I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Ocjena stanja

Zakon o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13) stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. Ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja: ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, praćenje stanja u prostoru i području prostornog uređenja, uvjeti planiranja prostora, donošenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi uključujući njihovu izradu i postupak donošenja, provedba prostornih planova, uređenje građevinskog zemljišta, imovinski instituti uređenja građevinskog zemljišta i nadzor.

Nakon stupanja na snagu spomenutog Zakona, tj. 18. rujna 2014. godine stupila je na snagu Direktiva 2014/89/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog podru č ja (SL L 257/135, 28.8.2014.). Donošenje ove Direktive potaknuto je, prije svega, velikom i sve intenzivnijom potražnjom za morskim prostorom za različite potrebe, na primjer za pogone za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, istraživanje i iskorištavanje nafte i plina, vađenje sirovina, turizam, akvakulturu, pomorske i ribarske aktivnosti, uz istovremenu potrebu očuvanja ekosustava i biološke raznolikosti, te podvodne kulturne baštine, kao i zbog višestrukih pritisaka na obalne resurse, a što iziskuje integrirani pristup u planiranju i upravljanju. Tom se Direktivom uspostavlja okvir za prostorno planiranje morskog područja u svrhu promicanja održivog rasta pomorskih gospodarstava, održivog razvoja morskih područja i održivog korištenja morskih resursa. U okviru integrirane pomorske politike Europske unije, taj okvir državama članicama omogućuje uspostavu i provedbu prostornog planiranja morskog područja radi davanja doprinosa ciljevima utvrđenima tom Direktivom, uzimajući u obzir interakciju kopna i mora te pojačanu prekograničnu suradnju u skladu s odgovarajućim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS-a).

Sustav prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj uspostavljen Zakonom o prostornom uređenju temelji se na načelu integralnog pristupa u planiranju i upravljanju prostorom koji obuhvaća kopno i more te njihovu međusobnu interakciju. Nadalje, očuvanje ekosustava, biološke raznolikosti i kulturne baštine te održivi rast gospodarstva, svih područja i svih resursa, uključujući i morska područja i resurse, osnovni su ciljevi sustava prostornog planiranja uspostavljenog Zakonom o prostornom uređenju. Također, tim su Zakonom i određena druga pitanja uređena u skladu sa predmetnom Direktivom.

Međutim, Zakonom o prostornom uređenju uređeno je prostorno planiranje na teritoriju Republike Hrvatske ( kopnenom podru č jem , rijekama , jezerima , prokopima , unutra š njim morskim vodama , teritorijalnim morem te zra č nim prostorom iznad tih podru č ja ), ali nije uređeno, odnosno omogućeno prostorno planiranje izvan njenog teritorija u gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu, a kako se to predmetnom Direktivom zahtjeva. Osim toga, Zakonom o prostornom uređenju nisu izravno propisani ciljevi i načela prostornog planiranja morskog područja (mora) kako to predmetna Direktiva zahtjeva te u odnosu na istu postoji terminološka neusklađenost, koju je sukladno direktivi potrebno otkloniti. Također, Zakonom o prostornom uređenju nije propisana obveza suradnje Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije u Podregiji Jadransko more prilikom planiranja morskog područja (mora) niti obveza nastojanja suradnje s tim u vezi s državama u toj Podregiji koje nisu članice Europske unije kada je to moguće, te nisu uređena druga pitanja bitna za provedbu predmetne Direktive.

Slijedom navedenog, a radi potpunog usklađenja Zakona o prostornom uređenju s navedenom Direktivom potrebno je donošenje predmetnog Zakona.

Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

U svrhu potpunog usklađenja Zakona o prostornom uređenju sa spomenutom Direktivom predloženim Zakonom potrebno je:

− definirati pojmove prostornog planiranja mora i morskog područja (mora) u skladu s predmetnom Direktivom

− omogućiti prostorno planiranje u gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske

− izravno propisati ciljeve prostornog planiranja morskog područja (mora) prema kojima se prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju more: posvećuje odgovarajuća pozornost posebnostima mora, značajnim postojećim i budućim djelatnostima, namjeni i načinima korištenja mora te njihovim utjecajima na okoliš, kao i prirodnim resursima, uzimajući u obzir interakciju kopna i mora; uzimaju u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi pružanja potpore održivom razvitku i rastu pomorskog sektora, primjenjujući pristup utemeljen na ekosustavima, te radi promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja mora, treba nastojati dati doprinos održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i akvakulture, energetskog sektora na moru, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena

− izravno propisati načela prostornog planiranja morskog područja (mora) i to načelo uzimanja u obzir interakcije kopna i mora te osobitosti drugih prostora te načelo prostorne i vremenske raspodjela postojećih i budućih djelatnosti, namjena i načina korištenja mora i uzimanja u obzir njihove interakcije

− urediti pitanje suradnje Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije u planiranju morskog područja (mora) u Podregiji Jadransko more

− propisati obveza nastojanja suradnje Republike Hrvatske s državama koje nisu članice Europske unije u planiranju morskog područja (mora) u Podregiji Jadransko more

− odrediti tijela, odnosno osobe nadležna za provedbu predmetne Direktive.

Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Donošenjem predloženog Zakona omogućit će se prostorno planiranje u gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske te će se Zakon o prostornom uređenju uskladiti s Direktivom 2014/89/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog podru č ja (SL L 257/135, 28.8.2014.). Time će se uspostaviti pravni okvir za prostorno planiranje morskog područja u Republici Hrvatskoj u svrhu promicanja održivog rasta pomorskih gospodarstava, održivog razvoja morskih područja i održivog korištenja morskih resursa. Na taj će se način u okviru integrirane pomorske politike Europske unije omogućiti uspostava i provedba prostornog planiranja morskog područja radi davanja doprinosa ciljevima utvrđenima spomenutom Direktivom, uz uzimanje u obzir interakcije kopna i mora te pojačane prekogranične suradnje u skladu s odgovarajućim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS-a).

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013) prema kojemu se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

                  KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Članak 1.

U Zakonu o prostornom uređenju (Narodne novine, br. 153/13) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

"Članak 1.a

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/89/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog podru č ja (SL L 257/135, 28.8.2014.).

(2) Direktivu iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo, te Hrvatski zavod za prostorni razvoj i županijski zavodi za prostorno uređenje jadranskih županija u slučajevima u kojima to Ministarstvo zatraži.".

Članak 2.

U članku 2. iza riječi. "(u daljnjem tekstu: Država)" dodaju se riječi: " te gospodarskim pojasom i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske".

Članak 3.

U članku 3. stavku 1. iza podstavka 18. dodaje se novi podstavak 19. koji glasi:

"19. more je unutarnje more Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske i gospodarski pojas Republike Hrvatske, uključujući njihovu površinu, zračni prostor, vodu, dno i podzemlje te epikontinentalni pojas Republike Hrvatske, a u smislu Direktive iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona ima značenje pojma morsko područje i morske vode".

U dosadašnjem podstavku 19. koji postaje podstavak 20. iza riječi: "korištenja prostora, površina, zemljišta," dodaje se riječ: "mora".

Dosadašnji podstavci 20., 21., 22., 23. i 24. postaju podstavci 21., 22., 23., 24. i 25.

Iza dosadašnjeg podstavka 25. koji postaje podstavak 26. dodaje se novi podstavak 27. koji glasi:

"27. prostorno planiranje mora je proces prostornog planiranja u kojem nadležna tijela i osobe analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti na moru radi ostvarivanja ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva".

Dosadašnji podstavci 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 38. i 39. postaju podstavci 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40. i 41.

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. iza riječi: "vrstu" dodaju se riječi: " uz uzimanje u obzir interakcije kopna i mora te osobitosti drugih prostora".

Članak 5.

Iza članka 49. dodaju se naslov iznad članaka i članci 49.a, 49.b, 49.c, 49.d i 49.e koji glase:

"Planiranje mora

Članak 49.a

(1) More se planira Državnim planom prostornog razvoja, Prostornim planom gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i Prostornim planom epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske u obuhvatu tih pojasa, prostornim planovima županija koje obuhvaćaju more, te prostornim planovima gradova, odnosno općina unutar prostora ograničenja.

(2) Zahvati u prostoru i površine koji se mogu planirati na moru određuju se uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 49.b

(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju more posvećuje se odgovarajuća pozornost posebnostima mora, značajnim postojećim i budućim djelatnostima, namjeni i načinima korištenja mora te njihovim utjecajima na okoliš, kao i prirodnim resursima, uzimajući u obzir interakciju kopna i mora.

(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju more uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi pružanja potpore održivom razvitku i rastu pomorskog sektora, primjenjujući pristup utemeljen na ekosustavima, te radi promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja mora.

(3) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju more treba nastojati dati doprinos održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i akvakulture, energetskog sektora na moru, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena.

Članak 49.c

U svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 49.b ovoga Zakona prostornim planovima koji obuhvaćaju more se analizira i utvrđuje prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja mora, pri čemu se uzima u obzir njihova interakcija.

Članak 49.d

(1) Republika Hrvatska u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja mora, osim priobalnih voda, u Podregiji Jadransko more surađuje s državama članicama Europske unije u toj Podregiji.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka provodi se na jedan ili više slijedećih načina:

1. postojećim strukturama regionalne institucionalne suradnje, kao što su regionalne konvencije o moru

2. mrežama ili strukturama nadležnih tijela država članica Europske unije

3. na drugi način koji ispunjava zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi prostornog plana.

Članak 49.e

Republika Hrvatska treba nastojati u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje mora, osim priobalnih voda, kad je to moguće, surađivati s državama u Podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama, primjerice koristeći se postojećim međunarodnim forumima ili regionalnom institucionalnom suradnjom.".

Članak 6.

U članku 68. stavku 1. iza riječi: "obavezno za" dodaju se riječi:"područje gospodarskog i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,".

Članak 7.

U članku 98. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

"(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana gospodarskog pojasa Republike Hrvatske, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske, te prostornog plana županije i prostornog plana uređenja grada, odnosno općine kojim se planira more, traje trideset dana.".

Članak 8.

U članku 109. stavku 1. iza riječi: "Državni plan prostornog razvoja" dodaju se riječi: " Prostorni plan gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,".

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 9.

(1) Dokumenti prostornog uređenja doneseni na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13) mogu se mijenjati i/ili dopunjavati te staviti izvan snage i prije donošenja dokumenata prostornog uređenja prema tom Zakonu.

(2) Do stupanja na snagu prostornih planova koji se donose na temelju Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", br. 153/13) i ovoga Zakona, lokacijske dozvole i drugi akti za provedbu prostornih planova donose se na temelju dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. ovoga članka i Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske.

Članak 10.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.