PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELJEZNICI

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o željeznici („Narodne novine“, broj 32/19, 20/21 i 114/22, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije, i to s četvrtim željezničkim paketom, koji je predstavljen kroz dvije domene, tehnički i tržišni stup. Glavni ciljevi četvrtog željezničkog paketa su uspostava jedinstvenog europskog željezničkog prostora za dovršetak unutarnjeg tržišta željezničkog prometa i pojednostavljenje europskog zakonodavnog okvira za pružanje usluga željezničkog prijevoza. S tim u vezi, u važeći Zakon prenesene su odredbe Direktive 2012/34/EU o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora i odredbe Direktive (EU) 2016/2370 o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom. Također, Zakonom o željeznici osigurana je i provedba Uredbe (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu. Novine i dorade koje se predlažu ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno se odnose na daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i to u dijelu usklađivanja s Uredbom (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu, koja je stupila na snagu 7. lipnja 2023. godine, a kojom je stavljena izvan snage Uredba (EZ) br. 1371/2007, te nacionalnim pravilima koja je odobrila Agencija Europske unije za željeznice u postupku čišćenja nacionalnih pravila.

Važećim Zakonom propisano je da Vlada Republike Hrvatske radi dugoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava donosi strategiju razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj (Sektorsku strategiju) kojom se utvrđuju ciljevi, mjere, indikatori uspješnosti provedbe i programi razvoja usluga željezničkog prijevoza, razvoja željezničke infrastrukture i upravljanja željezničkom infrastrukturom. Prijedlogom zakona vrši se usklađivanje sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („ Narodne novine“, broj  123/17 i  151/22 ) koji u članku 11. stavku 2. govori kako sektorske strategije donosi Sabor Republike Hrvatske, a ne Vlada Republike Hrvatske kako je propisano člankom 17. stavkom 2. važećeg Zakona.

Prijedlogom zakona vrši se usklađivanje i sa Zakonom o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21 i 83/23), Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21 i 83/23) i Zakonom o energiji („Narodne novine“, broj  120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18) u pogledu pojmova i definicije energetske djelatnosti upravitelja željezničke infrastrukture vezano za isporuku i naplatu električne energije, isporuke električne energije željezničkim prijevoznicima i obračuna naknade za isporuku potrebne za vuču vlakova, sadržaja troškova isporuke, izrade modela naplate električne energije za vuču vlakova te povrata u mrežu električne energije proizvedene rekuperativnim kočenjem.

Dodatno, Prijedlogom zakona uređuje se pitanje plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi te iznimke od plaćanja navedene naknade za pravne osobe čije se infrastrukturne građevine grade na nekretninama koje predstavljaju željezničku infrastrukturu u slučajevima kada je izgradnja istih potrebna radi građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture odnosno građenja, modernizacije, obnove i održavanja objekata povezanih s građenjem, modernizacijom, obnovom i održavanjem željezničke infrastrukture, komunalnih vodnih građevina u smislu propisa o vodama te vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske, ukoliko je ispunjen uvjet uzajamnosti u smislu neplaćanja naknade najma, zakupa, služnosti i građenja na javnom vodnom dobru, u skladu s propisima o vodama. Obzirom da bi se oslobađanjem od plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na željezničkoj infrastrukturi u korist određenih skupina moglo tretirati nezakonitom državnom potporom i diskriminacijom poduzetnika isključuje se primjena Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine, broj 80/11 i 144/21) kod osnivanja prava služnosti i prava građenja na željezničkoj infrastrukturi.

Prijedlogom Zakona propisuje se dužnost nositelja prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi koji su ista prava stekli na temelju sklopljenih ugovora po drugoj pravnoj osnovi da na poziv upravitelja strukture sklope dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 71. stavka 10. važećeg Zakona. Na taj način osigurava se pravni temelj da se istovjetna naknada ravnopravno primjenjuje ne samo na buduće već i na postojeće imovinskopravne odnose koji su već utvrđeni i postoje na temelju prava služnosti i prava građenja te otklanjanje neujednačenosti u primjeni naknada na imovinskopravne odnose koji su nastali prije u odnosu na one koji nastaju stupanjem na snagu ovim Prijedlogom zakona. Prijedlogom zakona propisuje se i da se u slučaju  građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture ne plaća komunalni doprinos.

Također, dopunjuju su prekršajne odredbe za pojedine lakše i teže povrede odredbi važećeg Zakona, čije je propisivanje propušteno u prethodnim izmjenama i dopunama važećeg Zakona.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELJEZNICI

Članak 1.

U Zakonu o željeznici („Narodne novine“, broj 32/19, 20/21 i 114/22), u članku 17. stavku 2. riječi „Vlada Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima „Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske,“.

Članak 2.

Članak 26. mijenja se i glasi:

„(1) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije.

(2) Upravitelj infrastrukture željezničkim prijevoznicima osigurava električnu energiju za vuču vlakova i obračunava naknadu za ovu dodatnu uslugu iz Priloga 2. ovoga Zakona.

(3) Naknada iz stavka 2. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao pružatelj usluge, pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit.

(4) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju na tržištu.

(5) Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 4. ovoga članka uvažava električnu energiju proizvedenu rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima.

(6) Upravitelj infrastrukture s dobavljačem dogovara uvjete povrata proizvedene električne energije.“

Članak 3.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021.) i propis kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu, željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika dužan je sudjelovati u zajedničkom informacijskom sustavu i integriranom sustavu za izdavanje karata, jedinstvenih prijevoznih karata i rezervacija koji uspostavlja nadležno tijelo.“

Članak 4.

Članak 29. mijenja se i glasi:

„Željeznički prijevoznik koji pruža usluge prijevoza putnika dužan je izraditi planove za izvanredne situacije i osigurati da su ti planovi za izvanredne situacije usklađeni kako bi se u smislu članka 20. Uredbe (EU) br. 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom  prijevozu (SL L 172, 17.5.2021.) putnicima osigurala pomoć u slučaju većih smetnji u pružanju usluga željezničkog prijevoza.“

Članak 5.

U članku 60. stavak 10. briše se.

Članak 6.

U članku 70. stavak 7. briše se.

Članak 7.

U članku 71. iza stavka 9. dodaju se stavci 10., 11., 12. i 13. , koji glase:

„(10) Za osnivanje prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi iz stavka 1. ovoga članka plaća se naknada.

(11) Visinu naknade iz stavka 10. ovoga članka za osnivanje prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi iz stavka 1. određuje odlukom upravitelj infrastrukture, a prethodno ju utvrđuje ovlaštena osoba u skladu s propisima kojima se uređuje područje procjene vrijednosti nekretnina.

(12) Naknadu iz stavka 10. ovoga članka ne plaćaju pravne osobe čije se infrastrukturne građevine grade na nekretninama koje predstavljaju željezničku infrastrukturu u slučajevima kada je izgradnja istih potrebna radi građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka odnosno građenja, modernizacije, obnove i održavanja objekata iz članka 72. stavka 5. ovoga Zakona, komunalnih vodnih građevina u smislu propisa o vodama te vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske, ukoliko je ispunjen uvjet uzajamnosti u smislu neplaćanja naknade služnosti i građenja na javnom vodnom dobru, u skladu s propisima o vodama.

(13) U slučaju građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka, ne plaća se komunalni doprinos.“

Članak 8.

U članku 78. stavku 2. točka 10. mijenja se i glasi:

„10. predložiti Regulatornom tijelu podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama zakona kojim su uređeni prekršaji.“

Članak 9.

U članku 80. stavku 1. točka 22. mijenja se i glasi:

„22. operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona ako upravitelju infrastrukture ne dostavi podatke o naknadama koji će biti uključeni u izvješće o mreži ili ako ne dostavi mrežnu stranicu na kojoj su takvi podaci besplatno dostupni u elektroničkom obliku koja će se navesti u izvješću o mreži (članak 48. stavak 16.)“.

Članak 10.

U članku 81. stavku 1. točka 8. mijenja se i glasi:

„8. željeznički prijevoznik koji pruža usluge prijevoza putnika ako ne izradi planove za izvanredne situacije i ako ne osigura da su ti planovi za izvanredne situacije usklađeni kako bi se u smislu članka 20. Uredbe 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu putnicima osigurala pomoć u slučaju većih smetnji u pružanju usluga željezničkog prijevoza (članak 29.)“.

U stavku 1. iza točke 13. dodaje se nova točka 14. koja glasi:

„14. upravitelj infrastrukture ako ne primjeni sustav pokazatelja kvalitete na sve vlakove za prijevoz putnika i vlakove za prijevoz tereta, izuzevši vlakove koji koriste vozni red nekog redovitog ili vlaka prema potrebi (podijeljeni vlak) i vlakove koji se uvode u promet po posebnom kontingentu brojeva (kontingentni vlak) (članak 51. stavak 4.)“.

Dosadašnje točke 14., 15., 16., 17., 18. i 19., postaju točke 15., 16., 17., 18., 19. i 20.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 11.

Strategija iz članka 17. stavka 2. Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 32/19, 20/21 i 114/22) na snazi je do isteka razdoblja na koje je donesena.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o voznom redu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 23/20).  

Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona na osnivanje prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi iz članka 71. stavka 1. Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 32/19, 20/21 i 114/22) ne primjenjuje se Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine“, broj 80/11 i 144/21).

Svi postupci za osnivanje prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi iz članka 71. stavka 1. Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 32/19, 20/21 i 114/22), koji su započeti na temelju odredbi Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine“, broj 80/11 i 144/21), a koji nisu okončani sklapanjem ugovora dovršit će se prema odredbama tog Zakona.

Svi nositelji prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi iz članka 71. stavka 1. Zakona o željeznici („Narodne novine“, broj 32/19, 20/21 i 114/22) koji su ista prava stekli na temelju ugovora sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno koji su pravo služnosti i pravo građenja  upisali u zemljišnoj knjizi po nekoj drugoj osnovi dužni su na poziv pravne osobe koja upravlja željezničkom infrastrukturom na kojoj su ta prava osnovana sklopiti dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 7. ovoga Zakona.

Pravna osoba koja upravlja željezničkom infrastrukturom i nositelj prava građenja i prava služnosti dužni su, u roku od 18 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona sklopiti dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 7. ovoga Zakona.

U slučaju da u roku iz stavka 6. ovoga članka pravna osoba koja upravlja željezničkom infrastrukturom i nositelj prava građenja i prava služnosti ne sklope dodatak ugovoru, isto ne utječe na obvezu plaćanja naknade nositelja prava građenja i prava služnosti niti na  pravo upravitelja željezničke infrastrukture da naplati naknadu iz  članka 7. ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 7. ovoga članka upravitelj željezničke infrastrukture izdat će račun za  naknadu u visini utvrđenoj sukladno odluci upravitelja infrastrukture iz članka 7. ovoga Zakona.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Odredbom se vrši usklađivanje s člankom 11. stavkom 2. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17 i 151/22) koji propisuje da sektorske strategije donosi Sabor Republike Hrvatske.

Uz članak 2.

Odredbom se provodi usklađivanje sa Zakonom o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21 i 83/23), Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21 i 83/23) i Zakonom o energiji („Narodne novine“, broj  120/12, 14/14, 95/15, 102/15 i 68/18). Odredbom se uređuje da upravitelj infrastrukture željezničkim prijevoznicima osigurava električnu energiju za vuču vlakova i obračunava naknadu za ovu dodatnu uslugu. Ta naknada sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao pružatelj usluge (troškove opskrbe električnom energijom, naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže i ostale naknade i davanja određenih posebnim propisima).

Uz članak 3.

Zamjenjuje se naziv Uredbe. Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021.)  stavila je izvan snage Uredbu (EZ br. 1371/2007) Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007.).

Uz članak 4.

Zamjenjuje se naziv Uredbe. Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021.)   stavila je izvan snage Uredbu (EZ br. 1371/2007) Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007.).

Uz članak 5.

Briše se odredba koja propisuje da se način izrade i objavljivanja voznog reda detaljnije uređuje pravilnikom koji donosi ministar jer je odnosno pitanje uređeno Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji i o stavljanju izvan snage Odluke 2012/757/EU, zajedno s njezinim izmjenama.

Uz članak 6.

Briše se odredba kojom je propisana obveza donošenja Uredbe o strateškoj važnosti pruga za regionalni i lokalni promet za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga, koju na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture donosi Vlada Republike Hrvatske jer je odnosna materija regulirana  Uredbom o razvrstavanju pruga („Narodne novine“, broj 84/21).

Uz članak 7.

Odredbom se uvodi plaćanje naknade za pravo služnosti i pravo građenja na željezničkoj infrastrukturi uz određene iznimke obzirom da bi se oslobađanje od plaćanja navedene naknade na željezničkoj infrastrukturi za pojedine subjekte moglo tretirati nezakonitom državnom potporom i diskriminacijom poduzetnika. Iz tog razloga predlaže se isključivanje primjene Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina kod osnivanja prava služnosti i prava građenja na željezničkoj infrastrukturi.

Uz članak 8.

Odredba se usklađuje sa Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu („Narodne novine“, broj 104/17).

Uz članak 9.

Odredbom se ispravlja pogreška u važećem Zakonu, a vezano za propisivanje prekršaja iz članka 80. stavka 1. točke 22. važećeg Zakona.

Uz članak 10.

Ovom se odredbom u članku 81. stavku 1. mijenja naziv Uredbe. Uredba (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu (SL L 172, 17.5.2021.) stavila je izvan snage Uredbu (EZ br. 1371/2007) Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007.).

U stavku 2. ovog članka potrebno je predvidjeti prekršaj u članku 81. stavku 1. važećeg Zakona obzirom da nije predviđeno prekršajno kažnjavanje ukoliko upravitelj infrastrukture ne primjeni sustav pokazatelja kvalitete iz članka 51. stavka 4. važećeg Zakona.

Uz članak 11.

Ovim se člankom u stavku 1. propisuje vrijeme važenja strategije.

U stavku 2. propisuje se stavljanje izvan snage Pravilnika o voznom redu u željezničkom prometu („Narodne novine“, broj 32/19), koji nije odobren kao nacionalno pravilo u postupku čišćenja nacionalnih pravila koje je provela Agencija Europske unije za željeznice u skladu s Uredbom (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004. Pitanje koje je prethodno bilo uređeno navedenim pravilnikom uređeno je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji, Uredbom 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredaba Komisije (EU) br. 1158/2010 i (EU) br. 1169/2010.

U stavku 3. po stupanju na snagu Prijedloga zakona isključuje se primjena zakona kojim se uređuju imovinskopravni odnosi u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina kod osnivanja prava služnosti i prava građenja na željezničkoj infrastrukturi o bzirom da bi se oslobađanjem od plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na željezničkoj infrastrukturi u korist određenih skupina moglo tretirati nezakonitom državnom potporom i diskriminacijom poduzetnika.

Također se u stavku 4. propisuje da će svi postupci za osnivanje prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi, koji su započeti prema Zakonu o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine“, broj 80/11 i 144/21), a koji nisu okončani sklapanjem ugovora, biti dovršeni odnosno da će ugovori biti sklopljeni prema odredbama ovoga Zakona.

U stavku 5. propisuje se dužnost nositelja prava građenja i prava služnosti na željezničkoj infrastrukturi koji su ista prava stekli na temelju sklopljenih ugovora po drugoj pravnoj osnovi da na poziv upravitelja strukture sklope dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 71. stavka 10. ovoga Zakona. Na taj način osigurava se pravni temelj da se istovjetna naknada ravnopravno primjenjuje ne samo na buduće već i na postojeće imovinskopravne odnose koji su već utvrđeni i postoje na temelju prava služnosti i prava građenja. Svrha ovih izmjena i dopuna je otklanjanje neujednačenosti u primjeni naknada na imovinskopravne odnose koji su nastali prije u odnosu na one koji su nastali nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

U stavku 6. propisuje se rok za sklapanje dodatka ugovoru kojim se uređuje obveza plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja.

U stavku 7. propisuju se pravne posljedice nesklapanja dodatka ugovora kojim se uređuje obveza plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja.

U stavku 8. propisuje se izdavanje računa za naknadu za osnivanje prava služnosti i prava građenja.

Uz članak 12.

Ovom odredbom određuje se dan stupanja na snagu Prijedloga zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 17.

(1) Ciljevi održivog razvoja željezničkog sustava moraju odražavati buduće potrebe za mobilnošću putnika i tereta, jedinstvo funkcioniranja željezničkog sustava, pridonositi ciljevima nacionalne strategije za promet te globalnim ciljevima održivog razvoja i ciljevima strategije održivog razvoja Republike Hrvatske.

(2) Vlada Republike Hrvatske radi dugoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava donosi strategiju razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Sektorska strategija) kojom se utvrđuju ciljevi, mjere, indikatori uspješnosti provedbe i programi razvoja usluga željezničkog prijevoza, razvoja željezničke infrastrukture i upravljanja željezničkom infrastrukturom.

(3) Sektorskom strategijom planira se i razvoj institucionalnog, zakonodavnog i organizacijskog okvira.

(4) Sektorska strategija donosi se za razdoblje od najmanje deset godina.

(5) Sektorska strategija kao akt dugoročnog planiranja izrađuje se i donosi sukladno propisu kojim je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, radi srednjoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava donosi:

1. nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan ŽI)

2. nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan UIŽP).

(7) Nacionalnim planovima iz stavka 6. ovoga članka određuju se projekti i aktivnosti te izvori financiranja potrebni za provedbu programa i mjera iz Sektorske strategije.

(8) Nacionalni plan ŽI sadrži projekte i aktivnosti za razvoj željezničke infrastrukture zasebno za:

1. održavanje postojeće željezničke infrastrukture

2. obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infrastrukture

3. gradnju nove željezničke infrastrukture

4. interoperabilnost željezničke infrastrukture

5. sigurnost željezničkog sustava i

6. zaštitu željezničke infrastrukture i korisnika željezničkih usluga.

(9) Nacionalni plan ŽI treba uvažavati potrebe za razvojem željezničkog sustava i biti u skladu s Nacionalnim planom UIŽP.

(10) Nacionalni plan UIŽP sadrži projekte i aktivnosti za upravljanje, organizaciju regulacije željezničkog prometa te razvoj usluga željezničkog prijevoza zasebno za:

1. razvoj upravljanja, organizacije i regulacije željezničkog prometa

2. razvoj inteligentnih transportnih sustava

3. razvoj usluga željezničkog prijevoza putnika

4. razvoj usluga integriranog prijevoza putnika

5. razvoj usluga željezničkog prijevoza tereta

6. razvoj usluga intermodalnog prijevoza tereta i

7. razvoj ljudskih potencijala unutar željezničkog sustava.

(11) Svi projekti i aktivnosti navedeni u nacionalnim planovima iz stavka 6. ovoga članka moraju sadržavati određenu dinamiku realizacije te iznos i izvore financijskih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju.

(12) Nacionalnim planovima iz stavka 6. ovoga članka se, ako je primjenjivo, u obzir uzimaju i opće potrebe Europske unije, uključujući potrebu suradnje sa susjednim trećim zemljama.

(13) Nacionalni planovi iz stavka 6. ovoga članka donose se za razdoblje od najmanje pet godina.

(14) Nacionalni planovi kao akti srednjoročnog planiranja izrađuju se i donose sukladno propisu kojim je uređen sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

(15) Na temelju Nacionalnog plana ŽI upravitelj infrastrukture uz suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije donosi godišnji plan građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture, koji je sastavni dio poslovnog plana upravitelja infrastrukture iz članka 20. ovoga Zakona.

(16) Upravitelj infrastrukture dužan je uspostaviti informatički sustav za praćenje provedbe projekata temeljem Nacionalnog plana ŽI i godišnjeg plana građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture te realizacije investicija u željezničku infrastrukturu koji sadrži podatke i dokumentaciju o svim projektima i investicijama te njihovom statusu.

(17) Upravitelj infrastrukture mora omogućiti Ministarstvu kontinuirani pristup informatičkom sustavu iz stavka 16. ovoga članka radi uvida u stanje projekata i investicija.

(18) Ministarstvo svake godine Vladi Republike Hrvatske podnosi izvješće o provedbi Sektorske strategije i donesenih nacionalnih planova.

(19) Upravitelj infrastrukture najmanje jednom godišnje, a prema potrebi i češće, podnosi izvješće Ministarstvu o provedbi godišnjeg plana građenja, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture.

(20) U izradu Sektorske strategije i nacionalnih planova na nediskriminirajući način moraju biti uključeni ključni dionici, kao što su upravitelji infrastrukture, željeznički prijevoznici i operatori uslužnih objekata.

Članak 26.

(1) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije.

(2) Upravitelj infrastrukture je kupac električne energije u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije.

(3) Upravitelj infrastrukture isporučuje željezničkim prijevoznicima, kao krajnjim kupcima, električnu energiju potrebnu za vuču vlakova i obračunava naknadu za isporuku električne energije potrebne za vuču vlakova.

(4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao kupac električne energije (troškovi nabave električne energije, naknada korištenja prijenosne i distribucijske mreže), pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit.

(5) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju tržišta.

(6) Upravitelj infrastrukture obvezuje se pratiti troškove električne energije za vuču vlakova i ostvareni rad željezničkih prijevoznika te shodno pribavljenim podacima prema potrebi revidirati ili mijenjati model obračuna naknade za korištenje električne energije za vuču vlakova.

(7) Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, upravitelj infrastrukture pratit će, razvijati i unaprjeđivati elektroenergetski sustav za prihvat električne energije proizvedene na vučnim vozilima rekuperativnim kočenjem.

(8) Model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 5. ovoga članka uvažava proizvedenu električnu energiju rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima.

(9) Električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra se energijom iz obnovljivih izvora energije.

Članak 27.

(1) Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3. 12. 2007.) i propis kojim se uređuje prijevoz u cestovnom prometu, željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika dužan je sudjelovati u zajedničkom informacijskom sustavu i integriranom sustavu za izdavanje karata, jedinstvenih prijevoznih karata i rezervacija koji uspostavlja nadležno tijelo.

(2) Ako je sustav iz stavka 1. ovoga članka uspostavljen, on ne smije uzrokovati narušavanje tržišta ili diskriminaciju među željezničkim prijevoznicima te njime upravlja javno tijelo ili druga pravna osoba ili udruženje svih željezničkih prijevoznika koji obavljaju usluge prijevoza putnika.

Članak 29.

Željeznički prijevoznik koji pruža usluge prijevoza putnika dužan je izraditi planove za izvanredne situacije i osigurati da su ti planovi za izvanredne situacije usklađeni kako bi se u smislu članka 18. Uredbe (EZ) br. 1371/2007 putnicima osigurala pomoć u slučaju većih smetnji u pružanju usluga željezničkog prijevoza.

Članak 60.

(1) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi vozni red u skladu s postupkom i rokovima propisanim Delegiranom odlukom Komisije (EU) 2017/2075 i odredbama ovoga Zakona.

(2) Prije započinjanja postupka izrade nacrta voznog reda upravitelj infrastrukture dogovara se s drugim nadležnim upraviteljima infrastrukture o tome koje je međunarodne trase vlakova potrebno uključiti u vozni red, pri čemu se prilagodbe rade samo ako su prijeko potrebne.

(3) Kod dodjele infrastrukturnog kapaciteta upravitelj infrastrukture dužan je, u najvećoj mogućoj mjeri, udovoljiti svim zahtjevima za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta, uključujući i zahtjeve za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta koji prelazi preko više željezničkih mreža, pri čemu treba uzeti u obzir, u najvećoj mogućoj mjeri, sva ograničenja za podnositelje zahtjeva, uključujući ekonomski učinak na njihovo poslovanje.

(4) Upravitelj infrastrukture može kod dodjele i usuglašavanja infrastrukturnog kapaciteta dati prioritet određenim uslugama, ali samo u slučaju zakrčenosti željezničke infrastrukture u skladu s člankom 62. ovoga Zakona i u slučaju postojanja specijalizirane željezničke infrastrukture u skladu s člankom 64. ovoga Zakona.

(5) Upravitelj infrastrukture dužan je s nacrtom voznog reda upoznati sve zainteresirane stranke.

(6) Zainteresirane stranke su svi oni koji su podnijeli zahtjev za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta i druge stranke koje žele iznijeti primjedbe o mogućem utjecaju voznog reda na njihovu mogućnost pružanja usluga željezničkog prijevoza tijekom razdoblja važenja voznog reda.

(7) Upravitelj infrastrukture će podnositeljima zahtjeva dostaviti nacrt voznog reda, a ostale zainteresirane stranke će putem službenih mrežnih stranica pozvati da obave uvid u nacrt voznog reda.

(8) Rok za dostavu pisanih primjedbi na nacrt voznog reda je 30 dana od dana objave poziva na davanje očitovanja na mrežnim stranicama upravitelja infrastrukture.

(9) Upravitelj infrastrukture poduzima odgovarajuće mjere za rješavanje svih iznesenih primjedbi.

(10) Način izrade i objavljivanja voznog reda detaljnije se uređuje pravilnikom koji donosi ministar.

Članak 70.

(1) Prema namjeni, gospodarskom značenju, značenju koje imaju u međunarodnom i unutarnjem željezničkom prometu, načinu upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te planiranju njezina razvoja, željezničke pruge u Republici Hrvatskoj razvrstavaju se na:

1. željezničke pruge za međunarodni promet

2. željezničke pruge za regionalni promet i

3. željezničke pruge za lokalni promet.

(2) Željezničke pruge za međunarodni promet dijele se na:

1. glavne (koridorske) pruge, koje se nalaze na osnovnoj Transeuropskoj (engl. Trans European Network – Transport; u daljnjem tekstu: TEN-T) mreži i/ili željezničkim teretnim koridorima i

2. ostale pruge za međunarodni promet, koje unutar željezničkih čvorišta i izvan njih funkcionalno povezuju glavne (koridorske) pruge ili koje međunarodne morske i riječne luke te terminale povezuju s glavnim (koridorskim) prugama ili su dio sveobuhvatne TEN-T mreže ili povezuju željezničku mrežu RH s željezničkom mrežom susjednih zemalja.

(3) Osnovna TEN-T mreža je prometna infrastruktura određena u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20. 12. 2013.).

(4) Željeznički teretni koridori određeni su u skladu s Uredbom (EU) 913/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni prijevoz robe (SL L 276, 20. 10. 2010.) i Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20. 12. 2013.).

(5) Sveobuhvatna TEN-T mreža je prometna infrastruktura određena u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) br. 1315/2013.

(6) Uredbu o razvrstavanju željezničkih pruga iz stavka 1. ovoga članka, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.

(7) Uredbu o strateškoj važnosti pruga za regionalni i lokalni promet za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 71.

(1) Željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju uredbe o razvrstavanju željezničkih pruga iz članka 70. ovoga Zakona s pripadajućim elementima, u vlasništvu je Republike Hrvatske i javno je dobro u općoj uporabi.

(2) Željeznička infrastruktura iz stavka 1. ovoga članka ne može se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske.

(3) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, odlukom određuje upravitelja željezničke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odlukom iz stavka 3. ovoga članka odredit će se i glavni upravitelj infrastrukture, uzimajući u obzir veličinu mreže, obujam prometa i udio međunarodnih koridora na mreži kojima upravlja pojedini upravitelj infrastrukture.

(5) Željeznička infrastruktura iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske uz upis upravitelja infrastrukture kao pravne osobe ovlaštene za upravljanje željezničkom infrastrukturom.

(6) Na željezničkoj infrastrukturi iz stavka 1. ovoga članka iznimno se mogu stjecati stvarna prava, i to pravo građenja i pravo služnosti pod uvjetom da se ne ometa odvijanje željezničkog prometa i održavanje željezničke infrastrukture te da ova prava nisu u suprotnosti s razvojnim planovima željezničke infrastrukture.

(7) Za potrebe građenja ili unaprjeđenja drugog infrastrukturnog sustava na dijelu željezničke infrastrukture, a kada se ne gubi funkcionalnost željezničke infrastrukture, željezničkoj infrastrukturi se neće ukinuti status javnog dobra u općoj uporabi, već će se osnovati pravo služnosti odnosno pravo građenja.

(8) Upis željezničke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka izgrađene nakon stupanja na snagu ovoga Zakona u zemljišne knjige provest će nadležni općinski sud na temelju prijavnog lista s kopijom katastarskog plana i obavijesti tijela nadležnog za katastar o postojanju akta za uporabu građevine, a koje pribavlja upravitelj željezničke infrastrukture.

(9) Nadležni općinski sud provodi upis iz stavka 8. ovoga članka nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi isprave iz stavka 8. ovoga članka odnosno po prijedlogu nadležnog državnog odvjetništva.

Članak 78.

(1) Ovlasti i obveze inspektora te obveze nadziranih i drugih osoba koje sudjeluju u inspekcijskom nadzoru određene su zakonom kojim se određuje regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) Pored ovlasti koje su određene zakonom kojim se određuje regulacija tržišta željezničkih usluga inspektor je ovlašten:

1. narediti pravnoj osobi koja pruža usluge željezničkog prijevoza i upravlja željezničkom infrastrukturom da se računi dobiti i gubitka te bilance koje se odnose na poslovanje u vezi s obavljanjem usluga željezničkog prijevoza i one koje se odnose poslovanje u vezi s upravljanjem željezničkom infrastrukturom zasebno vode i objavljuju

2. narediti upravitelju infrastrukture da željezničkom prijevozniku kod većih poremećaja odvijanja prometa koji utječu na pružanje njegovih usluga omogući sveobuhvatan i pravodoban pristup relevantnim informacijama

3. narediti upravitelju infrastrukture, operatoru uslužnog objekta odnosno vlasniku kolosijeka odobravanje pristupa željezničkoj infrastrukturi, kolosijecima koji povezuju morske luke i luke unutarnjih voda i ostale uslužne objekte iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona i kolosijecima koje koristi ili bi moglo koristiti više krajnjih korisnika u svrhu pružanja usluga željezničkog prijevoza

4. narediti operatoru uslužnog objekta da na nediskriminirajući način pruži svim željezničkim prijevoznicima pristup uslužnim objektima iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata, kao i pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima

5. narediti operatoru uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona vođenje odvojenih računa, uključujući zasebne bilance i račune dobiti i gubitka, za sve uslužne objekte kojima upravlja

6. narediti operatoru uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona objavljivanje podataka o uvjetima pružanja željezničkih usluga, naknadama i načinu pristupa uslužnom objektu i uslugama u skladu s Uredbom (EU) 2017/2177

7. narediti upravitelju infrastrukture ažuriranje i mijenjanje izvješća o mreži te objavu izmjena i dopuna na službenim mrežnim stranicama upravitelja infrastrukture

8. narediti upravitelju infrastrukture, prema potrebi, provođenje procjene potrebe za rezervnim kapacitetom koji će ostati na raspolaganju u okviru konačnog voznog reda, kako bi mogao na vrijeme odgovoriti na predvidljive ad hoc zahtjeve za dodjelu kapaciteta

9. narediti uklanjanje drugih utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u primjeni ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa za nadzor kojih je ovlašten i

10. predlagati Regulatornom tijelu podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka u skladu s odredbama Prekršajnog zakona, kojim može izreći novčane kazne propisane odredbama članka 80. ovoga Zakona.

Članak 80.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 6.630,00 do 33.180,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. upravitelj infrastrukture ako nije organiziran kao pravna osoba koja je pravno odvojena od bilo kojeg željezničkog prijevoznika (članak 10. stavak 4.)

2. upravitelj infrastrukture koji zaposli ili imenuje za člana uprave osobu koja je član uprave željezničkog prijevoznika odnosno željeznički prijevoznik koji zaposli ili imenuje kao člana uprave osobu koja je član uprave upravitelja infrastrukture (članak 10. stavak 5. točka 1.)

3. upravitelj infrastrukture koji zaposli ili imenuje kao osobu zaduženu za donošenje odluka o osnovnim funkcijama osobu koja je član uprave željezničkog prijevoznika odnosno željeznički prijevoznik koji zaposli ili imenuje kao člana uprave osobu zaduženu za donošenje odluka o osnovnim funkcijama u upravitelju infrastrukture (članak 10. stavak 5. točka 2.)

4. upravitelj infrastrukture koji zaposli ili imenuje kao člana nadzornog odbora, ako postoji nadzorni odbor, osobu koja je član nadzornog odbora željezničkog prijevoznika odnosno željeznički prijevoznik koji zaposli ili imenuje kao člana nadzornog odbora osobu koja je član nadzornog odbora upravitelja infrastrukture (članak 10. stavak 5. točka 3.)

5. koja kao dio vertikalno integriranog trgovačkog društva koje nadzire željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture zaposli ili imenuje kao člana nadzornog odbora osobu koja je član uprave upravitelja infrastrukture odnosno upravitelj infrastrukture koji zaposli ili imenuje za člana uprave osobu koje je član nadzornog odbora vertikalno integriranog trgovačkog društva koje nadzire željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture (članak 10. stavak 5. točka 4.)

6. upravitelj infrastrukture, operator uslužnog objekta odnosno vlasnik kolosijeka ako ne odobri uz jednake, nediskriminirajuće i transparentne uvjete pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi, kolosijecima koji povezuju morske luke i luke unutarnjih voda i ostale uslužne objekte iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona ili pristup kolosijecima koje koristi ili bi ih moglo koristiti više krajnjih korisnika, a u svrhu pružanja usluga željezničkog prijevoza tereta (članak 22. stavci 1. i 2.)

7. upravitelj infrastrukture, operator uslužnog objekta odnosno vlasnik kolosijeka ako ne odobri uz jednake, nediskriminirajuće i transparentne uvjete pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi ili kolosijecima koji povezuju uslužne objekte iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona, a u svrhu pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika (članak 22. stavci 3. i 4.)

8. željeznički prijevoznik ako koristi infrastrukturni kapacitet bez važeće potvrde o sigurnosti ili bez sklopljenog ugovora o pristupu s upraviteljem infrastrukture (članak 22. stavak 6.)

9. upravitelj infrastrukture ako željezničkom prijevozniku bez važeće potvrde o sigurnosti ili bez sklopljenog ugovora o pristupu omogući korištenje infrastrukturnog kapaciteta (članak 22. stavak 6.)

10. upravitelj infrastrukture ako ne pruži željezničkim prijevoznicima minimalni pristupni paket iz Priloga 2. točke 1. ovoga Zakona na nediskriminirajući način (članak 24. stavak 1.)

11. operator uslužnog objekta ako ne pruži željezničkim prijevoznicima pristup uslužnim objektima iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona na nediskriminirajući način, uključujući pristup kolosijekom do uslužnih objekata ili pristup uslugama koje se pružaju u tim objektima (članak 24. stavak 2.)

12. koja djeluje na tržištu usluga željezničkog prijevoza i ima vladajući položaj na domaćem tržištu usluga željezničkog prijevoza, a izravno ili neizravno nadzire operatora uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. podtočaka a) do f) ovoga Zakona ako operator uslužnog objekta nije organiziran na način da je, u organizacijskom smislu i u pogledu odlučivanja, neovisan o toj pravnoj osobi (članak 24. stavak 3.)

13. operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona ako bez pisanog obrazloženja odbije zahtjev željezničkog prijevoznika za pristup uslužnom objektu ili za pružanje usluga u tom objektu (članak 24. stavak 10.)

14. operator uslužnog objekta ako na zahtjev željezničkog prijevoznika ne pruži dodatne usluge iz Priloga 2. točke 3. ovoga Zakona na nediskriminirajući način (članak 24. stavak 14.)

15. operator uslužnog objekta koji pruži prateće usluge iz Priloga 2. točke 4. jednom željezničkom prijevozniku, a ne pruži ih i drugim željezničkim prijevoznicima na njihov zahtjev na nediskriminirajući način (članak 24. stavak 16.)

16. operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona ako ne objavi podatke o uvjetima pružanja željezničkih usluga, naknadama i načinu pristupa uslužnom objektu i uslugama u skladu s Provedbenom Uredbom (EU) 2017/2177 (članak 25. stavak 1.)

17. upravitelj infrastrukture ako ne izradi ili ne objavi izvješće o mreži dvanaest mjeseci prije stupanja na snagu voznog reda za koje se ono izrađuje (članak 43. stavci 1. i 10.)

18. upravitelj infrastrukture ako izvješće o mreži ne uključuje obvezan sadržaj propisan u Prilogu 3. ovoga Zakona (članak 43. stavak 5.)

19. upravitelj infrastrukture ako do 31. listopada godine u kojoj se izrađuje izvješće o mreži ne objavi nacrt izvješća o mreži na svojim službenim mrežnim stranicama (članak 43. stavak 6.)

20. upravitelj infrastrukture ako nakon primitka primjedbi na nacrt izvješća o mreži ne održi zajednički sastanak s podnositeljima primjedbi i Regulatornim tijelom (članak 43. stavak 8.)

21. upravitelj infrastrukture ako izmjene i dopune izvješća o mreži ne objavi na svojim službenim mrežnim stranicama (članak 43. stavak 15.)

22. operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točaka 2. do 4. ovoga Zakona ako upravitelju infrastrukture ne dostavi podatke o naknadama koji će biti uključeni u izvješće o mreži ili ako u izvješću o mreži ne navede mrežnu stranicu na kojoj su takvi podaci besplatno dostupni u elektroničkom obliku (članak 48. stavak 16.)

23. podnositelj zahtjeva koji je sklopio ugovor o pružanju javne usluge prijevoza putnika ako pravodobno prije isteka redovitog roka za predaju zahtjeva za dodjelu trasa za godišnji vozni red ne provede savjetovanje s putnicima, udrugama i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (članak 57. stavak 1.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 6.630,00 eura.

Članak 81.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.310,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. koja kao dio vertikalno integriranog trgovačkog društva upravitelju infrastrukture pruža usluge bez ugovora ili se usluge ne plaćaju po tržišnim cijenama ili po cijenama koje ne odražavaju trošak proizvodnje, uz razumnu profitnu maržu (članak 14. stavak 6.)

2. upravitelj infrastrukture ako ne donese poslovni plan do kraja veljače tekuće godine (članak 20. stavak 3.)

3. upravitelj infrastrukture ako prije donošenja poslovnog plana postojećim podnositeljima zahtjeva, a po upitu i potencijalima podnositeljima zahtjeva, ne osigura pristup relevantnim podacima ili im ne da mogućnost da izraze svoje mišljenje o poslovnom planu, a vezano uz uvjete pristupa i korištenja te uz učinkovitost, raspoloživost i razvoj željezničke infrastrukture (članak 20. stavak 4.)

4. upravitelj infrastrukture ako prije donošenja Regulatornom tijelu ne dostavi nacrt poslovnog plana s mogućim mišljenjima postojećih odnosno potencijalnih podnositelja zahtjeva (članak 20. stavak 5.)

5. operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona ako u razumnom roku koji odredi Regulatorno tijelo ne odgovori na zahtjev željezničkog prijevoznika za pristup uslužnom objektu i za pružanje usluga u uslužnom objektu (članak 24. stavak 7.)

6. operator uslužnog objekta iz Priloga 2. točke 2. ovoga Zakona ako petnaest dana prije promjene visina naknada, načina i uvjeta pružanja željezničkih usluga Regulatornom tijelu ne dostavi na znanje podatke o promjenama (članak 25. stavak 3.)

7. željeznički prijevoznik koji pruža usluge domaćeg prijevoza putnika ako ne sudjeluje u zajedničkom informacijskom sustavu i integriranom sustavu za izdavanje karata, jedinstvenih prijevoznih karata u željezničkom prijevozu i rezervacija koji uspostavlja nadležno tijelo (članak 27. stavak 1.)

8. željeznički prijevoznik koji pruža usluge prijevoza putnika ako ne izradi planove za izvanredne situacije i ako ne osigura da su ti planovi za izvanredne situacije usklađeni kako bi se u smislu članka 18. Uredbe (EZ) br. 1371/2007 putnicima osigurala pomoć u slučaju većih smetnji u pružanju usluga željezničkog prijevoza (članak 29.)

9. upravitelj infrastrukture ako ne razmotri utemeljenost dostavljenih primjedbi na izvješće o mreži ili ako o njihovoj utemeljenosti pisanim putem ne obavijesti podnositelja primjedbe i Regulatorno tijelo (članak 43. stavak 9.)

10. upravitelj infrastrukture ako izvješće o mreži ne objavi na barem dva službena jezika Europske unije (članak 43. stavak 13.)

11. upravitelj infrastrukture ako ne izradi ili ne održava registar vlastite imovine i imovine za čije je upravljanje nadležan radi procjene potrebnih financijskih sredstava za održavanje ili zamjenu te imovine (članak 47. stavak 1.)

12. upravitelj infrastrukture koji planira izmijeniti bitne elemente sustava određivanja i naplate naknada iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona, a ne objavi ih barem tri mjeseca prije roka za objavu izvješća o mreži iz članka 43. stavka 10. ovoga Zakona (članak 49. stavak 14.)

13. upravitelj infrastrukture ako ne primjenjuje popuste na nediskriminirajući način na sve željezničke prijevoznike (članak 50. stavak 6.)

14. upravitelj infrastrukture ako ne naplati naknadu za dodijeljen, ali neiskorišten kapacitet kada podnositelj zahtjeva učestalo ne koristi dodijeljenu trasu ili njezin dio (članak 52. stavak 2.)

15. željeznički prijevoznik ako ne odgovori u pisanom obliku, uz obrazloženje, na dostavljene primjedbe na nacrt voznog reda u roku od 15 dana od dana zaprimanja primjedbe (članak 57. stavak 8.)

16. upravitelj infrastrukture ako podnositeljima zahtjeva ne dostavi nacrt voznog reda ili ako ostale zainteresirane stranke ne pozove putem službenih mrežnih stranica da obave uvid u nacrt voznog reda (članak 60. stavak 7.)

17. upravitelj infrastrukture ako ne da na uvid informacije o preostalom raspoloživom kapacitetu podnositelju zahtjeva koji iskaže interes za njegovo korištenje (članak 63. stavak 5.)

18. upravitelj infrastrukture ako ne dovrši analizu kapaciteta u roku od šest mjeseci od proglašavanja zakrčenosti željezničke infrastrukture (članak 65. stavak 5.)

19. upravitelj infrastrukture ako ne izradi plan povećanja kapaciteta u roku od šest mjeseci od završetka analize kapaciteta (članak 66. stavak 1.)

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.320,00 do 5.300,00 eura.