1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći

1.2.

Broj »Narodnih novina«

NN 120/21

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

DA

Naziv akta: Nacionalni plan za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa

Opis mjere: Uvesti nadzor inspekcijskog tijela nad primjenom kolektivnog ugovora s proširenom primjenom u pogledu isplate minimalne plaće

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.

ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA

2.1.

Zakonom o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 118/18), na snazi od 1. siječnja 2019., uređuje se sustav minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, osobito način utvrđivanja iznosa minimalne plaće, rokovi njezina utvrđivanja te provedba nadzora nad njenom primjenom. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 120/21), na snazi od 1. prosinca 2021., otklonjeni su nedostaci uočeni u primjeni Zakona u praksi tako da je propisano sljedeće:

- definicija minimalne plaće proširena je na način da se minimalnom plaćom smatra  i  najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena na temelju općeg propisa o radu na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj

-u iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, čime je povećan broj i vrste dodataka koji n isu dio minimalne plaće, već se obračunavaju na minimalnu plaću

- z a prekovremeni, noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik u djelatnosti u kojoj je proširena primjena kolektivnog ugovora ima pravo na povećanje plaće najmanje u visini utvrđenoj takvim kolektivnim ugovorom

- obveza suradnje nadzornih tijela iz područja rada i zapošljavanja i poreza te mogućnost obavljanja zajedničkih nadzora

- obveza ugovaranja utvrđivanja ili propisivanja minimalne plaće u bruto iznosu postaje zakonska obveza sa zapriječenim prekršajnim sankcijama za poslodavce do 100.000 kn

- zabrana odricanja od prava na minimalnu plaću

- način određivanja minimalne plaće za radni odnos kraći od mjesec dana te u slučaju rada u nepunom radnom vremenu

- povećan je broj radnji odnosno propusta poslodavca koji se prekršajnopravno sankcioniraju (ako poslodavac radniku ne isplati minimalnu plaću u punom iznosu sa svim dodacima, ako minimalnu plaću ne ugovori u bruto iznosu, ako s radnikom sklopi sporazum o odricanju od prava na isplatu minimalne plaće i ako ne isplati povećanja plaće najmanje u visini utvrđenoj proširenim kolektivnim ugovorom)  

U razdoblju od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći do izrade naknadne procjene učinaka, postignut je cilj zbog kojeg se pristupilo njegovoj izradi, a to je unaprjeđenje sustava minimalne plaće te dodatna zaštita radnika koji primaju minimalnu plaću kao jedne od najranjivijih skupina na tržištu rada.

Naime, primjenom ovoga zakona ostvareni su uvjeti za unapređenje položaja i veći stupanj zaštite ne samo one kategorije radnika koji primaju minimalnu plaću koja se na temelju zakona utvrđuje uredbom o visini minimalne plaće, već i radnika u onim djelatnostima u kojima je odlukom ministra rada primjena određenog kolektivnog ugovora proširena na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj, a koji slijedom ovoga Zakona imaju pravo na iznos minimalne plaće kako je određen takvim kolektivnim ugovorom. Budući da socijalni partneri ugovaraju veća prava, iznos tako ugovorene minimalne plaće nije niži od iznosa Uredbom propisane minimalne bruto plaće, već je za većinu poslova značajno viši od propisom utvrđenog iznosa, što znači da radnici u djelatnostima u kojima je proširen kolektivni ugovor imaju pravo na viši iznos minimalne plaće. Način određivanja minimalne plaće u socijalnom dijalogu sindikata i poslodavaca, u kojem pregovaranjem o sklapanju kolektivnog ugovora zajednički dogovaraju iznose i povećanje dodataka na razini djelatnosti te direktno utječu na poboljšanje materijalnog položaja radnika jača ulogu organizacija radnika i poslodavaca, socijalno partnerstvo u cjelini i potiče kolektivno pregovaranje.

U razdoblju od donošenja Zakona do procjene naknadnog učinka, minimalna plaća je značajno rasla. Konstantna povećanja minimalne plaće bilo na temelju uredbe, bilo na temelju kolektivnog pregovaranja te sklapanja izmjena i dopuna proširenog kolektivnog ugovora zasigurno se pozitivno odražavaju na socijalni položaj radnika koji primaju minimalnu plaću.

U trenutku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći u Republici Hrvatskoj bila je proširena primjena samo jednog kolektivnog ugovora i to u djelatnosti graditeljstva (Kolektivni ugovor za graditeljstvo, Narodne novine br. 115/15, br. 26/18, 93/20, 104/20, 93/22, 115/22, 94/23) pa se od 1. prosinca 2021. plaće određene tarifnim prilogom Kolektivnom ugovoru graditeljstva smatraju minimalnim plaćama u toj djelatnosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ta je djelatnost u 2022. imala udio u BDP-u od 4,6%, dok je rast građevinskih radova u prvih 11 mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. iznosio 5%.

U razdoblju od donošenja Zakona do izrade ove naknadne procjene učinka, uz graditeljstvo, odlukom ministra rada na sve poslodavce i radnike proširena je primjena kolektivnih ugovora u još tri djelatnosti: dva puta u djelatnosti ugostiteljstva ( Kolektivni ugovor ugostiteljstva, „Narodne novine“, br. 50/22, 55/23 te novi Kolektivni ugovor sklopljen u ožujku 2024. – „Narodne novine“ br. 39/24 ), zatim u djelatnosti prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu ( Kolektivni ugovor za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu, „Narodne novine“, br. 93/23), te djelatnosti drvne i papirne industrije ( Kolektivni ugovor za drvnu i papirnu industriju, „Narodne novine“, br. 37/24).

Kad je riječ o broju zaposlenih na koje se primjenjuje najmanje minimalna plaća ugovorena u proširenom kolektivnom ugovoru, prema dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2022. godini u pravnim osobama u djelatnosti graditeljstva bilo je 110.937 zaposlenih, a u 2023. godini 112. 431. U pravnim osobama u djelatnosti smještaja 2022. bilo je 42.767 zaposlenih, a 2023. godini 45. 588 zaposlenih. U 2022. godini u pravnim osobama u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane bilo je 43.719 zaposlenih, a u 2023. godini 45.057 zaposlenih. Prema posljednje dostupnim podacima, u pravnim osobama u djelatnosti drvne i papirne industrije u 2023. u proizvodnji drva bilo je 15.737 zaposlenih, 9.733 zaposlenih u proizvodnji namještaja te 4.460 zaposlenih u proizvodnji papira.

Predmetne odluke ministra rada znatno su utjecale na pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, budući da se primjena kolektivnog ugovora proširuje na sve radnike i poslodavce u određenoj djelatnosti. Svi zaposleni u djelatnostima u kojima se primjenjuje prošireni kolektivni ugovor, na temelju ovoga zakona imaju pravo najmanje na onu minimalnu plaću koja je kao takva ugovorena tim kolektivnim ugovorom, a z a prekovremeni, noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, imaju pravo na povećanje plaće najmanje u visini utvrđenoj takvim kolektivnim ugovorom.

Nadalje, proširenjem definicije minimalne plaće i na onu koja je prema složenosti poslova kao takva ugovorena kolektivnim ugovorom čija je primjena u određenoj djelatnosti proširena na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj, kao i propisivanjem prekršajne odgovornosti poslodavca i za neisplatu pripadajuće minimalne plaće prema proširenom kolektivnom ugovoru omogućena je jasna pravna osnova za postupanje i provođenje inspekcijskog nadzora poštovanja obveze poslodavca na isplatu iznosa tako kolektivno ugovorene minimalne plaće i dodataka koji se računaju na minimalnu plaću te efikasno utvrđivanje i sankcioniranje nepravilnih postupanja poslodavca. Na taj način osigurava se da se radnicima koji na temelju Zakona ostvaruju pravo na određeni iznos, taj iznos zaista i isplati.

Nadalje, suradnja nadležne inspekcije i tijela Porezne uprave osobito je značajna prilikom kontrole i izrade obračuna plaće koja pripada radniku. O bavljanje zajedničkog nadzora osobito je ekonomično i utječe na efikasnost nadzora i smanjuje administrativno opterećenje poslodavca, budući da se u jednom nadzoru više kontrolnih tijela u okviru njihove nadležnosti istovremeno kontrolira poštovanje obveze poslodavca na isplatu minimalne plaće prema zakonu, odnosno proširenom kolektivnom ugovoru, ali i ispravnost obračuna isplaćene plaće i poreza.

Prema Izvješću o radu Državnog inspektorata, u području radnih odnosa inspektori rada su u 2023. obavili 7.862 inspekcijskih nadzora. Najviše otkrivenih i procesuiranih prekršaja je bilo iz Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19 i 64/23, dalje u tekstu: ZR), Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje u tekstu: ZMO), Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13 i 98/19), Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20, 114/22 i 151/22, dalje u tekstu: ZS) i Zakona o minimalnoj plaći („Narodne novine“, broj 118/18 i 120/21). Protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca podnijeli su 43 kaznene prijave, zbog osnovane sumnje u počinjenje 48 kaznenih djela, od kojih se većina odnosila na kazneno djelo neisplate plaće.

Jasnim definiranjem pravila bitno se utjecalo na uvjete za sprečavanje i onemogućavanje pojave nepoštene prakse odricanja od plaće te izrabljivanja radnika kao slabije strane u odnosu s poslodavcem, u kojem radnik mora pristati na to da mu poslodavac isplati manje od zakonskog minimuma.

Dodatno, obveza ugovaranja minimalne plaće u bruto iznosu sprječava da svi benefiti proizašli iz poreznog rasterećenja namijenjenog povećanju plaće radnika ostaju poslodavcu i smanjuju njegov trošak, umjesto da se efekt poreznih olakšica pozitivno odražava na povećanje primanja radnika.

3.

ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Izmjene i dopune Zakona o minimalnoj plaći te stalan rast minimalne plaće nisu negativno utjecale utjecaj na gospodarski rast i zaposlenost. Što se tiče gospodarskoga rasta, Hrvatska u razdoblju 2021. do 2023. ima drugi najbrži gospodarski rast u Europskoj uniji pa tako i podaci o rastu za 3. kvartal 2023. pokazuju rast od 2,8 posto, jedan od najviših u Europskoj uniji. Istovremeno se bilježi rekordna zaposlenost i najniža nezaposlenost, a nastavio se i realni porast plaća. Nedostatak radne snage utjecao je na sveukupni porast plaća te se broj zaposlenih koji primaju minimalnu plaću smanjuje. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad 2023. iznosila je 1.178 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 14,6, a realno za 8,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku , i što je 57 posto, odnosno 429 eura više nego u listopadu 2016., kada je prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila 749 eura. Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, medijalna neto plaća za listopad iznosila je 1.014 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.  To je u odnosu na 2016. povećanje od čak 61 posto, odnosno za 383 eura. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za listopad 2023. iznosila je 1.630 eura, što je u odnosu na rujan 2023. nominalno više za 2,1 posto, a realno za 1,6 posto. Od 1. siječnja 2024. minimalna plaća je povećana od 700 eura bruto na 840 eura bruto, što je povećanje za 113 posto u odnosu na 2016., kada je iznosila 414 eura, odnosno povećanje od 20 posto u odnosu na minimalnu plaću za 2023.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 120/21) nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Institut minimalne plaće, kao mehanizam zaštite isplate najnižeg iznosa koji poslodavci mogu isplatiti radnicima, prvenstveno je socijalno zaštitni instrument održavanja egzistencijalnog minimuma i izravno utječe na ranjive skupine društva - pojedince koji su, iako zaposleni, izloženi izrabljivanju i opasnosti od siromaštva.

U razdoblju od početka primjene Zakona do izrade procjene učinka, ostvareno je postupno povećanje egzistencijalnog minimuma najugroženijih skupina kroz povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći.

Uz nastavak gospodarskog rasta, rasta plaća i druge pozitivne gospodarske trendove, nastavljen je i trend rasta minimalne plaće zajamčene zakonom, započet 2016. godine.

Tako je v isina minimalne plaće za 2022. godinu utvrđena za puno radno vrijeme u  bruto iznosu od 4.687,50 kuna (622,13 eura) , što je u odnosu na 2021. godinu uvećanje iznosa minimalne plaće od 437,50 kuna u bruto iznosu. Minimalna neto plaća za 2022. godinu iznosila je 3.750 kuna, što je povećanje za 10,3 posto, čime je minimalna plaća prvi put iznosila više od 50 posto prosječne neto plaće. Nadalje, za 2023. godinu, u kojoj je uveden euro, minimalna plaća za puno radno vrijeme iznosila je 700,00 eura bruto (5.274,15 kn), ne uzimajući u obzir porez i prirez, odnosno 560,00 eura neto (4.219,32 kn). Tako je na taj način, prema podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj isplaćenoj neto plaći za lipanj 2023. od 1.150 eura, udio minimalne plaće u prosječnoj plaći iznosio više od 58 posto, a udio u bruto prosječnoj plaći 51,55 posto. Ovakvo povećanje minimalne plaće u 2023. osiguralo je povećanje plaće ne samo za radnike koji primaju minimalnu plaću, već i za još više od 70 tisuća zaposlenih koji su u 2022. primali bruto plaću višu od minimalne, ali manju od 5.274,15 kuna. Ukupni rast minimalne plaće u razdoblju od 2016. do 2023. tako je iznosio 2.154,15 kn bruto ili 69,04 posto.

Trend rasta plaća, pa i minimalne plaće, nastavlja se i u 2024. godini jer je visina minimalne plaće za 2024. utvrđena uredbom u bruto iznosu od 840,00 eura za puno radno vrijeme, što je porast od 140 eura bruto ili 20 posto, čime je udio minimalne plaće u prosječnoj plaći porastao je na više od 54 posto. Neto minimalna plaća iznosi približno 677 eura, što je, u odnosu na 2023. godinu, povećanje za više od sto eura.

Što se tiče minimalnih plaća koje su ugovorene proširenim kolektivnim ugovorom, primjerice, u djelatnosti ugostiteljstva (pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane) primjenom K olektivnog ugovora ugostiteljstva ( „Narodne novine“, br. 50/22, 55/23) koji je bio u proširenoj primjeni do 31. prosinca 2023. zaposlenima u ugostiteljstvu osigurano je p ovećanje bruto plaća bez dodataka u rasponu od najnižeg povećanja od 5 posto do najvišeg od čak 12 posto, pa su minimalne bruto plaće bez dodataka za temeljna ugostiteljska radna mjesta za 15 posto, za specijalističke poslove 37 posto više od uredbom propisane minimalne plaće. Primjenom novog K olektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće za temeljna ugostiteljska zanimanja povećavaju se prosječno 17 posto.

No n edostatak radne snage utjecao je na sveukupni porast plaća te se broj zaposlenih koji primaju minimalnu plaću smanjuje. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj primatelja minimalne plaće i iznosa oko minimalne plaće (do 4.300 kuna) u lipnju 2021. iznosio nešto manje od 58.000 primatelja (oko 5%), dok je broj primatelja minimalne plaće i iznosa oko minimalne plaće (do 720 eura) u lipnju 2023. iznosio nešto manje od 21.000 primatelja (oko 1,8%).

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Što se tiče općih trendova na tržištu rada, okolnosti na tržištu rada su takve da nezaposlenost nikad nije bila niža, a zbog nedostatka radne snage te inflacije, radnici su u poziciji da zahtijevaju veća povećanja plaća. Tako, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i treću godinu zaredom broj registriranih nezaposlenih osoba pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nastavio se smanjivati pa je prosječan broj nezaposlenih osoba u 2023. pao ispod 109 tisuća osoba što je 6,2 posto niže u usporedbi s 2022. Uz istovremeno zabilježeni rast aktivnog stanovništva na 1.749 milijuna, registrirana stopa nezaposlenosti spustila se na najnižu vrijednost od 6,2 posto, što je najniži broj nezaposlenih u posljednjih 40-tak godina.

Istovremeno, kao i u prethodnoj, 2022. godini, i u 2023. je nastavljen rast zaposlenosti

od 2,5 posto.

Rast zaposlenosti potvrđuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se u većini djelatnosti bilježi rast zaposlenosti, pri čemu se preko 30 % novo osiguranih osoba bilježe u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane te graditeljstva, djelatnostima u kojima se, nakon donošenja ovoga zakona, minimalnom plaćom smatra ugovorena minimalna bruto plaća iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, odnosno Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, koja je u pravilu za većinu poslova značajno viša od Uredbom utvrđene.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju 2024. u graditeljstvu je bilo zaposleno preko 118. 000 radnika, što je oko 8,3 svih zaposlenih u Republici. Prosječna plaća u graditeljstvu je u prosincu 2023. iznosila 1.278 eura bruto, odnosno 960 eura neto. U graditeljstvu se također bilježi porast nominalnih plaća 12 posto , a realni rast 7 posto %.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2022. u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je registrirano ukupno 13.675 poduzeća u kojima je bilo zaposleno 83.231 radnika, dok je kod obrtnika u ugostiteljstvu i turizmu prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaključno s ožujkom 2024. bilo zaposleno 22.279 radnika.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 120/21) nije imala utjecaj na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 120/21) nije imala utjecaj na zaštitu ljudskih prava.

4.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

5.

PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU

Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka naknadne procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova koji su postignuti primjenom Zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u naknadnoj procjeni učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje će dovesti do daljnjeg poboljšanja područja primjene Zakona koje može biti da se primjena Zakona:

nastavi,

pristupi izmjeni i/ili dopuni Zakona,

staviti izvan snage.

6.

PRILOZI

U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga

7.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

Datum: