majstor – domar / Kućna majstorica – domarka.
NACRT
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
mzo.gov.hr
Na temelju stavka 11. članka 8. Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010., 22/2013., 25/2018. i 69/2022.), ministar znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije
KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA – DOMARKA
u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije KUĆNI MAJSTOR - DOMAR / KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA iz točke I. ove Odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
III.
Ova Odluka primjenjivat će se od školske godine 2025./2026. za učenike prvoga razreda srednje škole.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
STRUKOVNI KURIKUL
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
KUĆNI MAJSTOR - DOMAR /
KUĆNA MAJSTORICA - DOMARKA
nije lektorirano
Zagreb, ožujak 2024.
Popis kratica
CSVET – Obujam ishoda učenja na razini ciklusa
HROO – Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
SIU – skup ishoda učenja
SADRŽAJ
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
2.3 POPIS IZBORNIH MODULA
3. RAZRADA MODULA
1. RAZRED
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
Matematika u struci (Osnove matematike)
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta
Protupožarni sustavi u objektima
Tehnički materijali u objektima
Održavanje higijene objekta i okoliša
Tehničko crtanje i dokumentiranje
Osnove mjerenja energetskih veličina
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
2. RAZRED
Tehnologije spajanja materijala
Građevinski radovi na objektu
Tehnologije površinske zaštite materijala
Analiza, planiranje i organizacija rada
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
Električne instalacije
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
3. RAZRED
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
Sustavi plinskih instalacija
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
Sustavi grijanja
Sustavi klimatizacije i ventilacije
Izvođenje stolarskih radova
Telekomunikacijski i signalni sustavi i instalacije
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača
Mjerna tehnika energetskih sustava
Sustavi neprekidnog napajanja
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
Evidencija i prijava štete na nekretnini
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
Osiguranje kvalitete u održavanju objekta
4. ZAVRŠNI RAD
Napomena:
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
OPĆE INFORMACIJE O STRUKOVNOM KURIKULU
Sektor
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
Naziv kurikula strukovnog obrazovanja
Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Kućni majstor / Kućna majstorica
Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja
Kvalifikacija koja se stječe strukovnim obrazovanjem
Kućni majstor / Kućna majstorica
Razina kvalifikacije prema HKO-u
4.1 - trogodišnje strukovno obrazovanje
Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET)
139 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije i 42 boda iz općeg dijela kvalifikacije
Obujam ishoda učenja na razini ciklusa (CSVET)
4. ciklus
5. ciklus
61 CSVET
120 CSVET
Pokazatelji na temelju kojih je izrađen strukovni kurikul
Popis standarda zanimanja
Popis standarda kvalifikacije
Sektorski kurikul
SZ Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka
https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/171
Vrijedi do 31.12.2025.
SK Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/75
Vrijedi do 31.12.2027.
Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
Uvjeti za upis strukovnog kurikula / programa obrazovanja
Kvalifikacija na razini 1
Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka programa strukovnog obrazovanja)
Minimalno 181 CSVET bodova, od toga najmanje 139 CSVET bodova na 4. ili višoj razini ishoda učenja i 42 boda iz općeg obrazovanja izrada te obrana završnog rada
Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020).
Kriteriji prelaska u višu godinu obrazovanja su uspješno završeni moduli.
- Učenje na radnome mjestu provodit će se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koje uključuje razdoblja učenja na radnome mjestu u školi i kod poslodavaca.
- Sudjelovanje na nastavi, učenje temeljeno na radu u ustanovi za strukovno obrazovanje, učenje temeljeno na radu kod poslodavca, ostvarivanje propisanih ishoda učenja kroz module, izrada i obrana završnog rada.
Učenici su obvezni pohađati sve oblike nastave te uredno izvršavati zadane obveze od strane nastavnika.
Učenje temeljeno na radu može se odvijati u specijaliziranim učionicama / praktikumima, školskim radionicama ili u regionalnim centrima kompetentnosti ili kod poslodavca. Preduvjet za učenje temeljeno na radu je posjedovanje materijalno tehničkih uvjeta, potrebne opreme i alata za realizaciju ishoda učenja navedenih unutar svakog modula i skupa ishoda učenja.
Od nastavnika se očekuje da bude kreator procesa učenja te da prihvati odgovornost za ostvarivanje ishoda učenja, da koristi nove tehnologije kako bi kompetentno mogao voditi proces učenja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada. Jednako tako, nastavnik treba prepoznati potrebe i mogućnosti učenika te im prilagođavati sadržaje, metode i oblike rada kako bi na učinkovit način ostvarili ishode učenja odnosno kako bi učenici stekli kompetencije izabrane kvalifikacije primjereno svojim mogućnostima i darovitosti .
Horizontalna prohodnost (preporuke)
Horizontalna prohodnost omoguće je na razini sektora što osiguravaju planirani zajednički sadržaji unutar sektorske jezgre za kvalifikacije na razini 4.1 prema HKO-u.
U sustavu cjeloživotnog učenja, osim stjecanja inicijalne kvalifikacije, mogu se uključiti u programe osposobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije u skladu s potrebama svijeta rada te osobnim interesima i mogućnostima.
Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini)
Vertikalna prohodnost osigurana je za sve smjerove s mogućnošću prelaska iz smjerova na razini 4.1 u druge smjerove na razini 4.1 ili na razine 4.2 prema HKO, a nastavak školovanja na visokim učilištima (razina 6 prema HKO-u) i sveučilištima (razina 7.1 prema HKO-u) osigurava učenicima plan i program općeobrazovnih predmeta koji se polažu na Državnoj maturi nakon završenog obrazovanja na razini 4.2.
Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula
Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod poslodavaca.
Najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu kod licenciranog poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti gdje se učenici postupno uvode u posao te u ograničenom obujmu sudjeluju u radnom procesu u kontroliranim uvjetima uz mentora i/ili nastavnika. Rad na radnome mjestu ili u Regionalnom centru kompetentnosti dio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/75
Ishode učenja koji se stječu učenjem temeljenom na radu potrebno je izvoditi u grupama.
-zaštitna odjeća, obuća i oprema
Ciljevi strukovnog kurikula (15 – 20)
Učenici će moći:
a. Analizirati protupožarne sustave na objektu, način primjene i zakonske obveze o održavanju.
b. Analizirati standardne i rezervne dijelove, odgovarajući način skladištenja i zapisivanje stanja skladišta.
c. Analizirati energetsku učinkovitost objekta u pojedinim dijelovima i predlagati promjene za povećanje učinkovitosti.
d. Analizirati mjerne sustave energetskog dijela objekta, način očitavanja podataka i evidencija stanja.
e. Razlikovati vrste spajanja u strojarstvu provesti različite postupke spajanja metala i nemetala.
f. Razlikovati sustave grijanja te planirati osnovno održavanje sustava grijanja.
g. Prepoznati i analizirati sustave klimatizacije i ventilacije te provesti osnovno održavanja sustava.
h. Razlikovati dijelove plinskih instalacija te planirati osnovno održavanje sustava.
i. Upotrijebiti alate, naprave i sredstava pri održavanju higijene objekta i okoliša
j. Izvesti jednostavnije građevinske radove.
k. Upotrijebiti alate i naprave u nužnim intervencijama na električnim i vodovodnim instalacijama te građevinskim i stolarskim radovima.
l. Planirati i organizirati radove vanjskih izvođača na održavanju objekta
m. Rukovati pravilno štetnim tvarima i zbrinjavati otpad nastao prilikom održavanja ili radova na objektu.
n. Odabrati pravilan način površinske zaštite materijala.
o. Izvesti jednostavne stolarske radove.
p. Analizirati, planirati i organizirati rad.
q. Voditi dokumentaciju neophodnu u poslovima upravljanja objektom.
Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Isto se provodi u kombinaciji:
- hibridnog vrednovanja kroz pisane provjere znanja i vještina učenika, pri čemu obrazovna institucija osigurava dostupnost sadržajno i metodološki provjerenih zadataka i ispita iz određenih cjelina, a nastavnici koriste pojedine skupine zadataka ili cijele ispite radi dobivanja povratnih informacija o rezultatima učenja učenika
- unutarnjeg vrednovanja koje se provodi u ustanovi i u radnom okruženju tijekom cjelokupnog strukovnog obrazovanja, a provode ga nastavnici i mentori te učenici kroz samovrednovanje vlastitog rada.
U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa obrazovanja primjenjuju se sljedeće aktivnosti:
- provodi se istraživanje i anonimno anketiranje učenika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške učenicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju učenika (CSVET), provjerama znanja, te komunikaciji s nastavnicima i mentorima;
- provodi se istraživanje i anketiranje nastavnika o istim pitanjima navedenim u prethodnoj stavci;
- provodi se analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera i ostvarenosti ishoda učenja;
- provodi se analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja.
Rezultatima anketa dobiva se pregled uspješnosti izvedbe programa, kao i procjena kvalitete rada nastavnika.
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Ono se provodi usmenim i pisanim provjerama znanja te provjerama stečenih vještina učenika, a na temelju unaprijed određenih kriterija vrednovanja postignuća.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA
Kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta za razinu 4.1 izvode se temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 .
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
131
72%
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša
Postupci zaštite na radu i pružanje prve pomoći
Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu
5 CSVET
4
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta
Uzroci zagađenja okoliša
Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada
3 CSVET
4
Protupožarni sustavi u objektima
Propisi i norme u području zaštite od požara
Sredstva i aparati za gašenje požara
Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima
Protupožarni i vatrodojavni sustavi
5 CSVET
4
Tehnički materijali u objektima
Nemetali u objektima Osnove tehničkih materijala
Građevinski materijali u objektima
Materijali u elektrotehnici
6 CSVET
4
Održavanje higijene objekta i okoliša
Održavanje higijene građevine i okoliša
Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
Sredstva i upute za održavanje higijene objekta
5 CSVET
4
Tehničko crtanje i dokumentiranje
Osnove tehničkog crtanja
Tehničko crtanje u praksi
5 CSVET
4
Osnove mjerenja energetskih veličina
Uvod u energetske instalacije
Osnove mjerenja i kontrole
5 CSVET
4
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
Alati i naprave u električnim instalacijama
Održavanje alata i naprava
Alati i naprave u vodovodnim instalacijama
Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima
6 CSVET
4
Tehnologije spajanja materijala
Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijal
Spajanje metala
Spajanje nemetala
8 CSVET
5
Građevinski radovi na objektu
Materijali u građevinarstvu
Priprema i sanacija zidova i stropova i podova
Izvođenje jednostavnih građevinskih radova
8 CSVET
5
Tehnologije površinske zaštite materijala
Vrste destrukcije materijala
Sredstva i tehnike zaštite materijala
Provedba zaštite od korozije
5 CSVET
5
Analiza, planiranje i organizacija rada
Poslovi kućnog majstora
Planiranje održavanja objekta i okoliša
Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta
6 CSVET
5
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
Evidencija ispravnosti opreme i sustava
Upotreba IKT-a
Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša
4 CSVET
5
Električne instalacije
Osnove električnih instalacija
Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija
Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu
7 CSVET
5
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama
Poslovna komunikacija
Pravila uspješne komunikacije
5 CSVET
5
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša
Upravljanje troškovima za vanjske izvođače
4 CSVET
5
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu
Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije
6 CSVET
5
Sustavi plinskih instalacija
Plinska oprema i analiza potrošnje plina
Plinski uređaji i oprema objekta
Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija
3 CSVET
5
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
Analiza stanja objekta i infrastrukture
Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti
Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima
6 CSVET
5
Sustavi grijanja
Osnove sustava grijanja
Priprema instalacije grijanja za sezonu
Analiza i planiranje održavanje sustava grijanja
6 CSVET
5
Sustavi klimatizacije i ventilacije
Osnove sustava klimatizacije i ventilacije
Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije
Identifikacija instalacija klimatizacije i ventilacije u objektu
5 CSVET
5
Izvođenje stolarskih radova
Izvođenje stolarskih radova
3 CSVET
5
Telekomunikacijski i sigurnosni sustavi i instalacije
Osnove telekomunikacijskih i sigurnosnih instalacija Dijagnostika telekomunikacijskih i sigurnosnih instalacija
4 CSVET
5
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta
Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača
2 CSVET
5
Projektni zadatak
Projektni zadatak
4 CSVET
5
* U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2.3 POPIS IZBORNIH MODULA
POPIS IZBORNIH STRUKOVNIH MODULA
Obujam na razini kvalifikacije iskazan bodovima i u postotcima
8
4%
ŠIFRA MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
NAZIV MODULA / NASTAVNOG PREDMETA
ŠIFRA SKUPA ISHODA UČENJA
NAZIV SKUPA ISHODA UČENJA
OBUJAM MODULA/ NASTAVNOG PREDMETA
CIKLUS U KOJEM SE MOŽE POHAĐATI MODUL/
NASTAVNI PREDMET
NAPOMENE VAŽNE ZA HORIZONTALNU I/ILI VERTIKALNU PROHODNOST
Mjerna tehnika energetskih sustava
Mjerenje parametara energetskog sustava Priprema i planiranje energetskih mjerenja
3 CSVET
5
Sustavi neprekidnog napajanja
Osnove neprekidnog napajanja Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja
5 CSVET
5
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava
Nadogradnja postojećih energetskih sustava
3 CSVET
5
Evidencija i prijava štete na nekretnini
Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja Identifikacija i dokumentiranje štete Sanacija oštećenja na objektu
5 CSVET
5
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
Upravljanje skladištem rezervnih dijelova
Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala
Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala
Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima
5 CSVET
5
Osiguranje kvalitete u održavanju objekta
Analiza objekta, instalacija i okoliša
Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova
Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova
3 CSVET
5
* U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. RAZRADA MODULA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. RAZRED
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Zaštita na radu na poslovima održavanja objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SK Kućni majstor – domar / Kućna majstorica - domarka
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/75
SIU Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša
SIU Postupci zaštite na radu i pružanja prve pomoći
SIU Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-60%
5-20%
25-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja potrebnih za rad na siguran način kao i brige za okoliš. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje ključne pojmove, postupke i zakonsku regulativu u području zaštite na radu i zaštite okoliša. Primjenom tih znanja moći će prepoznati izvore opasnosti, primijeniti postupke zaštite od fizikalnih, kemijskih i bioloških opasnosti, koristiti zaštitnu opremu na odgovarajući način u pojedinim situacijama, zaštititi svoje zdravlje i okoliš.
Ključni pojmovi
Propisi, norme, zakon, zaštita na radu, zaštita okoliša, gospodarenje otpadom, zdravlje, štetne tvari, ekologija, izvori opasnosti, zaštitna oprema, požar
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.4.2.
pod B.4.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.4.
ikt C 4.2.
ikt C 4.4.
ikt D 4.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
Održivi razvoj
odr A.4.2.
odr A.4.4.
odr B.4.1.
odr B.4.2.
odr C.4.1.
odr C.4.4.
odr C.5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na analizu propisa i normi u području zaštite na radu, identificiranju i procijeni opasnosti te primjeni pravila zaštite na radu i zaštite od požara.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša
SIU Postupci zaštite na radu i pružanja prve pomoći
SIU Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Propisi i norme u području zaštite na radu i zaštite okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati propise i norme iz područja zaštite na radu i rada na visini.
Integrirati u rad sve važne propise i norme iz područja zaštite na radu i rada na visini.
Navesti propise pri korištenju štetnih tvari u skladu s ekologijom.
Primijeniti sve važeće propise pri radu s štetnim tvarima.
Primijeniti zakonske propise o zaštiti okoliša.
Planirati pridržavanje zakonskih propisa o zaštiti okoliša.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike sa svim važećim zakonima, propisima i normama u području zaštite na radu i zaštite okoliša te koje su posljedice nepridržavanja istih. Demonstrira različite primjere/studije slučaja u koji prikazuju važnost propisa i normi. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti kojih se propisa moraju pridržavati, koji je razlog za to te koje su posljedice nepridržavanja.
Nastavne cjeline/teme
a. Prava i obveze iz zaštite na radu
b. Sustav zaštite na radu u Republici Hrvatskoj
c. Osposobljavanje za rad na siguran način
d. Obveze osoba na radu
e. Zakon o zaštiti okoliša
f. Održivo gospodarenje otpadom
g. Načini i postupci gospodarenja građevnim otpadom
Načini i primjer vrednovanja
Na datom primjeru održavanja/popravka u relevantnim izvorima informacija pronaći važeće propise, norme, zakone, pravilnike koji se na njega odnose.
Potrebno je pronaći kako je organiziran sustav zaštite na radu, koja su prava radnika , a koje obveze poslodavca, koju vrstu osposobljavanja za rad na siguran način je morao položiti radnik koji obavlja posao iz primjera, koji zakon propisuje način zbrinjavanja otpada i brige za okoliš u datom primjeru.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik poznaje prava radnika i obveze poslodavca
- Učenik opisuje važnost zaštite okoliša
- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati izvore opasnosti i požara u radu.
Predvidjeti moguće izvore opasnosti te ih pravovremenim postupcima spriječiti.
Procijeniti opasnost za treća lica tijekom izvođenja radova.
Utvrditi sve moguće opasnosti tijekom izvođenja radova.
Identificirati potrebne zaštitne mjere pri obavljanju poslova.
Procijeniti rizik od mogućih ozljeda na radu te u skladu s time poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere.
Ustanoviti ispravnost alata i opreme i njihove usklađenosti sa odgovarajućim atestom.
Predložiti popravke i nadogradnju na opremi i uređajima koji ne zadovoljavaju sigurnosnim standardima.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike sa izvorima opasnosti na radnom mjestu i važnosti pridržavanja pravila zaštite na radu. Demonstrira korištenje osobnih zaštitnih sredstava i opreme. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti koji su izvori opasnosti, koje su zaštitne mjere te koja zaštitna oprema je obavezna.
Nastavne cjeline/teme
a. Procjena rizika
b. Radna oprema i njeno korištenje
c. Osobna zaštitna oprema
d. Osnovna pravila zaštite na radu
e. Zaštita od različitih vrsta opasnosti
Načini i primjer vrednovanja
Svaki od učenika staviti će se u ulogu poslodavca te će njegov zadatak biti izraditi procjenu rizika na radu (u pisanom i digitalnom obliku) za određeno radno mjesto te ostale učenike, koji imaju ulogu osobe na radu upoznati sa sadržajem procijene.
U procijeni rizika na radu poslodavac treba utvrditi jesu li radne tvari i radne situacije opasne i štetne za zdravlje i utvrditi pravila zaštite na radu, mjere i aktivnosti kojih će se radnici pridržavati u cilju sprječavanja smanjivanja rizika kao i obveznog korištenja odgovarajuće zaštitne opreme.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik je izradio cjelovitu procjenu rizika
- Učenik opisuje moguće štetne tvari/radne situacije na radnom mjestu
- Učenik poznaje zaštitna sredstva i zaštitnu opremu
- Učenik prikazuje rezultate ostalim učenicima jasno i pregledn
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Postupci zaštite na radu i pružanje prve pomoći, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti postupke zaštite na radu i zaštite od požara u svakodnevnom radu.
Planirati postupke zaštite na radu i zaštite od požara u svakodnevnom radu.
Primijeniti postupak pružanja prve pomoći kod električnog udara, trovanja produktima izgaranja i mehaničkih ozljeda.
Voditi evidenciju nezgoda/ozljeda na radu te na temelju tih podataka tražiti poboljšanja u sustavu zaštite na radu na određenom radnom mjestu.
Primijeniti postupke zaštite od kemijskih, bioloških i fizikalnih štetnosti.
Identificirati postupke zaštite od različitih štetnosti.
Primijeniti postupke zaštite na radu pri radu s računalom.
Izdvojiti moguće opasnosti po zdravlje pri radu s računalom.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s pojmovima „kemijska štetnost“, „biološka štetnost“, „fizikalna štetnost“, „psihofizički napori“, njihovim utjecajem na ljudski organizam te načinima prevencije. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati izvore opasnosti i oštećenja zdravlja radnika na mjestu rada s računalom.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Zaštita od različitih vrsta štetnosti
b. Zaštita na radu pri radu s računalom
c. Održavanje zdravog života radnika i osoba na radu
d. Pružanje prve pomoći
Načini i primjer vrednovanja
Svaki od učenika će uzeti jednu od Procjena rizika na radnom mjestu izrađenu u prethodnom SIU-u (Izvori opasnosti i mjere zaštite na radu) te će pronaći nedostatke, odnosno pronaći koje još postupke mjere zaštite reba poduzeti kako bi to radno mjesto bilo sigurno za rad. Na temelju ustanovljenih nedostataka potrebno je predvidjeti koje bi se nezgode i nesreće na radu mogle dogoditi i na koji način bi bilo potrebno u toj situaciji pružiti prvu pomoć unesrećenoj osobi.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik opisuje postupke pružanja prve pomoći
- Učenik prikazuje rezultate ostalim učenicima jasno i pregledno
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Matematika u struci (Osnove matematike)
NAZIV MODULA
Osnove matematike (Matematika u struci) – preuzeto iz dokumenta „Nacrt prijedloga kurikula, modula i skupova ishoda učenja općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2023„
Obujam modula (CSVET)
5 CSVET-a
Načini stjecanja ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
50 – 70 %
10 – 20 %
20 – 30 %
Status modula (obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti razvijanje kompetencija matematičke pismenosti rješavanjem različitih jednostavnijih i složenijih matematičkih zadataka i problema iz struke i svakodnevnog života. Učenici će usvojiti osnovna matematička znanja iz domena Brojevi, Algebra i funkcije, Mjerenje i Podatci koji su im nužni za praćenje nastave strukovnih modula i snalaženje u svakodnevnom životu tijekom i nakon završenog obrazovanja.
Učenici će razvijati kompetencije analitičkog rasuđivanja, kritičkog i kreativnog mišljenja te algoritamskog i konceptualnog razmišljanja. Također će razvijati samopouzdanje i svijest o vlastitim matematičkim sposobnostima, preciznost i točnost, upornost, poduzetnost, odgovornost, uvažavanje i pozitivan odnos prema matematici i radu općenito. Rješavat će problemske situacije odabirom relevantnih podataka, analizom mogućih strategija i provođenjem optimalne strategije te preispitivanjem procesa i rezultata, po potrebi uz učinkovitu uporabu odgovarajućih alata i tehnologija.
Ključni pojmovi
Realni brojevi i računske operacije, potencije, znanstveni zapis broja, mjerne jedinice, omjeri i proporcionalnost, postotci, linearna jednadžba i nejednadžba, sustavi linearnih jednadžbi, drugi korijen, kvadratna jednadžba, problemi prvog i drugog stupnja
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje pri ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. uku A.4/5.4. Kritičko mišljenje. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
uku B.4/5.4. Samovrednovanje/Samoprocjena. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.
uku D.4/5.2. Suradnja s drugima. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A.4.1. Razvija sliku o sebi.
osr A.4.2. Upravlja svojim emocijama i ponašanjem osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.
osr B.4.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.4.1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
ikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije.
MPT Poduzetništvo
pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
pod C.4.1. Sudjeluje u projektu ili proizvodnji od ideje do realizacije (nadovezuje se i uključuje elemente očekivanja iz 3. ciklusa)
MPT Zdravlje
zdr B.4.1.A Odabire primjerene odnose i komunikaciju. zdr B.4.1.B Razvija tolerantan odnos prema drugima. zdr B.4.2.C Razvija osobne potencijale i socijalne uloge.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu integrirano je u modul uz uporabu stvarnih projektnih zadataka i rješavanjem stvarnih matematičkih problema iz struke. Provodi se u učionicama ustanove i samostalnim radom na domaćim zadaćama. Zadaci za učenike osmišljeni su na temelju primjera/problema iz struke i svakodnevnog života, na suvremenom pristupu rješavanja problema i razvoju kreativnosti učenika. Nastavnik zadaje problemsku situaciju, a učenici koristeći se stečenim znanjem i vještinama osmišljavaju i rješavaju zadani zadatak. Također, nastavnik potiče učenike da u svojoj okolini uočavaju matematičke probleme te promišljaju o mogućim strategijama njihova rješavanja.
Učenje temeljeno na radu provodi se rješavanjem projektnih zadataka samostalno, u paru ili skupini, a za vrednovanje takvih zadataka koriste se rubrike.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za
Specijalizirana učionica za nastavu matematike opremljena računalom za nastavnika koje ima pristup internetu s instaliranom potrebnom programskom potporom, projektorom s
projektnim platnom ili interaktivnim ekranom, tabletima/računalima s pristupom
učenje, potrebni za
realizaciju modula
internetu za učenike s instaliranom potrebnom programskom potporom, džepni
kalkulatori za učenike.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Realni brojevi i potencije, 2 CSVET-a
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izračunat vrijednost jednostavnih izraza s realnim brojevima.
Uspoređivati realne brojeve različitih zapisa te primjenjivati računanje s realnim brojevima pri rješavanju jednostavnih problema.
Izračunati vrijednost potencije.
Izračunati vrijednost jednostavnih brojevnih izraza s potencijama te pretvarati standardni zapis realnog broja u znanstveni i obratno.
Preračunati mjerne jedinice za duljinu, masu, tekućinu, vrijeme i novac.
Preračunati mjerne jedinice za površinu i volumen te primjenjivati mjerne jedinice pri rješavanju jednostavnih
Problema.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava temeljena na individualnom radu, radu u paru i radu u grupama. Radom na jednostavnim i složenijim problemskim zadacima uz pomoć nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora aktivnosti učenici stječu znanja o računskim operacijama s brojevima i potencijama, znanstvenom zapisu i mjernim jedinicama te stječu vještine primjene u realnim životnim situacijama.
Preporuke za ostvarenje SIU:
Ne treba inzistirati na složenim zadacima, već na razumijevanju pojma potencije s cjelobrojnim eksponentom. Negativni eksponent posebno naglasiti kod potencija s bazom 10. Kod računskih operacija ne treba inzistirati na formulama, nego na njihovom provođenju u elementarnim zadacima. Kod znanstvenog zapisa koristiti primjere iz svakodnevnog života. Povezati potencije s mjernim jedinicama i njihovim predmetcima.
Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom. Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike.
Nastavne cjeline/teme
. Skup realnih brojeva i računske operacije s realnim brojevima
. Potencije i računanje s potencijama
. Znanstveni zapis realnog broja
. Mjerne jedinice
Načini i primjer vrednovanja
Ovdje prikazani primjeri vrednovanja obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja. Preporuča se da nastavnik prema potrebi prilagodi vrednovanje svojim učenicima uz nastojanje da zadatci obuhvaćaju primjenu stečenih znanja i vještina u matematičkim problemima vezanima za struku ili svakodnevni život.
Primjeri zadataka za vrednovanje pisanom provjerom
1. Zaposlili ste se na poslu koji od vas zahtjeva rad na različitim lokacijama:
- ponedjeljkom i srijedom ste vremena u uredu, 30 % vremena u skladištu i polovicu vremena na terenu
- utorkom ste vremena u uredu, 40 % vremena u skladištu i vremena na terenu
- četvrtkom i petkom ste vremena u uredu, 25 % vremena u skladištu, vremena na blagajni i 30 % vremena na terenu.
) Ako radite 8 sati svaki dan, koliko vremena tjedno radite na svakoj od lokacija?
) Ako ste za rad u uredu plaćeni 30 €/h, za rad u skladištu 15 €/h, za rad na terenu 20 €/h i za rad na blagajni 18 €/h, koji dan u tjednu ćete zaraditi najviše?
2. List papira ima debljinu desetinke milimetra.
) Koliko iznosi debljina lista papira u metrima, a koliko u kilometrima?
) Ako list papira presavinemo 8 puta, kolika će biti njegova debljina u centimetrima?
c) Kad bi taj list mogli presavinuti 50 puta, kolika bi bila njegova debljina u kilometrima? Polaznu debljinu papira i sve rezultate zapišite u znanstvenom obliku.
Zadatak se može vrednovati bodovnom shemom ili rubrikom za vrednovanje kojoj su sastavnice pojedini dijelovi zadataka. Učenike je potrebno unaprijed upoznati s načinom vrednovanja.
Primjeri zadataka koji obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja, a usmjereni su na primjenu stečenih znanja i vještina u matematičkim problemima vezanima za struku ili svakodnevni život:
. Josip je 1. svibnja imao 205.25 € na računu. 7. svibnja platio je režije (voda, struja, plin) 182.50 €. 10. svibnja na račun mu je sjela plaća od 1500 €. 12. svibnja platio je račun za internet, mobitel i televiziju 105.50 €. 15. svibnja na naplatu mu je došla rata kredita od 284.32 €. Ako su mu mjesečni troškovi za hranu 327.54 €, za benzin 232.76 € i za osobne potrebe (teretana, utakmice…) 100 €, može li si Josip na kraju mjeseca priuštiti kupnju novog televizora? Cijene novih televizora koji se sviđaju Josipu se kreću između 500 € i 1000 €.
. Za određivanje ukupnog otpora paralelnog spoja otpornika koristi se izraz = + Koliki je ukupni otpor paralelnog spoja otpornika od 20 Ω, 30 Ω i 60 Ω?
. Pekara ispeče svaku noć 1200 komada kruha. Ako svaki kruh ima masu kg, kolika je ukupna masa ispečenog kruha u jednom tjednu?
. Na poljoprivrednom gospodarstvu planiraju posaditi površine kupusom, površine salatom i površine grahom, a ako ostane prostora ostatak bi zasadili lukom. Hoće li biti mjesta za luk? Ako da, koliko?
. Limarski obrt u svom godišnjem planu ima predviđeno 16 000 € godišnje za troškove nabave materijala koji se raspoređuju na dvanaest mjeseci, ali na samom početku godine pokvario se stroj za obradu. Cijena popravka stroja je 3 300 € , a moguć je i dodatni trošak od 1 600 € . Koliki bi trebali biti maksimalni mjesečni troškovi nabavke materijala kako bi se u okviru planiranog budžeta osigurala sredstva za popravak stroja?
. a) Zemlja je od Sunca udaljena 150 milijuna km. Zapišite taj broj u znanstvenom zapisu.
b) Molekula glukoze ima promjer 8 ∙ 10 -10 m. Zapišite taj broj u decimalnom obliku.
7. Iz drvene letve duljine 3.4 metra treba izraditi male letvice duljina 16 cm. Koliko takvih letvica možemo dobiti piljenjem ako je debljina reza pile 2 mm?
Pri pretvaranju mjernih jedinica za duljinu, masu i tekućinu kao pomoć se može koristiti tablica pretvorbe (ili neka slična grafička pomoć):
Uputa za korištenje tablice: U prvi redak tablice upiše se mjera tako da je decimalna točka u ćeliji sa zadanim predmetkom. U drugi redak tablice prepišu se znamenke, a decimalna točka se pomakne u ćeliju s traženim predmetkom, po potrebi se upišu 0 u prazne ćelije ispred decimalne točke.
34.5 cm = 0.000345 km
Pri pretvaranju kvadratnih mjernih jedinica svaki stupac podijeliti na dva, a pri pretvaranju kubnih na tri dijela. Svrhovito koristiti džepno računalo.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Nastavnik prilagođava stupanj težine zadataka na individualnoj razini.
Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstu poteškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka, objašnjeni koraci rješavanja zadatka).
Darovitim učenicima u prvom primjeru vrednovanja (rad na više lokacija) pitanje b) postaviti u složenijem obliku, npr. kako bi cijenu rada od 15 €/h, 18 €/h, 20 €/h i 30 €/h rasporedili po lokacijama tako da tjedna zarada bude najveća moguća. U drugom primjeru vrednovanja (potencije, znanstveni zapis i mjerne jedinice) potaknuti učenike na istraživanje tema iz svijeta i rada koje obuhvaćaju jako velike ili jako male brojeve (npr. svemirske udaljenosti) te izradu prezentacije i izlaganje rada ostalim učenicima.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Linearna jednadžba, 2 CSVET-a
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Riješiti jednostavne linearne jednadžbe i nejednadžbe.
Postaviti i riješiti linearne jednadžbe i nejednadžbe za jednostavne probleme zadane riječima.
Izračunati vrijednost proporcionalnosti.
omjera
te
odrediti
koeficijent
Prepoznati proporcionalnost kod jednostavnih zadataka riječima te postaviti i riješiti omjer.
Izračunati postotni iznos, postotak i osnovnu vrijednost.
Primijeniti postotni račun za rješavanje jednostavnih problema.
Riješiti jednostavan sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice.
Prepoznati i postaviti sustav jednadžbi u rješavanju jednostavnih problema.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava u kombinaciji s projektnom nastavom. Predlaže se rad u parovima ili skupinama do tri učenika. Uz pomoć uModudžbenika, radnih materijala i nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora učenici usvajaju znanja o omjerima, proporcionalnosti, postotnom računu, linearnim jednadžbama i nejednadžbama, linearnim sustavima dvije jednadžbe s dvije nepoznanice te njihovoj primjeni. Kroz projektnu nastavu učenici preuzimaju odgovornost, razvijaju socijalne i komunikacijske vještine te stječu dugotrajna znanja o primjeni omjera, postotka i rješavanju jednostavnijih problema uz pomoć linearne jednadžbe.
Preporuke za ostvarenje SIU:
Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom. Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike. Nastavnik s učenicima koji žele više radi na prikazu rješenja linearnih nejednadžbi uz pomoć intervala.
Nastavne cjeline/teme
. Linearna jednadžba i linearna nejednadžba
. Omjeri i proporcionalnost
. Postotni račun
. Sustavi jednadžbi
Načini i primjer vrednovanja
Primjer vrednovanja naučenog projektnim zadatkom
Učenici su podijeljeni u parove koji trebaju pomoći malom obrtu za izradu kruha i peciva.
Projektni zadatak: Obrt „Zagrizi me“ proizvodi kruh i razna peciva. U svojoj proizvodnji koriste nekoliko glavnih sastojaka: brašno, kvasac, sol, mlijeko i šećer. Za početak proizvodnje obrt je nabavio 1500 kg brašna, 100 kg kvasca, 50 kg soli, 50 l mlijeka i 50 kg šećera.
Tijekom prvog tjedna potrošili su 250 kg brašna, 20 kg kvasca, 5 kg soli, 15 l mlijeka i 15 kg šećera. Tijekom drugog tjedna potrošili su iste količine kao i prvog tjedna. Zalihe se smanjuju i treba planirati nabavu koja je povoljnija ukoliko se naruči više namirnica.
Zadatak:
. Izračunajte kada ćete potrošiti brašno, kvasac, sol, mlijeko i šećer.
. Predložite vrijeme nabave svih sastojaka zajedno ili odvojeno.
. Razmotrite situaciju povećanja prodaje za 25% i povećanje zaliha. Za ove situacije podatke predložite sami i na temelju toga izradite izračun.
. Obrt je odlučio prodavati mješavinu dvije vrste kiflica u zajedničkom pakiranju mase 5 kg. 1 kg slanih kiflica je 7€, a 1 kg slatkih 8€. Cijena pakovanja bila bi 37€. Koliko će u pakovanju biti slanih, a koliko slatkih kiflica?
Vaš rad treba sadržavati:
) tablični prikaz zadanih podataka
) izračun i prijedlog vremena za nabavu novih sastojaka
) opis aktivnosti učenika koje su poduzete u cilju rješavanja problema
) zaključak.
Rad treba izraditi u nekom od digitalnih alata za prezentiranje.
Vrednovanje naučenog – nastavnik vrednuje projektni zadatak i izlaganje prema sljedećim elementima:
SASTAVNICE
RAZINE OSTVARENOSTI
2 boda
1 bod
0 bodova
Planrada (opis aktivnosti)
Sve provedene aktivnosti su jasno opisane s navedenim postupkom.
Aktivnosti su opisane, ali bez precizno opisanih postupaka provedbe.
Aktivnosti su djelomično opisane s nedorečenim postupkom.
Matematički
izračun
Točno i detaljno prikazan
izračun za sve sastojke
Točanizračunzadio
sastojaka.
Postoje rezultati, ali bez
izračuna.
Zaključak i osvrt na rad
Zaključak je jasno napisan i proizlazi iz dobivenih rezultata. Sadrži osvrt na zadatak (eventualne pogreške i/ili prijedlozi
poboljšanja).
Zaključak djelomično proizlazi iz dobivenih rezultata. Sadrži djelomičan osvrt na zadatak.
Zaključak je preopćenit i ne proizlazi iz dobivenih rezultata i/ili ih krivo tumači. Ne sadrži osvrt na zadatak.
Prezentacija rada
Rad je prezentiran jasno i sistematično. Korišteni su matematički zapisi. Oba učenika jednako sudjeluju u izlaganju.
Rad je prezentiran jasno, ali nedovoljno sistematično. Djelomično su korišteni matematički zapisi. Oba učenika sudjeluju u
izlaganja, ali ne jednako.
Rad nije prezentiran jasno i sistematično. Nisu korišteni matematički zapisi. Samo jedan učenik izlaže.
Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.
Slijede primjeri zadataka koji obuhvaćaju više razine ostvarenosti ishoda učenja, a usmjereni su na primjenu stečenih znanja i vještina u matematičkim problemima vezanima za struku ili svakodnevni život:
1. Na katastarskom planu ucrtana je međa između dvije čestice za koju smo mjerenjem utvrdili da je 10 cm. Plan je u omjeru 1 : 10 000. Odredite duljinu međe.
. Za kremu je potrebno pomiješati šećer i maslac u omjeru 1 : 3. U posudi je 300 g šećera. Koliko maslaca treba dodati kako bi krema bila u zadanom omjeru sastojaka?
. Pronađite recept za palačinke. Isprobajte ga i provjerite koliko palačinki možete ispeći uz količinu sastojaka iz recepta. Zatim odredite količinu sastojaka za palačinke kojima ćete počastiti cijeli razred.
. Automobil prosječno troši 5 litara benzina na 100 km. Koliko benzina treba za putovanje tim automobilom od Osijeka do Opatije i natrag?
. U trgovini se priprema ljetno sniženje odjevnim predmetima i sve cijene će biti niže za 30 %. Ako je cijena hlača 55
€, koju novu sniženu cijenu treba označiti na hlačama?
. Krovopokrivač je izračunao da je za zamjenu krovišta potrebno 600 komada crijepa. Proizvođač crijepa naglašava da postoji mogućnost da 5 % crijepova u narudžbi bude oštećeno. Koliko crijepova majstor treba naručiti kako bi imao dovoljan broj neoštećenih crijepova za to krovište?
. Iz žice duljine 16 cm želimo napraviti model pravokutnika tako da mu jedna stranica bude 1.5 cm dulja od druge. Kolika je duljina kraće stranice?
. Nabavili smo lješnjake po cijeni 15 € za 1 kg i orahe po cijeni 10 € za 1 kg. Želimo napraviti mješavinu lješnjaka i oraha od 400 kg koju ćemo prodavati za 11 € po kilogramu. Koliko je kilograma lješnjaka, a koliko oraha u mješavini?
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Nastavnik prilagođava stupanj težine zadataka na individualnoj razini.
Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstu teškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka). Grupirati ih u parove ili timove s uspješnijim učenicima koji će preuzeti kontrolu i vođenje projektnog zadatka. Učenicima s teškoćama dodatno pojašnjavati korake i zadatke projektnog zadatka ili zadati da projektni zadatak odrade u paru ili skupini s uspješnijim učenicima.
Darovitim učenicima pružiti mogućnost istraživanja i proširenja zadatka u smjeru privlačenja kupaca akcijom 2 + 1 uz povećanje troškova. Može se provesti i istraživanje u pekari te izraditi zadatak sa stvarnim podacima.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Kvadratna jednadžba, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izračunati vrijednost drugog korijena uz pomoć džepnog računala.
Procijeniti cjelobrojni dio vrijednosti drugog korijena te izračunati vrijednost izraza s drugim korijenom.
Riješiti kvadratnu jednadžbu oblika ax 2 + c = 0 i ax 2 + bx = 0.
Riješiti kvadratnu jednadžbu ax 2 + bx + c = 0 uz pomoć formule te primijeniti za rješavanje jednostavnih problema.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava u kombinaciji s projektnom nastavom. Predlaže se rad u parovima ili skupinama do tri učenika. Uz pomoć udžbenika, radnih materijala i nastavnika koji ima ulogu mentora i koordinatora učenici usvajaju znanja o drugom korijenu i njegovoj primjeni u jednostavnim zadacima te stječu vještinu rješavanja kvadratne jednadžbe i primjene na jednostavne probleme drugog stupnja.
Preporuke za ostvarenje SIU:
Svrhovito koristiti džepno računalo. Pokazati kako s pomoću naprednih funkcija džepnog računala riješiti kvadratnu jednadžbu i koristiti to pri rješavanju problemskih zadataka kako bi fokus učenika što više bio na postavljanju problema umjesto na računanju.
Primjere matematičkih zadataka za ostvarivanje ishoda učenja povezati sa strukom ili svakodnevnim životom, npr. vertikalni hitac prema gore, izračun dobiti, problem površine, brzina i udaljenost dvaju objekata… Prilagoditi ih zahtjevima struke, odnosno sektora i podsektora unutar kojega se provodi nastava matematike. Poticati učenike da procjenjuju koje je smisleno rješenje i kada ga dobe računski da analiziraju dobiveno, raspravljaju imaju li sva dobivena rješenja smisla i slično.
Nastavne cjeline/teme
. Drugi korijen i računanje s korijenima
. Kvadratna jednadžba
. Diskriminanta kvadratne jednadžbe
. Problemi drugog stupnja
Načini i primjer vrednovanja
Primjer vrednovanja naučenog radom učenika u paru.
Ovo se vrednovanje provodi nakon nekoliko sati rada na problemima drugog stupnja. Učenici rade u paru i tijekom rada mogu koristiti udžbenike i svoje bilježnice za školski rad. Zadatak svakog para jest osmisliti šest problemskih zadataka koji se svode na rješavanje kvadratne jednadžbe i rješavanje drugog korijena. Parovi se pri tome se mogu služiti zadacima koje su na prethodnim satovima uvježbavali. Prijedlog za izbor tih šest zadataka, npr.:
) dva zadatka istog konteksta kao zadatak u bilježnici s izmijenjenim numeričkim vrijednostima
) dva zadatka sa zamjenom nepoznanica unutar zadatka istog konteksta kao u bilježnici
) dva potpuno nova zadatka – s kontekstom kojega nema u zadacima iz bilježnice
Ako ne znaju osmisliti potpuno nove zadatke (pod c), učenici mogu osmisliti 6 zadataka iz kategorija a) i b).
Uz osmišljene zadatke učenici predaju i njihova kompletna rješenja. Nakon što nastavnik pregleda i eventualno dopuni/izmijeni zadatke koje su učenici osmislili, slijedi „razmjena zadataka“ – učenici u istim parovima rješavaju zadatke koje je osmislio drugi par učenika uz eventualnu dopunu nastavnika. Za kraj aktivnosti vrednovanja zadatke pregledava par učenika koji ih je osmislio te predlažu ocjenu uz obrazloženje i naputak što učenici koji su rješavali zadatke trebaju doraditi.
Nastavnik vrednuje osmišljene zadatke i rješenja autora, riješenost tuđih zadataka i učeničko vrednovanje riješenih zadataka sljedećom rubrikom:
Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.
Primjer vrednovanja naučenog radom učenika u paru.
Ovo se vrednovanje provodi nakon nekoliko sati rada na problemima drugog stupnja. Učenici rade u paru i tijekom rada mogu koristiti udžbenike i svoje bilježnice za školski rad. Zadatak svakog para jest osmisliti šest problemskih zadataka koji se svode na rješavanje kvadratne jednadžbe i rješavanje drugog korijena. Parovi se pri tome se mogu služiti zadacima koje su na prethodnim satovima uvježbavali. Prijedlog za izbor tih šest zadataka, npr.:
) dva zadatka istog konteksta kao zadatak u bilježnici s izmijenjenim numeričkim vrijednostima
) dva zadatka sa zamjenom nepoznanica unutar zadatka istog konteksta kao u bilježnici
) dva potpuno nova zadatka – s kontekstom kojega nema u zadacima iz bilježnice
Ako ne znaju osmisliti potpuno nove zadatke (pod c), učenici mogu osmisliti 6 zadataka iz kategorija a) i b).
Uz osmišljene zadatke učenici predaju i njihova kompletna rješenja. Nakon što nastavnik pregleda i eventualno dopuni/izmijeni zadatke koje su učenici osmislili, slijedi „razmjena zadataka“ – učenici u istim parovima rješavaju zadatke koje je osmislio drugi par učenika uz eventualnu dopunu nastavnika. Za kraj aktivnosti vrednovanja zadatke pregledava par učenika koji ih je osmislio te predlažu ocjenu uz obrazloženje i naputak što učenici koji su rješavali zadatke trebaju doraditi.
Nastavnik vrednuje osmišljene zadatke i rješenja autora, riješenost tuđih zadataka i učeničko vrednovanje riješenih zadataka sljedećom rubrikom:
Učenike je potrebno unaprijed upoznati sa sastavnicama rubrike i načinom dodjeljivanja bodova, odnosno ocjene.
Primjeri iz svakodnevnog života i struke:
. Umjesto duljine stranice stola kvadratnog oblika naručitelj je radionici dostavio duljinu dijagonale stola od metara. Kolika treba biti duljina stranice toga stola?
. Kvadratnu parcelu površine 702.25 m 2 treba ograditi s tri strane. Kolika je duljina ograde s te tri strane?
. Kolika je visina osobe mase 60 kilograma ako je njezin indeks tjelesne mase 20? Indeks tjelesne mase računa se kao omjer mase u kilogramima i kvadrata visine u metrima.
. OPG mijenja dva manja zemljišta kvadratnog oblika opsega 400 m i 6 000 m za jedan veći površine jednake zbroju površina tih dvaju zemljišta. Ako bi novo zemljište također trebalo biti kvadratnog oblika, kolika je duljina žice potrebna za njegovo ograđivanje?
. Dječje igralište ima oblik kvadrata. Zbog izrade novog katastarskog plana sa sjeverne strane skratit će ga za 2 metra, a sa istočne produljiti za 5 metra i dobit će se površina igrališta 78 m 2 . Je li se površina igrališta povećala ili smanjila u odnosu na početno stanje? Za koliko?
. Ukupni otpor dvaju otpornika spojenih u paralelu je 4 Ω. Ako jedan od njih ima dva puta veći otpor od drugog, kolika je veličina otpora kod svakoga. Napomena: ukupni otpor paralelno spojenih otpornika računamo prema formuli = +
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Nastavnik prilagođava stupanj težine zadataka na individualnoj razini.
Učenicima s teškoćama daju se detaljnije upute za rješavanje zadatka koje su prilagođene s obzirom na vrstu teškoće (primjerice povećan font, produljeno vrijeme pisanja, smanjen broj i težina zadatka), dodatno se objašnjavaju koraci i zadatci ili navedeno dati kao zadatak u parovima ili timovima s uspješnijim učenicima. Kod obrade dobro bi bilo izraditi kartice s točnim koracima koje učenici s teškoćama mogu slijediti, a može i slikovne upute. Nastavnik može također biti u paru s učenikom s teškoćama i raditi s njim korak po korak.
Darovitim učenicima i učenicima koji žele više zadati da napišu u potpunosti nove zadatke ili da pregledaju radove ostalih učenika i predlože dopune. Poticati ih da u svojoj okolini istražuju probleme i analiziraju mogu li se riješiti kvadratnom jednadžbom, koja su rješenja i imaju li dobivena rješenja smisla.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Zaštita okoliša na poslovima održavanja objekata
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Uzroci zagađenja okoliša
SIU Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-60%
5-20%
25-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za pravilno rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada nastalog prilikom održavanja ili radova na objektu. Učenici će moći razlikovati štetne tvari i način rukovanja istim uz primjenu svih pravila rada na siguran način, predvidjeti uzroke i posljedice zagađenja, postupati u skladu sa zakonskom regulativom vezanom za zbrinjavanje otpada.
Ključni pojmovi
Okoliš, zagađenje, posljedice onečišćenja, zbrinjavanje otpada, zakonska regulativa, kružno gospodarstvo, štetne tvari, zapaljive tvari, mjere zaštite.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
Održivi razvoj
odr A.5.1.
odr A.5.2.
odr B.5.1.
odr B.5.2.
odr C.5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina rukovanja i skladištenja štetnih i lakozapaljivih tvari te adekvatnim zbrinjavanjem otpada nastalog prilikom izvođenja radova kao i prevencije zagađenja okoliša.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Uzroci zagađenja okoliša
SIU Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Uzroci zagađenja okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati mogućnost zagađenja okoliša tijekom izvođenja radova.
Predvidjeti moguće uzroke zagađenja okoliša prilikom izvođenja radova na objektu.
Kategorizirati najčešće uzroke ugrožavanja okoliša u radu na održavanju objekata i okoliša.
Rangirati najčešće uzroke ugrožavanja okoliša u radu na održavanju objekata i okoliša.
Identificirati posljedice koje mogu nastati zagađenjem okoliša prilikom izvođenja radova ili održavanja.
Predvidjeti posljedice koje mogu nastati zagađenjem te ih pravovremenom reakcijom spriječiti.
Isplanirati sva moguća sredstva i alate za sprečavanje uzroka zagađenja u sustavu održavanja objekta.
Organizirati održavanje objekta na način da su upotrjebljena sva sredstva i alati koji sprečavanju zagađenje okoliša.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama zagađenja okoliša te mogućim posljedicama narušavanja prirodne ravnoteže života te demonstrira studije slučaja u kojima je došlo do zagađenje okoliša. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti moguće uzroke i posljedice zagađenja te upotrijebiti dostupna sredstva i alate za prevenciju.
Nastavne cjeline/teme
a. Uzroci zagađenja okoliša
b. Uzroci i posljedice zagađenje tla
c. Uzroci i posljedice zagađenje vode
d. Uzroci i posljedice zagađenje zraka
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak:
Istražiti i proučiti moguće uzroke zagađenja prilikom izvođenja radova na objektu ili održavanja samog objekta
Učenici samostalno istražuju najčešće uzroke i moguće posljedice zagađenja tla, vode i zraka na primjeru nekih radova ili redovnog održavanja koje su sami odabrali. U uputama istaknuti da u odabranom primjeru bude naglasak na prevenciju nastanka mogućih zagađenja primjenom dostupnih sredstava i alata.
Učenici mogu koristiti sve dostupne izvore podataka, primjere iz svoje okoline, surađivati na
istraživačkom radu. Na kraju učenik prezentira svoj rad.
Vrednovanje kao učenje:
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se smanjiti opseg zadatka na način da mu se unaprijed dodijeli osmišljeni jednostavniji primjeri redovnog održavanja objekta na temelju kojeg će moći prepoznati moguće uzroke zagađenja e će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Rukovanje štetnim tvarima i zbrinjavanje otpada, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Planirati adekvatno zbrinjavanje po okolinu štetnog otpada koji nastaje tijekom izvođenja radova u/na objektu.
Predvidjeti zbrinjavanje otpada (nastalog prilikom izvođenja radova) na pravilan način.
Predvidjeti mogućnost skladištenja opasnih i lakozapaljivih tvari u skladu sa zakonskim propisima.
Preispitati rizik skladištenja lako zapaljivih tvari s obzorom na mogućnosti ispunjenja zakonske regulative.
Razlikovati vrste otpada i primijeniti odgovarajuće načine zbrinjavanja.
Predvidjeti prisutnost svih potrebnih vrsta spremnika za prikupljanje otpada u objektu e organizirati pravovremeni odvoz i pražnjenje.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se sastoji od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka koje su to aktivnosti, odluke i mjere za pravilno gospodarenje otpadom . Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina o opasnim i štetnim tvarima te ih upoznaje sa zakonskom regulativom u Republici Hrvatskoj. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada. Na konkretnim primjerima zadataka npr. prilikom izvođenja građevinskih radova na objektu učenici će ustanoviti moguće štetne tvari po zdravlje čovjeka i okoliša, te izraditi rješenje na koji način razvrstati i zbrinuti nastali otpad.
Nastavne cjeline/teme
a. Opasnosti pri rukovanju opasnim tvarima
b. Zakonska regulativa
c. Štetni građevinski materijal
d. Mjere zaštite pri rukovanju štetnim tvarima
e. Zbrinjavanje otpada
f. Kružno gospodarstvo
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak:
Učenik je član radne skupine koja ima zadatak prepoznati vrstu otpadnog materijala koja nastaje prilikom izvođenja radova na objektu kao i prilikom redovnog održavanja, definirati metode zbrinjavanja u skladu sa zakonom, prepoznati je li materijal štetan.
Uputa: Nastavnik priprema različite građevinske materijale, materijale od plastičnih masa, potrošni materijal koji se koristi prilikom održavanja itd. i učenike dijeli u timove. Svaki tim izabire materijal po želji, ako se ne mogu dogovoriti, raspodjelu radi nastavnik. Učenici dobivaju zadatak da prouče na internetu vrstu materijala koji su dobili, pronađu primjenu, način zbrinjavanja, način skladištenja ako se radi o štetnim i lakozapaljivim tvarima kao i mjere zaštite pri rukovanju s istima. Zadatak će prezentirati u PowerPointu.
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Prilikom podjele učenika treba voditi računa da u timu bude maksimalno jedan učenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Timovi u kojima su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama imaju pravo prvog odabira teme/primjera a pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka.
Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Protupožarni sustavi u objektima
NAZIV MODULA
Protupožarni sustavi u objektima
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Propisi i norme u području zaštite od požara
SIU Sredstva i aparati za gašenje požara
SIU Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima
SIU Protupožarni i vatrodojavni sustavi
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
30-50 %
30-50 %
20-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
Obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja o vrstama požara prema vrsti gorivih tvari, kao i klasifikaciju istih. Učenici će analizirati požar i utvrditi gorivu tvar. Učeniku je omogućeno stjecanje znanja o vrstama sredstava za gašenje požara i praktičnu primjenu istih. Analizirat će vrstu požara i primijeniti adekvatno sredstvo za zaštitu od požara. Učenik će steći znanja o hidrantskoj mreži, njenim dijelovima i načinu održavanja, kao i o inspekcijskom nadzoru istih. Za primjenu suhe hidrantske mreže, učenik će steći znanja o mjestima pristupa vatrogasnih vozila te će steći znanja o osiguranju pristupa vatrogascima. Učenicima će se omogućiti stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama rada sprinkler sustava kao i protupožarne zaštite objekta tim sustavima. Učenicima će se omogućiti stjecanje osnovnih znanja o oznakama požarnih zona, zaštite od požara i evakuacijskih putova.
Ključni pojmovi
Vrste požara, gorive tvari, sredstva za zaštitu od požara, hidrantska mreža, sprinkler sustavi, označavanje požara, evakuacijski putovi
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u školskoj radionici ili na otvorenom, s odgovarajućom opremom ili na gradilištu poslodavca. Učenik će posebno uočiti sve lakozapaljive tvari, tipa boje, tekuća goriva, tehnološki plinovi i u skladu sa zakonskim propisima definirati zaštitu od požara, sredstva za zaštitu i način održavanja. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima pojave požara i zaštite od istih. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će pregled opreme za gašenje požara i vrijeme servisiranja, osobito aparata za gašenje požara. Učenik će se upoznati sa sprinkler sustavima, mokrim i suhim i specifičnosti primjene istih. Osnovne faze prepoznavanja vrste požara i rukovanje protupožarnim aparatima, polaznik će analizirati i demonstrirati u radionici obrazovne ustanove ili gradilištu objekta, dok će se sa sprinkler sustavima upoznati na konkretnom objektu.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Propisi i norme u području zaštite od požara
SIU Sredstva i aparati za gašenje požara
SIU Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima
SIU Protupožarni i vatrodojavni sustavi
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Propisi i norme u području zaštite od požara , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati i razlikovati razrede požara prema gorivoj tvari.
Razlikovati vrste požara prema gorivoj tvari i klasificirati ih
Utvrditi zakonske uvjete i opremu za gašenje požara u objektu .
Utvrditi stupanj rizika objekta od požara te određuje svu opremu za gašenje požara, propisanu zakonom.
Definirati sve potrebne oznake i upozorenje vezano za zaštitu od požara.
Analizirati potrebne oznake mjesta protupožarne opreme, mjesta okupljanja ljudi i evakuacijske putove, u slučaju požara.
Ustanoviti, zakonski predviđene, servisne intervale protupožarne opreme i pripremiti ih za inspekcijski nadzor
Definirati zakonsku obvezu servisiranja opreme, zapisivati evidenciju pregleda i servisa
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Učenici se upoznaju sa zakonskim propisima i protokolima a vezano za zaštitu od požara Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s vrstama požara i gorive tvari koje ih izazivaju. Učenik prepoznaje protupožarni rizik određenog objekta i preporučuje sredstva i opremu za gašenje. Učenik poznajući protupožarni rizik objekta i predlaže zakonom predviđenu razinu protupožarne zaštite i opremu koja ide uz to. Analizirajući predloženu opremu u objektu, učenik predlaže mjesta odlaganja opreme i predlaže protupožarne i sigurnosne oznake u objektu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik procjenjuje protupožarni rizik objekta, postojeću zaštitu od požara, te predlaže protupožarne oznake i upute u prostoru. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o evakuacijskim oznakama i putovima za sigurnu evakuaciju ljudi iz područja zahvaćenog požarom. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vrste požara prema vrsti gorive tvari
2. Zakonska regulativa vezano za zaštitu objekta od požara
3. Protupožarna oprema prema protupožarnom riziku objekta
4. Održavanje opreme i inspekcijski nadzor
5. Protupožarna signalizacija i oznake u objektu
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim. Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik, prema namjeni objekta, procjenjuje protupožarnu opasnost. Na osnovu nje, definira nivo zaštite objekta i opremu koja je zakonom predviđena, kao i mjesta postavljanja i prateće oznake. Učenik predviđa i način evakuacije i prateće oznake, ovisno o vrsti objekta.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje vrstu požara prema gorivoj tvari i definira protupožarni rizik objekta
Učenik prepoznao tvar od koje je nastao požar i opremu ali ne poznaje zakonski postupak određivanja rizika od požara
Učenik nesigurno određuje gorivu tvar u požaru i ne poznaje propise i norme iz područja zaštite od požara
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Propisi i norme u području zaštite od požara
Učenik prepoznaje propise i norme i zna ih primijeniti na izbor opreme, oznake i održavanje iste
Učenik prepoznaje aparate i oznake u objektu ali ne poznaje zakonske propise vezane za protupožarstvo.
Učenik prepoznaje samo aparate za gašenje požara, dok elemente upozorenja i sigurnosti, kao ni zakonske propise, ne poznaje.
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili protupožarnost, propise, opremu i elemente sigurnosti u tom području.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam vrstu požara prema gorivoj tvari
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam protupožarni rizik objekta i znao ga procijeniti
Analizirao/la sam zakonske propise vezano za montažu opreme za gašenje
Ustanovio/la sam obvezne upute i signalizaciju vezano za ugroženost objekta od požara
Ustanovio/la sam potrebu servisiranja opreme za gašenje požara i inspekcijski nadzor nad tim
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira uzrok požara prema gorivoj tvari- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tip vatrogasnog aparata koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik definira potrebu održavanja opreme za gašenje, osobito, aparata za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje način korištenja hidrantske mreže za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadatcima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sredstva i aparati za gašenje požara, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati sredstva za gašenje požara i njihovu primjenu.
Odrediti sredstvo za gašenje požara prema vrsti požara i odrediti sredstva koja ne smiju biti primijenjena u pojedinim situacijama.
Razlikovati vatrogasne aparate s obzirom na sredstvo za gašenje.
Razlikovati prema oznakama vatrogasne aparate prema vrsti požara za koji su namijenjeni kao i način i vrijeme servisiranja.
Utvrditi vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu na objektu.
Odrediti mjesta vanjske i unutarnje hidrantske mreže i kompletnost opreme.
Analizirati stanje protupožarne opreme.
Zapisivati evidenciju o terminima pregleda i servisiranja protupožarne opreme i po potrebi slati na servis ovlaštenim tvrtkama .
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove o gorivim tvarima, načinom reagiranja u slučaju požara kao i adekvatnim sredstvima i aparatima za gašenje. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine aparate za gašenje požara i prema oznakama na njima definiraju koje će požare moći ugasiti s njima. Učenik prepoznaje vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu, te sastavne elemente u šahtovima i ormarićima u objektu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Oznake na aparatima za gašenje požara i vrste požara koje uspješno gase
2. Vanjska i unutarnja hidrantska mreža, zakonska regulativa montaže, opreme, servisiranja i kontrole od strane ovlaštenih ustanova
3. Sprinkler instalacija za gašenje požara, suha i mokra, karakteristični dijelovi, kontrola i održavanje
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim.
Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će na primjeru konkretnog aparata za gašenje požara prepoznati vrstu aparata, požare kojih gorivih tvari može gasiti. Učenik će na oznaci koja je nalijepljena na aparatu prepoznati termin servisa aparata i na taj način utvrditi njegovu ispravnost. Na simuliranom požaru, u radionici ili na otvorenom, učenik bira aparat, aktivira ga i gasi požar. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje vrstu požara prema gorivoj tvari i definira aparat za gašenje kojim će istog ugasiti
Učenik prepoznao tvar od koje je nastao požar ali ne poznaje primjenu odgovarajućeg aparata
Učenik nesigurno određuje gorivu tvar u požaru i ne poznaje oznake na aparatima kojim bi gasio isti
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Hidrantska mreža unutarnja i vanjska
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže kao i zakonske obveze, te istu zna ispravno koristiti
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Nedovoljno poznaje način uporabe istih i ne poznaje zakonske propise vezane za tu mrežu.
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Ne poznaje, u potpunosti, način primjene a i ne pozna zakonske obveze koje mora poštivati.
Sprinkler sustavi zaštite od požara
Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje način primjene
Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Učeniku ne poznaje način djelovanja tih sustava
Učenik prepoznaje sprinkler sustav za gašenje požara, ali ne poznaje vrste, način djelovanja i zakonske propise.
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili nastanak požara, vrste požara prema tvari, opremu koja služi za gašenje pojedinih vrsta požara kao i način primjene.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam vrstu požara prema gorivoj tvari
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam protupožarne aparate za navedeni požar i znao ih primjeniti
Ustanovio/la sam hidrantsku mrežu, njenu kompletnost i način primjene
Ustanovio/la sam sprinkler instalaciju, definirao način rada i zakonske propise vezano za tu instalaciju
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira uzrok požara prema gorivoj tvari- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tip vatrogasnog aparata koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik aktivira aparat i gasi navedeni simulirani požar - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje termine servisiranja protupožarnih aparata
- Učenik prepoznaje hidrantsku mrežu, vanjsku i unutarnju, kao i sastavne dijelove - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje način korištenja hidrantske mreže za gašenje požara - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Uvjeti za prohodnost i slobodan pristup protupožarnim sredstvima, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati položaj vatrogasnih aparata u objektu.
Razlikovati vatrogasne aparate na objektu.
Analizirati sheme s položajem vatrogasnih aparata u objektu i osiguran pristup.
Na tlocrtu etaže (objekta) prepoznati mjesta montiranih protupožarnih aparata i pristup istima.
Utvrditi uvjete za slobodan pristup hidrantima u objektu.
Odrediti pristup hidrantima u slučaju požara i servisa, te vatrogasnim vozilima, osobito, u slučajevima suhe hidrantske mreže.
Utvrditi uvjete za prohodnost i pravilno označavanje izlaza za nuždu.
Utvrditi izlaze za nuždu u slučaju požara, te ih adekvatno označiti. Analizirati postojanje protupožarnih stepenica i mjesta okupljanja.
Utvrditi uvjete za slobodan pristup sprinkler postrojenju kao i zabrane pristupa neovlaštenim osobama.
Definirati položaj sprinkler postrojenja kao i odgovarajuća upozorenja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove o gorivim tvarima, vatrogasnu opremu i osiguranjem pristupa elementima za gašenje požara. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju mogućnosti pristupa protupožarnim aparatima, vanjskoj i unutarnjoj hidrantskoj mreži, kao i sprinkler postrojenju, uz određene natpise i zabrane pristupa, parkiranja i sl. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o mjestima okupljanja i evakuacijskim oznakama i putovima za sigurnu evakuaciju ljudi iz područja zahvaćenog požarom. Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Montaža vatrogasnih aparata i osiguranje pristupa uz odgovarajuće sheme
2. Vanjska i unutarnja hidrantska mreža te zakonski predviđena mogućnost pristupa opremi
3. Sprinkler instalacija za gašenje požara, suha i mokra, karakteristični dijelovi i osiguranje pristupa sprinkler postrojenjima
4. Protupožarni sigurnosni elementi, mjesta okupljanja i evakuacijski putovi, kao i načini označavanja
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje požarno-opasna mjesta, instaliranu protupožarnu opremu i načine zaštite. Učenik demonstrira gašenje određenog požara izborom aparata, kao i pravilnim rukovanjem s istim.
Nastavnik ili mentor učenicima simulira kontrolirani požar koji učenik gasi koristeći odgovarajuću protupožarnu opremu.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prepoznati mjesta aparata za gašenje požara i zakonski predviđenu pristupnost istom, kako bi se požar mogao na vrijeme ugasiti. Pri tom učenik definira i određena upozorenja i oznake. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje opremu za gašenje požara i zakonski predviđeni pristupni prostor
Učenik prepoznaje opremu za gašenje požara ali djelomično poznaje uvjete pristupa
Učenik nesigurno određuje protupožarne aparate i ne poznaje uvjete slobodnog pristupa njima.
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Hidrantska mreža unutarnja i vanjska
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže kao i zakonske uvjete pristupa
Učenik prepoznaje elemente hidrantske mreže. Nedovoljno poznaje uvjete pristupa istima.
Učenik djelomično prepoznaje elemente hidrantske mreže i ne poznaje uvjete pristupa instalaciji.
Sprinkler sustavi zaštite od požara
Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje uvjete pristupa postrojenjima sprinkler instalacije.
Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Nedovoljno poznaje uvjete pristupa istima.
Učenik djelomično prepoznaje sprinkler sustav za gašenje požara, ali ne poznaje uvjete pristupa istima..
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili značaj pristupa protupožarnoj opremi i zakonske norme vezane za to, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam aparate za gašenje požara i definirao pristupni prostor i oznake
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam hidrantsku mrežu i definirao pristupni prostor navedenoj opremi
Analizirao/la sam sprinkler sustave i mogućnost pristupa elementima sprinkler postrojenja, kao i uvjete ograničenja za ta postrojenja
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik opremu za gašenje požara- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik definira potrebu pristupa opremi za gašenje požara, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka .
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Protupožarni i vatrodojavni sustavi, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vatrodojavne sustave, optičke i termičke.
Razlikovati vrste i način djelovanja vatrodojavnih sustava u objektu.
Razlikovati princip rada vatrodojavnih sustava i način alarma.
Odrediti način djelovanja vatrodojavnih sustava i način alarma.
Razlikovati sustave dojave požara, službama objekta ili vatrogasnoj službi.
Razlikovati dojavu požara dežurnim službama objekta ili vatrogasnoj službi..
Ustanoviti način izvedbe vatrodojavnog sustava u objektu.
Prepoznati optičke, toplinske i optičko-toplinske signalizatore i način djelovanja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira način funkcioniranja vatrodojavnih sustava. Učenik prepoznaje dojavu protupožarnim službama objekta i dojavu vatrogasnoj službi.. Pri tome nastavnik. Mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik procjenjuje efikasnost vatrodojave u postojećem objektu. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o radu i održavanju vatrodojavnih sustava.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vrste vatrodojavnih sustava
2. Načini funkcioniranja protupožarnih sustava i načini alarma
3. Interni dojavni sustavi požara u objektima i vanjski dojavni sustavi vatrogasnim službama
4. Aktiviranje sprinkler protupožarne instalacije (suhe i mokre)
5. Vatrodojavni sustavi za određeni objekt
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u prostorima škole ili na otvorenom, što omogućava doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje vatrodojavne sustave, način rada i način dojave požarne aktivnosti.
Nastavnik ili mentor učenicima simulira rad vatrodojavnog sustava.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će na primjeru požara testirati aktiviranje vatrodojavnog sustava i način uzbune i signalizacije. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje vrste vatrodojavnih sustava i način funkcioniranja
Učenik prepoznaje vrste vatrodojavnih sustava ali ne poznaje način funkcioniranja
Učenik nesigurno određuje vrstu vatrodojavnog sustava
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Vatrodojavni sustavi na objektu
Učenik u potpunosti prepoznaje vatrodojavne elemente u objektu
Učenik prepoznaje neke od elemenata vatrodojave
Učenik ne poznaje vrste vatrodojavnih sustava
Sprinkler sustavi zaštite od požara
Učenik razumije način rada sprinkler vatrogasne mreže, suhu i mokru, te poznaje način aktiviranja iste
Učenik prepoznaje sprinkler sustav zaštite od požara, suhi i mokri. Učeniku ne poznaje način aktiviranja sustava
Učenik prepoznaje sprinkler sustav ali ne i vrste kao ni način aktivacije
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili značaj vatrodojavnih sustava u zaštiti od požara.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam vatrodojavne sustave
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam vrste vatrodojavnih sustava i način kako funkcioniraju
Ustanovio/la sam sprinkler instalaciju i definirao način aktivacije sustava
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršenje. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira funkciju vatrodojavnog sustava- – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tipove vatrodojavnih sustava u objektu koji će primijeniti, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik upoznaje aktiviranje sprinkler sustava - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje termine servisiranja protupožarnih aparata
- Učenik prepoznaje signale za požar - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tehnički materijali u objektima
NAZIV MODULA
Tehnički materijali u objektima
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove tehničkih materijala
SIU Nemetali u objektima
SIU Građevinski materijali u objektima
SIU Materijali u elektrotehnici
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika
20-40%
40-60%
20- 30%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje materijala koji se koriste u izgradnji objekata, kao i načine primjene. Učenici će moći izabrati vrstu materijala za određenu namjenu u objektu. Učenici će prepoznati materijale za izradu instalacija, tehnologiju primjene, kao i eventualna zakonska ograničenja . Učenici će prepoznati materijale koji se koriste na objektu u području sigurnosti, zaštite i održavanja građevinskog dijela objekta. Učenici prepoznaju materijale za uređenje dizajna i obnovu stambenog dijela objekta. Učenici će spoznati ograničenja uporabe materijala za povijesno zaštićene građevine. Pri svemu mora voditi računa o radu na siguran način.
Ključni pojmovi
Građevinski materijali, materijali za instalacije, dekorativni materijali, zaštitni materijali objekta, zakonska ograničenja
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima prepoznavanja materijala i njegove primjene. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će pripremu materijala prema uputama proizvođača i demonstrirati njegovu primjenu. Sve faze rada s materijalima u objektu učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove tehničkih materijala
SIU Nemetali u objektima
SIU Građevinski materijali u objektima
SIU Materijali u elektrotehnici
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove tehničkih materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Klasificirati glavna svojstva osnovnih tehničkih materijala.
Poznavati i klasificirati svojstva tehničkih materijala na objektu, preduvjete primjene i način primjene
Razlikovati vrste metala, legure metala i njihovu primjenu.
Razlikovati pojedine vrste metala, njihovu primjenu i tehnologiju obrade kao i eventualne zakonske zabrane primjene
Razlikovati nemetalne materijale u graditeljstvu i njihovu primjenu
Razlikovati osnovne nemetalne materijale na objektu, svojstva i tehnologiju pripreme i ugradnje
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira osnove primjene materijala u građevinskim i instalacijskim dijelovima objekta. U praktičnom dijelu učenici definiraju način pripreme materijala i ugradnju u objekt, kao i zaštitu od korozije. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Osnove tehničkih materijala
2. Metali u graditeljstvu i primjena
3. Osnove nemetelnih materijala i primjena
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, prepoznaje metale i druge tehničke materijale na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeće metalne materijale na objektu. Prepoznaje ih, utvrđuje konstruktivno stanje, kao i stanje površinske zaštite. Analizira mehaničko - konstruktivno stanje metalnih objekata i predlaže sanaciju mehaničkih oštećenja na istima. Učenik analizira stanje površine metalnih elemenata objekta, analizira način sanacije i održavanja i izvede ih na propisan način za određeni metalni materijal. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao metale i ostale materijale i definirao primjenu i zaštitu
Učenik djelomično prepoznao metale i ostale tehničke materijale, njihovu primjenu i zaštitu
Učenik prepoznao tehničke materijale ali ne poznaje primjenu, kao ni zaštitu
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Nemetalni materijali na objektu
Učenik prepoznaje nemetalne materijale
Učenik poznaje nemetalne materijale ali nedovoljno njihovu primjenu
Učenik djelomično poznaje nemetalne materijale ali ne poznaje pripremu i tehnologiju
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili ehnologiju materijala, primjenu istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam tehničke materijale na objektu
Prepoznao/la sam vrste metalnih materijala
Identificirao/la sam polimerne materijale na objektu
Analizirao/la sam vrste stakla i primjenu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira metalne materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasnost od korozije na metalnim materijalima na objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje spojeve metalnih materijala na objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje oštećenja i neodržavanost pojedinih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Nemetali u objektima, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Kategorizirati osnovna svojstva plastične mase, gume i polimerne pjene.
Razlikovati različite vrste polimera, njihova fizikalna svojstva i primjenu na objektu
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene stakla kao materijala.
Razlikovati vrste stakala na objektu, izmjere i montažu manjih staklenih elemenata, kao i način obračuna staklenih površina
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene drva kao materijala.
Razlikovati vrste drva na objektima, njihovu konstruktivnu i ukrasnu primjenu kao i način zaštite i njege
Razlikovati građevinske materijale koji se koriste u održavanju objekta.
Prepoznati građevinske materijale za otklanjanje izvjesnih oštećenja građevinskog dijela objekta
Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu nemetalnih materijala u građevinskim i instalacijskim dijelovima objekta. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način pripreme nemetalnih materijala i ugradnju u objekt ili sanaciju postojećeg elementa. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Polimerni materijali u graditeljstvu i primjena
2. Drvo i primjena u graditeljstvu
3. Staklo u graditeljstvu i primjena
4. Građevinski materijali i primjena
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeće nemetalne materijale na objektu. Prepoznaje ih, utvrđuje konstruktivno stanje, kao i predviđeno stanje. Analizira mehaničko - konstruktivno stanje nemetalnih objekata i predlaže sanaciju mehaničkih oštećenja na istima ili zamjenu novim. Učenik nakon analize stanja nemetala na objektu, analizira način sanacije i održavanja i predlaže izvedbu sanacije na način prema uputama proizvođača. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao nemetale na objektu, analizirao stanje i predložio zamjenu ili sanaciju
Učenik djelomično prepoznao nemetale na objektu, analizirao stanje ali nije predložio zamjenu ili sanaciju
Učenik djelomično prepoznaje nemetale na objektu i ne poznaje način sanacije istih
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Građevinski i materijali i
materijali završnih radova
Učenik prepoznaje građevinske i materijale završnih radova
Učenik poznaje građevinske materijale i djelomično završne materijale
Učenik djelomično poznaje i građevinske i završne materijale
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili materijale ugrađene na objektu, održavanje istih kao i sanaciju i oštećenja ili zamjenu.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam tehničke materijale na objektu
Prepoznao/la sam vrste nemetalnih materijala
Identificirao/la sam polimerne materijale na objektu
Analizirao/la sam vrste drveta i stakla, te primjenu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira nemetalne materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje polimere na objektu uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje drvene elemente kao i njihovo održavanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje oštećenja i neodržavanost pojedinih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik sanira izvjesna oštećenja i neodržavanost na nekim tehničkim materijalima u objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Građevinski materijali u objektima, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene stakla kao građevinskog materijala.
Razlikovati vrste stakala na objektu, izmjere i montažu manjih staklenih elemenata, kao i način obračuna staklenih površina
Razlikovati vrste i mogućnosti primjene drva kao građevinskog materijala.
Razlikovati vrste drva na objektima, njihovu konstruktivnu i ukrasnu primjenu kao i način zaštite i njege
Razlikovati građevinske materijale koji se koriste u održavanju objekta.
Prepoznati građevinske materijale za otklanjanje izvjesnih oštećenja građevinskog dijela objekta
Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira primjenu polimernih pjena, drveta i građevinskih materijala u gradnji i sanaciji objekta. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način pripreme materijala i ugradnju u objekt ili sanaciju postojećeg elementa. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Osnove tehničkih materijala
2. Polimerni i stakleni materijali u graditeljstvu i primjena
3. Drvo i primjena u graditeljstvu
4. Građevinski materijali za gradnju i sanaciju, priprema i primjena
5. Staklo u graditeljstvu i primjena
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati stanje građevinskog objekta i sva građevinska oštećenja na njemu. Predložit će pojedinačne načine sanacije i izabrati materijale. Pripremit će materijal prema uputama proizvođača i impregnaciju koja se nanosi prije materijala. Učenik će analizirati i stanje površine za sanaciju i prepoznati potrebnu pripremu. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao građevinska oštećenja na objektu i analizirao prioritete sanacije
Učenik prepoznao građevinska oštećenja i djelomično načine sanacije
Učenik djelomično prepoznaje oštećenja objekta, ali nepotpuno način sanacije istih
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Građevinski i materijali i
materijali završnih radova
Učenik prepoznaje građevinske i materijale završnih radova
Učenik poznaje građevinske materijale i djelomično materijale završnih radova
Učenik djelomično poznaje građevinske i materijale završnih radova
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili mjernu
i osobito, sigurnosnu tehnologiju, tumačenje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam građevinske materijale na objektu
Prepoznao/la sam vrste materijala za zidanje i sanaciju
Identificirao/la sam materijale za završne radove na objektu
Analizirao/la sam vrste stakla, polimera i primjenu kao građevinskih elemenata
Ustanovio/la sam vrste ugrađenih građevinskih materijala
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira građevinske materijale na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje materijale za zidanje i sanaciju uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje materijale završnih radova na objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Materijali u elektrotehnici , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati materijale za vodiče i strujne vodove.
Razlikovati osnovne elemente elektro i signalnih instalacija i identificirati neispravnosti istih. Prepoznati način otklanjanja nepravilnosti u jednostavnim problemima.
Razlikovati elektroizolacijske materijale.
Prepoznati izolacijske materijale
Opisati načine primjene elektroinstalacijskih materijala i zakonska pravila sigurnosti.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala i tehnologiju ugradnje pri intervencijama na objektu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama elektroinstalacija. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor upoznaje učenika s materijalima i građom elektroinstalacija a također i svih signalnih instalacija. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Nastavnik/mentor upoznaje učenike s opasnostima pri radu s elektroinstalacijama i mjerama sigurnosti.
Na kraju učenik analizira izvršene radove na objektu, kao i njihovu kvalitetu. Učenik prepoznaje kvalitetno izvršene radove i eventualne nedostatke, kao i uzroke nedostataka izvršenih radova.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Materijali elektro i signalnih vodiča
2. Standardni elementi elektro i signalnih instalacija
3. Elektroizolacijski materijali
4. Zakonski propisi pri radu s elektroinstalacijama i procjenu
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke pripreme i primjene tehničkih materijala na objektu .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i definirati elektro i signalne instalacije u objektu. U slučaju neispravnosti, korištenjem instrumenata, definirat će nedostatak instalacije i sanirati oštećenje u okviru svojih mogućnosti i ovlasti. Učenik mijenja standardne elemente elektroinstalacija. Pri radovima s elektroinstalacijama, učenik se pridržava propisa zaštite na radu. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao elektroinstalacije i signalne de definirao sastavne dijelove
Učenik djelomično prepoznao elektroinstalacije i sastavne dijelove ali ne i signalne
Učenik prepoznao elektroinstalacije ali ne poznaje sastavne dijelove i povezanost
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Sanacija elektro i signalnih instalacija
Učenik uočava kvar instalacije i uspješno, na siguran način, rješava kvar
Učenik poznaje instalacije ali djelomično sanira oštećenja
Učenik djelomično poznaje instalacije ali ne prepoznaje neispravnosti
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili elektro i signalnu instalaciju, provjeru ispravnosti istih i pri tome primjenu mjera sigurnosti, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam elektro i signalne instalacije na objektu
Prepoznao/la sam materijale vodiča i izolacijske materijale
Identificirao/la sam opasna mjesta na elektro instalacijama
Analizirao/la sam neispravnosti na instalacijama
Zamijenio sam neispravne i oštećene elemente, te ih zamijenio uz primjenu elemenata zaštite na radu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu pri radu na elektro i signalnim instalacijama
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje položaj i elemente elektro i signalne instalacije - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasnosti elektroinstalacija uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje energetske i signalne vodiče i njihove izolacije - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje mjere zaštite na radu pri radu s elektroinstalacijama - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Održavanje higijene objekta i okoliša
NAZIV MODULA
O državanje higijene objekta i okoliša
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Održavanje higijene građevine i okoliša
SIU Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
SIU Sredstva i upute za održavanje higijene objekta
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
45-60 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za upotrebu alata, naprava i sredstava pri održavanju higijene objekta i okoliša stjecanjem vještina i znanja o alatima, napravama i sredstvima te radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici, školskom dvorištu i kod poslodavca. Cilj će ostvariti koristeći alate, naprave i sredstva sukladno tehničkim normama i propisima.
Ključni pojmovi
Alati, naprave, sredstva, higijena, norme, propisi
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici te na vanjskim prostorima škole. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima higijenskih nedostataka na objektu i okolišu.
Ustanovljavat će probleme i predlagati načine rješavanja kao i potrebna sredstva.
Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnih naprava i sredstava te načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Odgovarajućim postupcima utvrđivat će kvalitetu radova u skladu s propisima i normama.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Održavanje higijene građevine i okoliša
SIU Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada
SIU Sredstva i upute za održavanje higijene objekta
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje higijene građevine i okoliša , 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Planirati čišćenje stubišta, sanitarnih čvorova, tavana i podrumskih prostorija.
Napisati plan čišćenja stubišta, sanitarnih čvorova, tavana i podrumskih prostorija.
Organizirati čišćenje rasutog smeća u smetlarniku i okolici.
Napraviti plan čišćenja i adekvatnog zbrinjavanja rasutog smeća u smetlarniku i okolici.
Organizirati uklanjanje smeća sa pripadajućih pristupnih parcela.
N apraviti plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine).
Organizirati pražnjenje vanjskih koševa za smeće na pripadajućim pristupnim parcelama.
Izraditi plan pražnjenja vanjskih koševa za smeće i adekvatnog odlaganja smeća.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za održavanje higijene građevine i okoliša.
U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Planovi održavanja prostora za boravak
b. Planovi održavanja sanitarnih prostorija
c. Planovi održavanja okoliša
d. Planovi pražnjenja posuda za otpad
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan čišćenja i adekvatnog zbrinjavanja rasutog smeća u smetlarniku i okolici.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje usvojili važnost održavanja higijene građevine i okoliša te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem nehigijene u objektu.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite...
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Razvrstavanje i zbrinjavanje otpada, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prikupiti biootpad i pripremiti za kompostiranje.
Nabrojati tvari koje se smatraju biootpadom. Na primjeru konretnog objekta napraviti plan prikupljanja biootpada i upravljanja kompostom.
Organizirati prostor i posude za razvrstavanje otpada.
Odrediti raspored posuda za razvrstavanje otpada. Na primjeru konkretnog objekta utvrditi potreban broj, veličinu i namjenu posuda za razvrstavanje otpada.
Organizirati prikupljanje i odvoz glomaznog otpada.
Planirati prikupljanje i odvoz glomaznog otpada.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za razvrstavanje i zbrinjavanje otpada.
U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Vrste otpada
b. Biootpad i kompostiranje
c. Razvrstavanje otpada
d. Prikupljanje i odvoz otpada
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan prikupljanja, razvrstavanja i odvoza otpada.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje značaj razvrstavanja i zbrinjavanja otpada te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem nehigijene u objektu.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan prikupljanja i razvrstavanja otpada (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sredstva i upute za održavanje higijene objekta, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Održavati vanjske natpise, upute, upozorenja i obavijesti o pravilima kućnog reda.
Napraviti plan održavanja vanjskih natpisa, uputa, upozorenja i obavijesti o pravilima kućnog reda na primjeru konkretnog objekta.
Planirati sigurnu uporabu sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju.
Nabrojati sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. Na primjeru konkretnog objekta odrediti mikrolokacije za postavljanje sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, te napraviti plan provjere njihove djelotvornosti.
Poznavati propise i smjernice za održavanje higijene objekta.
Nabrojati pravila koja treba poštivati u održavanju higijene objekta.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i sredstava za razvrstavanje i zbrinjavanje otpada.
U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Sredstva za održavanje higijene objekta
b. Metode održavanja higijene objekta
c. Propisi i pravila pri održavanju higijene objekta
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik planira izvođenje aktivnosti održavanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan održavanja higijene objekta.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili sredstva i upute za održanje higijene objekta te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Tablica vrednovanja kao u prethodnom SIU.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan postavljanja uputa i izrađuje natpise uozorenja u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tehničko crtanje i dokumentiranje
NAZIV MODULA
Tehničko crtanje i dokumentiranje
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove tehničkog crtanja
SIU Tehničko crtanje u praksi
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za izradu i čitanje radioničkih i tehničkih crteža te njihovo dokumentiranje. Polaznik će moći identificirati sve sastavnice potrebne kako bi radionički crtež bio ispravan i potpun. Polaznik će načine i vrste dokumentiranja. Polaznik će razlikovati različite tehničke crteže. Polaznik će upoznati i računalne programe za tehničko crtanje.
Ključni pojmovi
vrte crta, standardi u tehničkom crtanju, skica, tehničko pismo, presjeci, vrte projekcija, dimetrija, izometrija, sastavnica, zaglavlje, radionički crtež
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima tehničkih crteža koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja sadržaja tehničkog crteža, radioničkog crteža te savladava prepoznavanje dijelova tehničkih crteža. Polaznici razvijaju vještinu razlikovanja osnovnih digitalnih alata za tehničko crtanje. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove tehničkog crtanja
SIU Tehničko crtanje u praksi
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove tehničkog crtanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti pravila tehničkog crtanja.
Analizirati pravila tehničkog crtanja.
Primijeniti tehnike crtanja olovkom.
Usporediti tehnike crtanja olovkom.
Razlikovati umanjena i uvećana mjerila.
Povezati umanjena i uvećana mjerila.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove tehničkog crtanja i dokumentiranja. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Izrada tehničkih i radioničkih crteža uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Pravila tehničkog crtanja
2. Mjerila
3. Kotiranje
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste tehničkih crteža i zna ih nacrtati.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje pravila tehničko crtanja na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente tehničkog crteža na modelu. Razlikuje tehnike crtanja olovkom kao i vrte crta koje se koriste za tehničko crtanje. Analizira različite mogućnosti korištenja veličina papira.
Na istom objektu poslodavca potrebe za uvećanim ili umanjenim mjerilima na konkretnim primjerima. Planira eventualne izmjene na danim radioničkim crtežima. Analizira prisutnost ostalih simbola i oznaka na crtežima.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje montažni crtež na modelu u radionici ili na objektu. Analizira dijelove montažnog crteža na modelu. Razlikuje dijelove od kojih je izrađen taj sklop. Analizira potrebu za pravilnim kotiranjem montažnog crteža.
Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike izrade radioničkih crteža, njihovog kotiranja te odabira mjerila. Planira eventualne promjene na radioničkom crtežu.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje standarde u tehničkom crtanju
Učenik prepoznaje vrte crta
Učenik opisuje izradu radioničkog crteža
Učenik nabraja dijelove kota
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje standarde u tehničkom crtanju – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje vrte crta - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje izradu radioničkog crteža - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja dijelove kota - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Tehničko crtanje u praksi, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izraditi skicu zahvata na instalacijama.
Dizajnirati skicu zahvata na instalacijama.
Poznavanje osnova digitalnih alata za crtanje.
Razlikovati osnovne digitalne alate za crtanje.
Nacrtati tijelo u dvodimenzionalnom i prostornom prikazu.
Napraviti tijelo u dvodimenzionalnom i prostornom prikazu.
Razlikovati dijelove instalacija na nacrtima i planovima.
Otkriti dijelove instalacija na nacrtima i planovima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove digitalnih alata za tehničko crtnje. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Izrađivanje skice zahvata na instalacijama uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Postupak izrade skice
2.Digitalni alati za crtanje
3.Dvodimenzionalni i prostorni prikaz
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje različite skice instalacija, uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke na crtežima. Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje skicu instalacije na modelu u radionici. Analizira elemente skice i prepoznaje gdje su greške na modelu. Razlikuje digitalne alate za crtanje te demonstrira njihovu primjenu. Analizira mogućnost prostornog predočavanja intalacije i njenih dijelova. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike skiciranja, te planira postupak skiciranja. Koristi pribor za tehničko crtanje.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje vrstu prostornog prikaza na modelu u radionici. Analizira pravila svakog pojedinog prostornog predočavanja na modelu. Razlikuje kuteve bitne za pojedino prostorno predočavanje neke instalacije. Razlikuje dijelove instalacija na planovima i nacrtima. Koristi pribor za tehničko crtanje.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje dijelove skice
Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje
Učenik opisuje dijelove instalacija sa planova
Učenik nabraja prostorne prikaze
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje dijelove skice – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje digitalne alate za crtanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje dijelove instalacija sa planova - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja prostorne prikaze - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnove mjerenja energetskih veličina
NAZIV MODULA
Osnove mjerenja energetskih veličina
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Uvod u energetske instalacije
SIU Osnove mjerenja i kontrole
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obavezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za mjerenje energetskih veličina. Polaznik će moći objasniti osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica . Polaznik će razlikovati mjerne instrumente i opisati metode za mjerenje i kontrolu.
Ključni pojmovi
Mjerenje, duljina, površina, volumen, brzina, ubrzanje, cijevi
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja osnovnih energetskih veličina. Prepoznaje razvijaju vještine mjerenja I kontrole kuta, duljine, povr šine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Uvod u energetske instalacije
SIU Osnove mjerenja i kontrole
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove mjerenja i kontrole, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica.
Povezati osnovne i izvedene mjerne jedinice za kut, duljinu, površinu, volumen, brzinu, ubrzanje, protok, silu, tlak, energiju, snagu, otpor, jakost el. struje i napon u SI sustavu mjernih jedinica
Razlikovati mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Prikazati mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Opisati metode za mjerenje i kontrolu kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Pokazati metode za mjerenje i kontrolu kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Kategorizirati dimenzije cijevi prema europskim normama.
Klasificirati dimenzije cijevi prema europskim normama.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mjerenja I kontrole. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Osnovne mjerne jedinice
2. Mjerni instrumenti
3. Metode mjerenja
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje osnovne mjerne jedinice I mjerne instrumente.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje mjerne instrumente na modelu u radionici ili na objektu. Analizira osnovne mjerne jedinice na modelu. Razlikuje metode mjerenja osnovnih mjernih jedinica. Analizira mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje metode za mjerenje na modelu u radionici ili na objektu. Analizira mjerne instrumente na modelu. Učenik razlikuje mjerne instrumente za mjerenje kuta, duljine, površine, volumena, brzine, ubrzanja, protoka, sile, tlaka, energije, snage, otpora, jakosti el. struje i napona.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje osnovne mjerene jedinice
Učenik prepoznaje mjerne instrumente
Učenik opisuje metode mjerenja
Učenik nabraja mjerne jedinice
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje osnovne mjerene jedinice – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje mjerne instrumente - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje metode mjerenja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja mjerne jedinice- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Uvod u energetske instalacije, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu.
Klasificirati gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu.
Odabrati mjerne instrumente potrebne za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Razlikovati mjerne instrumente potrebne za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Odabrati opremu i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Razlikovati opremu i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove analize gubitaka u ravnom dijelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Analiza gubitaka
2.Mjerenje parametara energetskog postrojenja
3.Oprema i pribor
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu. , uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke. Učenik prepoznaje mjerne instrumente i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje gubitke u ravnom djelu cijevi, na spojevima, ventilima ili koljenima i pad tlaka u cjevovodu na modelu u radionici ili na objektu. Analizira pad tlaka koristeći mjerne instrumente. Razlikuje mjerne instrumente za mjerenje parametara energetskog postrojenja. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka instalacije, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje opremu I pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja na modelu u radionici ili na objektu. Analizira gubitke na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije. Analizira opremu I pribor p otreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje gubitke u ravnom dijelu cijevi
Učenik prepoznaje pad tlaka u cjevovodu
Učenik opisuje mjerne instrumente
Učenik nabraja opremu I pribor
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje gubitke u ravnom dijelu cijevi – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje pad tlaka u cjevovodu - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje mjerne instrumente- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja opremu I pribor- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Alati, naprave i uređaji u poslovima održavanja objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Alati i naprave u električnim instalacijama
SIU Održavanje alata i naprava
SIU Alati i naprave u vodovodnim instalacijama
SIU Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
45-60 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za upotrebu alata i naprava u električnim i vodovodnim instalacijama te građevinskim i stolarskim radovima stjecanjem vještina i znanja o alatima i napravama i radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca. Cilj će ostvariti koristeći alate i naprave sukladno tehničkim normama.
Ključni pojmovi
Alati, naprave, električne instalacije, vodovodne instalacije, građevinski radovi, stolarski radovi, održavanje alata i naprava
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima otklanjanja manjih kvarova na električnim instalacijama, vodovodnim instalacijama, te demonstrirati primjenu alata i naprava za jednostavne građevinske i stolarske popravke.
Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnih alata i naprava i načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Alati i naprave u električnim instalacijama
SIU Održavanje alata i naprava
SIU Alati i naprave u vodovodnim instalacijama
SIU Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Alati i naprave u električnim instalacijama, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Prepoznati alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Razlikovati načine primjene alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Opisati načine primjene alate i naprave koji se koriste za detekciju kvara na električnim instalacijama.
Razlikovati alate i naprave koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Prepoznati alate i naprave koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Razlikovati načine primjene alata i naprava koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Opisati načine primjene alata i naprava koji se koriste za otklanjanje kvara na električnim instalacijama.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata i naprava kod električnih i vodovodnih instalacija te u građevinskim i stolarskim radovima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak te alate i naprave ovisno o zahtjevima zadatka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Alati, naprave i uređaji za detekciju kvara na električnim instalacijama
b. Alati, naprave i uređaji za otklanjanje kvara na električnim instalacijama
c. Primjena alata, naprava i uređaja za detekciju kvara na električnim instalacijama
d. Primjena alata, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na električnim instalacijama
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba demontirati neispravan prekidač za rasvjetu i montirati novi. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine primjene alata i naprava za detekciju i otklanjanje kvarova na električnim instalacijama te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam kvar na prekidaču za rasvjetu.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Demontirao sam neispravan i ugradio novi prekidač.
Poštivao sam pravila sigurnosti.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alat, materijale i pribor za promjenu rasvjetnih tijela uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje alata i naprava, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Sortirati i održavati rezervne dijelove opreme i instalacija i alat u priručnoj radionici.
Prepoznati alate i naprave i sortirati ih po vrstama.
Održavanje alata, naprava i uređaja koji se koriste u poslovima održavanja objekata.
Opisati načine održavanja alate i naprava.
Prepoznati potrebu za zamjenom starog alata i opreme jednakom novom ili unaprijeđenom.
Odabrati alate i naprave koje je potrebno zamijeniti novim.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira načine sortiranja i održavanja alata i naprava. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (sortiraju alate i naprave po različitim kriterijima). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Sortiranje alata, naprava i uređaja
b. Sortiranje rezervnih dijelova
c. Održavanje alata, naprava i uređaja
d. Zamjena starih alata, naprava i uređaja novima
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba sortirati alate i naprave prema namjeni. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine održavanja alata i naprava te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Primjer tablice vrednovanja kao i u prethodnom SIU.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alate naprave koje treba očistiti i podmazati uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi podmazivanje i čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite.:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Alati i naprave u vodovodnim instalacijama, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati alate, naprave i uređaje za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama.
Prepoznati potrebu za primjenu uređaja za otkrivanje kvara na vodovodnim instalacijama.
Primijeniti alate, naprave i uređaje za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama.
Demonstrirati primjenu uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Prepoznati potrebu za zamjenom starog alata i opreme jednakom novom ili unaprijeđenom.
Identificirati potrebu za zamjenom alata, naprave ili uređaja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (demonstriraju primjenu alata i uređaja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Alati, naprave i uređaji za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama
b. Alati, naprave i uređaji za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama
c. Primjena alati, naprava i uređaja za detekciju kvara na vodovodnim instalacijama
d. Primjena alati, naprava i uređaja za otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama
e. Zamjena starih alata, naprava i uređaja novim i unaprijeđenim
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik obavlja zamjenu vodovodnog ventila. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine primjene alata i naprava za detekciju i otklanjanje kvarova na vodovodnim instalacijama te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik ugrađuje slavinu uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi podmazivanje i čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Alati i naprave u građevinskim i stolarskim radovima, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Primijeniti alate, naprave i uređaje za izgradnju i popravak stolarije.
Demonstrirati primjenu uređaja za izgradnju i popravak stolarije na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Primijeniti alate, naprave i uređaje za manje građevinske popravke.
Demonstrirati primjenu uređaja za manje građevinske popravke na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Primijeniti alate, naprave i uređaje za održavanje okoliša.
Demonstrirati primjenu uređaja za održavanje okoliša na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira upotrebu alata, naprava i uređaja za izradu i popravak stolarije te manje građevinske radove. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (demonstriraju primjenu alata i uređaja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Alati, naprave i uređaji za izradu i popravak stolarije
b. Alati, naprave i uređaji za manje građevinske radove
c. Alati, naprave i uređaji za održavanje okoliša
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik obavlja zamjenu naslona stolca. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili primjenu alata i naprava u građevinskim i stolarskim radovima te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Primjer tablice vrednovanja kao u prethodnom SIU.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik obrezuje živu ogradu i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi podmazivanje i čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. RAZRED
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tehnologije spajanja materijala
NAZIV MODULA
Tehnologije spajanja materijala
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala
SIU Spajanje materijala
SIU Spajanje nemetala
Obujam modula (CSVET)
8
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za odabir pravilnog načina spajanja metala i nemetala u strojarstvu. Učenici će prepoznati materijale spajanja, odabrati moguće načine međusobnog spajanja elemenata, odabrati optimalan način spajanja materijala u strojarstvu. Učenici će usvojiti vještine različitih postupaka spajanja metala i nemetala što će osigurati kvalitetno samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu svih pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Rad na siguran način, rastavljivi spojevi, zatici, vijci, klinovi, nerastavljivi spojevi, zavarivanje, lemljenje, lijepljenje, kitanje, zakovice, podmazivanje
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenjivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima spajanja metala, nemetala i međusobnog spajanja različitih materijala koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse. Uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora izvršit će osnovne postupke odabira optimalnog postupka spajanja, spajanje materijala, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala
SIU Spajanje materijala
SIU Spajanje nemetala
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Rastavljivo i nerastavljivo spajanje materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlučiti rastavljivo i nerastavljivo spajanje elemenata.
Usporediti različite postupke rastavljivog i nerastavljivog spajanja materijala.
Opisati postupke pripreme elemenata za različite tehnologije spajanja.
Usporediti načine pripreme materijala prema tehnologijama spajanja.
Opisati ljepila i kitove te materijale za podmazivanje i njihovu primjenu.
Primijeniti ljepila, kitova i materijale za podmazivanje u realnim primjerima.
Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih tehnologija spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Rastavljivi spojevi
2. Nerastavljivi spojevi
3. Ljepila i kitovi
4. Materijali za podmazivanje
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste spojeva, uočava moguće greške spajanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik dobiva nekoliko modela strojnih dijelova koji su spojeni različitim tehnologijama spajanja (npr. vijčani spoj, spoj klinovima, zavareni spoj, lemljeni spoj, lijepljeni spoj, zakovičasti spoj). Učenik na temelju usvojenog gradiva treba prepoznati vrstu spoja i opisati potrebnu pripremu materijala prema tehnologijama spajanja. Učenik na radnim listovima (koje priprema nastavnik ili mentor) ispunjava: vrstu spoja, nabraja elemente spoja, uočava greške na spojevima, daje prijedloge kako bi se greške ispravile, opisuje primjere iz prakse gdje se pojedine vrste spojeva upotrebljavaju.
Primjer 2:
Učenik u školskoj radionici ili kod poslodavca opisuje, na stvarnim primjerima iz prakse, lijepljenje, kitanje i podmazivanje . Učenik na radnim listovima (koje priprema nastavnik ili mentor) opisuje tehnološki postupak, uočava greške, daje prijedloge kako bi se greške ispravile, opisuje primjere iz prakse gdje se pojedini postupci upotrebljavaju
U simuliranim stvarnim situacijama kroz rješavanje problemskih zadataka polaznici provode postupke lijepljenja, kitanja i podmazivanja materijala.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:
- Učenik prepoznaje materijale spajanja
- Učenik prepoznaje rastavljivo i nerastavljivo spajanje
- Učenik opisuje pravilnu pripremu materijala
- Učenik nabraja karakteristike ljepila, kitova i materijala za podmazivanje, provodi radnje ljepljenja, podmazivanja i kitanja.
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
. Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje materijale spajanja – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje rastavljivo i nerastavljivo spajanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik opisuje pravilnu pripremu materijala - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik nabraja karakteristike ljepila, kitova i materijala za podmazivanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik na realnom primjeru ispravno primjenjuje ljepila, kitove i materijale za podmazivanje- uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Spajanje metala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati načine spajanja metalnih rastavljivih spojeva
Izvesti spajanje metalnih rastavljivih spojeva
Identificirati načine spajanja metalnih nerastavljivih spojeva
Izvesti spajanje metalnih nerastavljivih spojeva
Prepoznati opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala
Opisati opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala
Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična i nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik demonstrira različite ehnologije spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka i provode spajanja metala). Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Spajanje rastavljivih spojeva
2. Spajanje nerastavljivih spojeva
3. Opasnosti i načini zaštite pri spajanju metala
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno izvodi postupke spajanja metala.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer:
Opis radne situacije: Učenik, prema tehničkom crtežu, provodi spajanje metala
Projektni zadatak : Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati tehnički crtež, odabrat će potreban alat i uređaje za spajanje metala, pripremiti radno mjesto. U razgovoru s nastavnikom predložit će druge mogućnosti spajanja metala, analizirati prednosti i nedostatke pojedinog spajanja, odabrati optimalan način spajanja i izvesti spajanje metala poštujući sva pravila rada na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:
- Učenik analizira tehnički crtež
- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje metala
- Učenik priprema radno mjesto
- Učenik izvodi spajanje
- Učenik opisuje opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala ,primjenjuje sva pravila rada na siguran način
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje metala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi spajanje metala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik opisuje opasnosti i načine zaštite pri spajanju metala ,primjenjuje sva pravila rada na siguran način- uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Spajanje nemetala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati načine spajanja drvenih materijala.
Izvesti spajanja drvenih materijala.
Identificirati načine spajanja polimera.
Izvesti spajanja polimernih materijala.
Identificirati načine spajanja elemenata od različitih vrsta materijala.
Izvesti spajanja elemenata od različitih vrsta materijala.
Dominantni nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU-a
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična i nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik demonstrira različite ehnologije spajanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (biraju optimalni postupak spajanja ovisno o materijalu i zahtjevima izratka i provode spajanja metala). Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Tehnologija spajanja drvenih materijala
2. Tehnologija spajanja polimernih materijala
3. Tehnologija spajanja različitih vrsta materijala
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno izvodi postupke spajanja drvenih i polimernih materijala .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer:
Opis radne situacije: Učenik, prema tehničkom crtežu, provodi spajanje drvenih materijala.
Projektni zadatak : Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati tehnički crtež, odabrat će potreban alat i uređaje za spajanje , pripremiti radno mjesto. U razgovoru s nastavnikom predložit će druge mogućnosti spajanja drvenih materijala, analizirati prednosti i nedostatke pojedinog spajanja, odabrati optimalan način spajanja i izvesti spajanje drvenih materijala poštujući sva pravila rada na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se sklijedeći elementi:
- Učenik analizira tehnički crtež
- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje drvenih materijala
- Učenik priprema radno mjesto
- Učenik izvodi spajanje
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -
- Učenik odabire alat i uređaje za spajanje drvenih materijala uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi spajanje drvenih materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Građevinski radovi na objektu
NAZIV MODULA
Građevinski radovi na objektu
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Materijali u građevinarstvu
SIU Priprema i sanacija zidova, stropova i podruma
SIU Izvođenje jednostavnih građevinskih radova
Obujam modula (CSVET)
8
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-30 %
45-60 %
20-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za izvođenje jednostavnih građevinskih radova stjecanjem vještina i znanja o građevinskim materijalima i radu s njima. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će cilj ostvariti koristeći građevinske materijale i alate sukladno tehničkim normama.
Ključni pojmovi
Građevinski materijali, građevinski radovi, građevinski alati, zid, zidanje, ploče, gips, konstrukcije
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima pripreme zidova za nanošenje boja, zaglađivanja zida gletanjem, sanacije gipsanih ploča, zamjena razbijenih keramičkih pločica, izrade jednostavnih pregradnih zidova, izradi i popravci jednostavnih betonskih konstrukcija, šalovanju jednostavnih konstrukcija.
Uz nadzor nastavnika ili poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira optimalnog
građevinskog materijala i načina primjene, prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze izrade učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Materijali u građevinarstvu
SIU Priprema i sanacija zidova, stropova i podruma
SIU Izvođenje jednostavnih građevinskih radova
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Materijali u građevinarstvu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Klasificirati građevinske materijale.
Nabrojati vrste i primjenu građevinskih materijala.
Razlikovati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta
Opisati načine primjene građevinskih materijala u održavanju objekta.
Razlikovati načine pripreme građevinskih materijala za upotrebu
Opisati načine pripreme građevinskih materijala
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Prirodni građevinski materijali
b. Umjetni građevinski materijali
c. Primjena građevinskih materijala
d. Priprema građevinskih materijala za upotrebu
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba prepoznati građevinske materijale i odrediti koji je najprikladniji za sanaciju postojećeg problema. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili koji građevinski materijali su najpogodniji za koje građevinske radove te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje građevinski materijal
Obavlja jednostavan zadatak primjene građevinskog materijala - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Prilagodba za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Priprema i sanacija zidova i stropova i podova, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Pripremiti unutarnje i/ili vanjske zidove za nanošenje boje.
Nabrojati metode pripreme zidova za nanošenje boje. Demonstrirati pripremu površine na zadanom objektu ili površini.
Izvesti zaglađivanje zida gletanjem.
Odabrati odgovarajuću smjesu za zaglađivanje i alat. Objasniti postupak pripreme smjese za zaglađivanje. Demonstrirati gletanje na zadanom objektu ili površini.
Izvesti sanaciju gipsanih ploča.
Opisati postupak montaže gipsanih ploča. Procijeniti potrebu sanacije ili montaže zamjenskih gipsanih ploča. Demonstrirati sanaciju ili montažu gipsanih ploča.
Izvesti zamjenu razbijenih keramičkih pločica.
Demonstrirati uklanjanje ostataka razbijenih pločica i ugradnju novih.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Pripremanje zidova
b. Gletanje
c. Bojanje
d. Sanacija gipsanih ploča
e. Lijepljenje keramičkih pločica
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba dio zida zagletati i nanijeti boju, a drugi dio zida pripremiti za postavljanje keramičkih pločica i postaviti ih. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili načine upotrebe različitih građevinskih materijala te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Pripremio/la sam zid za gletanje.
Odabrao/la alate i materijale koje ću upotrijebiti za gletanje.
Ispravno sam zagletao/la zid.
Odabrao/la alate i materijale koje ću upotrijebiti za nanošenje boje.
Ispravno sam obojao/la zid.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih poslova.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alat, materijale i pribor za gletanje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi gletanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Prilagodba za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izvođenje jednostavnih građevinskih radova, 4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izraditi jednostavne pregradne zidove.
Demonstrirati izradu pregradnog zida.
Izraditi i popraviti jednostavne betonske konstrukcije.
Demonstrirati popravak betonske konstrukcije.
Izraditi šalovanje jednostavne konstrukcije.
Demonstrirati šalovanje.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih građevinskih postupaka. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (biraju optimalni postupak i materijal ovisno o zahtjevima izratka). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Gipsane ploče kao pregradni zidovi
b. Pregradni zidovi izrađeni od blokova
c. Priprema smjese za betoniranje
d. Šalovanje i kalupi za betonske konstrukcije
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne građevinske radove.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba prepoznati građevinske materijale i odrediti koji je najprikladniji za sanaciju postojećeg problema. Pri tome treba materijale pripremiti na odgovarajući način kao i koristiti odgovarajuće alate.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili koji građevinski materijali su najpogodniji za koje građevinske radove te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik priprema smjesu za betoniranje i unosi je na pripremljeno mjesto
Obavlja jednostavan zadatak šalovanja, a nakon sušenja i skidanje oplate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Prilagodba za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tehnologije površinske zaštite materijala
NAZIV MODULA
Tehnologije površinske zaštite materijala
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Vrste destrukcije materijala
SIU Sredstva i tehnike zaštite materijala
SIU Provedba zaštite od korozije
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
25-35%
20-35%
35-50%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za odabir pravilnog načina površinske zaštite materijala. Učenici će moći razlikovati tipove destrukcije materijala uzrokovane korozijom, odabrati odgovarajuća sredstva i tehniku zaštite od korozije te načine prevencije nastanka korozije.
Učenici će usvojiti vještine pripreme površine i nanošenja zaštitnog premaza što će osigurati kvalitetno samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu svih pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Korozija, zaštita površine, premazi, prevlake, boje i lakovi, rad na siguran način
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina pripreme površine i nanošenja zaštitnog premaza.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Vrste destrukcije materijala
SIU Sredstva i tehnike zaštite materijala
SIU Provedba zaštite od korozije
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Vrste destrukcije materijala, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati utjecaj korozije na razne materijale i načine njene prevencije.
Predvidjeti utjecaj korozije s obzirom na materijal na kojem se pojavljuje i uvjetima kojima je materijal izložen.
Klasificirati destrukciju materijala.
Procijeniti destrukciju materijala zahvaćenog korozijom.
Razlikovati koroziju prema mehanizmu procesa i mediju u kojem se nalazi.
Povezati obradu metala na visokim temperaturama s kemijskom korozijom koja nastaje u vrućim plinovima.
Opisati ekonomsko značenje korozije.
Ustanoviti na koji način korozija smanjuje uporabnu vrijednost metala bilo da je on u obliku sirovine, poluproizvoda ili proizvoda.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama negativnog utjecaja korozije na razne materijale te demonstrira načine njene prevencije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (raspoznaju vrstu korozije prema obliku i destrukciji materijala te biraju optimalni način prevencije nastanka korozije ovisno o vrsti materijala ).
Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Korozija metala
b. Ekonomski značaj korozije
c. Vrste korozije prema mehanizmu procesa
d. Vrste korozije prema geometriji razaranja
Načini i primjer vrednovanja
Potrebno je na temelju dobivenih slika ili stvarnih predmete s različitim primjerima pojavnih oblika korozijskih oštećenja pismeno ili usmeno opisati:
Kako korozija utječe na taj materijal?
Kojem se tipu korozije radi?
Razlog nastanka korozije?
Mogući načini prevencije nastanka korozije na datom primjeru?
Troškovi nastali pojavom korozije?
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam materijal i točno opisao/la kako korozija utječe na njega.
Prepoznao/la sam tip korozije na materijalu.
Identificirao/la sam ispravan razlog nastanka korozije.
Ispravno sam opisao/la moguće razloge nastanka korozije.
Ustanovio/la sam sve moguće troškove nastale korozijom na odabranom elementu.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se dati jednostavniji primjeri pojavnih oblika korozijskih oštećenja te će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Smanjiti će mu se opseg zadatka na način da ga se traži da prepozna samo tip korozije. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sredstva i tehnike zaštite materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Klasificirati sredstva za zaštitu materijala.
Procijeniti sredstva za zaštitu materijal s obzirom na njihovu učinkovitost.
Klasificirati načine (tehnike) zaštite materijala.
Rangirati načine zaštite materijala.
Razlikovati premaze prema načinu sušenja.
Protumačiti tri faze fizičkog sušenja boja.
Opisati tehničke mjere zaštite od korozije promjenom unutarnjih i vanjskih činitelja oštećivanja.
Ustanoviti važnost zajedničkog rada konstruktora, tehnologa i stručnjaka za koroziju tijekom procesa projektiranja radi postizanja optimalne korozijske otpornosti.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su vođena i dijelom demonstracijska nastava. Nastavnik upoznaje učenike sa teorijskim osnovama tehnike zaštite materijala i vrstama sredstava za zaštitu. Za demonstraciju koristiti se primjerima sa interneta kao i raznim studijama slučaja te se nastava što je više moguće odvija u radionicama za praktičnu nastavu, u specijaliziranoj učionici ili školskoj radionici, centru kompetencija. Učenici rješavaju problemske zadatke (raspoznaju vrstu sredstva za zaštitu materijala, klasificiraju tehnike zaštite). Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Osnove zaštite materijala
b. Zaštita prevlakama
c. Zaštita premazima
Načini i primjer vrednovanja
Formirati timove od po 2-3 učenika. Svaki tim odabire neku od ponuđenih tema:
Konstrukcijsko tehnološke mjere zaštite materijala
Korozijski postojani materijali
Priprema površine
Elektrokemijska zaštita
Klasifikacija premaza
Fizičko sušenje premaza
Kemijsko sušenje premaza
Svaki tim izrađuje prezentaciju i prezentira odabranu temu ostalim timovima.
Svi članovi tima sudjeluju u radu, organiziraju sastanke, dijele zaduženja unutar tima i poštuju zadane rokove te na taj način doprinose konačnom rezultatu.
Elementi za vrednovanje
Vrednovanje kao učenje
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi demonstracijska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Provedba zaštite od korozije, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Pripremiti alate, materijale i pribor za nanošenje zaštite površina materijala.
Usporediti različite alate i pribor koji se koriste pri nanošenju zaštite.
Planirati predobradu površine i izabrati zaštitni premaz.
Preporučiti odgovarajuću tehniku predobrade površine.
Provesti predobradu površine prije nanošenja zaštitnog premaza, pripremiti i nanijeti zaštitni premaz.
Samovrednovati kvalitetu pripreme i izvedbe obavljenog rada.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su demonstracijska i praktična nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s alatom, materijalom i priborom te demonstrira načine odnosno tehnike predobrade površine i nanošenje zaštitnog premaza. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (pripremaju potreban alat i pribor, materijal i samostalno ili u paru izvodi nanošenje zaštitnog premaza). Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke pritom držeći se pravila rada na siguran način.
Nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Nastavnik kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Priprema površine
b. Alati i pribor
c. Načini nanošenja premaza
d. Opasnosti i zaštitne mjere
Načini i primjer vrednovanja
Na datim elementima izvesti zaštitu materijala nanošenjem zaštitnog premaza.
Svaku učenik mora:
pripremiti potreban alat, materijal i pribor
s obzirom na materijal od kojeg je element izrađen te njegovu svrhu, odabrati odgovarajući zaštitni premaz
izvršiti predobradu
pripremiti i nanijeti zaštitni premaz
prekontrolirati gotovi rad te uočiti eventualne nedostatke
sve u skladu s pravilima rada na siguran način.
Elementi vrednovanje:
Kriterij vrednovanja naučenog
Element/ kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak.
Učenik samostalno rješava zadatak uz manje pogreške.
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku.
Kontrola i uočavanje nedostataka
Učenik ne može prepoznati većinu nedostatke gotovog rada.
Učenik prepoznaje svoje nedostatke u radu ali nije siguran u njih.
Učenik prepoznaje sve nedostatke rada uz pokoju pogrešku.
Učenik prepoznaje sve svoje nedostatke i utvrđuje nastanak istih.
Zaštita na radu
Učenik uz izričita upozorenja nastavnika koristi zaštitna sredstva.
Učenik koristi zaštitna sredstva ali se ne pridržava svih pravila zaštite na radu.
Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način.
Učenik osim što koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način prepoznaje važnost te uočava moguće opasnosti.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se smanjiti opseg zadatka i produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka. Vršiti će se češća kontrola tokom rada te ga se usmjeravati ka konačnom riješenu.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Analiza, planiranje i organizacija rada
NAZIV MODULA
Analiza, planiranje i organizacija rada
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Poslovi kućnog majstora
SIU Planiranje održavanja objekta i okoliša
SIU Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50 %
20-40 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih obavljanje poslova u zanimanju kućni majstor stjecanjem znanja i vještina analize, planiranja i organizacije rada. Uz pomoć stvarnih/konkretnih primjera i primjenom teorijskog znanja učenici će organizirati svoj rad i vrijeme kroz izradu plana rada. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Obavezno je da se cilj ostvaruje primjenjujući i pridržavajući se svih pravila zaštite na radu.
Ključni pojmovi
Planiranje, organizacija, znanja, vještine, održavanja, eksploatacija
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na analizu, planiranje i organizaciju rada na poslovima kućnog majstora.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Poslovi kućnog majstora
SIU Planiranje održavanja objekta i okoliša
SIU Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Poslovi kućnog majstora, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati popis poslova i zaduženja na radnom mjestu kućnog majstora.
Organizirati radna zaduženja i na radnom mjestu kućnog majstora.
Opisati potrebna znanja i vještine potrebne za radno mjesto kućnog majstora.
Ustanoviti koja su znanja i vještina potrebne kako bi se mogli obavljati poslovi kućnog majstora.
Predvidjeti radove u dogovoru sa stanarima/korisnicima sukladno pravilima kućnog reda i poštujući vjerske i državne praznike.
Opravdati napravljeni plan radova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s poslovima kućnog majstora, koja su njegova zaduženja, koja znanja i vještine je potrebo imati za rad i kako poštivati kućni red tamo gdje je to neophodno. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako se pripremiti za radno mjesto kućnog majstora, prepoznati poslove kućnog majstora, planirati radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Zanimanje kućni majstor
b. Znanja i vještine
c. Poslovi kućnog majstora
d. Građevinske aktivnosti – održavanje, rekonstrukcija, zamjena, izgradnja
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak koji se proteže kroz cijeli modul, odnosno sva tri skupa ishoda učenja:
Učenici su podijeljeni u timove od po 2-3 učenika te odbijaju jedan objekt na kojemu je potrebno provesti, analizu planiranje i organizaciju rada održavanja.
Npr. jedna grupa dobiva obiteljsku stambenu zgradu.
U ovom skupu ishoda potrebno je da grupa ustanovi koje sve poslove oni kao kućni majstori mogu obavljati na toj zgradi te koja znanja i vještine su im potrebne za to. Potrebno je da se ustanove koja su pravila kućnog reda zgrade te koja je struktura stanovnika u njoj.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik poznaje poslove, zaduženja i obveze zanimanja kućni majstor
- Učenik opisuje potrebna znanja i vještine za radno mjesto kućni majstor
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Specifičnosti održavanja obzirom na režim eksploatacije objekta, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Definirati potrebne radove prema pravilima struke i danim ovlastima.
Predvidjeti neplanirane situacije i moguće probleme prilikom izrade plana rada kako bi se izbjegli zastoji i dodatni troškovi.
Prepoznati režime eksploatacije objekta.
Ocijeniti režime eksploatacije objekta.
Prepoznati moguće opasnosti i nedostatke prilikom eksploatacije objekta.
Usporediti način održavanja objekta s nekim drugim objektom kako bi se prepoznali eventualni nedostaci u održavanju.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se sastoji od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka na koje načine i u kojem obimu se mogu iskorištavati objekti, okoliš i prirodna dobra, koje opasnosti se mogu pojaviti i na koji način održavati objekte koju si prekomjerno eksploatirani. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Eksploatacija prirodnih dobara
b. Eksploatacija objekta
Načini i primjer vrednovanja
Potrebno je ustanoviti koji su režimi eksploatacije objekta te definirati aktivnosti odnosno radove koje se namjerava izvesti u sklopu održavanja objekta, a s obzirom na stanje objekta.
Npr.
- zamjena krovišta
- obnova fasade i unutarnje žbuke
- zamjena parketa na podnoj konstrukciji
- zamjena dotrajale stolarije, prozora i vrata
- ispitivanje i popravak plinske instalacije
- ispitivanje i popravak elektroinstalacija
- obnova dotrajalih sanitarnih uređaja u kući
- zamjena instalacija centralnog grijanja
Definirati sve moguće opasnost i mjere zaštite na radu.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno (ili sudjeluje u radu tima) rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik poznaje režime eksploatacije objekta
- Učenik prepoznaje moguće opasnosti i nedostatke
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Planiranje održavanja objekta i okoliša, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Napraviti plan održavanja objekta i okoliša uvažavajući specifičnosti objekta, flore i zahtjeve za održavanje.
Organizirati održavanje više objekata i okoliša na jednom mjestu (kompleks).
Planirati vrijeme potrebno za održavanje flore.
Ocijeniti izrađene vremenske okvire za pojedine zadatke te ih po potrebi korigirati.
Planirati vrijeme potrebno za sezonsko održavanje površina za sigurno kretanje ljudi i vozila.
Vrednovati izrađene vremenske okvire za pojedine zadatke te ih po potrebi korigirati.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav je heuristička nastava koja se sastoji od predavanja i vježbi. Učenici se usmjeravaju kroz rješavanje zadatka te sami dolaze do zaključaka kako izgleda plan održavanja objekta, što sve mora sadržavati i kojih smjernica se je potrebno pridržavati. Nastavnik potiče i usmjerava učenike na stjecanje novih znanja i vještina. Učenici se kroz rješavanje različitih problemskih zadataka upoznaju s novim obrazovnim sadržajima. Zadaci su temeljeni na realnim situacijama iz svijeta rada.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Objekti održavanja
b. Planovi održavanja
c. Dokumentacija
Načini i primjer vrednovanja
Nakon definiranja aktivnosti potrebno je definirati cilj koji se želi postići. Npr. Odrediti prioritete u održavanju s obzirom na stanje objekta i time produljiti vijek trajanja zgrade kao ne dopustiti da da dođe do toga da neke radove treba izvesti neizostavno i odmah.
Nabaviti svu potrebnu dokumentaciju zgrade te ju opisati, odnosno njezine karakteristike.
Npr. kvadraturu, dimenzije, fizikalno stanje, lokaciju, značenje za upotrebu, status objekta, utjecaj na korisnike, utjecaj na druge objekte u okolini…
Na temelju prikupljenih podataka i definiranih aktivnosti napraviti plan rada, odnosno odrediti prioritete u održavanju. Ustanoviti koje aktivnosti je moguće samostalno izvesti, a za koje je potrebno angažirati vanjske suradnike. Odrediti potrebno vrijeme i buduće intervale održavanja.
Učenik (tim) donosi zaključak te gotovi rad prezentira ostalim učenicima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno (ili sudjeluje u radu tima) rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno te učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
NAZIV MODULA
Vođenje dokumentacije u poslovima upravljanja objektom
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Evidencija ispravnosti opreme i sustava
SIU Upotreba IKT-a
SIU Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40-50 %
10-30 %
30-50 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je da učenici usvoje znanja i vještine vođenja dokumentacije neophodne u poslovima upravljanja objektom. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje ključne pojmove, strategije i zakonsku regulativu područje održavanja. Primjenom IKT-a će planirati i evidentirati sve potrebne radnje i poslove vođenja dokumentacije. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Poželjno je da se cilj ostvaruje koristeći računalne programe za planiranje i vođenje.
Ključni pojmovi
Dokumentacija, evidencija stanja, plan održavanja, periodični pregledi, strategije održavanja, plansko održavanje, preventivno održavanje, IKT, excel, word.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
ikt A.5.3.
ikt C.5.1.
ikt D.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.4.
osr B.5.2.
osr C.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.3.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku B.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se realiziranjem radnih zadataka koji se mogu simulirati u školskim specijaliziranim učionicama/praktikumima ili u Regionalnim centrima kompetentnosti. Poželjno je koristiti projektnu i istraživačku nastavu te zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama. Isto tako, gdje god je to moguće, ishode učenja kojima učenik stječe praktične vještine treba ostvariti u realnim uvjetima kod poslodavca (gospodarski subjekt s kojim ustanova u školskoj godini ostvaruje poslovnu suradnju u skladu s kurikulom ustanove). Radni zadaci trebaju biti dijelom i iz poduzetničkog svijeta.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Evidencija ispravnosti opreme i sustava
SIU Upotreba IKT-a
SIU Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Upotreba IKT-a, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati osnovne IKT-a (informacijsko-komunikacijska tehnologija).
Integrirati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u poslove upravljanja objektom.
Koristiti digitalne alate za izradu teksta, tablica, tipskih dokumenata i predložaka.
Međusobno kombinirati digitalne alate za izradu teksta i tablica na naprednoj razini.
Primijeniti alate i metode rada u digitalnom svijetu za vođenje evidencije rada.
Osmisliti tablice za vođenje evidencije rada.
Organizirati digitalne arhive poslovnih partnera: dobavljača opreme i alata, pružatelja usluga, naručitelja/kupaca, ponuda i realiziranih projekta i poslova.
Integrirati sustav upravljanja bazom podataka.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima primjere IKT tehnologije u organizaciji i vođenju poslova, demonstrira rad u nekoliko odabranih programa te opisuje način primjene alata i metoda rada za vođenje evidencije rada. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.
Nastavne cjeline/teme
a. IKT
b. Microsoft Excel
c. Microsoft Word
d. Microsoft Access
Načini i primjer vrednovanja
U nekom od programa potrebno je izraditi bazu podataka u kojoj će se upisivati podaci o poslovnim partnerima (dobavljačima, serviserima..) kao i potrošnim materijalima potrebnim za održavanje, objekata sustava i opreme.
Prilikom izrade potrebno je:
- Izdvojiti sve poslovne partnere: serviseri, dobavljači opreme i alata, nadležne institucije…
- Prikupiti sve informacije o poslovnim partnerima: naziv, adresa, broje telefona, radno vrijeme, kontakt osoba…
- Prikupiti informacije o potrošnim dijelovima, rezervnim dijelovima i alatima potrebnim za upravljanje i održavanje objekta i okoliša
- Odabrati odgovarajući digitalni alat za izradu baze podataka/tablice
- Izraditi baze podataka/tablice
Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
- Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu
Vrednovanje kao učenje:
Primjeri tehnike „Vrednovanje 3-2-1“ koja učenicima pruža način za osvrt na svoje učenje - učenička refleksija. Učenici pisano odgovaraju na tri refleksivna upita dajući pritom šest odgovora koji opisuju što su naučili u nastavnoj cjelini ili jedinici.
Razmislite i zabilježite:
Razmislite i zabilježite:
3 stvari za koje misliš da znaš
3 stvari koje sam naučio/la
2 stvari koje su ti još nejasne
2 zanimljive stvari
1 stvar koju sigurno znaš
1 stvar koju ne razumijem
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izrada plana aktivnosti održavanja objekta i okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Predvidjeti učestalost održavanja objekata i okoliša.
Planirati održavanje s obzirom na prikupljene podatke iz prijašnjih razdoblja.
Kreirati listu svakodnevne aktivnosti u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.
Osmisliti vremenski dijagram strukture radova održavanja.
Koristiti različite strategije održavanja.
Kreirati vlastitu strategiju održavanja objekta i okoliša.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima različite primjere strategije odražavanja na temelju realnih poslovnih situacija te demonstrira izradu plana aktivnosti održavanja. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.
Nastavne cjeline/teme
a. Održavanje objekta i okoliša
b. Strategije održavanja
Načini i primjer vrednovanja
Kroz izradu projekta potrebno je izraditi plan aktivnosti održavanja objekta i okoliša. Predvidjeti strategiju održavanja i kreirati dnevne liste svakodnevnih aktivnosti na mjesečnoj razini. Unutar tima podijeliti zadatke i organizirati izvršenje zadatka poštujući zadane rokove.
Prilikom izrade plana potrebno je:
● Prikupiti sve informacije o objektu kojeg je potrebno održavati
● Proučiti okoliš koji je potrebno održavati
● Odabrati odgovarajuću strategiju održavanja
● Kreirati tablice u kojima će se upisivati aktivnosti održavanja objekta i okoliša na dnevnoj razini
Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
- Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu
- Učenik opisuje odabranu strategiju održavanja
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Evidencija ispravnosti opreme i sustava, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Isplanirati periodični plan pregleda opreme i sustava.
Isplanirati periodični plan pregleda opreme i sustava u nekom od programa za planiranje.
Evidentirati ispravnost protupožarne, energetske opreme i sigurnosnih sustava sukladno planu pregleda.
Predvidjeti moguće nedostatke u radu protupožarnih i sigurnosnih sustava prilikom redovnog pregleda te kontaktirati ovlašteni servis.
Primijeniti zakonske odredbe pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara.
Preispitati trenutno stanje sustava zaštite od požara u skladu s zakonskim odredbama pravilnika.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovog modula je problemsko i projektno poučavanje uz različite oblike rada. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik prezentira učenicima plan i pregled opreme i sustava te demonstrira planiranje i evidenciju ispranosti uz pridržavanje zakonskih odredbi i pravilnika. Učenici su podijeljeni u timove i nastavnik kontinuirano prati njihov rad na projektnom zadatku. Nastavnik po potrebi usmjeravaju učenike u radu, kontinuirano daje povratne informacije o uspješnosti rješavanja zadatka te im potrebi pomaže savjetima i usmjeravanjem, potiče polaznike na individualne aktivnosti na pojedinim projektnim aktivnostima.
Nastavne cjeline/teme
a. Periodični pregledi
b. Vođenje evidencije
c. Zakonska regulativa
Načini i primjer vrednovanja
Kroz izradu projekta potrebno je izraditi plan pregleda opreme i sustava. Na temelju uputa i preporuka proizvođača sustava i opreme te u skladu s zakonskim odredbama i pravilnicima, predvidjeti strategiju održavanja i kreirati mjesečni plan pregleda i aktivnosti. Unutar tima podijeliti zadatke i organizirati izvršenje zadatka poštujući zadane rokove.
Prilikom izrade plana potrebno je:
● Prikupiti svu dokumentaciju o opremi i sustavima koje je potrebno održavati
● Proučiti upute proizvođača o učestalosti održavanja i pregleda te uskladiti s zakonima i pravilnicima
● Kreirati tablice i dokumente te u njima voditi evidenciju plana pregleda protupožarne opreme, energetske opreme i sigurnosnih sustava
Putem odabranog alata u dogovorenim intervalima organizirati virtualne sastanke unutar tima i izvještavati o napretku. Sastanci se prethodno trebaju najaviti s dogovorenim temama kako bi svi sudionici mogli pripremiti svoj dio i doprinijeti učinkovitoj komunikaciji. Nakon sastanaka voditelj tima treba poslati zapisnik s planom nastavka rada i dogovorenim rokovima.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
- Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
- Učenik poznaje rad u odabranom digitalnom alatu
- Učenik analizira zakonsku regulativu
- Učenik opisuje vrste pregleda
Samovrednovanje rada u paru/timu:
Razina ostvarenosti kriterija
Uspješno smo izvršili zadatak.
Svaki član tima aktivno je sudjelovao u izradi zadatka.
Svi članovi tima međusobno su uvažavali mišljenja.
Zadovoljan/zadovoljna sam osobnim doprinosom rješenju.
Sviđa mi se ovakav način učenja.
Nakon ovog rada u paru mogu uspješno opisati što sam naučio/naučila.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi problemska nastava te projektno poučavanje u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove, pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učenik će biti uključen u podržavajući tim koji će mu omogućiti doprinos projektu, stjecanje kompetencija i osobni razvoj. Smanjiti će mu se opseg zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju digitalnih alata i obavljanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Električne instalacije
NAZIV MODULA
Električne instalacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove električnih instalacija
SIU Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija
SIU Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu
Obujam modula (CSVET)
7
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
10-30%
40-50%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje električnih instalacija i rasvjete na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Električna instalacija, kabeli za električne instalacije, izolacija električnih vodiča, instalacijske kutije, obujmice za držanje izoliranih vodova, instalacijske sklopke, kanalske kutije, osigurač, FID-sklopka, električno brojilo, kratki spoj, fazni napon, faza, nula, zemlja, vodič, razvodni ormar, trošilo, rasvjetno tijelo, strujni krug, otpor, zemljovod, uzemljenje, direktni (izravni) dodir, indirektni (neizravni) dodir, napon dodira, strujni udar, sustav rasvjete, daljinsko upravljanje,
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B.
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A .4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području održavanja električnih instalacija, dijagnostike kvarova i otklanjanje jednostavnijih kvarova.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove električnih instalacija
SIU Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija
SIU Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove električnih instalacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati dijelove električne instalacije u objektu.
Prepoznati dijelove električne instalacije na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Kategorizirati električne i telekomunikacijske kabele koji se koriste u objektima.
Sortirati kabele prema namjeni.
Razlikovati vodiče po boji, prepoznati neutralan, fazni i zaštitni vod.
Navesti koji se standard koristi za označavanje vodiča u električnim instalacijama te koje boje se koriste za označavanje faze, neutralnog i zaštitnog voda u trožilnim i višežilnim električnim kabelima.
Razlikovati elemente signalizacije, dojave i upravljanja.
Označiti elemente signalizacije, dojave i upravljanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove električnih instalacija.
Opisati kako se dijele nacrti i planovi složenih električnih instalacija na manje cjeline.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s električnim instalacijama, telekomunikacijskim i signalnim instalacijama u objektu, elementima električnih instalacija, bakrenim i optičkim kabelima koji se koriste u objektima. Detaljno se obrađuju električne instalacije, vrste vodiča, jednofazni i višefazni električni sustavi, pojmovi i oznake koji se koriste za električne instalacije u nacrtima i dokumentaciji. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip električne instalacije, kako prepoznati tip kabela koji je ugrađen u objekt, kako razlikovati elemente električnih instalacija, elemente signalizacije, dojave i upravljanja.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Podjela električnih instalacija
b. Dijelovi električnih instalacija u objektu
c. Vrste kabela za električne instalacije
d. Standardi i norme za označavanje vodiča u električnim instalacijama
e. Standardi i norme za označavanje rasvjetnih tijela
f. Deklaracije, označavanje električnih proizvoda i usklađenost s normama ili propisima
g. Izvori opasnosti od električne energije
h. Osigurači i sigurnosni uređaji za zaštitu od napona dodira
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju uz pomoć simbola koji se koriste za električne uređaje prikazati:
jednopolna sklopka,
jednopolna izmjenična sklopka,
tipkalo,
svjetleće tipkalo,
svjetiljka (općenito),
svjetiljka za fluorescentnu cijev,
električno brojilo,
zvonce,
antena.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost nacrtanih simbola
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Provjera ispravnosti rada električnih sustava u objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Opisati tehnike i alate koji se koriste za provjeru ispravnosti rada električnih sustava u objektu.
Nabrojati tehnike i alate koji se koriste za provjeru ispravnosti rada električnih sustava u objektu.
Provjeriti sustave daljinskog upravljanja u objektu.
Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za provjeru ispravnosti sustava daljinskog upravljanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu ili uređaju.
Provjeriti sustav rasvjete u objektu.
Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za provjeru ispravnosti sustava rasvjete na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim pristupima u provjeri ispravnosti sustava, detaljno opisujući postupke provjere sustava daljinskog upravljanja i sustava rasvjete u objektu.
U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente sustava na kojem je potrebno izvršiti dijagnostičku provjeru ispravnosti rada, te definiraju i provode postupke dijagnostike. Postupci dijagnostike završavaju izradom izvještaja provjere ispravnosti sustava daljinskog upravljanja ili sustava rasvjete u objektu te preporukom zamjene komponenti ili sklopova sustava za koje je utvrđeno da ne rade ispravno.
Praktična nastava temelji se na rješavanju problemskih i projektnih zadataka u stvarnim ili simuliranim uvjetima .
Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
kako ispravno dijagnosticirati ispravnost rada sustava daljinskog upravljanja i sustava rasvjete u objektu, kako identificirati element sustava koji ne funkcionira ispravno, te što predložiti kao korektivnu mjeru kako bi se sustav doveo u ispravno stanje u što kraće vrijeme i uz što manji trošak.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Sustavi daljinskog upravljanja u objektu
b. Sustavi rasvjete u objektu
c. Dijagnostika sustava daljinskog upravljanja
d. Dijagnostika sustava rasvjete
e. Izrada izvještaja o izvršenom dijagnostičkom pregledu
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju skice sustava rasvjete identificirati elemente strujnog kruga, naznačiti na skici elemente 1-9, odabrati elemente te na ispitnom stolu spojiti strujni krug zadan skicom. Objasniti kako treba funkcionirati zadani sustav rasvjete. Ukoliko sustav rasvjete ne funkcionira kako bi trebao (predvidjeti da određene komponente sustava koje se mogu odabrati ne funkcioniraju ispravno), izvršiti dijagnostiku, identificirati neispravnu komponentu i zamijeniti ju ispravnom.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost identifikacije elemenata sustava rasvjete prema oznakama 1 – 9 na slici.
Točnost odabira elemenata sustava rasvjete prema zadanoj skici
Točnost opisa funkcioniranja sustava rasvjete prema zadanoj skici
Točnost opisa postupka dijagnostike sustava rasvjete
Točnost dijagnosticiranja greške na sustavu rasvjete ukoliko postoji
Uspješnost popravka sustava rasvjete kako bi se otklonila dijagnosticirana greška.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
1. Primjer zadatka za vrednovanje za nadarene:
Što bi bilo potrebno napraviti na sustavu rasvjete zadanom prema gornjoj skici da bi se isto rasvjetno tijelo moglo paliti i gasiti s četiri različita mjesta? Objasniti koje elemente sustava rasvjete je potrebno izbaciti/dodati, te na koji način ih spojiti.
Prilikom rješavanja zadatka za nadarene vrednovati iste elemente koji se mogu i dodatno proširiti.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Preventivno i korektivno održavanje električnih instalacija, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati uzroke kvara na električnim instalacijama.
Detektirati mjesto i uzrok kvara na električnoj instalaciji na edukacijskom modelu.
Ispitati prisutnost napona dodira.
Primijeniti odgovarajuću metodu i mjerni uređaj i izmjeriti napon dodira na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu ili uređaju.
Predvidjeti opasnost od strujnog udara.
Odrediti načine detekcije mogućeg strujnog udara i izmjeriti njegovu struju i napon u zavisnosti od obuće i odjeće koju na sebi ima osoba izložena strujnom udaru.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim kvarovima na električnim instalacijama, objašnjava pojam napona dodira i postupke njegovog mjerenja.
U praktičnom dijelu učenici primjenjuju odgovarajuće dijagnostičke postupke kako bi identificirali kvarove na električnim instalacijama.
Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
kako ispravno dijagnosticirati ispravnost električnih instalacija, koje su tipične greške s električnim instalacijama, te kako otkloniti manje greške s električnim instalacijama .
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Kategorizacija kvarova na električnim instalacijama i njihovi uzroci
b. Dodirni napon
c. Opasnosti od strujnog udara
d. Struja i napon strujnog udara u zavisnosti o ljudskoj impedanciji, vanjskim uvjetima i radnoj obući i odjeći
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju izračunatih impedancija ljudskog tijela (Z 1 i Z 2 ) koje se odnose na odrasle osobe , na put struje ruka-ruka ili ruka-noga i dodirnu površinu 50 – 100 cm 3 te izmjeničnu struju frekvencije 50 Hz danih u donjoj tablici za izmjereni napon dodira na edukacijskom modelu odrediti jačinu struje koja bi protjecala kroz ljudsko tijelo
u slučaju izravnog (direktnog) dodira vodljivih dijelova električnih instalacija, te dopušteno vrijeme trajanja napona dodira u normalnim i lošim uvjetima.
Očekivani napon dodira U c (V)
Normalni uvjeti
Loši uvjeti
Z 1 ()
I (mA)
Tt (s)
Z 2 ()
I (mA)
Tt (s)
25
-
-
-
1075
23
≥ 5
50
1725
29
≥ 5
925
54
0,47
75
1625
46
0,60
825
91
0,30
90
1600
56
0,45
780
115
0,25
110
1535
72
0,36
730
151
0,18
150
1475
102
0,27
660
227
0,10
220
1375
160
0,17
575
383
0,035
280
1370
204
0,12
570
491
0,020
350
1365
256
0,08
565
620
-
500
1360
368
0,04
560
893
-
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Odabir metode mjerenja napona dodira
Točnost mjerenja napona dodira
Točnost određivanja jačine struje koja bi protjecala kroz ljudsko tijelo u slučaju izravnog dodire vodljivih dijelova električnih instalacija
Točnost određivanja dopuštenog vremena trajanja napona dodira na ljudsko tijelo u normalnim i lošim uvjetima.
Točnost obrazloženja rezultata i zaključaka.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
NAZIV MODULA
Komunikacijske vještine na poslovima održavanja objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama
SIU Poslovna komunikacija
SIU Pravila uspješne komunikacije
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40%
10-20%
50-60%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za aktivno i učinkovito vođenje radova i/ili sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti komunikacijske vještine usvojiti kroz učioničku nastavu, rješavanje situacijskih zadataka, seminarske radove, prezentacije i raspravu. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Komunikacijski i kolaboracijski alati, predložak, tipski dokument, program za obradu teksta, tablica i grafikona, prezentacija, poslovna komunikacija, učinkovita komunikacija, etiquette, netiquette
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A .4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca) kada je potrebno razraditi neku projektnu ideju, izraditi tekst natječaja, komunicirati s odabranim dobavljačima, kao i s onima koji nisu odabrani i sličnim situacijama. U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija učinkovitog komuniciranja uvažavajući pravila prihvatljivog ponašanja u komunikaciji s obzirom na medij, okolnosti, sudionike i temu komunikacije.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama
SIU Poslovna komunikacija
SIU Pravila uspješne komunikacije
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Komunikacija sa suvlasnicima i odgovornim osobama, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izložiti vlasnicima/predstavnicima suvlasnika nekretnina potrebu održavanja objekta, inventara i/ili pripadajućih površina.
Navesti zakone i propise koji se odnose na potrebne aktivnosti u održavanju objekata i njihovu minimalnu učestalost.
Izvijestiti odgovornu osobu o uočenim opasnostima za treća lica tijekom izvođenja radova.
Identificirati odgovorne osobe koje trebaju biti informirane, odabrati način komunikacije i odrediti vremenski okvir u kojem je informaciju o opasnosti za treća lica potrebno prenijeti odgovornoj osobi.
Prezentirati odgovornoj osobi procjenu vremena i troška za moguće načine otklanjanja nedostataka na objektu.
Opisati odgovornoj osobi problem kojeg je potrebno otkloniti te procijeniti trošak za njegovo otklanjanje i dostižan rok.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s pojmovima „odgovorna osoba“, „vlasnik“, „suvlasnik“, „predstavnik suvlasnika“, njihovim ulogama, ovlastima i zaduženjima u upravljanju objektima, te standardnim načinima komuniciranja s njima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati okolnosti u kojima se odvija komunikacija, te prilagoditi način i sadržaj komunikacije odgovornoj osobi, predstavniku suvlasnika, suvlasniku, vlasniku ili nekom drugom dioniku. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Kaznene odredbe i moguće posljedice nepridržavanja zakonskih odredbi u održavanju objekata, inventara i/ili pripadajućih površina
b. Odgovorne osobe i vrste informacija koje je njima potrebno slati
c. Rokovi za dostavu informacija odgovornom osobama
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi kaznene odredbe i moguće posljedice nepridržavanja zakonskih odredbi u održavanju objekata, inventara i/ili pripadajućih površina, utvrditi tko su odgovorne osobe, koje informacije im je potrebno prenijeti i u kojem roku.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđenih kaznenih odredbi
Točnost utvrđenih mogućih posljedica ukoliko se ne postupi u skladu s Zakonom
Točnost utvrđenih odgovornih osoba
Odabir informacija koje je potrebno prenijeti odgovornim osobama
Ispravnost odabranih rokova za prijenos informacija odgovornim osobama
Odabir načina prenošenja informacija odgovornim osobama.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Poslovna komunikacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Komunicirati s vanjskim izvođačima radova primjenjujući pravila poslovne komunikacije.
Odabrati prikladan način govora u komunikaciji sa predstavnikom izvođača radova, rječnik i strukturu rečenice primjereno situaciji opisanoj u problemskom zadatku. Aktivno slušati sugovornika i voditi zapisnik sa zaključcima.
Koristiti digitalne alate i metode rada u komuniciranju.
Nabrojati i vrednovati prema mogućnosti i svrsi korištenja različite alate za elektroničku komunikaciju.
Sastaviti dopis ili upit poštujući pravila poslovnog dopisivanja.
Sastaviti poslovni dopis, upit ili odgovor koji je u skladu sa pravilima poslovnog dopisivanja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s elektroničkim komunikacijskim i kolaboracijskim alatima, objašnjava koncepte pristojnog ponašanja u poslovnoj komunikaciji s obzirom na komunikacijske i kolaboracijske alate putem kojih se odvija komunikacija, te pravila za sastavljanje elektroničkog pisma i dopisa u poslovnoj komunikaciji. Heuristički sustav temelji se na rješavanju problema iz stvarnog radnog okruženja ili problemskih zadataka u simuliranim uvjetima. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
Kako prepoznati okolnosti u kojima se odvija komunikacija, kako učinkovito komunicirati u određenim poslovnim situacijama te kako napraviti korektno elektroničko pismo (e-mail) i dopis.
Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Pravila prihvatljivog ponašanja u poslovnoj komunikaciji (etiquette i netiquette)
b. Digitalni komunikacijski i kolaboracijski alati
c. Pravila za sastavljanje elektroničkog pisma (e-maila) i dopisa
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka odabrati odgovarajući digitalni komunikacijski alat, sastaviti dopis koristeći pravila za sastavljanje e-maila/dopisa i primijeniti prihvatljiva ponašanja u poslovnoj komunikaciji.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Odabir digitalnog komunikacijskog alata
Cjelovitost i razumljivost sadržaja dopisa
Poštivanje pravila za sastavljanje e-maila/dopisa
Primjenu pravila prihvatljivog ponašanja u poslovnoj komunikaciji
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Pravila uspješne komunikacije, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prilagoditi način komunikacije prema mogućnostima primatelja informacija.
Odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju informacija. Preispitati učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke.
Identificirati preduvjete uspješne komunikacije.
Razlikovati monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja te odrediti monološki ili dijaloški oblik s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja informacija.
Identificirati prepreke u komunikaciji.
Razlikovati fizičke, semantičke i jezične, socijalno-psihološke, organizacijske i međukulturalne prepreke.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s načelima učinkovite komunikacije (5C), prezentacijskim vještinama u komunikaciji uživo (BIVE), načinima identifikacije potreba primatelja informacija i metodama aktivnog slušanja. Heuristički sustav temelji se na vježbanju verbalne i neverbalne komunikacije iz stvarnog radnog okruženja ili problemskih zadataka.
Učenici kroz problemske zadatke i igranje uloga usvajaju praksu u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke pri čemu učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Načela učinkovite komunikacije (5C pravilo – Clear, Correct, Complete, Concise, Compassionate)
b. Prezentacijske vještine (BIVE koncept - Body language, Information, Voice, Emotion)
c. Identifikacija potreba primatelja informacija
d. Aktivno slušanje
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka prepoznati potrebu primatelja informacija, učinkovito prenijeti potrebne informacije u komunikaciji uživo pazeći pri tome na neverbalni oblik komunikacije.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Identifikacija potreba primatelja informacija
Poštivanje načela učinkovitog komuniciranja (5C)
Usklađenost neverbalne komunikacije s verbalnom (BIVE)
Primjena tehnika aktivnog slušanja
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
NAZIV MODULA
Komercijalni poslovi u upravljanju nekretninama i održavanju okoliša
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša
SIU Upravljanje troškovima za vanjske izvođače
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40%
30-40%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
OBVEZNI
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za aktivno i učinkovito vođenje radova i/ili sudjelovanje u donošenju poslovnih odluka na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja u komercijalnim poslovima i upravljanju održavanjem nekretnina i okoliša kroz učioničku nastavu, rješavanje situacijskih zadataka, seminarske radove, prezentacije i raspravu. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Energetski razred objekta, tip objekta, godišnja potrošnja energije, održavanje objekta, održavanje opreme, održavanje alata, održavanje okoliša, trošak, budžet, ponuda
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2. odgovornosti.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A .4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca) kada je potrebno razraditi neku projektnu ideju, izraditi tekst natječaja, komunicirati s odabranim dobavljačima, kao i s onima koji nisu odabrani i sličnim situacijama. U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija učinkovitog upravljanja radovima na održavanju nekretnina i okoliša, uvažavajući dostupna novčana sredstva, žurnost i vrijeme potrebno za izvođenje radova.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša
SIU Upravljanje troškovima za vanjske izvođače
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Troškovi energenata, opreme i održavanja okoliša, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati potrebe za energentima.
Proučiti mjesečne potrošnje energenata u konkretnom objektu te ustanoviti odstupanja od uobičajene potrošnje uvažavajući sezonske promjene.
Ustanoviti troškove održavanja nekretnine i pripadajućih površina.
Procijeniti troškove održavanja nekretnine na primjeru konkretnog objekta pribavljajući cijene potrebnih dijelova/usluga.
Planirati troškove održavanja opreme.
Procijeniti potreban godišnji budžet za održavanje opreme i alata na temelju zadanog popisa opreme i alata, te plana održavanja opreme i alata i opisa potrebnih planskih radova kao i kriterija prema kojima se određuje potreba provedbe umjeravanja ili atesta alata i opreme za koju vrijede ti kriteriji.
Planirati troškove održavanja okoliša objekta prema planu održavanja.
Procijeniti potrebno vrijeme za izvođenje i trošak potrebnih radova sukladno planu održavanja okoliša, te identificirati one radove koje je potrebno naručiti od vanjskih dobavljača na temelju zadanog plana održavanja okoliša i potrebnih radova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s potrebama za energentima za nekoliko tipova objekata (poslovna zgrada, odgojno-obrazovna ustanova, stambena zgrada i sl.) u standardnim režimima u zavisnosti od površine objekta i energetskom razredu kojem pripadaju. Nastavnik u obuhvatu ovog modula upoznaje učenike s aktivnostima planskog održavanja opreme, alata i okoliša s obzirom na opremu, alate koji se koriste na poslovima održavanja objekta i okoliša kao i hortikulturne zahtjeve povezane s biljkama, stablima, grmovima i travnjacima koji su zasađeni u okolišu objekta u zavisnosti od lokacije, mikroklime, kakvoće tla i ugrađenim sustavima navodnjavanja. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako odrediti energetski razred objekta, izračunati godišnje energetske potrebe objekta, kako prepoznati godišnju potrebu održavanja/certificiranja/umjeravanja opreme i alata, te kako prepoznati potrebne radove na uređenju/održavanju okoliša s obzirom na zasađene biljke, stabla, grmove i travnjake.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Energetsko certificiranje zgrada prema odredbama ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
b. Tipovi objekata i njihove standardne energetske potrebe
c. Izračun godišnjih potreba objekta za energentima
d. Aktivnosti planskog održavanja, umjeravanja i certificiranja opreme i alata i s time povezani troškovi.
e. Aktivnosti održavanja okoliša i s time povezani troškovi
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi energetski razred objekta, njegove godišnje potrebe za energentima i potreban godišnji budžet za energente razrađen kvartalno/mjesečno. Za zadanu listu opreme i alata, odnosno zadani plan održavanja opreme i alata u danom objektu izračunati potreban godišnji budžet razrađen kvartalno/mjesečno. Za definirane površine u okolišu koji pripada objektu i zasađenu floru temeljem plana održavanja okoliša izračunati potreban godišnji budžet razrađen kvartalno/mjesečno.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđenog energetskog razreda objekta
Točnost utvrđenih godišnjih potreba za energentima
Točnost izračuna godišnjeg budžeta za energente
Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za energente
Broj komada opreme/alata koje je potrebno certificirati/umjeravati i vremenski intervali tih aktivnosti
Točnost izračuna godišnjeg budžeta održavanja/umjeravanja/certificiranja opreme i alata
Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za održavanje/umjeravanje/certificiranje opreme i alata
Točnost izračuna godišnjeg budžeta za održavanje okoliša
Ispravnost kvartalne/mjesečne raspodjele potrebnog budžeta za održavanje okoliša.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Upravljanje troškovima za vanjske izvođače, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Prepoznati potrebu angažiranja vanjskog izvođača na otklanjanju nedostataka na objektu.
Ustanoviti nedostatke, opasnosti i potrebnu stručnost za otklanjanje nedostataka te procijeniti potrebu za angažiranjem vanjskog izvođača sa potrebnim kompetencijama i ovlaštenjima.
Procijeniti trošak vanjskog izvođača za uređenje/popravak građevinskog objekta, opreme ili inventara u i oko objekta.
Ustanoviti ispravne količine, cijene materijala i usluga vanjskih izvođača koje trenutno vrijede na tržištu i demonstrirati izradu troškovnika.
Analizirati prispjele ponude i troškovnike vanjskih izvođača radova.
Ustanoviti nepotpunost prispjelih ponuda i nelogičnosti unutar troškovnika, te predložiti ispravke ponuda i troškovnika.
Interpretirati različite ponude vanjskih izvođača radova.
Identificirati ključne segmente za usporedbu različitih ponuda (kvaliteta materijala, količine, rokovi, garancija na izvedene radove i sl.) i procijeniti najpovoljniju ponudu s obzirom na definirane uvjete.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim poslovima na održavanju objekta, opreme, alata i okoliša za koje je potrebna posebna stručnost i/ili ovlaštenje za izvođenje radova. Nastavnik će putem primjera dobre prakse u primjerima tipičnih poslova na održavanju objekata i opreme, alata i okoliša za koje je potrebna posebna stručnost i/ili ovlaštenje za izvođenje radova ukazati na aktivnosti koje je potrebno naručiti od vanjskih izvođača, te načine kako procijeniti realan trošak izvođenja tih radova.
Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima .
Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine:
kako prepoznati one radove na održavanju objekta, opreme, alata i okoliša za koje su potrebne posebne kompetencije ili ovlaštenja, kako procijeniti trošak potrebnih radova vanjskih izvođača s obzirom na ponudu i potražnju na tržištu, kako analizirati ponudu vanjskog izvođača i identificirati neophodne i opcionalne stavke ponude, te kako usporediti više ponuda različitih vanjskih izvođača i identificirati najpovoljniju temeljem definiranih kriterija.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Radovi na održavanju objekata, opreme, alata i okoliša za koje su potrebne specijalne kompetencije i ovlaštenja
b. Postupci procjene troška radova vanjskih izvođača s obzirom na tržišne cijene, uvjete pružanja usluga / izvođenja radova i ponudi na tržištu.
c. Postupci analize ponuda vanjskih izvođača, opisa potrebnih radova i s njima povezanih troškova
d. Kriteriji za usporedbu ponuda vanjskih izvođača
e. Interpretacija ponuda vanjskih izvođača za istu narudžbu i njihova usporedba temeljem definiranih kriterija
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi one radove za koje je potreban angažman vanjskog izvođača s posebnim kompetencijama ili ovlaštenjima. Na temelju nekoliko ponuda vanjskih izvođača ustanoviti ima li vanjski izvođač potrebne kompetencije ili ovlaštenja, sadržaj ponuda prema iskazanim stavkama ponude i opisima potrebnih radova, konkurentnost iskazane cijene dijelova i opisa radova na ponudi. Temeljem definiranih kriterija izvršiti usporedbu dobivenih ponuda i odabrati najpovoljniju ponudu te obrazložiti izbor.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost identifikacije radova za koje je potreban angažman vanjskog izvođača
Točnost identifikacije radova za koje je potreban angažman vanjskog izvođača s posebnim kompetencijama ili ovlaštenjima
Preciznost procjene troška potrebnih radova vanjskog izvođača
Točnost identifikacije neophodnih stavki ponude vanjskog izvođača
Točnost izbora najpovoljnije ponude temeljem danih kriterija
Cjelovitost obrazloženja izbora najpovoljnije ponude.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno , potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. RAZRED
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
NAZIV MODULA
Sustavi vodovoda i kanalizacije u objektima
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu
SIU Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za kontrolu instalacije pitke vode kao i kanalizacije. Polaznik će moći identificirati položaj i raspored instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu prema dostupnim nacrtima. Polaznik će upoznati pojedine elemente sustava odvodnje, dimenzije i položaj kao i način spajanja. Polaznik će razlikovati normirane padove za pojedine vrste instalacija. Polaznik će upoznati i tehnologije pripreme i filtriranja pitke vode.
Ključni pojmovi
materijali cijevi, elementi sustava odvodnje, alati za spajanje, standardne visine i razmaci priključaka vodovoda i kanalizacije, padovi, priprema pitke vode, analiza potrošnje vode
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima instalacija vodovoda i kanalizacije koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja sadržaja priključnog vodovodnog šahta, vodomjera i načina spajanja s instalacijom kućnog vodovoda te savladava prepoznavanje dijelova vodovodne instalacije. Polaznici razvijaju vještinu razlikovanja običnih vodomjera od onih s daljinskim očitanjem. Prepoznaje alate i tehnologije za spajanje elemenata vodovodnih i kanalizacijskih sustava. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu
SIU Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati položaj i raspored instalacija vodovoda i kanalizacije u objektu prema dostupnim nacrtima.
Prepoznati na nacrtima instalacije vode i kanalizacije.
Analizirati i usporediti stvarno stanje s izvedbenim stanjem
Razlikovati materijale cijevi, načine spajanja cijevi i nazivne promjere cijevi i dijelove armature cjevovoda.
Organizirati materijale cijevi, promjere cijevi i načine spajanja.
Klasificirati elemente pripreme pitke i napojne vode u objektu.
Razlikovati elemente pripreme pitke vode.
Analizirati periodički potrošnju vode prema broju prijavljenih stanara ili gospodarskih subjekata na zajedničkom vodomjeru.
Normirati potrošnju vodu prema broju prijavljenih stanara.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove instalacija pitke vode kao i instalacija odvoda sanitarnih voda. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Spajanje cijevi vodovodne instalacije i montažu fitinga uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vodovodne instalacije
2. Kanalizacijske instalacije
3. Analiza potrošnje vode
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste instalacija, vrši postavu jednostavnijih instalacija.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje vodovodne instalacije na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene vodovodne instalacije. Analizira opasnost od nebrtvljenja spojeva i definira način montaže, brtvljenja i ispitivanja.
Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike polaganja cijevi na propisanu dubinu, njihovog spajanja i oslanjanja na tvrdu i stabilnu podlogu. Planira eventualne intervencije na sustavu vodovoda. Analizira prisutnost ostalih instalacija i zakonski predviđene međusobne položaje, kao i način označavanja određenim trakama.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje instalacije odvodnje na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije odvodnje. Analizira opasnost od nebrtvljenja spojeva i definira način montaže, brtvljenja i ispitivanja.
Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike polaganja cijevi na propisanu dubinu, njihovog spajanja i oslanjanja na tvrdu i stabilnu podlogu. Planira eventualne intervencije na sustavu odvodnje. Analizira prisutnost ostalih instalacija i zakonski predviđene međusobne položaje, kao i način označavanja određenim trakama.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje materijale za izradu vodovodnih instalacija
Učenik prepoznaje materijale za izradu odvodnih instalacija
Učenik opisuje pravilnu pripremu postavljanja instalacija
Učenik nabraja karakteristike vodovodnih i instalacija odvoda
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje materijale za izradu vodovodnih instalacija – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje materijale za izradu odvodnih instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu pripremu postavljanja instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja karakteristike vodovodnih i instalacija odvoda- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Preventivno i korektivno održavanje elemenata vodovoda i kanalizacije, 4 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Identificirati neispravne dijelove vodovoda i kanalizacije i sanirati neispravnosti.
Otkriti neispravne dijelove vodovoda i kanalizacije te predložiti, izraditi plan i sanirati nepravilnosti.
Provjeriti periodično, sukladno planu pregleda vodovodnih instalacija, nepropusnost elementa vodovoda i kanalizacije u objektu.
Organizirati periodičke provjere pregleda vodovodnih instalacija i kanalizacije u objektu.
Analizirati ispravnost sanitarnih čvorova u objektu.
Provjeriti ispravnost sanitarnih čvorova u objektu.
Provjeriti tlak u cjevovodima sustava opskrbe vodom i sustavima grijanja.
Izmjeriti tlak u cjevovodima sustava opskrbe vodom i sustavima grijanja.
Analizirati ispravnost odvodnje oborinskih voda.
Provjeriti ispravnost odvodnje oborinskih sustava te izvršiti popravke.
Izvesti demontažu i montažu sanitarnih elemenata i elemenata cjevovoda.
Demonstrirati montažu sanitarnih elemenata i elemenata cjevovoda na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mogućih kvarova i nedostataka vodovodnih instalacija i odvoda sanitarnih voda. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Saniranje cijevi vodovodne instalacije i odvodnih cijevi uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Postupci sanacije vodovodnih cijevi
2.Postupci sanacije kanalizacijskih cijevi
3. Mjerni instrumenti i njihova primjena
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se usmeno i/ili pisano, i/ili vježbom, i/ili praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste kvarova na instalacijama, uočava moguće nepravilnosti i izvršava sitne popravke na vodovodnim i instalacijama odvoda. Učenik prepoznaje mjerne instrumente i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje kvar vodovodne instalacije na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije gdje je nastao na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene vodovodne instalacije. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka vodovodne instalacije, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje kvar instalacije odvoda na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije gdje je nastao na modelu. Razlikuje materijale od kojih su izrađene instalacije odvoda. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike popravaka instalacije odvoda, te planira trajanje istoga. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju vodovodnih instalacija
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju odvodnih instalacija
Učenik opisuje pravilnu primjenu mjernih instrumenata
Učenik nabraja mjerne instrumente
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju vodovodnih instalacija – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje materijale za sanaciju odvodnih instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu primjenu mjernih instrumenata- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja mjerne instrumente- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sustavi plinskih instalacija
NAZIV MODULA
Sustavi plinskih instalacija
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Plinska oprema i analiza potrošnje plina
SIU Plinski uređaji i oprema objekta
SIU Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20 %
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina potrebnih za primjenu plina kao energenta pridržavajući se svih zakonskih propisa vezanih za plin. Učenici će se upoznati sa karakteristikama tehničkih plinova, plinskim uređajima i instalacijama, kontrolnom i mjernom opremom plinske instalacije, provesti provjeru nepropusnosti. Učenici će usvojiti vještine mjerenja potrošnje, planiranja, analize i održavanje sustava plinskih instalacija što će osigurati kvalitetno i samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Tehnički plinovi, plinska trošila, priključak objekta, tlak plina, ventili, plinomjeri, potrošnja plina, nepropusnost
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.3
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.4
osr B 5.2
osr C 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima analize stanja plinskih instalacija, planiranja održavanja sustava , mjerenje potrošnje plina koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse.
Učenici će problemske zadatke , osmišljene na temelju primjera iz prakse, rješavati samostalno, u paru ili u grupi uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora . Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka.
Sve faze rada održavanja sustava grijanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Plinska oprema i analiza potrošnje plina
SIU Plinski uređaji i oprema objekta
SIU Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Plinska oprema i analiza potrošnje, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste plinskih ventila.
Opisati karakteristike i zadaću plinskih ventila.
Identificirati vrste plinomjera.
Kategorizirati plinomjere prema protoku.
Analizirati periodički potrošnju plina prema broju prijavljenih stanara ili gospodarskih subjekata na zajedničkom plinomjeru.
Analizirati razloge povećane/smanjene potrošnje plina stambenog ili gospodarskog objekta.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira praktični dio rukovanja sa plinskom opremom i uređajima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke. Na konkretnom uzorku ventila učenici prepoznaju plinski ventil, kategoriziraju plinomjere prema protoku, prepoznaju tip plinomjera i očitavaju oznake, prepoznaju plombu plinomjera kao i njezinu svrhu, analiziraju razloge povećane ili smanjene potrošnje plina u objektu.
Nastavnik/mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika/mentora samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Ventili plinskih instalacija
2. Plinomjeri
3.Potrošnja plina
4.Propisi, odgovornost i odnosi u plinskoj tehnici
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1. :
Učenik na školskom modelu ili u stvarnoj situaciji na objektu prepoznaje plinske ventile i opisuje zadaću svakog pojedinog ventila, identificira i opisuje plinomjer, čita oznake na plinomjeru, prepoznaje plombu plinomjera i objašnjava svrhu postavljanja plombe. Svoja zapažanja učenik upisuje u radne listove. Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Primjer zadatka 2.:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta radi analizu potrošnje plina prema broju prijavljenih stanara ili gospodarskih subjekata na zajedničkom plinomjeru. Praćenje potrošnje učenik vodi kroz dnevnik mjerenja potrošnje tako da očitava poštošnju plina kroz određeni vremenski period. Učenik analizira potrošnju u ovisnosti o kalendarskom dobu godine, broju stanara, broju trošila i slično, navodi razloge povećane/smanjene potrošnje plina. Učenik demonstrira nastavniku/mentoru svoja zapažanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
- Učenik prepoznaje plinske ventile
- Učenik raspoznaje plinomjere
- Učenik očitava potrošnju plina
- Učenik se pridržava rada na siguran način
- Učenik analizira poštošnju plina stambenih ili gospodarskih objekata
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje plinske ventile- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik raspoznaje plinomjere- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik očitava potrošnju plina- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -
- Učenik analizira poštošnju plina stambenih ili gospodarskih objekata uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Plinski uređaji i oprema objekta, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste plinskog uređaja za pripremu potrošne tople vode (PTV) i grijanje.
Opisati karakteristike ugrađenih plinskih uređaja za pripremu potrošne tople vode (PTV) i grijanje u objektu.
Identificirati kontrolnu, mjernu i sigurnosnu opremu plinske instalacije.
Testirati sustav dojave istjecanja plina
Ustanoviti nepropusnost plinske instalacije upotrebom uređaja za detekciju
Demonstrirati upotrebu ručnog detektora istjecanja plina prilikom provjere nepropusnosti plinske instalacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira praktični dio rukovanja sa plinskom opremom i uređajima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Razlikuju plinska trošila, pravilno rukuju sa mjernom, sigurnosnom i kontrolnom opremom, demonstriraju provjeru nepropusnosti plinskih instalacija.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Plinska trošila
2.Mjerna i sigurnosna oprema plinskih instalacija
3.Kontrola i održavanje plinskih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad , u prostorima poslodavca ili odlaskom na konkretan objekt
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta prepoznaje vrste plinskih trošila (plinske peći, atmosferski plinski bojleri i kotlovi, kondenzacijski plinski bojleri i kotlovi i dr.), prepoznaje elemente plinskog ormarića s priključkom plina, nabroja plinska trošila koja nisu dozvoljena za uporabu u Republici Hrvatskoj. Svoja zapažanja učenik upisuje u radne listove. Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Primjer zadatka 2:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta prepoznaje sustav dojave istjecanja plina, opisuje karakteristike sustava, testira sustav dojave istjecanja plina, demonstrira upotrebu ručnog detektora istjecanja plina prilikom provjere nepropusnosti plinske instalacije.
Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik prepoznaje i opisuje zadaće plinskih trošila
-Učenik prepoznaje i nabraja elemente plinskog ormarića
-Učenik opisuje karakteristike sustava dojave istjecanja plina
- Učenik radi provjeru nepropusnosti plinske instalacije
- Učenik se pridržava rada na siguran način
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
-Učenik prepoznaje i opisuje zadaće plinskih trošila - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje i nabraja elemente plinskog ormarića - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik opisuje karakteristike sustava dojave istjecanja plina - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima –
-Učenik radi provjeru nepropusnosti plinske instalacije- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Tehnički plinovi i razvod plinskih instalacija, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Objasniti vrste i karakteristike tehničkih plinova i njihovu primjenu u objektima.
Analizirati različitosti karakteristika tehničkih plinova.
Identificirati mjereni dio plinske instalacije.
Usporediti projektirano i ugradbeno stanje mjernih dijelova plinske instalacije na objektu.
Razlikovati dozvoljene materijale i dimenzije plinskih cijevi.
Prepoznati materijal i oznaku plinskih cijevi na konkretnom primjeru.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira praktični dio rukovanja sa plinskom opremom i uređajima. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke.. Opisuju karakteristike tehničkih plinova u objektima, njihovu primjenu, karakteristične boje za označavanje cjevovoda, spremnika za skladištenje. Razlikuju mjereni od nemjerenog dijela plinske instalacije na objektu. Prepoznaju pojedine elemente na osnovu projektne dokumentacije i upotrebom tragača instalacija. Na konkretnom primjeru ili edukacijskom modelu prepoznaju materijal i oznaku plinskih cijevi.
Nastavnik/mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika/mentora samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Tehnički plinovi
2.Materijali u plinskim instalacijama
3.Cijevi plinskih instalacija
4.Projektna dokumentacija plinskih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1.:
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta opisuje karakteristike tehničkih plinova u objektima, njihovu primjenu, karakteristične boje za označavanje cjevovoda, spremnika za skladištenje. Svoja zapažanja učenik upisuje u radne listove. Razgovorom sa nastavnikom/mentorom učenik demonstrira svoja zapažanja.
Primjer zadatka 2 :
Učenik na zadanom problemskom zadatku na konkretnom primjeru plinskih instalacija stambenog ili gospodarskog objekta čita projektnu , uspoređuje u realnom okruženju projektnu dokumentaciju sa izvedenim instalacijama i opremom. Prepoznati pojedine elemente na osnovu projektne dokumentacije i upotrebom tragača instalacija.
Prepoznaje materijale i vrste ugrađenih cijevi u plinsku instalaciju.
Učenik opaža, upisuje u radne listove različitosti izvedbenog stanja u odnosu na projektirano stanje sustava plinskih instalacija.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik opisuje karakteristike i primjenu tehničkih plinova
- Učenik prepoznaje materijale i vrste ugrađenih cijevi u plinsku instalaciju
-Učenik prepoznaje karakteristične oznake/boje plinskih instalacija
-Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava plinskih instalacija
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik opisuje karakteristike i primjenu tehničkih plinova - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje materijale i vrste ugrađenih cijevi u plinsku instalaciju- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje karakteristične oznake/boje plinskih instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava plinskih instalacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
NAZIV MODULA
Analiza stanja objekta i identifikacija potrebnih radova na održavanju objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza stanja objekta i infrastrukture
SIU Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti
SIU Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za analizu stanja objekta i organizaciju potrebnih radova na preventivnom održavanju objekta. Polaznik će moći analizirati stanje objekta prema dostupnoj projektnoj dokumentaciji. Polaznik će upoznati pojedine sustave video nadzora i razne sustave sigurnosti Polaznik će razlikovati plansko i preventivno održavanje nužno za ispravan rad strojeva i opreme..
Ključni pojmovi
Projektna dokumentacija, održavanje, sigurnost, dnevnik održavanja, priprema, hidrometeorološka prognoza
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima sigurnosne infrastrukture koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznik uči prepoznavati sadržaj projektne dokumentacije objekta i analizirati stanje objekta. Polaznik razvija vještinu razlikovanja ispravnih i neispravnih sustava sigurnosti . Prepoznaje programe za vođenje dnevnika planskog i preventivnog održavanja
Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza stanja objekta i infrastrukture
SIU Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti
SIU Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza stanja objekta i infrastrukture, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati sadržaj projektne dokumentacije objekta.
Osmisliti sadržaj projektne dokumentacije objekta.
Identificirati stanje objekta i infrastrukture.
Otkriti stanje objekta i infrastrukture te predložiti plan sanacije
Analizirati stanje objekta obzirom na funkcionalnost i opasnost od ozljeda.
Pripremiti objekt s obzirom na funkcionalnost i opasnosti od ozljeda
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava . Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove sadržaja projektne dokumentacije objekta. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Identifikacija stanja objekta i sigurnosne infrastrukture.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Analiza projektne dokumentacije
2. Stanja objekta
3. Sigurnost i opasnosti od ozljeda
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje sadržaj projektne dokumentacije, analizira stanje i sigurnosnu infrastrukturu objekta.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje projektnu dokumentaciju objekta te njene glavne sastavnice. Analizira projektnu dokumentaciju na modelu. Razlikuje moguća stanja objekte. Analizira sigurnost i opasnost od ozljeda na emelju projektne dokumentacije.
Na istom objektu poslodavca ustanovljuje neispravnost na infrastrukturi i konkretno mjesto kvara. Planira eventualne intervencije na infrastrukturi. Analizira prisutnost nefunkcionalnih elementa i procjenjuje opasnost od ozljeda.
Primjer 2:
Učenik na primjeru konkretnog objekta prepoznaje i razlikuje sadržaj projektne dokumentacije. Analizira stanja objekta te planira moguća poboljšanja. Razlikuje opasnosti od ozljeda te smanjuje mogućnost dolaska do istih preventivnim djelovanjem. Procjenjuje sigurnosne rizike za opremu i objekt.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje sadržaj projektne dokumentacije
Učenik razlikuje stanja objekta
Učenik prepoznaje opasnost od ozljeda
Učenik nabraja primjere nefunkcionalnih elemenata
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje sadržaj projektne dokumentacije - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik razlikuje stanja objekta - uz detaljnije upute nastavnika - mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje opasnost od ozljeda - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja primjere nefunkcionalnih elemenata - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza ispravnosti strojeva i sustava sigurnosti, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati ispravnost sustava video nadzora.
.
Otkriti ispravnost sustava video nadzora.
Analizirati stanje strojeva putem periodičnih pregleda u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.
Predvidjeti stanje strojeva putem periodičkih pregleda u dnevniku planskog i preventivnog održavanja.
Analizirati ispravnost ostalih sustava sigurnosti.
Otkriti ispravnost i ostalih sustava sigurnosti.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
(napomene o nastavnom sustavu, oblicima rada, učenja i poučavanja koristeći do 1000 znakova s razmacima)
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava . Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove upravljanja različitim videonadzorima i ostalim sustavima sigurnosti. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Analiziranje stanja strojeva vrši se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Sustavi video nadzora
2.Analiza stanja strojeva
3. Sustavi sigurnosti
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje različite video nadzore kao i ostale sustave sigurnosti. Učenik prepoznaje strojeve i njihove potrebe za periodičkim pregledom u svrhu planskog i preventivnog održavanja na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje kvar na sustavu video nadzora na modelu u radionici ili na objektu. Analizira elemente instalacije gdje je nastao na modelu. Razlikuje tipove sigurnosnih sustava. Analizira mogućnost popravka instalacije. Na istom objektu poslodavca prepoznaje načine poboljšanja sigurnosnih sustava, te planira trajanje istoga.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje tipove strojeva i njihovu namjenu. Analizira kvarove na strojevima i mjesto gdje je nastao na modelu. Razlikuje programe za vođenje evidencije održavanja strojeva. Analizira mogućnost popravka strojeva. Na istom objektu poslodavca prepoznaje prednosti planskog i preventivnog održavanja, te planira trajanje istoga.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje sustave video nadzora
Učenik prepoznaje sustave sigurnosti
Učenik analizira stanje strojeva
Učenik planira plansko i preventivno održavanje
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje sustave video nadzora – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje sustave sigurnosti - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik analizira stanje strojeva - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik planira plansko i preventivno održavanje - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje objekta i okoliša u skladu s vremenskim uvjetima, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati hidrometeorološke prognoze radi kvalitetne pripreme radova na vanjskom održavanju objekta.
Normirati hidrometeorološke prognoze radi kvalitetne pripreme radova na vanjskom održavanju objekta.
Upotrijebiti materijal i opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza (npr. snijeg).
Organizirati upotrebu materijala i opreme za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza.
Izračunati količine potrošnih materijala u slučaju nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza
Napraviti idealnu zalihu potrošnih materijala u slučaju nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza na temelju lokacije objekta i raznih izvještaja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
(napomene o nastavnom sustavu, oblicima rada, učenja i poučavanja koristeći do 1000 znakova s razmacima)
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava . Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove hidrometeorološke prognoze. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Kvalitetna priprema radova na vanjskom održavanju objekta kao i upotreba materijala i opreme za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Analiza hidrometeorološke prognoze
2.Materijali i oprema za vanjsko održavanje objekta
3. Proračun potrošnih materijala
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje razne hidrometeorološke prognoze, uočava nepovoljne te koristi materijale i opremu za održavanje objekta na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje nepovoljne hidrometeorološke prognoze. Analizira izvještaje hidrometeorološke prognoze na konkretnom primjeru. Razlikuje hidrometeorološke prognoze koje je potrebno pratiti s obzirom na godišnje doba. Planira intervale praćenja hidrometeoroloških podataka. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje materijale i opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza na modelu u radionici ili na objektu. Analizira potrebnu opremu s obzirom na tip objekta. Razlikuje materijale od kojih su je oprema izrađena kako bi mogao planirati eventualne popravke. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike korištenja opreme u slučaju nepovoljne hidrometeorološke prognoze.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje materijale za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza
Učenik prepoznaje opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza
Učenik opisuje pravilnu primjenu materijala i opreme
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje materijale za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje opremu za slučaj nepovoljnih hidrometeoroloških prognoza - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu primjenu materijala i opreme - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sustavi grijanja
NAZIV MODULA
Sustavi grijanja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove sustava grijanja
SIU Priprema instalacije grijanja za sezonu
SIU Analiza i planiranje održavanja sustava grijanja
Obujam modula (CSVET)
6
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od – do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20 %
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina iz područja sustava grijanja. Učenici će prepoznati i razlikovati sustave grijanja, izvršiti pripremu instalacija prije sezone grijanja i izraditi analizu i plan održavanja sustava grijanja.
Učenici će usvojiti vještine planiranja, analize i održavanja sustava grijanja što će osigurati kvalitetno i samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Sustavi grijanja, izvori energije, dizalice topline, instalacije grijanja, priprema sezone grijanja, temperatura prostora, energetski parametri, energetska oprema, dimovodni sustavi, održavanje sustava grijanja
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.3
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima analize stanja sustava grijanja, planiranja održavanja sustava grijanja, priprema instalacija za sezonu grijanja i poslova redovnog održavanja sustava grijanja koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse.
Učenici će problemske zadatke, osmišljene na temelju primjera iz prakse, rješavati samostalno, u paru ili u grupi uz nadzor nastavnika ili poslodavca/mentora. Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka. Sve faze rada održavanja sustava grijanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove sustava grijanja
SIU Priprema instalacije grijanja za sezonu
SIU Analiza i planiranje održavanja sustava grijanja
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove sustava grijanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati sustave grijanja s obzirom na izvore energije.
Analizirati sustave grijanja s obzirom na izvore energije.
Klasificirati postrojenja dizalica topline.
Usporediti dijelove postrojenja dizalica topline s drugim, klasičnim, sustavima grijanja.
Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove instalacija.
Analizirati položaj instalacija i pojedine elemente na konkretnom primjeru projektne dokumentacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih sustava grijanja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (razlikuju izvore energije i sustave grijanja, prepoznaju i opisuju zadaće dijelova instalacija, uspoređuju postrojenje dizalica topline s drugim sustavima grijanja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Energenti i parametri u sustavima grijanja
2. Vrste sustava grijanja
3. Dijelovi sustava grijanja
4. Dizalice topline
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka:
Na zadanom primjeru projektne dokumentacije sustava grijanja upisivanjem u radne listove (koje priprema nastavnik ili mentor) učenici prepoznaju vrstu grijanja, dijelove sustava grijanja, opisuju zadaću pojedinih dijelova, opisuju prednosti upotrebe dizalica topline.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- učenik čita projektnu dokumentaciju
- učenik prepoznaje vrstu sustava grijanja
- učenik raspoznaje i opisuje zadaću dijelova sustava grijanja
- učenik opisuje zadaću dizalica topline
- učenik analizira prednosti upotrebe dizalica topline
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške podrške učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- učenik čita projektnu dokumentaciju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik prepoznaje vrstu sustava grijanja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik raspoznaje i opisuje zadaću dijelova sustava grijanja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik opisuje zadaću dizalica topline - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
učenik analizira prednosti upotrebe dizalica topline - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Priprema instalacije grijanja za sezonu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Provesti pripreme instalacije grijanja pred sezonu.
Analizirati provedene pripreme instalacija grijanja pred sezonu.
Održavati i ozračivati radijatore te zaštiti instalaciju od smrzavanja.
Analizirati potrebu redovitog održavanja radijatora i zaštite instalacije od smrzavanja.
Ustanoviti ispravnost rada sustava grijanja .
Sistematizirati postupke provjere ispravnosti sustava grijanja.
Podesiti temperaturu grijanog prostora.
Izabrati optimalan postupak podešavanja temperature grijanog prostora.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske pripreme instalacije grijanja pred sezonu, postupka odzračivanja radijatora, postupke zaštite instalacije od smrzavanja, postupke provjere ispravnosti rada sustava grijanja, metode podešavanja temperature grijanog prostora. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Priprema instalacije pred sezonu grijanja
2. Održavanje i odzračivanje radijatora
3. Provjera ispravnosti sustava grijanja
4. Temperatura grijanog prostora
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktični rad, u prostorima poslodavca ili odlaskom na konkretan objekt.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka 1:
Učenik na konkretnom primjeru stambene grijaće jedinice izrađuje detaljan plan potrebnih radnji kako bi se pripremila instalacija pred sezonu grijanja ili zaštite instalacije od smrzavanja. Učenik detaljno opisuje postupke rada, potreban alat i materijal. Na temelju pozitivno ocijenjenog plana rada nastavnika/mentora odrađuje predviđene potrebne radnje pripreme instalacije pred sezonu grijanja/zaštite instalacije od smrzavanja.
Primjer zadatka 2:
Učenik na konkretnom primjeru stambene grijaće jedinice, pomoću mjernih uređaja, provjerava temperaturu grijanog prostora. Priprema potreban alat i materijal i provodi radnje odzračivanja radijatora.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija
- učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija
- učenik provodi radne operacije prema pravilima struke
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške podrške učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik provodi radne operacije prema pravilima struke - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
-
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza i planiranje održavanja sustava grijanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Ustanoviti raspored instalacija sustava grijanja.
Interpretirati zadaće elemenata instalacija sustava grijanja.
Analizirati stanje energetske opreme i energetskih parametara.
Kritički osvrt i procjena stanja energetske opreme i energetskih parametara.
Isplanirati periodično održavanje dimovodnih sustava.
Procijeniti važnost periodičkog održavanja dimovodnih sustava.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira raspored instalacija sustava grijanja, analizu stanja energetske opreme i energetskih parametara, izrađuje plan održavanja dimovodnih sustava. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Instalacije sustava grijanja
2. Energetska oprema
3. Energetski parametri
4. Dimovodni sustavi
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktični rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka:
Učenik čita projektnu dokumentaciju konkretne stambene grijaće jedinice, uspoređuje u realnom okruženju projektnu dokumentaciju s izvedenim instalacijama i energetskom opremom. Učenik prepoznaje dijelove instalacija i energetske opreme, učenik opisuje energetske parametre. Učenik opaža, upisuje u radne listove različitosti izvedbenog stanja u odnosu na projektirano stanje sustava grijanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- učenik definira energetske parametre
- učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji
- učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema izvedbenom stanju
- učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava grijanja
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno, učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja je razina pedagoške podrške učeniku potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- učenik definira energetske parametre - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik prepoznaje energetsku opremu i instalacije prema izvedbenom stanju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
- učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava grijanja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadatcima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sustavi klimatizacije i ventilacije
NAZIV MODULA
Sustavi klimatizacije i ventilacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Identifikacija instalacija klimatizacije u objektu
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20 %
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
obavezan
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje znanja i vještina iz područja sustava klimatizacije i ventilacije. Učenici će prepoznati i razlikovati sustave klimatizacije i ventilacije, čitati i analizirati tehničku dokumentaciju ugrađenog sustava, prepoznati potrebu servisiranja sustava. Učenici će usvojiti vještine planiranja, analize i održavanje sustava klimatizacije i ventilacije što će osigurati kvalitetno i samostalno izvođenje radnih operacija uz primjenu pravila rada na siguran način.
Ključni pojmovi
Klimatizacijski sustavi, ventilacijski sustavi, tehnički crteži i planovi, održavanje sustava, energetski parametri, klimatizacijska i ventilacijska instalacija,
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima analize stanja sustava klimatizacije i ventilacije, planiranja održavanja sustava , kontrola instalacija i priprema sustava za sezonu grijanja-hlađenja i poslova redovnog održavanja sustava koji se temelje na stvarnim ili simuliranim primjerima iz prakse. Učenici će problemske zadatke , osmišljene na temelju primjera iz prakse, rješavati samostalno, u paru ili u grupi uz nadzor nastavnika ili poslodavca / mentora . Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka. Sve faze rada održavanja sustava grijanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije
SIU Identifikacija instalacija klimatizacije u objektu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove sustava klimatizacije i ventilacije, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati klimatizacijske sustave od ventilacijskih.
Razlikovati klimatizacijske sustave od ventilacijskih na primjerima iz prakse.
Razlikovati vrste ventilacije.
Razlikovati vrste ventilacije na primjerima iz prakse.
Razlikovati vrste klimatizacije.
Razlikovati vrste klimatizacije na primjerima iz prakse.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih sustava klimatizacije i ventilacije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke (razlikuju klimatizacijske i ventilacijske sustave, provode osnovna održavanja ventilacijskih sustava klimatizacije i ventilacije, izrađuju planove održavanja). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Vrste klimatizacijskih sustava
2.Sastavni dijelovi klimatizacijskih sustava
3.Vrste ventilacijskih sustava
4. Sastavni dijelovi ventilacijskih sustava
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka :
Na zadanom primjeru projektne dokumentacije sustava klimatizacije/ventilacije ili analizom realnog sustava učenici prepoznaju vrstu sustava, dijelove sustava, opisuju zadaću pojedinih dijelova sustava . Učenici upisuju u radne listove (koje priprema nastavnik ili mentor) svoja zapažanja.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi
- Učenik prepoznaje vrstu sustava klimatizacije/ventilacije.
- Učenik opisuje zadaću dijelova sustava klimatizacije/ventilacije
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje vrstu sustava klimatizacije/ventilacije - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik opisuje zadaću dijelova sustava klimatizacije/ventilacije - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje sustava klimatizacije i ventilacije, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Provesti osnovno održavanje filtera, sustava klimatizacije i ventilacije.
Analizirati radne operacije osnovnog održavanja filtera, sustava klimatizacije i ventilacije.
Ustanoviti potrebu klimatizacije prostora mjerenjem parametara ugodnosti.
Izmjeriti parametre ugodnosti.
Provesti osnovno održavanje sustava klimatizacije.
Sistematizirati postupke osnovnog održavanja sustava klimatizacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira postupke osnovnog održavanja sustava klimatizacije / ventilacije. U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Parametri ugodnosti
2.Održavanje sustava klimatizacije
3.Održavanje sustava ventilacije
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad , u prostorima poslodavca ili odlaskom na konkretan objekt.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka :
Učenik na konkretnom primjeru ugrađenog klimatizacijskog/ventilacijskog sustava izrađuje detaljan plan potrebnih radnih operacija kako bi se provelo osnovno održavanje sustava.Učenik detaljno opisuje postupke rada potreban alat i materijal. Na temelju pozitivno ocijenjenog plana rada nastavnika/mentora odrađuje predviđene potrebne radnje oržavanja sustava klimatizacije/ventilacije.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija
-Učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija
-Učenik provodi radne operacije prema pravilima struke
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik slijedi hodogram postupaka radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik koristi odgovarajuće mjerne uređaje i alat prilikom obavljanja radnih operacija - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik provodi radne operacije prema pravilima struke - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima -
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Identifikacija instalacija klimatizacije i ventilacije u objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Protumačiti pojmove, dijelove nacrta i planove instalacija klimatizacije i ventilacije.
Koristiti dijelove nacrta i planove instalacije klimatizacije i ventilacije kod provjere na primjerima iz prakse.
Ustanoviti raspored instalacija sustava klimatizacije i ventilacije.
Kritički osvrt i procjena stanja instalacija i sustava klimatizacije i ventilacije.
Prepoznati uobičajene kvarove i nepravilnosti rada u sustavima klimatizacije i ventilacije.
Prepoznati uobičajene kvarove i nepravilnosti rada u sustavima klimatizacije i ventilacije.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira raspored instalacija i dijelova sustava klimatizacije/ventilacije U praktičnom dijelu učenici rješavaju problemske zadatke na stvarnim primjerima iz prakse. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno, u paru ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Tehnički simboli
b. Tehnički nacrti instalacija klimatizacije
c. Tehnički nacrti instalacija ventilacije
d. Uobičajeni kvarove i nepravilnosti rada u sustavima klimatizacije i ventilacije
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno ili u paru.
Primjer zadatka :
Na konkretnom primjeru projektne dokumentacije i ugrađenog sustava klimatizacije/ventilacije učenik prepoznaje tehničke simbole, uspoređuje u realnom okruženju projektnu dokumentaciju sa izvedenim instalacijama i energetskom opremom. Učenik opaža, upisuje u radne listove različitosti izvedbenog stanja u odnosu na projektirano stanje sustava. Učenik prepoznaje uobičajene greške i kvarove u sustavima.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršene zadatke koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se slijedeći elementi:
-Učenik prepoznaje tehničke simbole
-Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji
-Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema izvedbenom stanju
-Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava klimatizacije/ventilacije
-Učenik prepoznaje uobičajene greške i kvarove u sustavima.
Kriterij vrednovanja naučenog:
Element/kriterij vrednovanja
Dovoljan
Dobar
Vrlo dobar
Odličan
Rješavanje zadatka
Učenik samo uz pomoć nastavnika uspijeva riješiti zadatak.
Učenik uz povremenu pomoć nastavnika rješava zadatak
Učenik samostalno
rješava zadatak uz manje pogreške
Učenik samostalno rješava zadatak u zadanom vremenskom roku
Prikazivanje dobivenih rezultata
Učenik prikazuje rezultate nejasno i nepregledno, a neke i netočno.
Učenik prikazuje rezultate ali nisu u potpunosti pregledni
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno uz manje pogreške
Učenik prikazuje rezultate jasno i pregledno
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje tehničke simbole - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema projektnoj dokumentaciji- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje opremu i instalacije prema izvedbenom stanju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
-Učenik prepoznaje različitosti projektiranog i izvedbenog sustava klimatizacije/ventilacije- uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje uobičajene greške i kvarove u sustavima - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Izvođenje stolarskih radova
NAZIV MODULA
Izvođenje stolarskih radova
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU izvođenje stolarskih radova
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
40-50 %
20-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za izvođenje jednostavnih stolarskih radova. Da bi učenici mogli ostvariti taj cilj potrebno je da učenici usvoje znanja i vještine navedenog područja. Uz pomoć stvarnih/konkretnih primjera i primjenom teorijskog znanja će izvršavati popravak i održavanje stolarije na objektima. Učenici mogu raditi samostalno ili u paru, ovisno o vrsti zadatka. Obavezno je da se cilj ostvaruje primjenjujući i pridržavajući se svih pravila zaštite na radu.
Ključni pojmovi
Demontaža, montaža, zamjena okova, jednostavni staklarski radovi, stolarija, zaštita na radu.
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt D.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku B. 4/5.4.
uku D.4/5.2.
Održivi razvoj
odr A.5.1.
odr A.5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu provodi se u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje vještina demontaže, montaže i održavanja stolarije na objektima. Nastavnik kontinuirano vrednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadataka. Sve faze rada učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU izvođenje stolarskih radova
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Izvođenje stolarskih radova, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Izvesti demontažu stare i montažu nove građevinske stolarije.
Ispitati dotrajalost stare građevinske stolarije te procijeniti isplativost ugradnje nove.
Izvesti popravak i zamjenu roleta.
Planirati popravke i redovna održavanja roleta na postojećoj stolariji.
Izvesti promjenu okova unutarnje i vanjske stolarije i ostale opreme.
Planirati sezonsko (ljeto/zima) podešavanje okova i ostale opreme vanjske stolarije.
Izvesti jednostavne staklarske radove.
Izmjeriti i izračunati potrebnu količinu materijala za zamjenu oštećenog krila staklenih vrata.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantan nastavni sustav ovoga modula je učenje temeljeno na radu kroz problemsku nastavu. Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: demontaže stare i montaže nove stolarije, popravak i održavanje roleta, zamjenu okova i izvođenje jednostavnih staklarskih radova.
Za vrijeme nastave nastavnik postavlja radne zadatke i ima ulogu mentora koji organizira i usmjerava aktivnosti demontaže, montaže ili popravka stolarije. Učenici rade u parovima ili timovima na način da su definirani zadaci, rokovi izvršenja i uloge unutar tima. Učenici nakon rada međusobno vrednuju radove.
Nastavne cjeline/teme
a. Materijali za izradu stolarije
b. Vanjska i unutarnja stolarija
c. Demontaža stare stolarije
d. Montaža nove stolarije
e. Održavanje stolarije
Načini i primjer vrednovanja
Projektni zadatak:
Primjer 1
Zadatak je zamjena unutarnja dotrajala vrata novim. Potrebno je izvršiti demontažu starih pridržavajući se pravila rada na siguran način i montirati nova po uputama proizvođača. Učenici rade u parovima ili timovima na način da jedan tim izvrši demontažu, a drugi tim montažu.
Uputa: Nastavnik priprema montažne zidove za izvođenje vježbe te učenike dijeli u parove/timove. Učenici dobivaju zadatak demontaže/montaže, odabiru potreban alat i pribor te osobnu zaštitnu opremu. Nakon obavljenog zadatka timovi se izmjenjuju na poslovima demontaže i montaže.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik obavlja rad po svim pravilima struke
- Učenik izvodi zadatak u zadanom vremenu
- Učenik poznaje alate te rukuje njima na ispravan način
- Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način
Primjer 2
Zadatak je izvođenje popravak i zamjena dijelova na unutarnjoj ili vanjskoj stolariji. Učenici rade u parovima ili timovima na način da jedan učenik u timu izvrši rastavljanje/demontažu, a drugi sastavljanje/montažu dotrajalog elementa.
Uputa: Nastavnik priprema elemente potrebne za izvođenje vježbe te učenike dijeli u parove/timove. Učenici dobivaju zadatak, odabiru potreban alat i pribor te osobnu zaštitnu opremu. Mogući zadaci: zamjena cilindra na vratima, zamjena brave, zamjena dotrajale trake mehanizma za upravljanje roletom, podešavanje okova na prozoru/vratima, zamjena okova, zamjena rukohvata na prozoru/vratima, ugradnja novog stakla na drvenoj stolariji.. Nakon obavljenog zadatka učenici se izmjenjuju na poslovima demontaže i montaže.
Prilikom izrade zadatka vrednuju se sljedeći elementi:
- Učenik obavlja rad po svim pravilima struke
- Učenik izvodi zadatak u zadanom vremenu
- Učenik poznaje alate te rukuje njima na ispravan način
- Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način
Primjer vrednovanja postignuća cijelog skupa ishoda učenja:
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Rad je obavljen po svim pravilima struke.
Rad je obavljen u zadovoljavajućoj kvaliteti.
Potrebno je raditi na poboljšanju kvalitete rada.
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Rukovanje alatima, i uređajima.
Poznaje alate te rukuje njima na ispravan način.
Rukuje alatima na ispravan način.
Ne rukuje svim alatima na ispravan način.
Zaštita na radu
Učenik koristi sva dostupna zaštitna sredstva i pridržava se svih pravila rada na siguran način.
Učenik koristi zaštitna sredstva ali se ne pridržava svih pravila zaštite na radu.
Učenik uz izričita upozorenja nastavnika koristi zaštitna sredstva.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama:
Učeniku će se smanjiti opseg zadatka na način da mu se unaprijed dodijeli osmišljeni jednostavniji primjeri zamjene elemenata stolarije te će mu se produljiti vremenski period rješavanja zadatka. Dodatnim potpitanjima i jednostavnijim uputama pomoći će mu se u razumijevanju zadatka.
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Telekomunikacijski i signalni sustavi i instalacije
NAZIV MODULA
Telekomunikacijski i signalni sustavi i instalacije
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove telekomunikacijskih i signalnih instalacija
SIU Dijagnostika telekomunikacijskih i signalnih instalacija
Obujam modula (CSVET)
4
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40%
30-40%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje telekomunikacijskih i signalnih sustava na poslovima održavanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
Električna instalacija, kabeli za električne instalacije, izolacija električnih vodiča, instalacijske kutije, obujmice za držanje izoliranih vodova, instalacijske sklopke, kanalske kutije, elementi telekomunikacijskih i signalnih instalacija, el. zvono, interfon, telefon, IP telefon, LAN, sustav protupožarne zaštite, sustav video nadzora, sustav protuprovalne zaštite, sustav ograničavanja pristupa, dijagnostika grešaka, otklanjanje kvarova
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A .4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području praćenja rada, dijagnostike kvarova i osnovnog održavanja telekomunikacijskih i signalnih sustava koji se tipično nalaze u objektima.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove telekomunikacijskih i signalnih instalacija
SIU Dijagnostika telekomunikacijskih i signalnih instalacija
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove telekomunikacijskih i signalnih instalacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati vrste telekomunikacijskih i signalnih instalacija u objektu.
Prepoznati vrste telekomunikacijskih i signalnih sustava i instalacija na primjeru konkretnog objekta ili na edukacijskom modelu.
Kategorizirati telekomunikacijske i signalne instalacije koji se koriste u objektima.
Nabrojati instalacije koje se koriste za telekomunikacijske i signalne sustave u objektima. Na primjeru konkretnog objekta prepoznati ugrađene telekomunikacijske i signalne instalacije (kabelska TV, intranet, portafoni, video nadzor i sl.).
Nabrojati elemente telekomunikacijskih i signalnih instalacija koje se koriste u objektima.
Prepoznati elemente telekomunikacijskih i signalnih sustava i instalacija na primjeru konkretnog objekta ili na edukacijskom modelu
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s električnim instalacijama, telekomunikacijskim i signalnim instalacijama u objektu, elementima električnih instalacija, bakrenim i optičkim kabelima koji se koriste u objektima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip električne instalacije. Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Podjela električnih instalacija
b. Telekomunikacijske instalacije u objektu
c. Signalne instalacije u objektu
d. Elementi telekomunikacijskih i signalnih instalacija
e. Bakreni i optički kabeli koji se koriste u objektima
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi koje instalacije postoje u zadanom objektu, te navesti kojoj vrsti instalacije pripadaju.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđenih instalacija koje postoje u zadanom objektu
Točnost određivanja vrste instalacije u zadanom objektu
Točnost određivanja elementa i pripadnost vrsti instalacije u zadanom objektu
Točnost određivanja tipa kabela koji se koristi za zadanu instalaciju u objektu
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Dijagnostika telekomunikacijskih i signalnih instalacija, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
1. Identificirati ispravan rad sustava video nadzora.
Opisati sustav video nadzora i moguće načine spajanja kamera u sustav video nadzora. Na primjeru konkretnog objekta identificirati neispravan rad sustava video nadzora i/ili kamera.
2. Prepoznati neispravnost telekomunikacijskih i signalnih instalacija u objektu.
Opisati postupak provjere telekomunikacijskih i signalnih sustava i instalacija u objektu. Na konkretnom primjeru ili edukacijskom modelu ustanoviti neispravnu telekomunikacijsku ili signalnu opremu ili instalaciju i locirati problem, npr. kabelske TV.
3. Identificirati ispravan rad sustava ograničavanja pristupa.
Nabrojati sustave ograničavanja pristupa objektu. Na konkretnom objektu identificirati neispravan rad sustava ograničavanja pristupa.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tipičnim telekomunikacijskim i signalnim sustavima koji se koriste u objektima, načinom kako pojedini sustavi rade. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine kako ispravno dijagnosticirati ispravnost instalacija, koje su tipične greške s električnim instalacijama, te kako otkloniti manje greške s električnim instalacijama .
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Dijelovi sustava i princip rada el. zvona na objektu
b. Dijelovi sustava i princip rada interfona na objektu
c. Dijelovi sustava i princip rada klasičnog telefona
d. Dijelovi sustava i princip rada IP telefona
e. Dijelovi sustava i princip rada interne podatkovne mreže (LAN-a)
f. Dijelovi sustava i princip rada sustava protupožarne zaštite
g. Dijelovi sustava i princip rada sustava video nadzora objekta
h. Pravila ispravnog usmjeravanja sigurnosnih kamera
i. Dijelovi sustava i princip rada sustava protuprovalne zaštite objekta
j. Dijelovi sustava i princip rada sustava ograničavanja pristupa objektima
k. Dijagnostika i popravak telekomunikacijskih i signalnih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju skice električnog zvonca identificirati prekidač za uključivanje/isključivanje el. zvonca, vanjski taster za zvono, trafo, el. zvonce, fazu i nulu visokonaponskog vodiča, niskonaponske vodiče. Za zadani objekt (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka ili na temelju edukacijskog sustava ukoliko ga ima škola, pokazati elemente električne instalacije el. zvonca i dijagnosticirati grešku ukoliko postoji, te obrazložiti što je potrebno napraviti da bi se oporavila instalacija el. zvonca.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost identifikacije elemenata instalacije električnog zvonca prema oznakama 1 – 11 na slici.
Točnost identifikacije elemenata instalacije el. zvonca na zadanom objektu
Točnost opisa postupka dijagnostike instalacije el. zvonca
Točnost dijagnosticiranja greške na instalaciji el. zvonca ukoliko postoji
Točnost opisa potrebnih radova kako bi se otklonila dijagnosticirana greška.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka, heuristička i projektna nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača
NAZIV MODULA
Planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača
Obujam modula (CSVET)
2
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
40 – 50 %
25 – 40 %
15 – 40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
obvezni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za planiranje i organiziranje radova vanjskih izvođača na održavanju objekta stjecanjem vještina i znanja planiranja i organiziranja radova vanjskih izvođača. Navedene vještine i znanja važni su za pravovremeno i optimalno izvođenje radova vanjskih izvođača. Učenici će navedene vještine usvojiti na predavanjima te praktičnim radom u učionici, školskoj radionici i kod poslodavca.
Ključni pojmovi
Planiranje radova, organiziranje radova, održavanje objekta, vanjski izvođači
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranim učionicama uz pomoć računala ili kod poslodavca. Učenici rješavaju projektne/problemske zadatke koji mogu/odgovaraju u određenoj mjeri realnim situacijama (potrebno je zamijeniti rolete na većem broju prozora, odrediti pravo vrijeme i izvođače za radove). Učenje temeljeno na radu realizira se kroz analizu ponuda i troškovnika radova. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se provodi u specijaliziranim učionicama. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje organizacijskih kompetencija.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Provjera izvedenih radova vanjskih izvođača, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati potrebe za vantroškovničkim radovima.
ustanoviti odstupanje obujma radova od ugovorenog troškovnika Na konkretnom primjeru te ustanoviti odgovornost za radove koji nisu specificirani u inicijalnom troškovniku i utvrditi opravdanost prihvaćanja troška za njihovo izvođenje.
Provjeriti usklađenost izvedenih radova s ponudom i troškovnikom.
usporediti troškovničke stavke i količine sa stvarno ugrađenim materijalom, količinom i kvalitetom te Pripremiti i podnijeti izvještaj o odstupanjima.
Sastaviti popis o izvršenim radovima i intervencijama na održavanju objekta.
Voditi evidenciju o izvršenim radovima. Na konkretnom objektu provjeriti učestalost istovrsnih radova i intervencija na održavanju objekta i predložiti sveobuhvatnije građevinske investicijske radove.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su problemsko i projektno poučavanje. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik demonstrira odabir izvođača iz kataloga te traženje ponuda za potrebne poslove. U praktičnom dijelu učenici rješavaju konkretne zadatke vrednovanja različitih ponuda kao i provjeru izvedenih radova. Pri tome nastavnik prati učenikov rad i po potrebi ga navodi prema rješenju s ciljem da učenik u što većoj mjeri samostalno rješava dane zadatke. Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Učenici samostalnim radom rješavaju praktične zadatke. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Planiranje radova vanjskih izvođača
b. Organiziranje radova vanjskih izvođača
c. Odabir optimalnog vanjskog izvođača
d. Provjera usklađenosti radova s ponudom i troškovnikom
e. Analiza obavljenih radova
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi u učionicama, za računalom, na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Na primjeru konkretnog objekta napraviti plan zamjene potrganih i neispravnih roleta. Odrediti obujam posla, poslati upit vanjskim izvođačima s vremenikom i preciznim zahtjevima te analizirati njihove ponude.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem neispravnih roleta.
Odredio/la opseg radova.
Ispravno sam opisao/la potrebne radove i zatražio ponude.
Analizirao/la sam ponude vanjskih izvođača i odabrao/la najbolju.
Ustanovio/la sam vremenik i troškove potrebnih radova
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik izrađuje plan čišćenja pristupnih parcela (prilazne ceste, prilazne stazice, parkirališta, igrališta, zelene površine) u paru s kolegom ili uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Mjerna tehnika energetskih sustava
NAZIV MODULA
Mjerna tehnika energetskih sustava
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Mjerenje parametara energetskog sustava
SIU Priprema i planiranje energetskih mjerenja
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika
20-40%
40-60%
20- 30%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za prepoznavanje mjesta za mjerenje energetskih veličina. Učenici će moći izabrati vrstu instrumenta za mjerenje određene energetske veličine . Učenici će prepoznati manometre, termometre, elemente za mjerenje količine topline. Učenici će analizirati zakonsku regulativu vezano za energetski sustav ugrađen u objektu, te posebnu brigu o sigurnosnim elementima kao i primjenu novih i preciznijih tehnologija. Učenik prepoznaje i analizira potrošnju energenata iščitavajući podatke s mjernih instrumenata. Pri svemu mora voditi računa o radu na siguran način.
Ključni pojmovi
Rad na siguran način, energetske veličine, mjerenje energetskih veličina, manometri, termometri, mjeritelji topline, sigurnosni elementi za tlak i temperaturu, mjerenje potrošnje
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima mjerenja iz prakse, temeljene na stvarnim primjerima iz prakse. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će osnovne postupke odabira mjernog instrumenta, optimalnog mjerenja , prezentirati i obrazložiti rezultate svoga rada. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Mjerenje parametara energetskog sustava
SIU Priprema i planiranje energetskih mjerenja
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Mjerenje parametara energetskog sustava, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Odabrati mjerne instrumente, opremu i pribor potreban za mjerenje parametara konkretnog energetskog postrojenja.
Poznavati pojedine energetske veličine, način mjerenja i mjerne jedinice za pojedinu veličinu, te izabrati instrumente.
Povezati izmjerene vrijednosti parametara na energetskim postrojenjima sa važećim propisima i normama.
Uskladiti izmjerene vrijednosti s instrumenata s trenutno, međunarodno, standardiziranim
Odabrati odgovarajući protokol mjerenja za konkretno energetsko postrojenje
Poštivati protokol mjerenja za energetsko postrojenje, točnije definirati redoslijed mjerenja tlaka, temperature, pripreme potrošne vode i sl.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih energetskih medija, njihove instalacije, kao i načine kontrolnog i sigurnosnog mjerenja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način i mjesto spajanja mjernih instrumenata te s njih, nakon puštanja medija, očitavaju izmjerene veličine. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju učenik očitane vrijednosti uspoređuje, osobito potrošnju energenata. Iz tih rezultata je često vidljiv i gubitak medija na nekom od elemenata instalacije.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Mjerne jedinice energetskih veličina, sukladno svjetski EU normiranim
2. Mjerni instrumenti za mjerenje parametara i potrošnje
3. Protokol mjerenja pojedinih energetskih veličina
4. Mjerno-sigurnosna oprema energetskih instalacija
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke mjerenja i kontrole na elementima mjerne tehnike .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeću instalaciju u školskoj radionici ili na gradilištu. Prepoznaje instrumente i iščitava podatke s njih, te ih zapisuje. Po uključenju određenih potrošača, evidentira promjene na mjernim uređajima. Učenik iščitava potrošnju vode, plina i eventualno potrošnju topline na toplinskim razdjelnicima ili kalorimetrima. Zapisuje podatke prije uključenja potrošača i nakon uključenja potrošača. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznao instalaciju i vrstu medija i energetsku veličinu koju će mjeriti, kao i izbor mjernog instrumenta
Učenik prepoznao instalaciju i vrstu medija a djelomično i mjerne veličine i instrumente
Učenik prepoznaje instalaciju ali ne prepoznaje karakteristike medija i mjerne instrumente
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Mjerna i sigurnosna oprema
Učenik prepoznaje elemente mjerenja i sigurnosti i način rada u slučaju prekoračenja vrijednosti
Učenik razlikuje mjerne i sigurnosne uređaje ali ne poznaje način djelovanja i kontrole
Učenik ne prepoznaje mjerne i sigurnosne komponente kao ni način kontrole istih
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili mjernu i osobito, sigurnosnu tehnologiju, iščitavanje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam mjernu i sigurnosnu opremu na energetskoj instalaciji objekta
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam mjerne i sigurnosne komponente sustava.
Analizirao/la sam način mjerenja pojedinih veličina
Ustanovio/la sam usklađenost komponenti sa zakonskim propisima
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje mjerne, sigurnosne uređaje za mjerenje potrošnje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tehničke elemente za mjerenje u energetskim sustavima - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi očitanje podataka s instrumenata energetskog sustava - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik očitava potrošnju energenata i zapisuje rezultate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Priprema i planiranje energetskih mjerenja, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Odabrati mjerna mjesta za planirano mjerenje
Poznavati instalaciju i i mjesta mjerenja zbog razine sigurnosti a i potrošnje energenata
Povezati izmjerene vrijednosti parametara na energetskim postrojenjima sa važećim propisima i normama.
Uskladiti izmjerene vrijednosti s instrumenata s trenutno, međunarodno, standardiziranim
Provesti mjerenje ključnih parametara sukladno uputama proizvođača za pojedine module energetskog sustava
Promatrati, mjeriti i evidentirati podatke prema uputama proizvođača energetskih instrumenata i opreme
Planirati vrijeme i uvjete u kojima će se provoditi mjerenje parametara energetskog sustava.
Mjeriti parametre energetskog sustava u ključnim dijelovima kalendarske godine, s najvećom i najmanjom potrošnjom.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih energetskih medija, njihove instalacije, kao i načine kontrolnog i sigurnosnog mjerenja. U praktičnom dijelu učenici rješavaju način i mjesto spajanja mjernih instrumenata te s njih, nakon puštanja medija, očitavaju izmjerene veličine. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju učenik očitane vrijednosti uspoređuje, osobito potrošnju energenata. Iz tih rezultata je često vidljiv i gubitak medija na nekom od elemenata instalacije.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Definiranje mjernih mjesta i termine izmjera pojedinih parametara
2. Propisane međunarodne norme za pojedina energetska mjerenja
3. Protokoli mjerenja energetskih instalacija
4. Mjerno-sigurnosna oprema energetskih instalacija i planiranje mjerenja
5. Termini mjerenja potrošnje energetskih veličina, sukladno sezoni
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke mjerenja i kontrole na elementima mjerne tehnike .
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik analizira postojeću instalaciju u školskoj radionici ili na gradilištu. Prepoznaje instrumente i pri tome planira termine iščitavanja kako bi mogao ispitivati potrošnju i opterećenje u različitim godišnjim periodima, s većom ili manjom potrošnjom. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje energetske veličine i plan njihovog mjerenja
Učenik prepoznaje energetske veličine ali ne i plan njihovog mjerenja
Učenik prepoznaje instalaciju ali ne prepoznaje veličine koje treba mjeriti
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Mjerno-sigurnosna oprema
Učenik poznaje sigurnosnu opremu i planira potrebu nadzora i mjerenja parametara
Učenik prepoznaje, djelomično sigurnosnu opremua ali ne poznaje redovitost provjere iste
Učenik ne poznaje mjerno-sigurnosnu opremu, kao ni termine redovite kontrole
Mjerna oprema potrošnje energenta
Učenik redovito planira i prati stanje potrošnje energenta i na taj način evidentira potrošnju eventualne gubitke medija
Učenik definira potrošnju energenata ali ne poznaje način mjerenja i kontrole istih
Učenik ne poznaje energente koji se troše u objektu kao ni nadzor potrošnje
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam mjernu i sigurnosnu opremu na energetskoj instalaciji objekta
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam mjerne i sigurnosne komponente sustava i termine izmjera
Analizirao/la sam funkciju komponenti u sustavu
Ustanovio/la sam usklađenost komponenti sa zakonskim propisima
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili mjernu i osobito, sigurnosnu tehnologiju, iščitavanje istih kao način kontrole sustava, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje mjerne, sigurnosne uređaje za mjerenje potrošnje uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje tehničke elemente za mjerenje u energetskim sustavima - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi očitanje podataka s instrumenata energetskog sustava - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik očitava potrošnju energenata i zapisuje rezultate - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Sustavi neprekidnog napajanja
NAZIV MODULA
Sustavi neprekidnog napajanja
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Osnove neprekidnog napajanja
SIU Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
10-30%
40-50%
30-40%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za praćenje rada i osnovno održavanje sustava neprekidnog napajanja objekata. Učenici će usvojiti vještine i znanja kroz učioničku nastavu, praktičnu nastavu koju je poželjno provoditi u radnom okruženju kod poslodavca i rješavanje situacijskih zadataka. Učenici mogu raditi samostalno, u paru ili u timovima, ovisno o vrsti zadatka.
Ključni pojmovi
UPS, neprekidno napajanje, agregat, generator, fotonaponski sustav, dijagnostika grešaka, otklanjanje kvarova
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
MPT Osobni i socijalni razvoj
osr A 4.1.
osr A 4.3.
osr B 4.2.
osr B 4.3.
osr C 4.2.
MPT Zdravlje
B 4.1.A
B 4.1.B
MPT Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A 4.1.
ikt A 4.2.
ikt A 4.3.
ikt C 4.3.
ikt C 4.4.
ikt D 4.3.
MPT Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku A .4/5.3.
uku A.4/5.4.
uku B.4/5.1.
uku B.4/5.2.
uku B.4/5.4.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu realizira se kroz situacijske primjere iz prakse. Preporuka je da se nastava ovog modula provodi u stvarnom radnom okruženju (kod poslodavca). U slučaju da to nije moguće, preporuka je da se nastava provodi u specijaliziranim učionicama ili regionalnim centrima kompetentnosti. Učenik rješava radne zadatke koji su osmišljeni na temelju primjera iz prakse. Zadaci su usmjereni na razvijanje kompetencija u području praćenja rada, dijagnostike kvarova i osnovnog održavanja sustava neprekidnog napajanja koji se tipično nalaze u objektima.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Osnove neprekidnog napajanja
SIU Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osnove neprekidnog napajanja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati princip 2 i dijelove diesel generatora.
Nabrojati dijelove diesel generatora. Opisati način rada.
Identificirati elemente fotonaponskih sustava.
Označiti elemente fotonaponskih sustava na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Identificirati dijelove sustava neprekidnog napajanja (UPS).
Nabrojati dijelove sustava neprekidnog napajanja u objektu. Prepoznati dijelove sustava neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Razlikovati tehnologije neprekidnog napajanja.
Prepoznati tehnologiju neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka i heuristička nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s tehnologijama neprekidnog napajanja, sustavima neprekidnog napajanja (UPS), fotonaponskim sustavima i generatorima izmjenične struje koji se koriste u objektima. Heuristički sustav temelji se na problemsko i projektno poučavanje u stvarnim ili simuliranim uvjetima . Učenici kroz problemske zadatke stječu sljedeća znanja i vještine: kako prepoznati tip sustava neprekidnog napajanja (UPS), kojom tehnologijom je izveden, prepoznati elemente fotonaponskog sustava i utvrditi način njihovog povezivanja, te prepoznati tip generatora izmjenične struje vrstu ugradnje i način rada. Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Tehnologije neprekidnog napajanja
b. Sustavi neprekidnog napajanja (UPS)
c. Fotonaponski sustavi
d. Generatori izmjenične struje
Načini i primjer vrednovanja
1 . Primjer zadatka za vrednovanje :
Učenici trebaju na temelju definiranog primjera iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi o kakvom se sustavu neprekidnog napajanja radi i kojom tehnologijom je izveden.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost određivanja vrste sustava UPS-a
Točnost određivanja tehnologije neprekidnog napajanja
Točnost određivanja elementa fotonaponskog sustava ukoliko postoji u zadanom objektu
Točnost određivanja tipa generatora i elemenata generatora izmjenične struje ukoliko postoji u zadanom objektu
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi ispitivačka i heuristička nastava tijekom koje učenici rade samostalno, potrebno je učenicima s teškoćama posvetiti dodatnu pažnju i vrijeme. Osim toga, poželjno je u pomoć takvim učenicima uključiti i ostale učenike, a posebno darovite učenike. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izradu zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Identifikacija i otklanjanje grešaka na sustavima neprekidnog napajanja, 3 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Razlikovati pasivno i aktivno stanje UPS uređaja.
Prepoznati pasivno i aktivno stanje UPS uređaja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Identificirati greške u radu sustava neprekidnog napajanja.
Pronaći mjesto i uzrok kvara u sustavu neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili u konkretnom objektu.
Otkloniti jednostavnije greške u sustavu neprekidnog napajanja.
Primijeniti odgovarajuće tehnike i alate za otklanjanje jednostavnijih grešaka i kvarova u sustavu neprekidnog napajanja na edukacijskom modelu ili konkretnom objektu.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja u predavačkom sustavu nastavnik upoznaje učenike s principima rada UPS uređaja, opisuje postupke održavanja sustava neprekidnog napajanja i opisuje tipične greške u radu sustava neprekidnog napajanja. U demonstracijskom dijelu nastave, nastavnik pokazuje kako se provodi dijagnostika grešaka u sustavima neprekidnog napajanja i demonstrira načine otklanjanja jednostavnijih kvarova u sustavima neprekidnog napajanja. U praktičnom dijelu učenici samostalno ili u grupama uz nadzor nastavnika odabiru postupak dijagnostike grešaka u sustavima neprekidnog napajanja, provode ih i ukoliko je identificirana greška jednostavnija, opisuju i provode postupke njihovog otklanjanja.
Potrebno je izmjenjivati različite oblike rada (individualni, rad u paru, grupni rad) kako bi učenik stekao iskustvo samostalnog rada, suradničkog učenja i rada u timu. Nastavnik pruža kontinuiranu podršku u vidu davanja povratnih informacija. Uz usmjeravanje nastavnika, učenici su aktivno uključeni i u vrednovanje učenja i postignuća drugih učenika.
Nastavne cjeline/teme
a. Princip rada UPS uređaja
b. Postupci održavanja sustava neprekidnog napajanja
c. Greške u radu sustava neprekidnog napajanja
d. Dijagnostika grešaka u sustavima neprekidnog napajanja
e. Postupci otklanjanja jednostavnijih grešaka u sustavima neprekidnog napajanja
Načini i primjer vrednovanja
1. Primjer zadatka za vrednovanje:
Učenici trebaju na temelju tehničkog crteža sustava neprekidnog napajanja i neposrednog uvida u sustav neprekidnog napajanja iz prakse (iz organizacije u kojoj je zaposlen kućni majstor/domar ili koja ima potrebu zapošljavanja takvog radnika s kojim škola ima suradnju) ili iz opisanog situacijskog zadatka utvrditi princip rada sustava neprekidnog napajanja, opisati postupke održavanja zadanog sustava neprekidnog napajanja, navesti tipične greške koje se javljaju na zadanom tipu sustava neprekidnog napajanja, opisati i provesti postupke dijagnosticiranja grešaka, te ukoliko je utvrđeno da se radi o jednostavnijoj greški, otkloniti ju.
Prilikom rješavanja zadatka vrednovati slijedeće elemente:
Točnost utvrđivanja principa rada zadanog sustava neprekidnog napajanja
Ispravno opisati postupke održavanja zadanog sustava neprekidnog napajanja
Točno navesti tipične greške koje se javljaju u praksi za zadani tip sustava neprekidnog napajanja
Ispravno opisati postupke dijagnosticiranja grešaka za zadani tip sustava neprekidnog napajanja
Ispravno provesti odabrani postupak dijagnosticiranja grešaka
Ispravno utvrditi mjesto i tip greške
Ispravno prepoznati jednostavnu grešku ukoliko je ona prisutna
Ispravno opisati postupak/postupke otklanjanja identificirane greške.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da se u ovom skupu ishoda učenja najčešće koristi heuristička i problemska nastava te učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih se dijele u timove , pri dijeljenju u timove treba voditi računa da učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama budu ravnomjerno raspoređeni u svaki tim u kojem će imati svoju ulogu. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali članovi tima imaju priliku učiti raditi sa članovima tima različitih sposobnosti sukladno realnom radnom okruženju. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
NAZIV MODULA
Mjere za poboljšanje učinkovitosti energetskih sustava
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava
SIU Nadogradnja postojećih energetskih sustava
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-40 %
35-50 %
25-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina za praćenje razvoja nove energetske opreme i tehnologija, po mogućnosti nabavku iste i ugradnju. Učenik analizira postojeće troškove energetskog sustava i mogućnosti uštede ugradnjom novih, osobito, obnovljivih izvora energije, kao zamjenu ili dopunu postojećem sustavu. Učenik prepoznaje jedinične cijene energenata na tržištu, te iz razloga uštede bira povoljnijeg dobavljača i uvjete dobave. Učenik analizira nove tehnologije automatske regulacije, čijom primjenom bi došlo do uštede potrošene energije. Prepoznaje negativna energetska mjesta na građevinskom dijelu objekta i predlaže građevinske zahvate čijom izvedbom bi se drastično smanjila potrošnja energije. Učenik analizirajući sustav instalacije, osobito energetske, uočava elemente koje rade u graničnom režimu, te bi ih trebalo zamijeniti radi povećanja učinkovitosti. Sve postupke rada izvoditi na siguran način.
Ključni pojmovi
Nove energetske tehnologije, obnovljivi izvori energije, cijene energenata, automatska regulacija, elementi koji rade u graničnom režimu
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima energetskih instalacija i potrošnje energije. Učenici će upoznati tehnologije obnovljivih izvora energije. Poznajući nove tehnologije obnovljivih izvora energije, učenik predlaže dopunu ili zamjenu postojeće starije instalacije. Učenik će analizirati uvjete za montažu nove tehnologije na konkretnom objektu. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će odabir elemenata instalacije, iz konkretnog objekta, koji na osnovu mjerenja pokazuju rad u graničnom režimu, što zahtijeva njihovu zamjenu. Učenik će, koristeći internet spoznati dostupne dobavljače energenata, njihove cijene i uvjete. Na osnovu ulaznih podataka i analize, izabrat će optimalnog dobavljača za potrebe svog objekta. Učenik će primijeniti sredstva automatizacije na energetskom objektu na crtežu ili stvarnom na objektu, kako bi smanjio troškove energenta na konkretnom objektu. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, vodeći računa i o zagađenju okoliša.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava
SIU Nadogradnja postojećih energetskih sustava
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza učinkovitosti postojećih energetskih sustava , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Procijeniti efikasnost i isplativost postojećih sustava,
Analizirati postojeće instalacije objekta, te preporučiti, eventualnu, ugradnju novih tehnologija,
Usporediti cijene i potrošnju energenata u različitim energetskim sustavima prema jediničnoj energetskoj vrijednosti.
Pregledati tržišne cijene distributera energenata i uvjete distribucije radi izbora najpovoljnijeg,
Identificirati granični režim rada sustava s obzirom na proračunate vrijednosti iz projekta i/ili preporuke proizvođača.
Mjeriti određene parametre i utvrditi stanje energetske opreme,
Predložiti promjene komponenti/podsustava.
Prepoznati komponente koje rade u graničnom režimu rada (neispravni, kamenac, nezabrtvljenost i sl.) i zamijeniti iste,
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina poboljšanja učinkovitosti energetskih sustava. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente energetskih instalacija te definiraju njihovu ekonomsku isplativost, točnije, stupanj iskorištenja. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, s predloženim načinima poboljšanja energetske učinkovitosti za postojeći objekt. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom sanacije i čišćenja elemenata energetskog sustava.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka
Nastavne cjeline/teme
1. Elementi učinkovitosti energetskog sustava
2. Parametri obračuna potrošnje pojedinih energenata
3. Optimiranje postojećeg energetskog sustava mehanički i elektronički
4. Utvrđivanje i zamjena komponenti energetskog sustava
Načini i primjer vrednovanja
Eventualni način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi analizu energetskog sustava i svih mogućih načina poboljšanja.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su sastavni dio instalacije u školi ili na objektu. Učenik analizira energetsku efikasnost postojećeg sustava. Svjestan energetskih gubitaka predlaže poboljšanje energetske učinkovitosti odgovarajućom regulacijom i upravljanjem ili nabavkom nove opreme. Pri tom će primijeniti prethodno stečena znanja. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje sve elemente energetske instalacije na projektu, te definira osnovne elemente energetske učinkovitosti
Učenik prepoznaje sve elemente energetske instalacije na projektu, ali ne poznaje elemente energetske efikasnosti
Učenik djelomično prepoznaje energetske sustave objekta ali ne razumije sustav potrošnje i efikasnosti
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Parametri obračuna potrošnje energenta
Učenik prepoznaje energente na objektu i poznaje način obračuna potrošnje
Učenik prepoznaje energente na objektu ali obračun potrošnje djelomično poznaje
Učenik djelomično prepoznaje energente na objektu ali ne poznaje obračun potrošnje
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam energetsku instalaciju na objektu
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam način obračuna potrošnje, po vremenskim sezonama
Prepoznao/la sam energetsku neučinkovitost postojećeg energetskog sustava
Ustanovio/la sam usklađenost komponenti sa zakonskim propisima
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom/praktičnom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno a učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje energetske sustave na objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje najskuplji energent i jednostavniji obračun potrošnje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik analizira račune i na njima predočene podatke uz pomoć nastavnika/mentora prati podatke i vrši njihovu analizu
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Nadogradnja postojećih energetskih sustava , 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Procijeniti isplativost nadogradnje/zamjene postojećih sustava s energetski učinkovitijim sustavima.
Analizirati postojeće instalacije objekta, te preporučiti, eventualnu, ugradnju novih tehnologija.
Ugraditi novi sustav ili nove komponente u postojeći energetski sustav.
Analizirati postojeći energetski sustav i predvidjeti varijante dopune istog ili potpuna zamjena.
Upravljati radom nadograđenog energetskog sustava s ciljem postizanja optimalnog rada.
Pripremiti energetski sustav za različite termine u godini (dopuniti sustav, odzračiti, ugraditi osjetljive termostate i sl.).
Identificirati postupke i pravila vođenja nadograđenog sustava .
Analizirati rad nadograđenog energetskog sustava.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka, demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina poboljšanja učinkovitosti energetskih sustava. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente energetskih instalacija te definiraju način njihovog rada i potrebu zamjene. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, s predloženim načinima poboljšanja energetske učinkovitosti za postojeći objekt. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom sanacije i čišćenja elemenata energetskog sustava.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Energetske instalacije i mogućnosti poboljšanja
2. Nadogradnja energetskih sustava elementima obnovljivih izvora energije
3. Optimiranje postojećeg energetskog sustava mehanički i elektronički
4. Utvrđivanje i zamjena komponenti energetskog sustava energetski učinkovitijima
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Eventualni način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi analizu energetskog sustava i svih mogućih načina poboljšanja. Također će upoznati i sve dostupne tehnologije obnovljivih izvora energije.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su sastavni dio instalacije u školi ili na objektu. Poboljšanje energetske učinkovitosti može se povećati i odgovarajućom regulacijom i upravljanjem, a koju će metodu i elemente primijeniti odlučuje učenik u suradnji s nastavnikom/mentorom. Pri tom će primijeniti prethodno stečena znanja. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje sve elemente energetske instalacije na projektu ili na konkretnom objektu, te definira mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti
Učenik prepoznaje instalaciju i većinu komponenti instalacije ali ne poznaje mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti
Učenik prepoznaje instalaciju, djelomično prepoznaje komponente i ne poznaje tehnologije poboljšanja energetske učinkovitosti.
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Obnovljivi izvori energije
Učenik prepoznaje obnovljive izvore energije i potencijalnu primjenu na određenom objektu
Učenik prepoznaje obnovljive izvore energije ali ne prepoznaje mogućnosti primjene na objektu
Učenik prepoznaje pojam obnovljivih izvora energije i djelomično ih prepoznaje
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj energetske učinkovitosti elektro sustava, sustava grijanja, hlađenja i klimatizacije, te ekonomsku i ekološku komponentu uvođenja tih sustava. Nastavnik analizira koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam instalaciju na projektu
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam komponente sustava.
Prepoznao/la sam mogućnosti nadogradnje energetskog sustava
Analizirao/la sam mogućnost primjene instalacija obnovljivih izvora energije na objektu
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom/praktičnom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno a učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje elemente energetskog sustava na crtežu ili objektu, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje postojanje učinkovitijih sustava koji bi se mogli nadograditi na postojeći - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje obnovljive izvore energije i predlaže primjenu na objektu - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Evidencija i prijava štete na nekretnini
NAZIV MODULA
Evidencija i prijava štete na nekretnini
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja
SIU Identifikacija i dokumentiranje štete
SIU Sanacija oštećenja na objektu
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
15-20%
45-60%
20-35%
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za evidenciju i prijavu štete na objektu. Polaznik će moći identificirati uzorke i prevenirati štetne događaje. Znati će analizirati policu osiguranja u suradnji s odgovornom osobom. Polaznik će u slučaju nastajanja štete na objektu istu dokumentirati. Polaznik će sanirati nastalo oštećenje samostalno ili u suradnji s vanjskim izvođačem radova.
Ključni pojmovi
prevencija, šteta, polica osiguranja, prijava štete, oštećenje objekta, osiguranje mjesta štetnog događaja, samostalna sanacija
Povezanost modula s među predmetnim temama (ako je primjenljivo)
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
ikt A.5.1
ikt A.5.2
Osobni i socijalni razvoj
osr A 5.3
osr B 5.1
osr B 5.2
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B.4/5.4.
uku D.4/5.2.
uku C.4/5.1.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici i kod poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima najčešćih štetnih događaja koji se temelje na stvarnim primjerima iz prakse. Polaznici će steći vještine prepoznavanja mogućnosti nastajanja štete na objektu i preveniranja iste. Polaznici razvijaju vještinu izrade plana aktivnosti za slučajeve štetnih događaja. Prepoznaje načine dokumentiranja štetnih događaja i identificira oštećene elemente objekta. Sve faze učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se sa potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja
SIU Identifikacija i dokumentiranje štete
SIU Sanacija oštećenja na objektu
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Prevencija štete i planiranje aktivnosti u slučaju štetnog događaja, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati policu osiguranja u suradnji s odgovornom osobom.
Prepoznati na polici osiguranja dio koji se odnosi na konkretan slučaj novonastale štete.
Identificirati uzroke i prevenirati štetne događaje
Razlikovati moguće uzroke kako bi se prevenirali šetni događaji.
Izraditi plan aktivnosti za slučajeve štetnih događaja.
Organizirati plan aktivnosti za slučajeve štetnih događaja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove prevencije štete i planiranja aktivnosti u slučaju štetnog događaja. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Identifikacija uzroka i prevenirane štetnih događaja uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove. Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1. Vrte polica osiguranja
2. Uzroci i načini prevencije štetnih događaja
3. Planovi aktivnosti
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje vrste polica osiguranja, razlikuje moguće uzroke te predlaže načine kako prevenirati štetne događaje.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje vrste polica osiguranja na konkretnom primjeru u školskim radionicama ili kod poslaodavca. Analizira police osiguranja te predlaže promjene u istima kako bi se izvukao maksimum za konkretni objekt. Razlikuje uzroke štetnih događaja te analizira moguće načine spečavanja istih.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje različite planove aktivnosti u sličajevima štetnih događaja u radionici ili na objektu kod poslodavca. Analizira različite planove te predlaže najakdekvatniji za konkreni objekt. Planira eventualne izmjene kako bi se spriječili štetni događaji sve u skladu sa zakonskim odredbama.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje vrste polica osiguranja
Učenik prepoznaje uzroke štetnih događaja
Učenik opisuje načine prevencije štetnih događaja
Učenik nabraja planove aktivnosti u slučaju štetnih događaja
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje vrste polica osiguranja – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje uzroke štetnih događaja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje načine prevencije štetnih događaja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja planove aktivnosti u slučaju štetnih događaja - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Identifikacija i dokumentiranje štete, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Dokumentirati štetu na objektu.
Analizirati štetu na objektu te predložiti njenu sanaciju.
Identificirati oštećene elemente objekta.
Analizirati oštećene elemente objekta i mogućnosti brze sanacije.
Dokumentirati štetu na okolišu.
Analizirati štetu na okolišu te predložiti njenu sanaciju.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mogućih načina dokumentiranja nastale štete na objektu i okolišu. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. identificiranje oštećenih elemenata objekta i sanacija uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Štete na objektu
2.Štete na okolišu
3.Načini identifikacije štete
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik prepoznaje načine dokumentiranja nastale štete na objektu i okolišu . Učenik prepoznaje oštećene elemente na objektu te odabire i koristi alate na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje nastalu štetu na objektu. Analizira oštečene elemente objekta te dokumentira štetu na objektu na modelu. Razlikuje načine dokumentiranja štetnog događaja na objektu. Analizira mogućnost oštečenja. Na istom objektu poslodavca prepoznaje mogućnosti brze sanacije, te planira trajanje iste. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje nastalu štetu na okolišu. Analizira oštečene elemente okoliša te dokumentira štetu na okolišu na modelu. Razlikuje načine dokumentiranja štetnog događaja na okolišu. Analizira mogućnost oštečenja. Na istom objektu poslodavca prepoznaje mogućnosti brze sanacije, te planira trajanje iste. Koristi mjerne instrumente gdje je to potrebno.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik prepoznaje vrste šteta na objektu
Učenik dokumentira štete na objektu
Učenik opisuje oštećenja na objektu
Učenik dokumentira štetu na objektu
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik prepoznaje vrste šteta na objektu – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik dokumentira štete na objektu - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje oštećenja na objektu - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik dokumentira štetu na objektu - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Sanacija oštećenja na objektu, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Ograničiti pristup mjestu štetnog događaja do izvida štete.
Organizirati pristup mjestu štetnog događaja do izvida štete
Sanirati oštećenje samostalno
Osmisliti samostalnu sanaciju oštećenja
Sanirati oštećenje u suradnji s vanjskim izvođačem radova.
Osmisliti sanaciju oštećenja u suradnji s vanjskim izvođačem radova.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Predavačkom nastavom obuhvaćene su teorijske osnove mogućih načina graničenja pristupa mjestu štetnog događaja do izvida štete. Demonstracijski oblik nastave moguće je rješavati na specijalnim modelima (ukoliko ih obrazovna ustanova posjeduje) ili kod poslodavaca na realnim objektima. Identificiranje oštećenih elemenata objekta i sanacija uvježbava se kroz praktične vježbe u radionicama obrazovne ustanove.
Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
1.Zaštita štetnog događaja
2.Vrste sanacija
3.Vrste šteta
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik načine ograničavanja pristupa štetnom događaju do izvida štete. Učenik prepoznaje alate za samostalnu sanaciju štete i koristi ih na školskom modelu ili u prostorima poslodavca.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Učenik prepoznaje štetni događaj na modelu u radionici ili na objektu. Analizira događaj te pronalazi način kako najbolje ograničiti pristup mjestu štetnog događaja na modelu ili na objektu kod poslodavca. Razlikuje materijale i alate potrebne za osiguranje štetnog događaja te ih primjenjuje. Analizira vremensko trajanje potrebno za sanaciju . Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike ograničenja pristupa, te planira trajanje istoga.
Primjer 2:
Učenik prepoznaje vrtstu i težinu oštečenja u školskoj radionici ili na objektu. Analizira elemente novo natale štete na modelu. Odlučuje o daljnjem postupanju odnosno o samostalnoj sanaciji ili sanaciji u suradnji s vanjskim izvođačem.. Na istom objektu poslodavca prepoznaje tehnike sanacije te je sam izvršava ili prepoznaje potrebu za vanjskim izvođačem. Kontaktira i organizira vanjskog izvođača za sanaciju štetnog događaja.
Vrednovanje:
. Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja.
Prilikom izrade zadatka 1 i 2 vrednuju se slijedeći elementi:
Učenik opisuje načine ograničenja pristupa štetnom događaju
Učenik prepoznaje mogućnost samostalne sanacije
Učenik opisuje pravilnu sanaciju
Učenik nabraja slučajeve za koje je potrebno angažirati vanjskog izvođača
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Opažanje i prikupljanje podataka(snalaženje na internetu i filtriranje potrebnih informacija)
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke i koriste više različitih izvora.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju sve podatke.
U zadanom vremenskom razdoblju učenici prikupljaju nedovoljan broj podataka.
Prikazivanje dobivenih rezultata
Prikupljene podatke prikazuje jasno i pregledno u PowerPoint prezentaciji (slike, animacije, tablice).
Prikupljene podatke prikazuje pomoću slika, tablica, animacija, ali nisu u potpunosti pregledni.
Prikupljene podatke prikazuje nejasno i nepregledno.
Donošenje zaključka
Zaključak se temelji na rezultatima dobivenim istraživanjem te je izveden jasno i točno.
Zaključak nije potpuno jasan te se korigira uz pomoć nastavnika.
Učenici do zaključka dolaze uz pomoć nastavnika.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje provodi kroz predavačku nastavu i učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik opisuje načine ograničenja pristupa štetnom događaju – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik prepoznaje mogućnost samostalne sanacije - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik opisuje pravilnu sanaciju - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik nabraja slučajeve za koje je potrebno angažirati vanjskog izvođača - uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
NAZIV MODULA
Upravljanje skladištem alata, materijala i rezervnih dijelova
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Upravljanje skladištem rezervnih dijelova
SIU Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala
SIU Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala
SIU Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima
Obujam modula (CSVET)
5
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
30-50 %
30-50 %
10-30 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina potrebnih za organiziranje i vođenje skladišta alata, dijelova i opreme. Učenik će moći, na kompleksnom objektu, izabrati elemente i dijelove instalacija i alata koji se često kvare. Učenik će prepoznati adekvatno skladištenje pojedinih dijelova i opreme, prema uputama proizvođača. Učenik analizira opasne tvari koje mora skladištiti, te vodi računa o adekvatnom skladištenju istih, prema zakonskim propisima. Pri svemu tom, mora voditi računa o radu na siguran način. Voditi računa o redovitom održavanju alata i uređaja, koje je predvidio proizvođač, koristiti originalne dijelove i materijale, te o svemu voditi redovitu evidenciju. Voditi računa o trajanju jamstvenog roka za pojedine alate i uređaje, kako bi se reklamirali nedostatci u okviru predviđenog vremena. Sve postupke rada izvoditi na siguran način.
Ključni pojmovi
Organizacija skladišta, rad na siguran način, potrošni elementi i materijali, rezervni dijelovi, opasne tvari i tekućine, jamstveni rokovi, redovito održavanje
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1.
pod B.5.2.
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
i kt A.5.1.
ikt A.5.2.
Osobni i socijalni razvoj
osr A.5.3.
osr B.5.1.
osr B.5.2.
Učiti kako učiti
uku A.4/5.1.
uku A.4/5.2.
uku B. 4/5.4.
uku C.4/5.1.
uku D.4/5.2.
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici, s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici ili na gradilištu poslodavca. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima skladištenja i prijevoza tehnoloških elemenata energetske instalacije, poštujući zakonske propise pri tom. Uz nadzor nastavnika ili mentora kod poslodavca izvršit će odabir elementa iz konkretnog objekta, te će definirati način skladištenja i evidencije istog. Učenik će se upoznati sa strojevima i alatima koje treba održavati i navesti elemente održavanja prema preporuci proizvođača. Učenik će posebno uočiti sve opasne tvari, tipa boje, tekuća goriva i razrjeđivači, tehnološki plinovi i u skladu sa zakonskim propisima definirati skladištenje i prijevoz, što je vrlo često. Sve faze spajanja učenici će provesti radom na siguran način, upoznati se s potencijalnim opasnostima za njihovo zdravlje te štetnim utjecajem na okoliš.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Upravljanje skladištem rezervnih dijelova
SIU Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala
SIU Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala
SIU Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Upravljanje skladištem rezervnih dijelova , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Skladištiti i evidentirati stanje rezervnih dijelova
Poznavati načine skladištenja i zapisivati evidenciju o dijelovima, opremi i održavanju
Identificirati dijelove i/ili elemente sustava za koje je potrebno osigurati minimalne zalihe rezervnih dijelova i potrošnog materijala
Poznavati dijelove koji se često mijenjaju i za koje je uvijek nužno osigurati minimalnu rezervnu količinu u skladištu
Kategorizirati rezervne dijelove i sustave u objektu za koje se koriste.
Prepoznati dijelove pojedinih sustava u objektu te ih klasificirati u skladištu. Posebno skladištiti standardne elemente strojeva.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina skladištenja svih vrsta rezervnih dijelova, te tehničke sklopove i uređaje za koje su namijenjeni, te zapisivanje stanja na skladištu. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, sa svim registriranim elementima, strojevima i materijalima, te predlaže načine skladištenja pojedinih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Organizacija skladišta rezervnih dijelova i zapisivanje evidencije o stanju i kvaliteti
2. Organizacija uvjeta skladištenja rezervnih dijelova, po pitanju načina i sigurnosti skladištenja
3. Mjere sigurnosti i zaštite na radu pri skladištenju rezervnih dijelova
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke skladištenja rezervnih dijelova. Pri tom mora vladati i elementima zaštite na radu Također će spoznati kako se skladište rezervni dijelovi i prateća oprema.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno analizirati i prokomentirati opremu i uređaje u školskoj radionici ili na objektu. Učenik će razlikovati standardne dijelove od rezervnih i onih koji služe pri samostalnom održavanju. Zapisivat će rezervne dijelove za pojedine uređaje a koje može samostalno promijeniti. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik u potpunosti prepoznaje sve rezervne dijelove određene opreme i strojeva
Učenik prepoznaje strojeve i opremu ali ne razlikuje sve potrebne rezervne dijelove
Učenik djelomično prepoznaje opremu i strojeve ali ne i rezervne dijelove
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Identificirao sam rezervne dijelove i potrošne materijale za održavanje alata, opreme i strojeva
Prepoznao/la sam rezervne dijelove koje mogu sam promijeniti u svrhu održavanja
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam dijelove koje treba održavati na način podmazivanja, oštrenja i sl.
Ustanovio/la sam opasnosti pri održavanju strojeva i opreme kao i mjere zaštite na radu
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje opremu i strojeve u radionici ili na objektu - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje standardne i rezervne dijelove opreme i strojeva, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje strojeve i uređaje koji traže redovito održavanje i pregledava dokumentaciju o tom - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Kategoriziranje i označavanje rezervnih dijelova i materijala, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Skladištiti i evidentirati stanje rezervnih dijelova.
Poznavati načine skladištenja, kategorizirati i zapisivati evidenciju o dijelovima, opremi i održavanju.
Identificirati i kategorizirati elemente sustava za koje je potrebno osigurati minimalne zalihe rezervnih dijelova i potrošnog materijala.
Poznavati dijelove koji se često mijenjaju i za koje je uvijek nužno osigurati minimalnu rezervnu količinu u skladištu.
Kategorizirati rezervne dijelove i materijal prema sustavima u objektu za koje se koriste.
Prepoznati dijelove pojedinih sustava u objektu te ih klasificirati u skladištu. Posebno skladištiti standardne elemente strojeva.
Procijeniti opasnost od pojedinih materijala, kategorizirati ih i osigurati adekvatno označavanje i skladištenje.
Prepoznati lako zapaljive i eksplozivne tekućine i plinove, predvidjeti njihovo skladištenje u skladu sa zakonom, a osobito pri transportu.
Predvidjeti pravovremeno održavanje strojeva i alata u skladištu.
Prepoznati pojedine strojeve i alate, koje treba redovito održavati te voditi računa o tehnologiji održavanja i terminima.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina skladištenja svih vrsta rezervnih dijelova i materijala, strojeva i uređaja, a posebno načini skladištenja i rad sa zapaljivim tekućinama i plinovima. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine rezervne dijelove i elemente konstrukcija i instalacija, kategoriziraju ih prema namjeni i nivou opasnosti, te definiraju način njihovog skladištenja. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, sa svim registriranim elementima, strojevima i materijalima, te predlaže načine skladištenja pojedinih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Organizacija skladišta rezervnih dijelova, kategorizacija i vođenje evidencije o stanju i kvaliteti
2. Osnove skladištenja dijelova i materijala, standardnih dijelova, dijelova prema masi, učestalosti korištenja, zapaljivosti i eksplozivnosti
3. Kategoriziranje i adekvatno skladištenje opreme i materijala za održavanje strojeva i opreme
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, kategorizira rezervne dijelove i materijale skladišta, pri čemu posebno evidentira zapaljive i eksplozivne tvari, kako bi osigurao adekvatno i sigurno skladištenje. Pri tom mora vladati i elementima zaštite od požara. Također će spoznati kako se skladište ostali materijali i dijelovi.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su pod jamstvenim rokom (ili bili), tehnologiju i vremenske termine održavanja.
Pregledava opremu, pregledava dokumentaciju iste, te utvrđuje konkretnu situaciju. Zapisuje podatke i izrađuje svoju bazu podataka o rezervnim dijelovima i materijalima za određene strojeve i opremu. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik u potpunosti zna kategorizirati i zapisivati evidenciju o svim standardnim i rezervnim dijelovima na crtežima i objektu
Učenik djelomično zna kategorizirati i zapisivati evidenciju o svim standardnim i rezervnim dijelovima na crtežima i objektu
Učenik prepoznaje rezervne dijelove i materijale ali ne zna kategorizirati
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Eksplozivna, zapaljiva i općenito opasna oprema i elementi
Učenik evidentira opasne, zapaljive i eksplozivne tvari kao i način skladištenja
Učenik prepoznaje opasne tvari ali ne poznaje zakonske propise skladištenja
Učenik ne prepoznaje u potpunosti opasne, zapaljive i eksplozivne tvari
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam i kategorizirao rezervne dijelove, potrošni materijal i energent
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam opasne tvari, štetne za zdravlje, zapaljive i eksplozivne
Ustanovio sam način skladištenja i odlaganja opasnih tvari i drugih iskorištenih materijala i dijelova
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
Ustanovio/la sam potrebu zbrinjavanja materijala i dijelova opreme s ciljem zaštite okoliša
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira rezervne dijelove, potrošni i opasni materijal - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik kategorizira dijelove, opremu i materijale, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasne tekućine i plinove u skladištu i način njihovog zbrinjavanja - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Osiguranje sigurnih uvjeta za skladištenje alata i materijala, 2 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Evidentirati rezervne dijelove i materijal prema masi, osjetljivosti na vlagu i zapaljivosti/eksplozivnosti.
Poznavati karakteristike pojedinih rezervnih dijelova i materijala te uvjete skladištenja prema masi i opasnosti.
Identificirati lako zapaljive materijale i plinove.
Poznavati lako zapaljive materijale i zakonski predviđen način skladištenja i zaštite.
Analizirati lako zapaljive materijale i plinove i osiguranje skladištenja kao i zakonski propisanog označavanja.
Prepoznati opasne tvari i osigurati zakonski predviđen način upozorenja i označavanja.
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove različitih načina skladištenja svih vrsta rezervnih dijelova i materijala, strojeva i uređaja, a posebno načini skladištenja i rad sa zapaljivim tekućinama i plinovima. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine elemente konstrukcija i instalacija te definiraju način njihovog skladištenja. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje. Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu objekta, sa svim registriranim elementima, strojevima i materijalima, te predlaže načine skladištenja pojedinih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Organizacija skladišta rezervnih dijelova i materijala
2. Osiguranje, zakonski predviđeno, skladištenje lakozapaljivih tvari, eksplozivnih tvari
3. Osnove skladištenja dijelova i materijala, standardnih dijelova, dijelova prema masi, učestalosti korištenja, zapaljivosti i eksplozivnosti
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke skladištenja prije svega eksplozivnih i lako zapaljivih tekućina i plinova. Pri tom mora vladati i elementima zaštite od požara. Također će spoznati kako se skladište ostali materijali i dijelovi.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik će prvotno detaljno organizirati stanje skladišta, omogućiti sigurno skladištenje težih dijelova na nižim položajima, evidentirati lakozapaljive i eksplozivne materijale i plinove, kao i njihovo, zakonski definirano, skladištenje. Kompletan postupak rješavanja prati nastavnik, odnosno, mentor.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1.
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik prepoznaje uvjete skladištenja dijelova i materijala u skladištu prema specifičnim uvjetima
Učenik prepoznaje uvjete skladištenja dijelova i materijala u skladištu prema specifičnim uvjetima
Učenik prepoznaje elemente i materijale u skladištu ali ne poznaje uvjete skladištenja
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Opasne, zapaljive i eksplozivne naprave i tvari
Učenik prepoznaje opasne tvari i ispravan način skladištenja
Učenik prepoznaje opasne tvari ali ne poznaje ispravan način skladištenja
Učenik djelomično prepoznaje opasne tvari a ne poznaje način sigurnog i kvalitetnog skladištenja
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam način skladištenja pojedinih elemenata i materijala prema specifičnim uvjetima kao što su: toplina, vlaga, smrzavanje i sl.
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam opasne tvari, štetne za zdravlje, zapaljive i eksplozivne, kao i štetne za okoliš
Ustanovio sam način skladištenja i odlaganja opasnih tvari i drugih iskorištenih materijala i dijelova
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
Ustanovio/la sam potrebu zbrinjavanja materijala i dijelova opreme uz adekvatno odlaganje
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik prepoznaje sadržaj skladišta – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje uvjete skladištenja pojedinih dijelova i materijala, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasne tekućine i plinove u skladištu i način njihovog zbrinjavanja - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Održavanje strojeva i alata u skladu s uputstvima , 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Evidentirati opremu, strojeve i alate i definirati način održavanja prema uputama
Poznavati načine skladištenja i zapisivati evidenciju o dijelovima, opremi i održavanju
Identificirati dijelove i/ili elemente sustava za koje je potrebno osigurati minimalne zalihe rezervnih dijelova i potrošnog materijala
Poznavati dijelove koji se često mijenjaju i za koje je uvijek nužno osigurati minimalnu rezervnu količinu u skladištu
Izdvojiti uputstva za rukovanje i jamstvene listove alata i opreme
Poznavati jamstvene (garancijske) liste, provjeravati uvjete i trajanje jamstava.
Predvidjeti pravovremeno održavanje strojeva i alata u skladištu
Prepoznati pojedine strojeve i alate, koje treba redovito održavati te voditi računa o tehnologiji održavanja i terminima
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i djelomično demonstracijska i praktična (iskustvena) nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira teorijske osnove održavanja alata, strojeva i opreme. U praktičnom dijelu učenici prepoznaju pojedine alate, strojeve i opremu, a koji traže redovito održavanje. Pri tome nastavnik, odnosno, mentor pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno prolazi sve faze problemskog zadatka i rezultate zapisuje.
Na kraju projektnog zadatka učenik demonstrira svoju analizu alata, opreme i strojeva, te predlaže načine i termine održavanja istih. Uz pomoć nastavnika/mentora vodi računa o zaštiti na radu kao i o zaštiti okoliša, tijekom rada a i tijekom skladištenja registriranih elemenata.
Nastavnik ili mentor kontinuirano vrjednuje i daje povratnu informaciju o uspješnosti procesa rješavanja zadatka .
Nastavne cjeline/teme
1. Jamstveni rokovi (garancije), uvjeti jamstva i trajanje. Osiguranje strojeva i opreme, kao i pravila osiguranja
2. Održavanje strojeva i opreme, rokovi održavanja kao i tehnologija održavanja (masti, ulja, oštrenje i slično) i vremenski termini.
3. Održavanje strojeva, isključivo kod ovlaštenih servisera.
Načini i primjer vrednovanja
Ishodi učenja provjeravaju se praktičnim radom, i/ili projektnim zadatkom.
Eventualni način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik samostalno, uz nadzor mentora, izvodi postupke održavanja ili organizacije održavanja. Pri tom mora vladati i elementima zaštite na radu. Također će spoznati kako se održavaju strojevi i oprema u jamstvenom roku.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno.
Primjer 1:
Projektni zadatak: Učenik treba prepoznati opremu i uređaje koji su pod jamstvenim rokom (ili bili), tehnologiju i vremenske termine održavanja.
Pregledava opremu, pregledava dokumentaciju iste, te utvrđuje konkretnu situaciju. Zapisuje podatke i izrađuje svoju bazu podataka o strojevima i opremi. Pri svemu tom, uvijek voditi računa o radu na siguran način.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Primjer vrednovanja Primjera 1
RAZINE OSTVARENOSTI KRITERIJA
Izvrsno
Dobro
Potrebno doraditi
Kvaliteta obavljenog rada
Učenik u potpunosti prepoznaje potrebu, termine i način održavanja alata, opreme i strojeva
Učenik djelomično prepoznaje potrebu, termine i način održavanja alata, opreme i strojeva
Učenik ne prepoznaje opremu koju treba održavati, način ni termine
Vremensko razdoblje
U zadanom vremenu.
Malo preko zadanog vremena.
Izvan zadanog vremena.
Eksplozivna, zapaljiva i općenito opasna oprema i elementi
Učenik prepoznaje opasne, zapaljive i eksplozivne tvari kao i način skladištenja i dopunjavanja opasnih tekućina i plinova
Učenik prepoznaje opasne tvari ali ne poznaje zakonske propise skladištenja
Učenik ne prepoznaje u potpunosti opasne, zapaljive i eksplozivne tvari
Zaštita na radu
Učenik poznaje u potpunosti propise zaštite na radu
Učenik djelomično poznaje propise zaštite na radu
Učenik ne poznaje propise za siguran rad
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili kvalitetnog skladištenja standardnih i rezervnih dijelova te ekonomsku i zakonsku stranu iste, osobito kod skladištenja opasnih tvari, te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam potrebe i način održavanja pojedinih alata i dijelova opreme
Prepoznao/la sam u zadanom vremenu
Identificirao/la sam opremu i strojeve koji su u jamstvenom roku i organizirao adekvatno održavanje na teret proizvođača opreme
Ustanovio sam način skladištenja, dopunjavanja i odlaganja opasnih tvari i drugih iskorištenih materijala i dijelova
Ustanovio/la sam nužne propise zaštite na radu
Ustanovio/la sam potrebu zbrinjavanja materijala i dijelova opreme uz adekvatno odlaganje
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na predavačkom dijelu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
- Učenik analizira tehnički crtež - – uz detaljnije upute nastavnika-mentora, dostupnost uputa za naknadno pregledavanje, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje standardne i zamjenske dijelove konstrukcija i instalacija, uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje opasne tekućine i plinove u skladištu i način njihovog dopunjavanja i eventualnog zbrinjavanja - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik izvodi pregled jamstvenih rokova, uvjete jamstva i njihovo trajanje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
- Učenik prepoznaje strojeve i uređaje koji traže redovito održavanje i pregledava dokumentaciju o tom - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Daroviti:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osiguranje kvalitete u održavanju objekta
NAZIV MODULA
Osiguranje kvalitete u održavanju
Šifra modula
Kvalifikacije nastavnika koji sudjeluju u realizaciji modula
SIU Analiza objekta, instalacija i okoliša
SIU Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova
SIU Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova
Obujam modula (CSVET)
3
Načini stjecanja skupova ishoda učenja (od –do, postotak)
Vođeni proces učenja i poučavanja
Oblici učenja temeljenog na radu
Samostalne aktivnosti učenika/polaznika
20-30 %
45-60 %
15-40 %
Status modula
(obvezni/izborni)
izborni
Cilj (opis) modula
Cilj modula je omogućiti učenicima stjecanje kompetencija potrebnih za analizu objekta, instalacija i okoliša stjecanjem znanja o kvaliteti opreme, dijelova i izvedenih radova. Učenici će navedene vještine usvojiti praktičnim radom u učionici, školskoj radionici, školskom dvorištu i sportskim terenima. Cilj će ostvariti koristeći uspoređujući zatečeno stanje s propisanim normama .
Ključni pojmovi
Analiza objekta, analiza instalacija, analiza okoliša, kvaliteta opreme, kvaliteta izvedenih radova, norme
Povezanost modula s međupredmetnim temama (ako je primjenljivo)
Poduzetništvo
pod A.5.1
Osobni i socijalni razvoj
osr B.5.2
Upravljanje svojim učenjem
uku B.4/5.4
Stvaranje okružja za učenje
uku D.4/5.2
Preporuke za učenje temeljeno na radu
Učenje temeljeno na radu ostvaruje se u specijaliziranoj učionici s odgovarajućom opremom i/ili u školskoj radionici te na vanjskim prostorima škole. Učenici će samostalno rješavati projektne i problemske zadatke na primjerima kvarova i nedostataka na objektu, opremi i okolišu. Identificirat će probleme i predlagati načine rješavanja kao i potrebne izvođače. Odgovarajućim postupcima utvrđivat će kvalitetu radova u skladu s propisima i normama.
Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje, potrebni za realizaciju modula
SIU Analiza objekta, instalacija i okoliša
SIU Utvrđivanje kvalitete opreme i dijelova
SIU Utvrđivanje kvalitete izvedenih radova
Skup ishoda učenja iz SK-a, obujam:
Analiza objekata, instalacija i okoliša, 1 CSVET
Ishodi učenja
Ishodi učenja na razini usvojenosti „dobar”
Analizirati dijelove objekta obzirom na ispravnost, kvalitetu, stanje i potrebu održavanja.
Na primjeru konkretnog objekta procijeniti kvalitetu elementa objekta i predložiti sanaciju ukoliko je potrebno.
Analizirati ispravnost, kvalitetu i potrebu održavanja instalacija.
Na primjeru konkretnog objekta procijeniti kvalitetu postojećih instalacija, vizualno kao i njihovu funkcionalnost, te po potrebi predložiti sanaciju ili potpunu zamjenu
Identificirati kvarove i nedostatke na novim, naknadno ugrađenim instalacijama
Opisati način rješavanja kvarova i nedostataka na novim, naknadno ugrađenim instalacijama
Identificirati stanje okoliša.
Na primjeru konkretnog objekta ustanoviti odstupanja vanjskih površina i flore od uobičajene kvalitete. Identificirati potrebne radove na flori (orezivanje, oblikovanje npr. čempresa i sl.).
Dominantan nastavni sustav i opis načina ostvarivanja SIU
Dominantni nastavni sustavi ovog modula su predavačka i demonstracijska nastava te praktična i iskustvena nastava. Tijekom procesa učenja i poučavanja nastavnik upoznaje učenike s teorijskim osnovama te demonstrira greške, kvarove i nedostatke na objektu, instalacijama i okolišu. Ukazuje na propise i norme koje treba zadovoljiti. U praktičnom dijelu učenici rješavaju zadatke (uočavaju nedostatke te biraju optimalni postupak i izvođače potrebnih radova). Pri tome nastavnik pomaže učeniku i navodi ga prema rješenju kako bi učenik u što većoj mjeri samostalno rješavao problemske zadatke. Svaki učenik pod nadzorom nastavnika samostalno ili u grupi rješava dodijeljene zadatke. Na kraju učenik dobiva povratnu informaciju o uspješnosti rješavanja zadatka.
Nastavne cjeline/teme
a. Alati, naprave i uređaji za detekciju i otklanjanje kvara na električnim instalacijama
b. Alati, naprave i uređaji za detekciju i otklanjanje kvara na vodovodnim instalacijama
c. Alati, naprave i uređaji za izradu i popravak stolarije
d. Alati, naprave i uređaji za manje građevinske radove
e. Održavanje alata i naprava
Načini i primjer vrednovanja
Način vrednovanja praktičnim radom može se izvoditi na školskim modelima u školskoj radionici, koji omogućavaju doslovno praktičan rad ili u prostorima poslodavca gdje učenik izvodi jednostavne radove na električnim, vodovodnim instalacijama te stolariji i građevinskom objektu.
Nastavnik ili mentor učenicima predstavlja problemski zadatak koji učenici rješavaju samostalno uz potporu nastavnika.
Primjer:
Učenik treba demontirati neispravan prekidač za rasvjetu i montirati novi. Pri tome treba alate, naprave i materijale pripremiti i koristiti na odgovarajući način. Paziti na zaštitu na radu.
Vrednovanje:
Nastavnik ili mentor analizira rad učenika i vrednuje izvršeni zadatak koristeći se unaprijed definiranim kriterijima vrednovanja: točnost, preciznost, urednost, kvaliteta, brzina.
Vrednovanje kao učenje (samovrednovanje):
Učenici sami procjenjuju svoje zalaganje, mogućnosti i uspješnost u izradi zadataka, a nastavnik dobiva povratnu informaciju jesu li zadani zadaci primjereni, bi li trebao još dodatnih zadataka zadavati za vježbu za domaću zadaću kako bi učenici bili još uspješniji i bolje shvatili utjecaj korozije na različite materijale, vrste korozija, negativnu ekonomsku stranu korozije te koliko su se učenici trudili i jesu li zadovoljni svojim uradcima.
POPIS ZA PROVJERU
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
Razina ostvarenosti kriterija
+
+/-
-
Prepoznao/la sam problem koji je potrebno sanirati.
Identificirao/la sam razlog nastanka problema.
Ispravno sam opisao/la moguće načine rješavanja problema.
Ustanovio/la sam moguće posljedice odgađanja poslova.
Ispravno sam koristio alate i naprave pri otklanjanju problema.
Izradio /izradila sam zadatke u zadanom vremenu.
U radu sam bio/bila uporan/uporna.
Samostalno sam rješavao/rješavala zadatke.
Prijedlog prilagodbe za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Budući da je u ovom skupu ishoda učenja dominanto učenje temeljeno na radu u kojemu se učenici stavljaju u realne radne situacije tijekom kojih rade samostalno učenicima s teškoćama treba dati produljeno vrijeme za izvršavanje zadatka. Pri određivanju redoslijeda izlaganja treba voditi računa da učenici s teškoćama izlažu na kraju kako bi mogli bolje usvojiti rad ostalih učenika i kako bi imali više vremena za izvršavanje zadatka. Na takav način svaki učenik ima priliku pokazati svoje jače strane, a ostali učenici imaju priliku učiti i raditi s učenicima različitih sposobnosti. Takve su situacije moguće i u stvarnom radnom okruženju pa se učenici navikavaju na timski rad. U individualiziranom kurikulu za svakog učenika s posebnim potrebama navedeni su preporučeni načini rada, primjeri individualizacije te načini i oblici vrednovanja. Poseban naglasak treba staviti na kontinuirano vrednovanje za učenje koristeći kvalitetne, konstruktivne i poticajne povratne informacije u cilju motiviranja učenika, jačanja samopouzdanja te omogućavanja daljnjeg napretka. Nastavnik će procijeniti koja razina pedagoške podrške učeniku je potrebna. Nije namjera da nastavnik odradi dio uvjeta za dostizanje ishoda učenja umjesto učenika.
Primjer prilagodbe za učenike s posebnim potrebama:
Učenik odabire alat, materijale i pribor za čišćenje sifona uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik priprema radno mjesto - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Učenik izvodi čišćenje - uz nadzor i pomoć nastavnika / mentora, produljeno vrijeme rada na zadacima
Primjer za darovite:
Darovitim učenicima treba omogućiti obogaćivanje sadržaja (proširivanje dodatnim sadržajima kojih se rijetko dotiču) ili postavljanjem ishoda više razine, a sve u skladu sa razlikovnim/individualiziranim kurikulom. Preporuča se takvim učenicima ponuditi složeniji zadatak, individualni rad s mentorom, a vrednovanje treba provoditi sukladno razlikovnom/ individualiziranom kurikulu u cilju poticanja motivacije i napretka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. ZAVRŠNI RAD
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 151/2022, 155/2023, 156/2023), Zakona o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, br. 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018, 69/2022), Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (Narodne novine, br. 118/2009) i Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (2018).
Obrazovni program kojim se stječe kvalifikacija Kućni majstor – domar / Kućna majstorica – domarka završava provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti. Provjera se provodi izradom i obranom završnog rada koji uključuje praktični rad te provjerom ostaloga strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikula.
Završni rad projektni je zadatak u kojem učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnoga obrazovanja za stjecanje kvalifikacije Kućni majstor – domar / Kućna majstorica – domarka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja