I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se način obavljanja poslova općeg izvida – analize minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu: MSP), tehničkog izvida, razminiranja, obilježavanja MSP-a, određivanje sigurnosnih udaljenosti, zaštitna oprema te uvjeti za njeno korištenje, pružanje prve pomoći i medicinsko zbrinjavanje, način obavljanja kontrole kvalitete i završne kontrole kvalitete te uvjeti za ponavljanje poslova razminiranja.

Članak 2.

Pojmovi, u smislu ovog Pravilnika, imaju slijedeće značenje:

1) obilježavanje radilišta je postupak razgraničenja područja na kojem se obavlja tehnički izvid i poslovi razminiranja od područja koja nisu predmet obavljanja tih poslova, a koji provodi Ministarstvo unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) prilikom tehničkog izvida odnosno ovlaštena pravna osoba ili obrtnik prilikom poslova razminiranja

2) onesposobljavanje minsko eksplozivnih sredstava (u daljnjem tekstu: MES), neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu: NUS) i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se eksplozivno sredstvo onesposobljava odnosno inicijalno sredstvo odvaja od eksplozivnog punjenja

3) uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja pri kojoj se MES, NUS i njihovi dijelovi spaljivanjem, detonacijom ili drugim sigurnim postupcima dovode u stanje trajne i potpune bezopasnosti

4) obilježavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova je radnja kojom se pronađeno eksplozivno sredstvo obilježava na mjestu pronalaska odnosno na mjestu za privremeno odlaganje

5) kontrolna točka je mjesto do kojeg je neovlaštenim osobama dozvoljen pristup radilištu

6) početna linija je linija od koje svakodnevno započinju poslovi tehničkog izvida i/ili razminiranja

7) dnevnik radilišta je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj radilišta prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida ili razminiranja

8) djelovodnik voditelja pirotehničke skupine je dokumentacija koju svakodnevno vodi i izrađuje voditelj pirotehničke skupine prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida ili razminiranja i predstavlja skup podataka o angažiranim kapacitetima skupine, pojedinačne dnevne podatke o stvarno pretraženoj površini ovisno o metodologiji rada, podatke o dnevnoj internoj kontroli te podatke o pronađenom i/ili onesposobljenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima

9) sigurni pristupni putovi su putovi koji nisu zagađeni MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima i nužni su za pristup na radilište, a Ministarstvo ih je kao takve definiralo u idejnom planu razminiranja ili izvedbenom planu tehničkog izvida

10) minsko eksplozivna zapreka (u daljnjem tekstu MEZ) je zapreka izrađena od formacijskih i/ili improviziranih protuoklopnih i protupješačkih mina

11) velika zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima je stanje dijelova MSP-a na kojima je metodama tehničkog izvida utvrđena velika zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima nastalim eksplozijom skladišta MES-a i NUS-a ili napuštenim eksplozivnim sredstvima što za posljedicu ima razasute velike količine istih sredstava, a ne radi se o miniranom području

12) iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom je stanje dijelova MSP-a na kojima je metodama tehničkog izvida te tijekom obavljanja poslova razminiranja utvrđena velika zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom u tolikoj mjeri da je na njima onemogućen rad metal detektorom na način da nije moguće pouzdano locirati svaku pojedinu detekciju zbog njihove gustoće.

II. OPĆI IZVID – ANALIZA MINSKI SUMNJIVOG PODRUČJA

Članak 3.

(1) Ministarstvo poslove općeg izvida – analize MSP-a planira sukladno Planu protuminskog djelovanja za jednogodišnje razdoblje.

(2) Kroz poslove općeg izvida – analize MSP-a Ministarstvo kontinuirano prati promjene u MSP-u, obavlja sigurnosnu procjenu minske opasnosti  i održava stanje obilježenosti MSP-a.

(3) Podaci dobiveni provedbom općeg izvida – analize MSP-a predstavljaju temelj za efikasno planiranje svih aktivnosti protuminskog djelovanja.

Članak 4.

Poslovi općeg izvida – analize MSP obuhvaćaju:

- analitičku pripremu za prikupljanje i obradu podataka

- prikupljanje novih i provjera postojećih podataka i informacija na terenu

- rekonstrukciju minsko-eksplozivnog zaprečavanja

- kategorizaciju površina unutar MSP-a (površine za razminiranje i tehnički izvid)

- obilježavanje MSP-a na području provedbe općeg izvida – analize MSP-a

- izradu izvješća o obavljenim poslovima općeg izvida – analize MSP-a

- kontrolu, analizu i verifikaciju općeg izvida – analize MSP-a.

Članak 5.

Poslove općeg izvida - analize MSP-a  provode državni službenici Ministarstva.

Članak 6.

Nakon provedenog općeg izvida – analize MSP-a, Ministarstvo će za područje i/ili građevinu provesti jednu od sljedećih radnji:

– područje i/ili građevinu proglasiti minski sumnjivom

– isključiti područje i/ili građevinu iz MSP-a

– izraditi izvedbeni plan tehničkog izvida

– izraditi idejni plan razminiranja.

Članak 7.

Općim izvidom – analizom MSP-a može se isključiti iz MSP-a područje i/ili građevina kada se potvrdi:

– da ne postoje podaci o zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i/ili  podstreljivom

– da ne postoje podaci o sustavnoj zagađenosti područja MES-om i/ili NUS-om uslijed eksplozije skladišta eksplozivnih sredstava

– da ne postoje podaci o minskom incidentu (stradavanje ljudi i životinja)

– da na područjima i/ili građevinama ne postoje podaci o pronađenom MES-u i/ili   podstreljivu

– da Ministarstvo ne posjeduje podatke koji predstavljaju zapreku za isključivanje područja i/ili građevine iz MSP-a.

III. TEHNIČKI IZVID

Članak 8.

(1) Ministarstvo poslove tehničkog izvida MSP-a planira sukladno Planu protuminskog djelovanja za jednogodišnje razdoblje, na temelju podataka prikupljenih općim izvidom – analizom MSP-a.

(2) Ministarstvo provodi tehnički izvid samostalno ili u suradnji s ovlaštenim pravnim osobama i/ili obrtnicima,  sukladno izvedbenom planu tehničkog izvida.

(3) Poslovi tehničkog izvida mogu se obavljati:

- ručnom detekcijom mina

- kombinacijom stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja

- kombinacijom stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i pasa za detekciju mina

- kombinacijom pasa za detekciju mina i ručnom detekcijom mina.

Članak 9.

Uništavanje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na radilištu tehničkog izvida obavljaju ovlašteni službenici ustrojstvene jedinice Ministarstva koja je obavljala tehnički izvid.

Članak 10.

(1) Kada se tijekom obavljanja tehničkog izvida utvrdi sustavna zagađenost MES-om i njihovim dijelovima Ministarstvo je dužno odrediti granice zagađenosti područja i/ili građevine te izraditi idejni plan razminiranja.

(2) Granice zagađenosti područja i/ili građevine MES-om i indikatorima miniranosti definiraju se u odnosu na vrstu, strukturu i definirani pravac protezanja minsko-eksplozivnih zapreka, vrstu i tipove MES-a te zemljišne uvjete.

(3) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida na građevinama, cjelokupnom ili dijelu područja određenog Izvedbenim planom tehničkog izvida utvrdi nezagađenost MES-om i njihovim dijelovima, Ministarstvo će takvo područje isključiti iz MSP-a.

Članak 11.

(1) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe NUS i/ili njegovi dijelovi, voditelj radilišta tehničkog izvida je dužan je organizirati pregled površine minimalnog radijusa 20 m oko pronađenog sredstva te organizirati uništavanje pronađenog sredstva.

(2) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida na građevini, cjelokupnom ili dijelu područja određenog Izvedbenim planom tehničkog izvida utvrdi sustavna zagađenost NUS-om i njihovim dijelovima zaostalim uslijed eksplozije skladišta eksplozivnih sredstava, Ministarstvo će takvo područje uključiti u MSP.

Članak 12.

(1) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida pronađe podstreljivo, Ministarstvo je dužno odrediti granice zagađenosti područja i/ili građevine te izraditi idejni plan razminiranja.

(2) Granice zagađenosti područja i/ili građevine podstreljivom i indikatorima koji potvrđuju  zagađenost definiraju se u odnosu na vrstu podstreljiva i pozicije pronađenog podstreljiva.

(3) Ako se tijekom obavljanja poslova tehničkog izvida na građevini, cjelokupnom ili dijelu područja određenog Izvedbenim planom utvrdi nezagađenost podstreljivom i njihovim dijelovima, Ministarstvo će takvo područje isključiti iz MSP-a.

Članak 13.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na obavljanje poslova razminiranja na odgovarajući se način primjenjuju na obavljanje poslova tehničkog izvida.

IV. OBILJEŽAVANJE MSP-a

Članak 14.

(1) Poslove obilježavanja MSP-a obavlja Ministarstvo, a isti obuhvaćaju:

– postavljanje znakova minske opasnosti (tabla minske opasnosti, tabla opasnosti od NUS-a i male oznake minske opasnosti)

– postavljanje minske ograde

– uklanjanje ili premještanje znakova minske opasnosti i minskih ograda nakon izvršenih poslova općeg izvida-analize MSP-a, tehničkog izvida ili razminiranja

– kontrolu prethodno postavljenih znakova minske opasnosti i minskih ograda te ponovno obilježavanje pozicija na kojima znakovi i ograde nedostaju.

(2) Obilježavanje područja i/ili građevine koja se uključuje u MSP provodi se žurno, čim se utvrdi njegova zagađenost MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima, a znakovi minske opasnosti  i minske ograde postavljaju se s licem okrenutim prema sigurnoj površini.

(3) Uklanjanje ili premještanje znakova minske opasnosti i minskih ograda provodi se u roku od 30 dana od dana izdavanje potvrde o isključenju područja i/ili građevine iz MSP-a.

(4) Na temelju sigurnosnih procjena minske opasnosti, Ministarstvo može na pojedinim lokacijama provoditi i dodatnu kontrolu stanja obilježenosti MSP-a.

Članak 15.

(1) Tabla minske opasnosti predstavlja osnovni način obilježavanja MSP-a i mora jasno i vizualno upozoriti na opasnost od mina, kao i zabranu ulaska stanovništva u MSP.

(2) Tabla minske opasnosti izrađuje se od aluminijskog lima veličine 800 × 600 mm s nosivom željeznom konstrukcijom i stupnom vertikalom table visine 2500 mm. Natpisna podloga je bijele boje, a natpis sadrži tekst: „NE PRILAZITE NA OVOM PODRUČJU JE VELIKA OPASNOST OD MINA“. Na sredini gornje trećine table je trokutasta crvena podloga na kojoj su bijelom bojom ucrtane mrtvačka glava, prekrižene kosti i upisane riječi: „MINE – MINES“. U donjem desnom kutu table se nalazi  logo HCR-a crvene boje.

(3) Tabla minske opasnosti postavlja se na mjestima mogućeg pristupa MSP-u (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi), na preglednim mjestima  i mora biti vidljiva i jasno prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.

(4) Tabla iz stavka 2. ovoga članka, osim na željezni stup, može biti postavljena na građevinu, stup, stijenu, deblo stabla i sl.  

(5) Slikovni prikaz table minske opasnosti nalazi se u Prilogu 1. (slika  1.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 16.

(1) Tabla opasnosti od NUS-a izrađuje se od aluminijskog lima veličine 600 X 400 mm. Nosiva željezna konstrukcija se sastoji od cijevi (vertikalnog nosača table) duljine 2000 mm i dvije poprečne metalne cijevi ili letve 15X15X500 mm. Natpisna podloga je bijele boje, a natpis sadrži tekst.: „OPASNOST/ DANGER - NA OVOM PODRUČJU VELIKA JE MOGUĆNOST NAILASKA NA NEEKSPLODIRANA UBOJNA SREDSTVA – NE DIRATI - NAZVATI 112 ILI 192 DO NOT TOUCH – CALL 112 OD 192“. Tekst sa slikama je u crvenom okviru (debljine 5 mm), a okvir 2 cm od ruba table. U središnjem dijelu table je ucrtana mrtvačka glava na crvenoj podlozi kojoj je s lijeve strane ucrtan minobacač i tromblonska mina, a s desne strane podstreljivo KB-1 . U donjem desnom kutu okvira se nalazi logo HCR-a crvene boje.

(2) Tabla iz stavka 1. ovoga članka, osim na željezni stup, može biti postavljena na građevinu, stup, stijenu, deblo stabla i sl.

(3) Tabla opasnosti od NUS-a postavlja se na mjestima mogućeg pristupa pretpostavljenom zagađenom području od kazetnog streljiva (putovi, staze i druge površine gdje se očekuje kretanje ljudi),  na preglednom mjestu i mora biti vidljiva i jasno prepoznatljiva s udaljenosti od najmanje 50 metara.

(4) Slikovni prikaz table opasnosti od NUS-a nalazi se u Prilogu 1. (slika  2.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 17.

(1) Male oznake minske opasnosti su mala tabla kvadratnog oblika čija je duljina stranice 35 cm i  rokutasti znak čija je osnovica 28 cm, krakovi 20 cm, a debljina 2 mm.

(2) Male oznake minske opasnosti predstavljaju jasno vizualno upozorenje na veliku opasnost od mina, a postavljaju se:

– samostalno, u cilju neposrednog obilježavanje mjesta pronalaska MES-a i NUS-a

– u kombinaciji s velikim tablama minske opasnosti, kao primjereni oblik obilježavanja usitnjenih – površinski malih minski sumnjivih područja i/ili građevina u naseljima

– u kombinaciji s velikim tablama minske opasnosti u cilju povećanja učinkovitosti obilježavanja na određenom području

– pri izradi standardnih minskih ograda kao njihov sastavni dio.

(3) Male oznake minske opasnosti postavljaju se na visinu od 100 – 120 cm, na drvenom kolcu kvadratnog profila 5 × 5 cm, dužine 140 cm, a iznimno se  mogu postaviti i na kuću, stijenu, deblo drveta, ogradu i sl.

(4) Natpisna podloga na malim oznakama minske opasnosti je crvene boje, dok je pozadina bijele boje. Bijelom bojom na sredini oznake je ucrtana mrtvačka glava i prekrižene kosti, a iznad su upisane riječi: „OPASNOST/MINE/MINES“.

(5) Male oznake minske opasnosti postavljaju se na preglednim mjestima i moraju biti vidljive i jasno prepoznatljive sa udaljenosti od najmanje 30 metara.

(6) Slikovni prikaz oznaka minske opasnosti nalazi se u Prilogu 1.  (slika 3. i 4.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 18.

(1) Ministarstvo obilježava MSP postavljanjem minskih ograda na temelju vlastite sigurnosne procjene ili na temelju zahtjeva jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

(2) Minska ograda sastavljena je od stupova povezanih žicom u tri reda, s pričvršćenim malim oznakama minske opasnosti.

(3) Stupovi u minskoj ogradi su metalni (min 4×4 cm, kvadratnog ili L profila) ili betonski (min. 8×8 cm), visine 180 cm (150 cm iznad tla) i obojeni crveno-bijelo od vrha k dnu. Stupovi imaju zakačke ili rupe kroz koje se provlači žica, a postavljaju se na međusobnom razmaku od maksimalno 8 metara. Žica se postavlja ravnomjerno u tri reda s početkom maksimalno 25 cm od vrha stupa i maksimalno 25 cm od površine tla.

(4) Male minske oznake postavljaju se s međusobnim razmakom od  maksimalno 8 metara.

(5) Slikovni prikaz minske ograde nalazi se u Prilogu 1. (slika  5.) ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

V. RAZMINIRANJE

Članak 19.

(1) Ministarstvo je dužno ovlaštenu pravnu osobu i/ili obrtnika obavijestiti o uvođenju u posao razminiranja najkasnije tri dana prije uvođenja u posao razminiranja te ju uvesti u posao razminiranja sukladno dokumentaciji o nabavi u kojoj je predviđen početak obavljanja poslova razminiranja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, u slučaju više sile ili drugih opravdanih okolnosti, može se odstupiti od planiranog dana uvođenja u posao razminiranja.

(3) O uvođenju u posao razminiranja mora biti obaviješten i investitor te mu se mora omogućiti nazočnost ako to zatraži.

(4) O uvođenju u posao razminiranja državni službenik Ministarstva zadužen za kontrolu kvalitete (u daljnjem tekstu: nadzornik za kontrolu kvalitete)  sastavlja zapisnik koji potpisuje i ovjerava, a presliku zapisnika uručuje voditelju radilišta.

(5) Ako voditelj radilišta, investitor ili nadzornik za kontrolu kvalitete ima primjedbu na radilište ili postupak uvođenja u posao razminiranja, ista se unosi u zapisnik iz stavka 4. ovoga članka uz potpis osobe koja ju je iznijela.

Članak 20.

(1) Ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici dužni su Ministarstvu dostaviti plan aktivnosti za naredni tjedan najkasnije zadnjeg radnog dana u tjednu do 9,00 sati.

(2) U planu aktivnosti ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici iz stavka 1. ovoga članka dužni su navesti plan angažiranja kapaciteta po radnim danima.

(3) Po zaprimanju planova iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno objediniti sve planove aktivnosti te jedinstveni plan aktivnosti objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva istog dana najkasnije do 14,00 sati.

Članak 21.

Ministarstvo je dužno aktivnosti razminiranja koje se planiraju izvoditi uz državnu granicu najaviti nadležnoj Policijskoj upravi najmanje pet dana prije početka obavljanja poslova, a najava treba sadržavati:

– naziv ovlaštene pravne osobe ili obrtnika koji izvode radove i na temelju čega ih izvodi

– opis radova koji će se izvoditi

– točnu lokaciju radova (koordinate lomnih točaka površine plana ili stacionaža plovnih km)

– planirani početak i završetak radova

– popis opreme s kojom će se obavljati radovi (radni i pomoćni strojevi, oprema, vozila i dr.)

– popis djelatnika (voditelja radilišta, pirotehničara, medicinskog tima i dr.) koji će obavljati radove s navedenim osobnim podacima i brojevima osobnih iskaznica ili drugih jednako vrijednih dokumenata.

Članak 22.

Prije početka obavljanja poslova razminiranja ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su:

– postaviti ploču kojom se upozorava da je razminiranje u tijeku te da se zabranjuje pristup, prolaz i zadržavanje u blizini radilišta

– obilježiti sigurne pristupne putove

– obilježiti početnu liniju

– obilježiti kontrolnu točku

– obilježiti prostor za parkiranje vozila

– obilježiti prostor za odlaganje opreme

– obilježiti prostor za smještaj sanitetskog vozila

– obilježiti prostor za provjeru i podešavanje metal detektora.

Članak 23.

(1) Prednja strana ploče iz članka 22. podstavka 1. ovog Pravilnika crvene je boje i sadrži tekst natpisa bijele boje: „OPREZ MINE ZABRANJEN PRISTUP“ i ucrtanom mrtvačkom glavom s prekriženim kostima.

(2) Ploča je veličine 100 cm × 50 cm, a postavlja se na nosač na visini 1 m od razine tla na svim putovima kojima je moguć pristup radilištu.

Članak 24.

Obilježavanje putova i prostora iz članka  22. ovoga Pravilnika provodi se na visini od najmanje 1 m iznad razine tla kolcima koji se označavaju trakama bijele boje na kojima crnom bojom piše MINE, a obilježavanje početne linije se provodi crvenom trakom bez natpisa.

Članak 25.

(1) Prilikom razminiranja ručnom detekcijom mina pirotehničar je dužan obilježiti početnu točku, pretraženi dio radne staze i mjesto pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova.

(2) Obilježavanje početne točke provodi se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom STOP, koja se postavlja na visini od najmanje 30 cm od razine tla.

(3) Obilježavanje radne staze provodi se obostrano pomoću zastavica s crvenim vrhom koje se postavljaju duž pravca razminiranja radilišta na razmaku od 1 m do 5 m ovisno o konfiguraciji zemljišta i minskoj situaciji.

(4) Obilježavanje pronađenih MES, NUS i njihovih dijelova provodi se istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE koja se postavlja 30 cm ispred pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na visini od najmanje 30 cm od razine tla.

Članak 26.

(1) Prilikom razminiranja ručnom detekcijom mina pirotehničar je dužan provjeriti i iskopati sve metalne predmete detekcije.

(2) Ako se unutar radne staze pronađu metalni predmeti koji nisu MES, NUS i njihovi dijelovi pirotehničar ih je dužan vidno odložiti na mjestu pronalaska.

(3) Pronađene metalne dijelove MES-a i NUS-a koji ne sadrže eksplozivne tvari pirotehničar je dužan odložiti na obilježena mjesta za odlaganje MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na radilištu.

(4) MES, NUS i njihovi dijelovi pronađeni tijekom obavljanja poslova razminiranja ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik je dužan uništiti na način propisan Zakonom o protuminskom djelovanju („Narodne novine“, br. 110/15, 118/18, 98/19, 114/22 i 59/23) (u daljnjem tekstu: Zakon), a ako se uništavanje obavlja na radilištu voditelj radilišta je dužan najkasnije dva sata prije započinjanja uništavanja obavijestiti nadležnu policijsku upravu.

Članak 27.

(1) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom voditelj radilišta je dužan takva područja obilježiti trakama plave boje i obavijestiti nadzornika za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara za kontrolu kvalitete i/ili pirotehničara izvidnika (u daljnjem tekstu ovlašteni službenici Ministarstva) da je na obilježenom području moguć ostanak zaostalih metalnih predmeta, bez MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, nakon obavljene ručne detekcije mina.

(2) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik dužni su u postupku pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova primijeniti metode iz članka 51. Zakona.

(3) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom i na kojima je ovlaštena pravna osoba i/ili obrtnik primijenila  sve metalne detekcije moraju biti iskopane i vidljive kako bi se utvrdila vrsta detekcije, za što je odgovoran voditelj radilišta, a mogu se nalaziti na mjestu njihova pronalaska.

(4) Ako je iznimna zagađenost tolika da se radi o naslagama materijala potrebno je obaviti slojevito pretraživanje na način da se slojevi do 20 cm prebacuju na ranije pregledanu – razminiranu površinu, a nakon prebacivanja i pretraživanja svih slojeva, površinu je potrebno razminirati do dubine određene Idejnim planom Ministarstva.

(5) Na područjima i/ili građevinama na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom voditelj radilišta dužan je organizirati i provesti internu kontrolu, sukladno odredbama Zakona te podatke o veličini površine unijeti u dnevnik radilišta, na temelju djelovodnika voditelja skupina. Voditelji pirotehničkih skupina dužni su granice područja i/ili građevine na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom ucrtati u skicu djelovodnika voditelja pirotehničke skupine.

(6) Na obilježenim područjima na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom kontrolom kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja nadzornik za kontrolu kvalitete utvrđuje mogućnost uporabe metal detektora. Ako ovlašteni službenik Ministarstva utvrdi da je na obilježenom području metal detektorom moguće locirati svaku pojedinu detekciju dužan je isto evidentirati u  Zapisnik o obavljenom stručnom nadzoru u tijeku obavljanja poslova razminiranja.

(7) Stručni nadzor u tijeku i završna kontrola kvalitete na obilježenim područjima na kojima se utvrdi iznimna zagađenost metalnim predmetima i/ili različitim otpadnim materijalom obavit će se na način da ostanak iskopanih metalnih predmeta detekcije, izuzev MES-a, NUS-a i njihovih dijelova, neće biti razlogom za ponavljanje poslova razminiranja.

Članak 28.

(1) Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi koji se neće onesposobljavati isti dan i koji ostaje na mjestu pronalaska vidno će se obilježiti sa sve četiri strane kolčićima najmanje visine 50 cm iznad tla koji se povezuju trakom crvene boje,  a na polovini svake strane ograđenog prostora potrebno je dodatno obilježiti istostraničnom trokutastom oznakom dužine stranica 15 cm, crvene boje s bijelim natpisom MINE najmanje 30 cm od razine tla.

(2) Kolčići iz stavka 1. ovog članka moraju se postaviti najmanje 50 cm od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova sa sve četiri strane od pronađenog sredstva.

(3) Mjesto na kojem su pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi nakon uklanjanja odnosno uništavanja, potrebno je obilježiti kolčićem s plavo obojenim vrhom, ili plavom zastavicom bez natpisa. Vrh kolčića mora biti obojen plavom bojom u dužini od 10 cm na visini od najmanje 30 cm od razine tla.

Članak 29.

(1) Tijekom obavljanja poslova razminiranja te nakon njihova završetka ovlaštena pravna osoba ili obrtnik dužni su obilježiti granice radilišta.

(2) Obilježavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na visini od najmanje 1 m iznad razine tla kolcima čiji vrh je obojen crvenom bojom u dužini od 10 cm, na svakoj lomnoj točki granice radilišta, ali ne na većoj udaljenosti od 25 m, a radi  dodatnog obilježavanja pokraj kolaca može se postaviti metalni reper crvene boje.

Članak 30.

(1) Ovisno o mogućnostima primjene propisanih metoda i procjene minske situacije navedene u idejnom planu odnosno izvedbenom planu razminiranja, kao i ovisno o  rezultatima aktivnosti koje se provode od početka poslova razminiranja, voditelj radilišta dužan je odrediti dinamiku obavljanja poslova na radilištu, pri čemu  maksimalni mogući dnevni učinci mogu biti:

– najviše 400 m ² po pirotehničaru ukoliko se poslovi razminiranja obavljaju samo ručnom detekcijom mina ili nakon stroja za pripremu površine koji samo uklanja vegetaciju

– najviše 600 m ² po pirotehničaru ukoliko se poslovi ručne detekcije mina obavljaju nakon stroja za pripremu površine kojima je potrebno obaviti pripremu površine do dubine od minimalno 5 cm

– najviše 800 m ² po pirotehničaru ukoliko se poslovi ručne detekcije mina obavljaju nakon stroja za pripremu površine kojima je potrebno obaviti pripremu površine do dubine određene Izvedbenim planom razminiranja

– najviše 800 m ² po pirotehničaru u poljima koja su prethodno pregledana psima za detekciju mina

– najviše 1200 m ² po timu vodič-pas u poljima koja se pregledavaju psima za detekciju mina

– najviše 100 m ² po pirotehničaru na područjima i/ili građevinama iz članka 27. stavka 1. ovoga Pravilnika

– najviše 800 m ² po pirotehničaru prilikom obavljanja dnevne interne kontrole, odnosno ovlaštenom službeniku Ministarstva prilikom obavljanja stručnog nadzora u tijeku obavljanja poslova i kontrole kvalitete te završne kontrole kvalitete.

(2) Voditelj radilišta i voditelj pirotehničke skupine dužni su pirotehničare i materijalno tehnička sredstva na radilištu rasporediti tako da se poslovi razminiranja obavljaju na siguran način ovisno o mogućnostima i procjeni iz stavka 1. ovog članka i ne smiju prekoračiti maksimalne moguće učinke te su dužni u dokumentaciju upisivati stvarno ostvarene učinke po pojedinim metodama rada.

(3) Voditelj radilišta na temelju djelovodnika voditelja pirotehničke skupine izrađuje dnevnik radilišta i u radni zemljovid (HOK) u mjerilu 1:5 000 unosi dnevnu realizaciju razminirane površine (u m ² ) na radilištu.

Članak 31.

(1) Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj radilišta dužan je utvrditi dozvoljavaju li vremenski uvjeti obavljanje poslova razminiranja, funkcionalnost radio veze i prisutnost medicinskog tima na radilištu, te provjeriti ispravnost alata na stroju za pripremu površine.

(2) Prilikom obavljanja poslova razminiranja na radilištu voditelj radilišta dužan je svakodnevno:

- izraditi dnevni plan rada voditelja radilišta

- voditi dnevnik radilišta i ovjeravati ga svojim potpisom

- provoditi mjere sigurnosti i zaštite pirotehničara i pomoćnih djelatnika ovisno o procjeni minske situacije i mogućnosti primjene propisanih metoda

- naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje početne linije

- rukovoditi i nadgledati poslovima razminiranja

- odrediti i naložiti voditelju pirotehničke skupine obilježavanje prostora unutar radilišta za privremeno odlaganje pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova

- odlučiti o daljnjem postupanju sa pronađenim MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima odnosno odlučiti da li će se ista ukloniti s mjesta pronalaska, onesposobiti i premjestiti ili uništiti na mjestu pronalaska

- koordinirati rad voditelja pirotehničkih skupina

- provjeravati funkcionalnost radio veze

- rukovoditi postupkom evakuacije povrijeđenih osoba s radilišta

- organizirati provedbu dnevne interne kontrole.

Članak 32.

Prije početka obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:

- izraditi dnevni plan rada voditelja skupine

- obaviti radni dogovor s pirotehničarima i/ili pomoćnim djelatnicima

- neposredno rasporediti pirotehničare i/ili pomoćnog djelatnika na mjesto rada

- provjeriti da li pirotehničari imaju propisanu zaštitnu opremu i provjeriti funkcionalnost metal detektora

- provjeriti funkcionalnost sustava veze sa sanitetom i voditeljem radilišta

- udaljiti pirotehničara koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove razminiranja.

Članak. 33.

Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću pasa za detekciju mina, prije početka njihova obavljanja, voditelj pirotehničke skupine dužan je:

- provjeriti da li su propisno obilježene radne staze i polja koja će se pregledavati pomoću pasa za detekciju mina

- obaviti radni dogovor s vodičima pasa i neposredno rasporediti vodiče pasa na mjesto rada

- udaljiti tim vodič i pas koji prema izjavi vodiča pasa ili prosudbi instruktora za rad sa službenim psima ili voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove pregleda površina psima za detekciju mina.

Članak 34.

Kada se poslovi razminiranja obavljaju pomoću strojeva za pripremu površine, prije početka njihova obavljanja, voditelj pirotehničke skupine dužan je:

- obaviti radni dogovor s rukovateljima strojeva za pripremu površine i neposredno rasporediti rukovatelja stroja za pripremu površine na mjesto rada

- provjeriti ispravnost sustava veza koji koristi rukovatelj stroja za pripremu površine

- privremeno udaljiti rukovatelja stroja za pripremu površina koji prema osobnoj izjavi ili prosudbi voditelja pirotehničke skupine nije u stanju obavljati poslove rukovatelja stroja.

Članak 35.

Tijekom obavljanja poslova razminiranja voditelj pirotehničke skupine dužan je:

- odrediti i nadzirati sigurnosne udaljenosti između pirotehničara skupine kojom rukovodi

- nadzirati da li pirotehničari nose osobnu zaštitnu opremu

- predložiti voditelju radilišta način onesposobljavanja ili uništavanja pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova na mjestu pronalaska

- prilikom pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavijestiti voditelja radilišta koji donosi odluku o daljnjem postupanju sa pronađenim sredstvima

- tijekom rada provjeravati funkcionalnost veze sa sanitetom i voditeljem radilišta

- nadzirati rad vodiča pasa tijekom pretraživanja radilišta te kontinuirano pratiti uvjete za rad pasa

- nadzirati rukovatelje strojeva za pripremu površine.

Članak 36.

(1) Nakon završetka radnog vremena, voditelj pirotehničke skupine dužan je izraditi djelovodnik voditelja pirotehničke skupine s ucrtanim pojedinačnim pozicijama radnih staza pirotehničara s dnevnom razminiranom površinom radilišta, provedenoj internoj kontroli kvalitete poslova razminiranja, brojem, vrstama i pozicijama pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova te zapisnik o pronalasku MES-a i NUS-a i njihovih dijelova s brojem i vrstama te skicom pozicije njihovog pronalaska.  

(2) Površine na kojima su primijenjene metode i kombinacije propisanih metoda voditelj pirotehničke skupine dužan je evidentirati i ucrtati u skicu koja je sastavni dio djelovodnika iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Djelovodnik iz stavka 1. ovoga članka potpisuje voditelj pirotehničke skupine, a ovjerava voditelj radilišta, a pirotehničar svojim potpisom  ovjerava površinu koju je odradio.

Članak 37.

(1) Voditelj pirotehničke skupine za svoj rad neposredno je odgovoran voditelju radilišta.

(2) Voditelj pirotehničke skupine svakodnevno ovjerava vjerodostojnost upisanih podataka u osobnu nadzornu knjižicu pirotehničara i pomoćnih djelatnika.

Članak 38.

(1) Prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova mogu se obavljati sljedećim metodama:

- ručnom detekcijom mina kao samostalnom metodom

- kombinacijom stroja za pripremu površine i ručne detekcije mina nakon stroja

- kombinacijom stroja za pripremu površine, ručne detekcije mina i/ili psima za detekciju mina

- kombinacijom pasa za detekciju mina i ručne detekcije mina.

(2) Kada se formirano polje pretražuje pomoću pasa za detekciju mina, cjelokupno polje mora biti pretraženo s dva psa.

(3) Poslovi iz stavka 1. ovog članka ne mogu se obavljati noću.

Članak 39.

(1) Prilikom obavljanja poslova razminiranja samostalnom metodom ručne detekcije mina pirotehničari MES, NUS i njihove dijelove u radnim stazama pronalaze ručnim detektorima metala i/ili pipalicama, a mogu koristiti i priručna sredstva za iskopavanje i sječu vegetacije pri čemu je zabranjeno njihovo korištenje vertikalno u odnosu na površinu tla.

(2) Širina radne staze iz stavka 1. ovoga članka može iznositi 1,20 m uračunavajući preklapanja od 10 cm sa svake strane kako bi se obilježila efektivna širina radne staze od 1 m. Nakon što se pregledaju sve radne staze formira se nova početna linija.

(3) Dužina radne staze od početne linije iz stavka 1. ovog članka ne smije biti duža od 50 m, nakon čega se formira nova radna staza.

Članak 40.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja metodama u kojima se koriste strojevi za pripremu površine, cjelokupnu površinu koja je prethodno tretirana strojevima za pripremu površine potrebno je pretražiti pomoću ručne detekcije mina i/ili psima za detekciju mina.

Članak 41.

(1) Ako se prilikom obavljanja poslova razminiranja postupci pronalaženja MES-a, NUS-a i njihovih dijelova obavljaju psima za detekciju mina nakon uporabe strojeva za pripremu površine, potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 2 metra vodoravno i okomito. Formirana polja između radnih staza koja se pregledavaju psima za detekciju mina moraju biti maksimalne veličine 100 m ² .

(2) Prilikom obavljanja poslova iz stavka 1. ovog članka strojevima za pripremu površine potrebno je obaviti strojnu pripremu površine do dubine određene idejnim planom razminiranja, koja ne može biti manja od 5 cm.

(3) Ako pas za detekciju mina detektira MES, NUS i njihove dijelove, tu površinu (formirano polje) obvezno mora pregledati pirotehničar ručnom detekcijom mina.

(4) Kada se formirano polje pretražuje pomoću pasa za detekciju mina, cjelokupno polje mora biti pretraženo s dva psa.

(5) Pretraživanje pomoću pasa za detekciju mina obavlja se s pomacima od 1,0 m kako bi se pretražilo cjelokupno formirano polje.

(6) Za površine pregledane metodom iz stavka 1. ovog članka obilježavanje mora biti provedeno do završne kontrole kvalitete na način da je jasno vidljiva granica između metoda primijenjenih prilikom obavljanja poslova razminiranja (hodne staze i formirana polja pregledana psima za detekciju mina).

Članak 42.

(1) Prilikom obavljanja poslova razminiranja metodom kombinacije pasa za detekciju mina i ručne detekcije mina, prije uporabe pasa za detekciju mina potrebno je ručnom detekcijom mina pretražiti radne staze (sigurne hodne staze) širine najmanje 2 metra vodoravno i okomito, a formirana polja potrebno je nakon pregleda pomoću pasa za detekciju mina pregledati i ručnom detekcijom mina.  

(2) Formirana polja između radnih staza koja se pregledavaju pomoću pasa za detekciju mina i ručnom detekcijom mina mogu biti maksimalne veličine 100 m ² .

Članak 43.

(1) Voditelj radilišta je dužan organizirati internu kontrolu prethodno pregledane odnosno razminirane površine te u  dnevnik radilišta evidentirati pirotehničare koji su obavili internu kontrolu kao i veličinu i poziciju uzimanja kontrolnog uzorka.

(2) Interna kontrola iz stavka 1. ovoga članka  se provodi istog radnog dana pomoću uzoraka na 5 % dnevno razminirane površine na način da se kontrolnim uzorcima obuhvati cjelokupna pregledana odnosno razminirana površina.

Članak 44.

(1) Pirotehničar je o svakom pronalasku MES-a, NUS-a i njihovih dijelova dužan izvijestiti  voditelja pirotehničke skupine riječju: „MINE“.

(2) Voditelj pirotehničke skupine dužan je isti dan u djelovodnik voditelja skupine unijeti podatke o vrsti, količini i mjestu pronalaska MES-a, NUS-a i njihovih dijelova te izraditi zapisnik o pronalasku.

(3) Voditelj radilišta dužan je isti dan u dnevnik radilišta unijeti podatke o pronađenom MES-u, NUS-u i njihovim dijelovima dobivene od voditelja pirotehničke skupine i najkasnije sljedeći radni dan o tome obavijestiti ovlaštene službenike Ministarstva koji provode kontrolu kvalitete na radilištu.

Članak 45.

Voditelj radilišta ne smije dozvoliti početak poslova razminiranja metodom ručne detekcije odnosno dužan je  zaustaviti započete poslove razminiranja ako:

- je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupanj Celzijusa

- pada kiša ili snijeg

- magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi njenim radom

- je teren izuzetno blatan, zamrznut ili prekriven snijegom

- je brzina vjetra veća od 25 km/h, odnosno 7 m/s.

Članak 46.

(1) Voditelj radilišta ne smije dozvoliti početak poslova pronalaženja MES-A, NUS-a i njihovih dijelova psima za detekciju mina odnosno dužan je zaustaviti započete poslove pronalaženja ako:

- je temperatura zraka niža od 0 i viša od 35 stupnja Celzijusa

- pada kiša ili snijeg

- magla onemogućava voditelja pirotehničke skupine da rukovodi njenim radom

- je teren izuzetno blatan i vlažan , zamrznut ili prekriven snijegom

- je brzina vjetra veća od 25 km/h, odnosno 7 m/s

- vegetacija ne dozvoljava pretraživanje

- prostor polja nije formiran i pravilno obilježen

- se pojave neplanirane prilike koje bitno otežavaju rad (plinovi, dim, strani mirisi, buka, prašina).

(2) Uređaj za mjerenje brzine vjetra potrebno je održavati (umjeravati) sukladno uputi proizvođača.

Članak 47.

Voditelj radilišta dužan je zaustaviti postupke uporabe strojeva za pripremu površine ako nisu ispunjeni propisani uvjeti za rad pirotehničara koji su u pratnji stroja te ako je vlažnost tla tolika da stroj propada u tlo do najniže točke stroja.

VI. PRUŽANJE PRVE POMOĆI I MEDICINSKO ZBRINJAVANJE

Članak 48.

(1) Voditelj radilišta dužan je svakodnevno odrediti lokaciju vozila hitne medicinske intervencije s medicinskim timom  neposredno uz radilište kao jamstvo  pružanja hitne medicinske intervencije u najkraćem mogućem roku.

(2) Ako se vozilo hitne medicinske intervencije s medicinskim timom ne može zbog konfiguracije terena ili drugih okolnosti (nemogućnosti pristupa cestom ili postoji više cjelina radilišta) približiti neposredno uz radilište, voditelj radilišta dužan je medicinsku sestru-medicinskog tehničara i/ili liječnika s opremom  izmjestiti na sigurnu prethodno pregledanu površinu unutar radilišta odnosno unutar svake cjeline radilišta za koje se ne mogu istodobno ispuniti uvjeti iz članka 47. stavka 2. Zakona, na potrebnu udaljenost od rada pirotehničara tako da mogu, u slučaju stradavanja, pružiti hitnu medicinsku pomoć stradalniku.

(3) Popis minimalne medicinske opreme za zbrinjavanje hitnih stanja kojom mora biti opremljeno vozilo iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u Prilogu 2. ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 49.

(1) Nakon pružanja prve pomoći i hitne medicinske skrbi u kojem asistiraju i pirotehničari na adekvatan način, stradalnika se (nosilima i/ili priručnim sredstvima) prenosi do vozila hitne medicinske pomoći gdje se primjenjuje daljnja skrb i briga za stradalnika a u cilju transporta do medicinske ustanove.

(2) Od trenutka stradavanja liječnik je dužan biti u stalnoj vezi s voditeljem radilišta, medicinskom sestrom-medicinskim tehničarom i zdravstvenom ustanovom te sukladno pravilima struke  provoditi postupke stabilizacije općeg stanja stradalnika.

(3) Medicinski tim sa stradalnikom dužan je uputiti se bez odgode do zdravstvene ustanove radi pružanja medicinske pomoći.

VII. SIGURNOSNE UDALJENOSTI, ZAŠTITNA OPREMA I UVJETI ZA NJENO KORIŠTENJE

Članak 50.

(1) Prilikom tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta sigurnosna udaljenost između pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ukoliko postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.

(2) Prilikom tehničkog izvida i/ili razminiranja radilišta pomoću pasa za detekciju mina razmak između vodiča pasa mora biti najmanje 25 metara, a ako postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između vodiča pasa mora se povećati na najmanje 50 metara.

(3) Sigurnosna udaljenost između vodiča psa i najbližeg pirotehničara mora biti najmanje 25 metara, a ako postoje podaci ili se pronađu rasprskavajuće mine udaljenost između vodiča pasa i pirotehničara mora se povećati na najmanje 50 metara.

(4) Sigurnosna udaljenost između pirotehničara i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 100 metara.

(5) Prilikom obavljanja poslova tehničkog izvida i/ili razminiranja pomoću stroja za pripremu površine s daljinskim upravljanjem udaljenost rukovatelja stroja od stroja ne može biti manja od 100 m, osim u slučaju kada je rukovatelj stroja zaštićen pokretnom kabinom ili štitom kada udaljenosti od stroja ne može biti manja od 50 metara .

(6) Kada se rukovatelj stroja za pripremu površine nalazi u oklopljenom pratećem vozilu sigurnosna udaljenost između pratećeg vozila i stroja za pripremu površine mora biti najmanje 30 m.

(7) Kontrolna točka mora se nalaziti na udaljenosti od najmanje 100 metara od radilišta na kojem se obavlja tehnički izvid i/ili poslovi razminiranja.

Članak 51.

(1) Na razminiranom dijelu radilišta na kojem nisu pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi, ovlašteni službenici Ministarstva mogu umjesto zaštitne kacige s vizirom koristiti vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale uz korištenje zaštitnog prsluka sa štitnikom za prepone.

(2) Kada obavlja poslove voditelja radilišta i nije u neposrednom doticaju sa MES-om, NUS-om i njihovim dijelovima, voditelj radilišta može, umjesto zaštitne kacige s vizirom¸ na radilištu koristiti zaštitnu opremu iz stavka 1. ovog članka.

Članak 52.

Inspektor Ministarstva može prilikom dolaska na radilište od pirotehničara, voditelja radilišta, pirotehničara za kontrolu kvalitete ili nadzornika za kontrolu kvalitete zatražiti uzorkovanje kontrolnim uzorcima na način i na mjestu koje odredi, a prilikom ulaska u radilište dužan je koristiti zaštitni prsluk sa štitnikom za prepone i vizir za zaštitu lica odnosno neprobojne zaštitne naočale.

Članak 53.

(1) Pirotehničar koji obavlja internu kontrolu kvalitete mora biti udaljeni najmanje 25 metara od pirotehničara koji obavlja poslove razminiranja.

(2) U uvjetima pronalaska ili naznaka postojanja protupješačkih rasprskavajućih mina, udaljenost iz stavka 1. ovoga članka mora biti 50 m.

Članak 54.

Sigurni pristupni putovi koji su nužni za pristup radilištu moraju biti široki najmanje 1,5 m, a sigurni pristupni putovi koji služe za pristup vozila hitne medicinske intervencije moraju biti široki najmanje 3 m.

VIII. UNIŠTAVANJE PRONAĐENOG MES-a, NUS-a i NJIHOVIH DIJELOVA

Članak 55.

(1) Uništavanje pronađenih MES-a, NUS-a i njihovih dijelova koji u sebi sadrže eksplozivne tvari provodi se prema planu uništavanja.  

(2) Plan uništavanja mora sadržavati sljedeće podatke:

- popis djelatnika koji sudjeluju u uništavanju MES-a i NUS-a

- popis sredstava potrebnih za uništavanje MES-a i NUS-a

- popis pronađenih MES-a i NUS-a koja se uništavaju

- mjere osiguranja

- mjesto uništavanja sa prikazom na zemljovidu i priprema mjesta za uništavanje

- količina postavljanja eksplozivnog naboja za uništavanje MES-a i NUS-a

- način iniciranja detonacije MES-a i NUS-a na mjestu uništavanja

- mjere zdravstvenog zbrinjavanja

- mjere protupožarne zaštite.

(3) Voditelj radilišta ovjerava plan uništavanja i odgovoran je za njegovu provedbu.

Članak 56.

Pronađeni MES, NUS i njihovi dijelovi koji se prema odluci voditelja radilišta ne mogu na siguran način onesposobiti jer bi njihovo onesposobljavanje moglo biti pogibeljno za pirotehničare, uništit će se na mjestu pronalaska uz poduzimanje potrebnih mjera sigurnosti i zaštite ljudi, materijalnih dobara i okoliša.

Članak 57.

Uništavanju pronađenog MES-a, NUS-a i njihovih dijelova dužan je prisustvovati i ovlašteni službenik Ministarstva  iz članka 69. stavka 1. Zakona.

Članak 58.

(1) O uništenim MES,NUS i njihovim dijelovima vodi se Upisnik o uništenju MES-a i NUS-a kojeg ovjerava voditelj radilišta.

(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

- naziv i oznaku radilišta

- mjesto i nadnevak

- podatke o voditelju uništavanja

- broj i vrstu uništenih MES-a i NUS-a

- popis eksplozivnih sredstava za iniciranje i uništavanje

- popis pirotehničara koji su obavili uništavanje

- podatke o ovlaštenom službeniku  Ministarstva koji je prisustvovao uništavanju

- fotodokumentaciju načina slaganja MES-a i NUS-a na mjestu uništavanja

- fotodokumentaciju načina postave eksplozivnog naboja na MES i NUS na mjestu uništavanja

- fotodokumentaciju mjesta uništavanja nakon provedenog postupka uništavanja MES-a i NUS-a.