I. OPĆE ODREDBE

Sadržaj Pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se način i uvjeti određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora, vođenje evidencije i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te obveze investitora radova ili građevine prilikom zaštite i/ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture, elektroničkog komunikacijskog voda, radijskog središta i radijskog koridora.

Pojmovi i značenja

Članak 2.

U smislu ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1 Agencija: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, javnopravno tijelo u području elektroničkih komunikacija

2.Granica radijskog središta : granica određena stranama poligona minimalne površine unutar kojeg su smješteni svi elementi antenskog sustava radijskog središta

3.  Investitor radova ili građevine : u smislu ovog pravilnika je pravna ili fizička osoba koja u svoje ime ili u čije ime se izvode radovi ili gradi građevina radi čega se zahtjeva zaštita i/ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (EKI), elektroničkog komunikacijskog voda (EKV) i priključnog elektroničkog komunikacijskog voda (PEKV) u zoni izvođenja radova ili gradnje nove građevine

4. Priključni elektronički komunikacijski vod ( PEKV) : podzemni ili nadzemni žični vod ili   svjetlovod koji služi isključivo za povezivanje jedne građevine na elektroničku komunikacijsku mrežu (EKM)

5.Primarna zona: područje uz radijsko središte u kojem nije dopušteno postavljanje prepreka (nasada, građevina, elektroenergetskih i drugih nadzemnih vodova te opreme), kao ni vodenih površina te pokretnih ili nepokretnih kovinskih površina, elektroenergetskih i nadzemnih vodova, kao niti gradnja cestovnih, željezničkih prometnica i luka

6. Radijski koridor: zona oko usmjerene mikrovalne veze u kojoj postojanje ili postavljanje prepreke, nasada, građevina ili opreme svojim smještajem, ustrojem ili radom ometa radijsku vezu

7. Radijsko središte : odašiljačka i/ili prijamna radijska postaja u službi oružanih snaga Republike Hrvatske, policije, sigurnosno-obavještajnih agencija, tijela državne uprave nadležnih za zaštitu i spašavanje te hitnih službi, pomorskih i zrakoplovnih radijskih komunikacija te radijskih komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama, koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru, u zraku i na unutarnjim vodama, radijska postaja službe javne radiodifuzije te radijska postaja za kontrolno mjerna središta i kontrolno mjerne postaje Agencije

8. Sekundarna zona : područje uz radijsko središte u kojem nije dopušteno postavljati prepreke (nasade, građevine, elektroenergetske i nadzemne vodove te opremu) čija bi visina prelazila zamišljeni krak elevacijskog kuta od 2° u smjeru od radijskog središta, a s vrhom kuta na granici primarne i sekundarne zone

9. Zaštitni radijski koridor: radijski koridor usmjerene mikrovalne veze koja radi u radiofrekvencijskom pojasu s civilnom ili civilno/vojnom uporabom za koju je Agencija izdala potvrdu o ispunjenju uvjeta za proglašenje zaštićenog radijskog koridora na temelju podnesenog zahtjeva vlasnika radijskog koridora, a koja se koristi za potrebe Ministarstva obrane Republike Hrvatske, policije, sigurnosno-obavještajnih agencija, tijela državne uprave nadležnih za zaštitu i spašavanje, hitnih službi, za potrebe pomorskih i zrakoplovnih komunikacija te komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama, a koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru, u zraku i na unutarnjim vodama, za potrebe povezivanja kontrolno mjernih središta i kontrolno mjernih postaja Agencije, za potrebe povezivanja nacionalne kritične infrastrukture te za potrebe prijenosa signala javnih radiodifuzijskih usluga

10. Zaštitna zona elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme : područje uz elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu unutar kojeg se gradi u skladu s ovim Pravilnikom i posebnim uvjetima

11. Zaštitna zona radijskog središta : područje uz radijsko središte za koje je Agencija izdala potvrdu o ispunjenju uvjeta za proglašenje zaštitne zone radijskog središta na temelju podnesenog zahtjeva vlasnika radijskog središta u kojem nije dopušteno ili je ograničeno visinom postavljanje prepreka (nasada, građevina, elektroenergetskih i drugih nadzemnih vodova te opreme). Ovisno o vrsti zaštite, zaštitna zona može biti primarna ili sekundarna

Članak 3.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se kao temeljni zahtjevi za elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu prilikom planiranja, projektiranja, građenja , održavanja i korištenja.

II . VOĐENJE EVIDENCIJE I ODRŽAVANJE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I DRUGE POVEZANE OPREME

Obveze operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

Članak 4.

1. Infrastrukturni operator je obvezan imati bazu podataka o svojoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi.

2. Infrastrukturni operator je obvezan Agenciji osigurati pristup svojoj bazi podataka elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i dostavljati na zahtjev Agencije podatke o novoizgrađenoj elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi te ažurirati bazu podataka u roku od 8 dana od promjene, i to za:

A. kabelsku kanalizaciju:

a) geodetske snimke trasa, od dana ovjere geodetskog elaborata od strane nadležnog tijela,

b) tehničku dokumentaciju postojećeg stanja svake pojedine trase iz koje će biti jasno vidljiv raspoloživi kapacitet izgrađene kabelske kanalizacije i trenutno zauzeće.

B. antenske stupove elektroničke komunikacijske opreme, uključujući i elektroničku komunikacijsku opremu:

a) adrese (ako postoje) i geodetske koordinate antenskih stupova,

b) tehničku dokumentaciju postojećeg stanja s trenutnim zauzećem svakog pojedinog antenskog stupa.

C. zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu:

a) adrese (ako ne postoje adrese dostaviti geodetske koordinate),

b) tehničku dokumentaciju postojećeg stanja iz koje je vidljivo koji je prostor opće namjene, a koji je u funkciji pružanja elektroničke komunikacijske usluge.

Članak 5.

1. Operatori su obvezni imati ažurnu bazu podataka o svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži.

2. Operatori su obvezni Agenciji osigurati pristup svojoj bazi podataka elektroničke komunikacijske mreže i ažurirati svoju bazu podataka u roku od 8 dana nakon izmjena.

3. Na zahtjev Agencije, operatori će dostavljati i druge podatke o svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži koji će biti potrebni radi obavljanja poslova iz nadležnosti Agencije.

Obveze održavanja elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

Članak 6.

1. Operatori elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, obvezni su izraditi plan održavanja iste, najkasnije do 30. rujna tekuće godine za naredno jednogodišnje razdoblje.

2. Planom održavanja obvezno je predvidjeti najmanje slijedeće:

a) preventivno održavanje,

b) korektivno održavanje.

3. Preventivno održavanje je skup aktivnosti koje se obavljaju periodično, minimalno jedanput godišnje, s ciljem pravovremenog otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti koje bi mogle dovesti ili dovode do poteškoća u pružanju javne komunikacijske usluge, sigurne upotrebe elektroničkih komunikacijskih mreža u cijelosti i osiguranja potpune zaštite ljudi, zdravlja i okoliša.

4. Korektivno održavanje su redoviti postupci i mjere u slučaju oštećenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koji osiguravaju hitni popravak i otklanjanje greške, radi osiguranja pružanja javne komunikacijske usluge, sigurne upotrebe elektroničkih komunikacijskih mreža u cijelosti i osiguranje potpune zaštite ljudi, zdravlja i okoliša.

Članak 7.

1. Operatori su radi pružanja javne komunikacijske usluge i osiguravanja ugovorene kakvoće usluga, sigurne upotrebe elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u cijelosti te osiguranja zaštite ljudi, zdravlja i okoliša, obvezni preventivno izvršavati slijedeće aktivnosti:

a) u pristupnim mrežama: aktivnosti u prostoriji čvora pristupne mreže i na glavnom razdjelniku, aktivnosti na pretplatničkim elektroničkim komunikacijskim vodovima koji su uvučeni u kabelsku kanalizaciju ili položeni direktno u zemlju, aktivnosti u nadzemnoj samonosivoj mreži, aktivnosti na primarnim kabelskim izvodima, aktivnosti na provjeri kakvoće usluga koje su pružaju korisnicima,

b) u prostorijama čvora pristupne mreže i na glavnom razdjelniku: ispitivanje prenaponske zaštite, kontrola otpora uzemljenja, zamjena dotrajalih ranžirnih žica, pregled povezanosti metalnog plašta voda (Al folije) sa uzemljivačkom sabirnicom, demontaže opreme koja više nije u funkciji, održavanje čistoće,

c) na pretplatničkim elektroničkim komunikacijskim vodovima koji su položeni u kanalizaciju ili direktno u zemlju: pregled ispravnosti i položaja elektroničkih komunikacijskih vodova u zdencima kabelske kanalizacije, pregled ispravnosti i položaja spojnica elektroničkih komunikacijskih vodova, kontrola radova koje izvode drugi u blizini trase elektroničkih komunikacijskih vodova, pregled stanja trase elektroničkih komunikacijskih vodova, zatrpavanje rova elektroničkih komunikacijskih vodova u slučaju ispiranja zemljišta,

d) u nadzemnoj (samonosivoj) pretplatničkoj mreži: pregled građevinske sigurnosti (stabilnosti) stupova (uporišta), pregled i zamjena dotrajalih stupova, pregled i zamjena dotrajale opreme za ovjes elektroničkih komunikacijskih vodova, sječa granja koje ugrožavaju zračni elektronički komunikacijski vod, provjera je li minimalna visina elektroničkih komunikacijskih vodova od nivelete terena u skladu sa važećom propisima (posebno kod prijelaza elektroničkih komunikacijskih vodova preko prometnica različitog značaja), pregled i zamjena dotrajale opreme za završavanje i spajanje elektroničkih komunikacijskih vodova, pregled i provjera prospojenosti nosećeg elementa zračnog elektroničkog komunikacijskog voda na mjestima gdje je on prekinut, demontaža zračnih elektroničkih komunikacijskih vodova koji više nisu u funkciji (napušteni elektronički komunikacijski vodovi),

e) na kabelskim izvodima: pregled primarnih izvoda i kontrola jesu li isti propisno zaključani, zamjena dotrajalih izvodnih ormarića, pregled i sređivanje unutrašnjosti ormarića (preranžiranje), pregled i kontrola ispravnosti prenaponske zaštite, pregled i kontrola ispravnosti uzemljenja.

2. Aktivnosti iz stavka 1. ovog članka, operatori su obvezni dokumentirati te dokumente dostavljati Agenciji najkasnije do 30. siječnja za prethodnu godinu.

3. Operatori su obvezni implementirati postupke i metode kontrole ključnih (minimalnih) parametara kakvoće usluga te ih primjenjivati u cilju otkrivanja i detektiranja uzroka takve degradacije sa osnovnom namjerom da se degradacija eliminira prije nego što pružanje korisničke usluge bude ispod ugovorene razine.

4. Operatori su obvezni rezultate analiza iz stavka 3. ovog članka dokumentirati, voditi statistiku te dostavljati Agenciji polugodišnje izvješće o rezultatima analize.

5. Krajnji korisnici usluga koji su osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom imaju prioritet kod uklanjanja kvarova na pristupnim vodovima:

– 95% kvarova mora biti uklonjeno u 24 sata,

– 100% kvarova mora biti uklonjeno u roku 72 sata.

Obveze operatora za planiranje, projektiranje, građenje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture

Članak 8.

1. Operatori su obvezni planirati, projektirati, postavljati, graditi, održavati i koristiti elektroničku komunikacijsku mrežu i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u skladu sa člancima 6. i 7. ovoga Pravilnika te posebnim propisima, prostornim planovima, važećim normama i tehničkim specifikacijama.

2. Operatori su obvezni prilikom održavanja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koristiti opremu i materijale koji osiguravaju kvalitetu ugovorene elektroničke komunikacijske usluge u skladu sa člancima 6. i 7. ovoga Pravilnika.

III . ZONE ŠTETNOG UTJECAJA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA NA    ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE VODOVE I MREŽE

Općenito

Članak 9.

1. Određivanje i proračun moguće zone štetnog utjecaja elektroenergetskih postrojenja, kao što su podzemni i nadzemni vodovi visokog napona, trafostanice, rasklopna postrojenja i slično, na podzemne i nadzemne elektroničke komunikacijske vodove s bakrenim vodičima, određuju se u skladu s posebnim propisima koji određuju utjecaj elektroenergetskih postrojenja i vodova.

2. Štetni utjecaj elektroenergetskih postrojenja u smislu stavka 1. ovoga članka ne postoji u slučaju da je elektronički komunikacijski vod ili cijela elektronička komunikacijska mreža izvedena takvom konstrukcijom svjetlovodnog kabela koja u jezgri i plaštu kabela nema metalnih elemenata, u kojem slučaju se ne izvodi proračun zone štetnih induktivnih i galvanskih utjecaja.

3. Ukoliko je elektronički komunikacijski vod izveden kao svjetlovodni kabel s metalnim elementima bilo u jezgri ili plaštu elektroničkog komunikacijskog voda, za isti se s obzirom na opasnost primjenjuje stavak 1. ovoga članka kao i za klasični elektronički komunikacijski vod s bakrenim vodičima.

4. Ukoliko proračun iz stavka 1. ovoga članka pokaže da su prekoračene granične vrijednosti napona opasnosti i/ili smetnji, investitor predmetnog elektroenergetskog postrojenja je obvezan izraditi projekt zaštite za predmetni elektronički komunikacijski vod ili cijelu mrežu ako je ista u zoni utjecaja.

5. Ukoliko se investitor elektroenergetskog postrojenja i infrastrukturni operator ne mogu usuglasiti oko odabira tehničkog rješenja zaštite, tada jedna ili druga strana mogu zahtijevati donošenje odluke Agencije u ovoj upravnoj stvari.

6. U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će donijeti odluku o odabiru odgovarajućeg tehničkog rješenja, uzimajući u obzir specifičnost slučaja.

7. Ukoliko proračun iz stavka 1. ovoga članka pokaže da nema štetnog utjecaja (bilo trajnog, bilo kratkotrajnog) s obzirom na opasnost i/ili smetnje tada se kod paralelnog vođenja i međusobnog križanja vodova elektroničke komunikacijske infrastrukture i elektroenergetskih (EE) vodova primjenjuje stavak 5. ovoga članka Pravilnika.

Paralelno vođenje i križanje podzemnog i nadzemnog komunikacijskog voda s                           elektroenergetskom infrastrukturom

Članak 10.

1. Polaganje podzemnih elektroenergetskih vodova iznad i ispod postojećih podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova ili kabelske kanalizacije, nije dozvoljeno unutar zaštitne zone elektroničke komunikacijske mreže, osim na mjestima križanja.

2. Prolaz elektroenergetskih vodova kroz zdence kabelske kanalizacije, kao i prijelaz ispod odnosno iznad zdenca, nije dozvoljen.

3. Najmanje udaljenosti kod međusobnog približavanja podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda s bakrenim vodičima i najbližeg podzemnog elektroenergetskog voda ovise o nazivnom naponu elektroenergetskog voda i propisane su Tablicom 1. Ako te udaljenosti u realnim uvjetima nije moguće postići, potrebno je primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere.

Tablica 1.

4. Zaštitne mjere iz stavka 3. ovoga članka sastoje se u postavljanju vodova u zaštitne cijevi ili polucijevi koje se spajaju na odgovarajući način. Zaštitne cijevi za elektroenergetske vodove moraju biti od dobro vodljivog materijala (željezo i sl.), a polucijevi za elektroničke komunikacijske vodove od nevodljivog materijala (PVC ili PE). Minimalni vanjski promjer zaštitnih cijevi ili polucijevi je najmanje 1,5 puta veći od vanjskog promjera voda. U slučaju elektroenergetskog voda nazivnog napona većeg od 35 kV potrebno je između vodova postaviti odgovarajuću toplinsku izolaciju. U slučaju primjene zaštitnih mjera, minimalna udaljenost između vodova ne smije biti manja od 0,3 m.

5. Križanje podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova s elektroenergetskim vodovima izvodi se u pravilu pod kutom od 90°, ali ni u kojem slučaju kut ne može biti manji od 45°. Iznimno, kut se može smanjiti na 30° uz posebno obrazloženje opravdanosti razloga za navedeno smanjenje.

6. Okomita udaljenost na mjestu križanja između najbližeg elektroničkog komunikacijskog voda najbližeg elektroenergetskog voda iznosi minimalno 0,3 m za elektroenergetske vodove nazivnog napona do 1 kV, a 0,5 m za elektroenergetske vodove napona većeg od 1 kV do 35 kV. Ako se okomita udaljenost od 0,5 m ne može postići, primjenjuju se odgovarajuće zaštitne mjere iz stavka 4. ovoga članka. Duljina zaštitnih cijevi, odnosno polucijevi ne smije biti manja od 1 m s obje strane mjesta križanja. U slučaju primjene zaštitnih mjera iz stavka 4. ovoga članka, okomita udaljenost između vodova ne smije biti manja od 0,3 m.

7. Najmanje udaljenosti između postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda i stupa novo planiranog elektroenergetskog voda ovise o nazivnom naponu voda i propisane su u Tablici 2. Ako te udaljenosti u realnim uvjetima nije moguće postići, elektronički komunikacijski vod potrebno je na dionici na kojoj nije moguće udovoljiti uvjetima iz Tablice 2., dodatno zaštititi primjenjujući odgovarajuće zaštitne mjere iz stavka 4. ovoga članka.

Tablica 2.

8. Najmanja okomita udaljenost između najnižeg vodiča elektroenergetskog voda i nadzemnog elektroničkog komunikacijskog voda u najnepovoljnijim uvjetima je veća od vrijednosti propisanih u Tablici 3. Ako te udaljenosti u realnim uvjetima nije moguće postići potrebno je na dionici na kojoj nije moguće udovoljiti uvjetima iz Tablice 3., izvršiti izmicanje ili podzemno kabliranje postojeće trase elektroničkog komunikacijskog voda.

Tablica 3.

9. Za elektroenergetske samonosive vodove nazivnog napona manjeg od 1 kV minimalne udaljenosti kod paralelnog vođenja i križanja s nadzemnim elektroničkim komunikacijskim vodom definirane su posebnim propisima koji određuju polaganje samonosivih elektroenergetskih vodova po stupovima niskonaponske mreže.

10. Kod križanja nadzemnog elektroničkog komunikacijskog voda i nadzemnog elektroenergetskog voda horizontalna projekcija udaljenosti najbližeg vodiča elektroenergetskog voda od najbližeg stupa koji nosi elektronički komunikacijski vod je najmanje jednaka visini stupa elektroenergetskog voda na mjestu križanja uvećana za 3 m.

11. Najmanje udaljenosti podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda s metalnim vodičima od elektroenergetskih visokonaponskih postrojenja (napona većeg od 35 kV) ovise o pogonskom stanju elektroenergetskog postrojenja, specifičnom otporu zemljišta i tipu lokacije, a propisane su u Tablici 4.

Tablica 4.

12. Za sva elektroenergetska postrojenja nazivnog napona od 35 kV pa na više, u čijoj se neposrednoj blizini nalaze dva ili više podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova s metalnim vodičima, potrebno je izvršiti analizu mogućeg štetnog utjecaja te poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere, a sve u skladu s odgovarajućim normama.

13. Najmanja udaljenost kod približavanja i križanja podzemnih svjetlovodnih kabela bez metalnih elemenata koji su položeni u zaštitnoj cijevi i podzemnih elektroenergetskih vodova iznosi 0,3 m. Zainteresirane strane mogu postići dogovor o smanjenju razmaka na 0,1 m.

IV . ZONE ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I DRUGE POVEZANE OPREME PREMA  DRUGIM INFRASTRUKTURAMA, OPREMI, GRAÐEVINAMA I NASADIMA

Općenito

Članak 11.

1. Gradnjom nove komunalne infrastrukture, različitih vrsta građevina, izvođenjem radova ili sadnjom nasada postojeća elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema ne smije biti oštećena i ometana te je obvezno osigurati pristup i nesmetano održavanje iste tijekom cijelog                         vijeka trajanja.

2. U svrhu eliminiranja mogućeg mehaničkog oštećenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme kod paralelnog vođenja, približavanja i križanja s ostalom infrastrukturom u prostoru, potrebno je pridržavati se određenih minimalnih razmaka.

3. Minimalne udaljenosti kod približavanja i križanja određene u ovom članku odnose se na nezaštićeni elektronički komunikacijski vod s metalnim vodičima položen u otvoreni rov. Ako se radi o vodu koji je položen u cijevi ili kabelsku kanalizaciju, smatra se da već postoji određeni stupanj mehaničke zaštite te se prihvaćaju manje udaljenosti kod približavanja i križanja, a koje su definirane u slučaju kada su poduzete odgovarajuće zaštitne mjere u skladu s ovim Pravilnikom.

4. U slučaju paralelnog vođenja ili približavanja trasi elektroničkog komunikacijskog voda drugih podzemnih ili nadzemnih infrastruktura, opreme, građevina ili nasada, gdje je udaljenost manja od udaljenosti propisanih u Tablici 5., investitor je obvezan od infrastrukturnog operatora zatražiti uvjete za tehničko rješenje zaštite elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

Tablica 5.

Zaštitne mjere EKV u odnosu na vodovod i kanalizaciju

Članak 12.

1. Najmanja udaljenost (razmak između najbližih vanjskih rubova infrastruktura) pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda i vodovoda iznosi 0,5 m, odnosno 1,0 m za magistralni vodoopskrbni cjevovod. Ukoliko navedene minimalne udaljenosti nije moguće postići, iste se smiju smanjiti na najmanje 0,3 m, ako se obje infrastrukture zaštite odgovarajućom mehaničkom zaštitom.

2. Mjesto križanja ovisi o visinskom položaju elektroničkog komunikacijskog voda te se u pravilu izvodi na način da vodovodna cijev prolazi ispod elektroničkog komunikacijskog voda, pri čemu okomita udaljenost između elektroničkog komunikacijskog voda i glavnog cjevovoda iznosi najmanje 0,5 m, a kod križanja elektroničkog komunikacijskog voda s kućnim priključcima najmanji razmak je 0,3 m.

3. Ako minimalne udaljenosti iz stavka 2. ovoga članka nije moguće postići, potrebno je u svrhu zaštite elektroničkog komunikacijskog voda od mehaničkih oštećenja isti postaviti u posebnu zaštitnu cijev duljine najmanje 1 m sa svake strane mjesta križanja. U tom slučaju najmanja udaljenost ne smije biti manja od 0,3 m kod križanja elektroničkog komunikacijskog voda s glavnim cjevovodom, odnosno 0,15 m kod križanja elektroničkog komunikacijskog voda s kućnim priključcima.

4. Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda i kanalizacije (manje kanalizacijske cijevi promjera do 0,6 m i kućni priključci) iznosi 0,5 m, odnosno 1,5 m za magistralne kanalizacijske cjevovode profila jednakog ili većeg od 0,6 m.

5. Na mjestu križanja kanalizacijska cijev se polaže ispod elektroničkog komunikacijskog voda, pri čemu se elektronički komunikacijski vod mehanički štiti. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0,3 m.

Zaštitne mjere EKV u odnosu na plinovod

Članak 13.

1. Kod približavanja ili paralelnog vođenja postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda i plinovoda tlaka jednakog ili manjeg od 0,4 MPa (4 bar) te kućnih plinskih priključaka, najmanja udaljenost je 0,5 m, odnosno 1,0 m kada se radi o plinovodu tlaka većem od 0,4 MPa. Iznimno, u slučajevima kada se ne mogu postići navedene udaljenosti, dopuštene su i manje  udaljenosti, ali uz obveznu primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera na elektroničkom komunikacijskom vodu.

2. Na mjestima križanja plinovoda i elektroničkog komunikacijskog voda, plinovod prolazi ispod elektroničkog komunikacijskog voda, pri čemu je najmanja udaljenost 0,5 m. Kod križanja s kućnim priključcima razmak može biti smanjen na 0,3 m. Iznimno, u slučajevima kada se ne mogu postići navedene udaljenosti, elektronički komunikacijski vod zaštićuje se od mogućih mehaničkih oštećenja postavljanjem u odgovarajuće cijevi ili polucijevi tako da je duljina zaštitne cijevi najmanje 1 m od mjesta križanja.

Zaštitne mjere EKV u odnosu na toplovod

Članak 14.

1. Kod približavanja ili paralelnog vođenja postojećeg podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda i toplovoda potrebno je osigurati najmanji razmak od 0,8 m. Iznimno, u slučajevima kada se ne može postići navedeni razmak, na duljinama približavanja do 5 m dozvoljeni razmak je najmanje  0,5 m.

2. Ako toplovod u neposrednoj okolini izaziva povećanje temperature okolne zemlje za više od 10° C ili ako postoji vjerojatnost dodatnog zagrijavanja elektroničkog komunikacijskog voda, razmak se povećava ili se između elektroničkog komunikacijskog voda i toplovoda postavlja toplinska izolacija debljine 0,2 m.

3. Na mjestima križanja toplovoda i elektroničkog komunikacijskog voda najmanja okomita udaljenost je 0,5 m. Iznimno, u slučajevima kada se ne može postići navedena udaljenost ili ako na mjestu križanja postoji potencijalna opasnost za dodatnim zagrijavanjem elektroničkog komunikacijskog voda primjenjuje se zaštitna mjera postavljanja elektroničkog komunikacijskog voda  u cijev ili polucijev od odgovarajućeg materijala (beton i sl., ali  ne PVC ili PE) i sloja toplinske izolacije debljine 0,2 m, pri čemu je duljina cijevi najmanje 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, a toplinska izolacija pokriva toplovod najmanje 2 m sa svake strane od križanja.

Zaštitne mjere EKI/EKV u odnosu na ostal e cjevovode, prometnice i nasade

Članak 15.

1. Najmanja dozvoljena udaljenost između postojećeg elektroničkog komunikacijskog voda i infrastrukture za skladištenje i prijenos zapaljivih tekućina iznosi 1,0 m na mjestima približavanja i paralelnog vođenja. Iznimno, u slučajevima kada se ne može postići navedena udaljenost ista se može smanjiti na 0,5 m na dužini ne kraćoj od 1,5 m. Dijelovi postrojenja za prijenos i skladištenje zapaljivih tekućina prekrivaju se betonskom posteljicom debljine 0,1 m, otpornom na prodiranje zapaljive tekućine ili isparavanje. Postojeći elektronički komunikacijski vod zaštićuje se odgovarajućim cijevima koje su             pored mehaničke čvrstoće otporne i na utjecaj različitih vrsta mineralnih ulja.

2. Na mjestima križanja cjevovoda za prijenos zapaljivih tekućina i elektroničkog komunikacijskog voda cjevovod prolazi ispod elektroničkog komunikacijskog voda, pri čemu je najmanja udaljenost 0,5 m. Iznimno, u slučaju kada se ne može postići navedena udaljenost, elektronički komunikacijski vod se zaštićuje od mogućih mehaničkih oštećenja postavljanjem u odgovarajuće cijevi ili polucijevi tako da je duljina zaštitne cijevi najmanje 1 m od mjesta križanja.

3. Ako se cjevovodni sustav ili postrojenje iz prethodnog stavka približava cijevima postojeće kabelske kanalizacije, a koje nisu otporne na djelovanje mineralnih ulja i isparavanje, tada je potrebno u opasnom području gdje je udaljenost cjevovodnog sustava ili postrojenja i kabelske kanalizacije manja od 4 m cijevi kabelske kanalizacije prekriti sa svih strana betonskom posteljicom najmanje debljine 0,1 m. Otvori cijevi u susjednim zdencima kabelske kanalizacije trebaju biti plinsko nepropusni. Na jednoj od stjenki zdenaca potrebno je postaviti natpisnu pločicu koja će upozoravati osoblje na moguću pojavu skupljanja štetnih ili eksplozivnih plinova.

4. Ako gradnja nove prometnice ugrožava trasu postojećeg podzemno položenog elektroničkog komunikacijskog voda koji nije u zaštitnoj cijevi, tako što bi se isti našao u kolniku nove prometnice, potrebno je izvršiti izmicanje istog. Nova trasa elektroničkog komunikacijskog voda se postavlja u nogostup predmetne prometnice.

5. Ako gradnja nove prometnice ugrožava trasu postojeće kabelske kanalizacije tako da bi se ona ubuduće nalazila u kolniku i da nije moguće postići najmanju debljinu nadsloja između vanjske stjenke gornjeg reda cijevi i nivelete prometnice od 0,7 m, predmetna kabelska kanalizacija se izmiče. Zdence nove kanalizacije obvezno je locirati u nogostupu spomenute prometnice.

6. Ako je trasa nove prometnice planirana tako da se križa s postojećim elektroničkim komunikacijskim vodom pod kutom većim od 45° i da će nadsloj između elektroničkog komunikacijskog voda i nivelete prometnice iznositi minimalno 0,7 m, postojeći elektronički komunikacijski vod se zaštićuje oblaganjem polucijevima.

7. Ako je trasa nove prometnice planirana tako da se križa s postojećim elektroničkim komunikacijskim vodom pod kutom manjim od 45° ili će nadsloj između elektroničkog komunikacijskog voda i nivelete buduće prometnice iznositi manje od 0,7 m, trasa elektroničkog komunikacijskog voda se izmiče tako da ona u pravilu bude okomita na os prometnice, a ukoliko to nije moguće onda najmanje pod kutom od 45°, pri čemu se elektronički komunikacijski vod smješta u zaštitnu cijev, te se polaže još barem jedna dodatna rezervna cijev.

8. Dimenzije i tip cijevi i polucijevi iz stavaka 6. i 7. određuju se ovisno o tipu i dimenzijama postojećeg elektroničkog komunikacijskog voda. Duljina cijevi i polucijevi je sa svake strane za 0,5 m veća od širine kolnika. Ako trasa cijevi i polucijevi presijeca i nogostup te se nastavlja u zelenom pojasu, tada iste završavaju u zelenom pojasu.

9. Po trasi i uz trasu podzemnog elektroničkog komunikacijskog voda ili kabelske kanalizacije na udaljenosti manjoj od 2 m nije dozvoljena sadnja drveća čije bi korijenje moglo onemogućiti pristup elektroničkom komunikacijskom vodu ili ga može oštetiti.

10. Kod nadzemnih samonosivih elektroničkih komunikacijskih vodova osigurava se najmanji zračni koridor od 0,5 m oko elektroničkog komunikacijskog voda.

Zaštitne mjere EKI/EKV u odnosu na podvodne i podmorske infrastrukture

Članak 16.

1. Planiranje novih podvodnih i podmorskih infrastruktura (vodovod, elektroenergetski vodovi, kanalizacijski ispust u more i sl.) izvodi se na način da se izbjegne križanje s postojećim podvodnim ili podmorskim elektroničkim komunikacijskim vodom.

2. Ukoliko križanje pod vodom ili u moru nije moguće izbjeći, zainteresirane strane obvezne su zajednički utvrditi tehničko rješenje zaštite postojećeg podvodnog ili podmorskog elektroničkog komunikacijskog voda.

3. Priobalna zaštita nove podvodne ili podmorske infrastrukture je udaljena najmanje 10 m od postojeće priobalne zaštite podvodnog ili podmorskog elektroničkog komunikacijskog voda.

Zaštitne mjere EKI/EKV u odnosu na uvjete djelovanja lutajućih struja

Članak 17.

1. Lutajuće struje stvaraju ona postrojenja istosmjerne struje koja koriste određeni pogonski vodič koji je na više mjesta uzemljen, a to su najčešće:

– električna željeznica, električni tramvaj, električna vozila koja koriste tračnice kao povratni vod,

– uređaji za napajanje trolejbusnih vodova kod kojih je jedan vod uzemljen na više mjesta,

– istosmjerne električne mreže i različite vrste industrijskih postrojenja koja su zaštićena sustavom katodne zaštite,

– sustavi katodne zaštite primijenjeni na različitim cjevovodnim prijenosnim sustavima kao što su plinovodi, vodovodi, naftovodi i slično, a koji se namjeravaju graditi u blizini elektroničke komunikacijske infrastrukture,

– neuzemljena postrojenja istosmjerne struje kod istodobnih zemnih spojeva na više mjesta.

2. Postrojenja iz stavka 1. ovoga članka, kao i druga postrojenja koja mogu stvarati lutajuće struje, a koje lutajuće struje mogu izazvati štetne utjecaje na postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, grade se na način da budu poduzete odgovarajuće zaštitne mjere.

V. POSTUPANJE U SLUČAJU ZAŠTITE I/ILI PREMJEŠTANJA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE/ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH VODOVA/PRIKLJUČNIH ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH VODOVA

Zaštita i/ili premještanje EKI/EKV/PEKV

Članak 18.

1. Ako je nužno zaštititi i/ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu (EKI), elektronički komunikacijski vod (EKV) ili priključni elektronički komunikacijski vod (PEKV), u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, bez obzira na način upotrebe čestice, a:

A. predmetna EKI /EKV koja je izgrađena u skladu sa ZEK-om i posebnim propisima (uporabna dozvola i/ili druga relevantna dokumentacija):

a) investitor radova ili građevine obvezan je izraditi projekt ili tehničko rješenje za premještanje i/ili zaštitu predmetne EKI /EKV,

b) sve troškove izrade tehničkog rješenja zaštite, materijala, radova, stručnog nadzora i ostalog nužnog za realizaciju tehničkog rješenja snosi investitor radova ili građevine.

B. za predmetnu EKI /EKV koja nije izgrađena u skladu sa ZEK-om i posebnim propisima (uporabna dozvola i/ili druga relevantna dokumentacija):

a) infrastrukturni operator obvezan je izraditi projekt ili tehničko rješenje za premještanje i/ili zaštitu predmetne EKI ili EKV,

b) sve troškove izrade tehničkog rješenja zaštite, materijala, radova, stručnog nadzora i ostalog nužnog za realizaciju tehničkog rješenja snosi infrastrukturni operator.

2. U slučaju potrebe premještanja i/ili zaštite postojećeg PEKV-a sve troškove koji se odnose na dio PEKV-a od građevine do ruba katastarske čestice koja pripada građevini snosi investitor radova ili građevine.

Zahtjev za zaštitu i/ili premještanje EKI /EKV/PEKV pri izvođenju radova ili gradnje

Članak 19.

1. Investitor radova ili građevine podnosi zahtjev za zaštitu i/ili premještanje EKI /EKV /PEKV infrastrukturnom operatoru u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine.

2. Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. infrastrukturnom operatoru, investitor radova ili građevine je obvezan priložiti:

a) osobne podatke (ime, prezime, adresa, OIB),

b) obrazloženje razloga zbog kojeg se traži premještanje,

c) dokaz o vlasništvu, posjedu ili bilo koji drugi dokaz o postojanju interesa.

3. Nakon zaprimanja zahtjeva iz prethodnoga stavka, infrastrukturni operator obvezan je u roku od 15 dana dostaviti investitoru radova ili građevine uporabnu dozvolu i/ili drugu relevantnu dokumentaciju za EKI / EKV u zoni radova ili građevine. Ako infrastrukturni operator ne dostavi uporabnu dozvolu i/ili drugu relevantnu dokumentaciju u propisanom roku smatrat će se da EKI /EKV nije izgrađena u skladu sa ZEK-om i posebnim propisima.

4. Infrastrukturni operator je obvezan u roku od najviše 15 dana od zaprimanja urednog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka obavijestiti investitora radova ili građevine pisanim putem o roku izvedbe i načinu zaštite i/ili premještanja EKI /EKV /PEKV u zoni zahvata.

5. Ukoliko se investitor radova ili građevine i infrastrukturni operator ne mogu usuglasiti oko odabira tehničkog rješenja, načina i/ili roka zaštite i/ili premještanja EKI /EKV /PEKV u roku od 15 dana od obavijesti iz prethodnog stavka, jedna ili druga strana mogu zahtijevati rješavanje spora pred ovom Agencijom.

6. Investitor radova ili građevine obvezan je zatražiti od infrastrukturnog operatora označavanje trase EKI/EKV/PEKV najmanje 30 dana prije početka izvođenja radova.

VI . VELIČINA ZAŠTITNE ZONE I RADIJSKI KORIDORI

Zaštitna zona radijskog središta i zaštitni radijski koridor

Članak 20.

Vlasnik radijskog središta ili radijskog koridora može podnijeti Agenciji zahtjev za proglašenje zaštitne zone radijskog središta ili zaštitnog radijskog koridora.

Članak 21.

1. Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni za proglašenje zaštitne zone radijskog središta su sljedeći:

a) Podnositelji zahtjeva su oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijela državne uprave nadležne za zaštitu i spašavanje, hitne službe, službe pomorskih i zrakoplovnih radijskih komunikacija te radijskih komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru, u zraku i na unutarnjim vodama, službe javne radiodifuzije i Agencija.

b) Da područje ili dio područja primarne zaštitne zone radijskog središta nije postavljeno u građevinskim područjima određenim prema posebnim propisima iz područja prostornog uređenja.

c) Da u primarnoj zaštitnoj zoni radijskog središta ne postoje nepokretne ili pokretne prepreke, vodene površine, te pokretne ili nepokretne kovinske površine, elektroenergetskih i drugih nadzemnih vodova, cestovnih, željezničkih prometnica i luka.

d) Da u području iz zahtjeva za proglašenje sekundarne zaštitne zone ne postoje prepreke (nasadi, građevine, elektroenergetski i drugi nadzemni vodovi te oprema) ili nije dozvoljena gradnja prepreka čija bi visina prelazila zamišljeni krak elevacijskog kuta od 2° u smjeru od radijskog središta, a s vrhom kuta na granici primarne i sekundarne zone.

2. Iznimno, u slučaju neispunjenja uvjeta za proglašenje zaštitne zone radijskog središta, propisanih točkama b, c i d iz stavka 1. ovog članka, Agencija može prilagoditi primarnu i sekundarnu zaštitnu zonu postojećem odnosno planiranom stanju i namjenama određenim važećim prostornim planovima.

Članak 22.

1. Uvjeti koji trebaju biti ispunjeni za proglašenje zaštićenog radijskog koridora su sljedeći:

Podnositelji zahtjeva su oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijela državne uprave nadležne za zaštitu i spašavanje, hitne službe, službe pomorskih i zrakoplovnih radijskih komunikacija te radijskih komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru, u zraku i na unutarnjim vodama, Agencija, vlasnici usmjerenih mikrovalna veza koje se koriste za prijenos signala javnih radiodifuzijskih usluga ili za potrebe povezivanja nacionalne kritične infrastrukture.

Da usmjerena mikrovalna veza radi u frekvencijskom pojasu s civilnom ili civilno/vojnom uporabom sukladno propisu o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

Da je Agencija za usmjerenu mikrovalnu vezu izdala dozvolu ili odobrenje za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

2. Iznimno, ako vlasnik usmjerene mikrovalne veze ne ispunjava uvjete za proglašenje zaštitnog radijskog koridora, ali tom usmjerenom vezom prenosi podatke za potrebe tijela navedenih u stavku 1. točki a) ovog članka, dužan je uz svoj zahtjev dostaviti i potvrdu da se usmjerena veza koristi za te potrebe, izdanu od tijela navedenih u stavku 1. točki a) ovog članka.

Članak 23.

1. Temeljem podnesenog zahtjeva iz članka 20., u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 21. ili članka 22., Agencija izdaje potvrdu o ispunjenju uvjeta za proglašenje zaštitne zone radijskog središta ili zaštitnog radijskog koridora u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva. Navedeni rok može se produljiti samo u iznimnim okolnostima.

2. Agencija vodi baze podataka o proglašenim zaštitnim zonama postojećih i planiranih radijskih središta i proglašenim zaštitnim radijskim koridorima iz stavka 1. ovog članka.

3. Na poziv nositelja izrade prostornog plana, Agencija dostavlja zahtjev za izradu prostornog plana, koji sadrži potrebne uvjete i prostorne podatke o proglašenim zaštitnim zonama radijskih središta i zaštitnim radijskim koridorima iz stavka 1. ovog članka.

4. Podatke iz stavka 2. ovog članka Agencija je dužna dostaviti kao sastavni dio zahtjeva za izradu prostornog plana prema posebnom propisu iz područja prostornog uređenja kao bazu prostornih podataka.

5. Podaci iz stavka 2. ovog članka primijeniti će se u izradi prostornog plana na način i u skladu s propisima iz područja prostornog uređenja.

Članak 24.

Ako je planirano izvođenje radova ili gradnja nove građevine koja bi svojim opsegom utjecala na zaštitnu zonu radijskog središta ili zaštitni radijski koridor, investitor radova ili građevine dužan je:

a) Pravovremeno obavijestiti vlasnika zaštitne zone radijskog središta ili zaštitnog radijskog koridora i Agenciju o planiranom izvođenju radova ili gradnji.

b) U dogovoru s vlasnikom zaštitne zone radijskog središta ili zaštitnog radijskog koridora, izraditi projekt ili tehničko rješenje za premještanje radijskog središta na novu lokaciju ili alternativno povezivanje krajnjih točaka radijskog koridora.

c) Snositi sve troškove izrade projekta ili tehničkog rješenja premještanja radijskog središta na novu lokaciju ili alternativnog povezivanja krajnjih točaka radijskog koridora, poput materijala, radova, stručnog nadzora i ostalog nužnog za njegovu realizaciju.

Zaštitna zona radijskog središta

Članak 25.

Veličine zaštitnih zona te vrste radijskih središta za koja se određuju zaštitne   zone su sljedeće:

1. Primarna zona je područje u radijusu 400 m od granice radijskog središta za zrakoplovnu  sigurnost i pomorsku navigaciju i sigurnost,

2. Sekundarna zona je područje u radijusu:

a) 400 m od granice radijskog središta za radiogoniometriju,

200 m od granice radijskog središta za frekvencijska područja do 30 MHz, osim radijskog središta za radiogoniometriju i postaje službe radiodifuzije,

1000 m od granice radijskog središta za frekvencijska područja iznad 30 MHz, osim radijskog središta za radiogoniometriju i postaje službe radiodifuzije.

200 m od granice radijskog središta postaje službe javne radiodifuzije, a primjenjuje se za snage veće od:

600 W (e.m.r.p) – efektivna jednopolno izračena snaga u frekvencijskom području (SV) od 526,6 kHz do 1.606,5 kHz;

600 W (snaga vala nositelja) u frekvencijskim područjima kratkog vala između 5.900 kHz i 26.100 kHz;

500 W (e.r.p.) – efektivna izračena snaga u frekvencijskom području od 87,5 MHz do 108 MHz;

500 W (e.r.p.) – efektivna izračena snaga u frekvencijskom području od 174 MHz do 230 MHz;

500 W (e.r.p.) – efektivna izračena snaga u frekvencijskom području od 470 MHz do 694 MHz.

Članak 26.

Unutar granica primarne zaštitne zone ne smiju se postavljati nepokretne ili pokretne prepreke kao ni vodene površine te pokretne ili nepokretne kovinske površine, elektroenergetski i drugi nadzemni vodovi niti graditi cestovne, željezničke prometnice i luke. Na veličinu primarne zone dodaje se veličina sekundarne zone ovisno o frekvencijskom području u kojem rade radijske postaje koje spadaju u primarnu zonu.

Članak 27.

Unutar granica sekundarne zaštitne zone nije dopušteno postavljati prepreke čija bi visina bila iznad zamišljenog kraka elevacijskog kuta od 2° u smjeru od radijskog središta, a vrh kuta je na granici primarne i sekundarne zaštitne zone, u visini središta antenskog sustava, kao što je prikazano na slici:

Kod radijskih središta za koja se određuje samo sekundarna zona, veličina primarne zone je jednaka     0 (nula).

Članak 28.

1. Za zaštitu radijskog središta od jakih elektromagnetskih polja neke odašiljačke radijske postaje, preporučuju se najmanje dopuštene udaljenosti propisane u Tablici 6.:

Tablica 6.

gdje je:

P = efektivna izračena snaga odašiljačke radijske postaje u smjeru radijskog središta [kW].

2. Za zaštitu radijskog središta kontrolno mjernih postaja i kontrolno mjernih središta Agencije od smetnji i smanjenja prijamne osjetljivosti, propisuju se najviše dopuštene razine elektromagnetskih polja navedene u Tablici 7.:

Tablica 7.

3. Iznimno od odredbe propisane stavkom 2. ovoga članka može se dopustiti uporaba radijskih postaja koje uzrokuju više razine elektromagnetskih polja propisanih u Tablici 7., uz prethodno odobrenje Agencije.

4. Odredbe ovoga članka se ne odnose na radijska središta koja se postavljaju na već postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu gdje se i prije postavljanja radijskog središta mogu očekivati visoke vrijednosti elektromagnetskih polja neke odašiljačke radijske postaje.

Članak 29.

Za zaštitu radijskog središta od smetnji uzrokovanih električnim poljima oko visokonaponskih vodova i vodova električne vuče, u Tablici 8. propisane su najmanje udaljenosti između tih vodova i radijskog središta.

Tablica 8.

Radijski koridor

Članak 30.

Radijski koridor usmjerene mikrovalne veze određen je prvom Fresnelovom zonom. Fresnelova zona je elipsoid u čijim žarištima se nalaze krajnje točke usmjerene veze iznad 1 GHz, odašiljačka antena na jednom kraju u točki A i prijamna antena na drugom kraju u točki B. Polumjer kružnog presjeka elipsoida u bilo kojoj točki C na velikoj osi, okomitog na tu os, određen je izrazom:

a visina koridora u to č ki C – udaljenost izme đ u to č ke C na tlu i najniže to č ke koridora odre đ ena je

izrazom:

gdje je:

d ac - udaljenost između točaka A i C [km]

d bc - udaljenost između točaka B i C [km]

d - udaljenost između točaka A i B [km]

h a - visina antene u točki A [m] (nadmorska visina)

h b - visina antene u točki B [m] (nadmorska visina)

v c - najviša dopuštena visina građevine u točki C [m] (nadmorska visina)

f - frekvencija veze [GHz]

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

1. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

2. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine („Narodne novine“, broj 75/13).

3. Postupci započeti prema odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obveze investitora radova ili građevine („Narodne novine“, broj 75/13) dovršit će se po odredbama tog Pravilnika.

KLASA: 011-02/23-02/03 URBROJ:

Zagreb,