I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o razmjeni podataka između tijela za provedbu zakona država članica Europske unije sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakonom o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ br. 56/15) uređeno je pojednostavljenje razmjene postojećih podataka između tijela Republike Hrvatske u čijoj nadležnosti je sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, prikupljanje podataka o kaznenim djelima, poduzimanje izvida, istraživanja i istrage kaznenih djela, kao i traganje i utvrđivanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom te izvršavanje zakonom utvrđenih ovlasti u okviru tih radnji  i nadležnih tijela država članica Europske unije za svrhu provođenja izvida, istraživanja i istraga kaznenih djela te traganja i utvrđivanja imovinske koristi stečene kaznenim djelom.

Navedenim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenesene su Okvirna odluka Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije (SL L 386, 29.12.2006.) i Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom (SL L 332, 18.12.2007.).

Evaluacije, uključujući evaluacije primjene schengenske pravne stečevine, pokazale su da Okvirna odluka 2006/960/PUP nije dovoljno jasna i ne osigurava odgovarajuću i brzu razmjenu relevantnih informacija između država članica. Evaluacije su također pokazale da se ta Okvirna odluka rijetko upotrebljava u praksi, djelomično zbog toga što u praksi nije jasno razgraničeno područje primjene Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i područje primjene te okvirne odluke.

Na temelju rezultata provedenih evaluacija, utvrđeno je da bi postojeći pravni okvir trebalo ažurirati s ciljem otklanjanja razlika i uspostave jasnih i usklađenih pravila kako bi se olakšala i osigurala odgovarajuća i brza razmjena podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona različitih država članica i kako bi se nadležnim tijelima za provedbu zakona omogućilo da se prilagode prirodi organiziranog kriminala koja se brzo mijenja i širi, uključujući i promjene u kontekstu globalizacije i digitalizacije društva.

Transnacionalne kriminalne aktivnosti predstavljaju znatnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Europske unije i zahtijevaju koordiniran, usmjeren i prilagođen odgovor. Djelovanje na razini Europske unije od ključne je važnosti za osiguravanje učinkovite i djelotvorne suradnje u pogledu razmjene podataka.

Za razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde koje je obilježeno nepostojanjem nadzora unutarnjih granica ključno je da nadležna tijela za provedbu zakona u jednoj državi članici imaju, u okviru primjenjivog prava Europske unije i nacionalnog prava, mogućnosti dobivanja jednakog pristupa podacima koje su dostupne njihovim kolegama u drugoj državi članici. Nadležna tijela za provedbu zakona u tom bi pogledu trebala djelotvorno surađivati u cijeloj Europskoj uniji. Stoga je policijska suradnja pri razmjeni relevantnih podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela ključna sastavnica mjera kojima se podupire javna sigurnost u međuovisnom području bez nadzora unutarnjih granica. Razmjena podataka o kriminalu i kriminalnim aktivnostima, uključujući terorizam, služi općem cilju zaštite sigurnosti fizičkih osoba i očuvanja važnih interesa pravnih osoba zaštićenih zakonom.

Slijedom navedenog, Europski parlament i Vijeće donijeli su 10. svibnja 2023. Direktivu (EU) 2023/977 o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (SL L 134, 22.5.2023.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2023/977), kojom se utvrđuju usklađena pravila za odgovarajuću i brzu razmjenu podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim Zakonom potrebno je u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti odredbe Direktive (EU) 2023/977.

Ciljevi ovoga Zakona, usklađeni s ciljevima Direktive koja se Zakonom prenosi, su:

1.propisati jedinstvena i precizna pravila za pristup i razmjenu podataka tijelima za provedbu zakona u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela;

2. uspostaviti Jedinstvenu kontaktnu točku Republike Hrvatske za razmjenu podataka između tijela za provedbu zakona u Republici Hrvatskoj i drugim državama članicama u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela i propisati standarde za njeno učinkovito djelovanje i

3.sistematizirati komunikacijske kanale za razmjenu podataka između tijela za provedbu zakona te ojačati ulogu Europola kao informacijskog središta Europske unije za kaznena djela koja su u okviru ciljeva te Agencije.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Predloženim Zakonom će se odredbe Direktive (EU) 2023/977 prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo odnosno stvorit će se pretpostavke za učinkovitu i djelotvornu suradnju u pogledu razmjene podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona država članica Europske unije.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestat će važiti Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ broj 56/15) osim članka 3. točke 2., članka 9. stavka 2. i članka 13. toga Zakona, kojima je u hrvatsko zakonodavstvo bila prenesena Odluka Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom, koja je zamijenjena Direktivom 2024/1860 Europskog parlamenta i Vijeća o povratu i oduzimanju imovine (SL L 2024/1680, 2.5.2024.), a s kojom su države članice u obvezi uskladiti svoje zakonodavstvo do 23. studenoga 2026.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti i Pravilnik o izgledu i sadržaju obrazaca za dostavljanje i razmjenu podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ broj 84/15), donesen na temelju Zakona o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RAZMJENI PODATAKA IZMEĐU TIJELA ZA PROVEDBU ZAKONA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE  

a. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuju se pravila za razmjenu podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela između tijela Republike Hrvatske i tijela drugih država članica Europske unije nadležnih za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela.

(2) Razmjena podataka sukladno odredbama ovoga Zakona obavlja se i s nadležnim tijelima Republike Islanda, Kraljevine Norveške, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna.

(3) Na način propisan ovim Zakonom i u svrhe utvrđene ovim Zakonom podaci se razmjenjuju i s Europolom ako se radi o kaznenim djelima u okviru ciljeva Europola utvrđenih u članku 3. Uredbe (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba 2016/794).

(4) Ovaj Zakon se ne primjenjuje na razmjenu podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela koja je uređena posebnim propisima ili drugim pravnim aktima Europske unije.

(5) Ovaj Zakon ne odnosi se na tijela u čijoj su nadležnosti poslovi nacionalne sigurnosti.

Članak 2.

Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2023/977 od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (SL L 134, 22.5.2023.)

Članak 3.

(1) Pojedini izrazi koji se koriste u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) nadležno tijelo za provedbu zakona je svako policijsko, carinsko ili drugo tijelo država članica koje je na temelju nacionalnog prava nadležno za provođenje ovlasti i poduzimanje mjera prisile u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela ili svako tijelo koje sudjeluje u zajedničkim subjektima uspostavljenima između dviju ili više država članica u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela, ali isključuje agencije ili službe zadužene poglavito za pitanja nacionalne sigurnosti i časnike za vezu upućene na temelju članka 47. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma

2) domaća nadležna tijela su tijela nadležna za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela, i to: policija, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Ministarstvo financija, Porezna uprava i državno odvjetništvo

3) domaća imenovana tijela su domaća nadležna tijela iz točke 2. ovoga članka koja su ovlaštena podnositi zahtjeve za pribavljanje podataka izravno jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica u skladu s člankom 5. ovoga Zakona te su navedena u popisu imenovanih tijela za razmjenu podataka dostavljenom Europskoj komisiji i objavljenom na odgovarajućim službenim internetskim stranicama Europske unije, i to: policija i Ministarstvo financija, Carinska uprava

4) imenovana tijela drugih država članica su nadležna tijela za provedbu zakona drugih država članica koja su ovlaštena podnositi zahtjeve za pribavljanje podataka izravno jedinstvenim kontaktnim točkama Republike Hrvatske i drugih država članica te su navedena u popisu imenovanih tijela za razmjenu podataka dostavljenom Europskoj komisiji i objavljenom na odgovarajućim službenim internetskim stranicama Europske unije

5) podaci su informacije, odnosno svaki sadržaj koji se odnosi na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba, činjenice ili okolnosti relevantne za nadležna tijela za provedbu zakona u svrhu provedbe njihovih zadaća sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela na temelju nacionalnog prava, uključujući kriminalističke obavještajne podatke

6) teška kaznena djela su kaznena djela navedena u Prilogu I. ovoga Zakona

7) dostupni podaci su podaci koji mogu biti izravno dostupni i neizravno dostupni podaci

8) izravno dostupni podaci su podaci koji se čuvaju u bazama podataka kojima mogu izravno pristupiti Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ili domaća nadležna tijela

9) neizravno dostupni podaci su podaci koje Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ili domaća nadležna tijela mogu bez mjera prisile dobiti od drugih tijela javne vlasti ili od pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj

10) osobni podaci su svi podaci koji se odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

11) ispitanik, pojedinac čiji se identitet može utvrditi, jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

Razmjena podataka sukladno odredbama ovoga Zakona odvija se prema sljedećim načelima:

1.dostupni podaci mogu se dostaviti jedinstvenoj kontaktnoj točki ili nadležnim tijelima za provedbu zakona drugih država članica („načelo dostupnosti”)

2.uvjeti za traženje podataka od jedinstvenih kontaktnih točaka i nadležnih tijela za provedbu zakona drugih država članica te uvjeti za dostavljanje podataka tim točkama i tijelima istovjetni su uvjetima koji se primjenjuju na traženje i dostavljanje istovrsnih podataka unutar Republike Hrvatske („načelo jednakog pristupa”)

3.klasificirani podaci razmjenjuju se u skladu s posebnim propisima koji uređuju postupanje s klasificiranim podacima („načelo povjerljivosti”)

4.podaci dobiveni od druge države članice, od treće zemlje ili međunarodne organizacije mogu se dostaviti drugoj državi članici ili Europolu samo uz suglasnost države, treće zemlje ili međunarodne organizacije koja je vlasnik tih podataka i u skladu s uvjetima koje je država ili međunarodna organizacija koja je vlasnik podataka odredila za njihovu upotrebu („načelo vlasništva nad podacima”)

5.osobni podaci razmijenjeni na temelju ovoga Zakona za koje se utvrdi da su netočni, nepotpuni ili da više nisu ažurni brišu se, ispravljaju ili se ograničava njihova obrada, o čemu se bez odgode obavještavaju svi primatelji („načelo pouzdanosti podataka”).

II. RAZMJENA PODATAKA U SVRHU SPRJEČAVANJA, OTKRIVANJA I ISTRAŽIVANJA KAZNENIH DJELA

Članak 5.

(1) Podaci se na temelju ovoga Zakona razmjenjuju putem jedinstvenih kontaktnih točaka.

(2) Domaća nadležna tijela podnose zahtjeve za pribavljanje podataka te dostavljaju podatke putem Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske.

(3) Domaća imenovana tijela mogu zahtjev za dostavu podataka dostaviti izravno jedinstvenoj kontaktnoj točki druge države članice, sukladno odredbama ovoga Zakona, pri čemu presliku zahtjeva dostavljaju Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske.

(4)  Iznimno od stavka 3. ovoga članka, domaća imenovana tijela neće dostaviti presliku zahtjeva Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske, ako se radi o kriminalističkom istraživanju ili istrazi koja je u tijeku i pri kojoj obrada podataka zahtijeva odgovarajuću razinu povjerljivosti, u žurnim slučajevima kada je ugrožena sigurnost određene osobe ili u slučajevima povezanim s terorizmom.

(5) Podatke koje su, na temelju opravdanog zahtjeva, zatražile druge države članice, domaća nadležna tijela dostavljaju Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske u rokovima propisanim člankom 8. ovoga Zakona.

(6) Ako podatke dostavlja izravno imenovanom tijelu druge države članice, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske u razmjenu podataka uključuje i jedinstvenu kontaktnu točku te države članice, osim u slučajevima iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Ako razmjena podataka uključuje više domaćih nadležnih tijela ili država članica, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske nadležna je za njihovu koordinaciju, te analizu i strukturiranje podataka radi njihova dostavljanja domaćim nadležnim tijelima i, ovisno o slučaju, jedinstvenim kontaktnim točkama ili imenovanim tijelima drugih država članica.

Članak 6.

(1) Zahtjev za pribavljanje podataka sadrži najmanje sljedeće elemente:

1.specifikaciju traženih podataka u mjeri u kojoj je moguće, s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja,

2.opis svrhe u koju se traže podaci, uključujući opis činjenica i navođenje povezanog kaznenog djela

3.objektivne razloge zbog kojih se smatra da su traženi podaci dostupni državi članici kojoj se upućuje zahtjev

4.objašnjenje veze između svrhe u koju se podaci traže i svih fizičkih ili pravnih osoba ili subjekata na koje se podaci odnose, ako je primjenjivo

5.razloge zbog kojih se zahtjev smatra žurnim, ako je primjenjivo i

6.ograničenja upotrebe podataka sadržanih u zahtjevu u svrhe različite od onih u koje su dostavljene.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se žurnim ako su podaci koji se zahtjevom traže:

1.ključni za sprječavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti

2.nužni radi sprječavanja neposredne prijetnje po život ili fizički integritet osobe

3.nužni za donošenje odluke o mjerama koje uključuju ograničavanje ili oduzimanje slobode

4.postoji neposredna opasnost da bi ti podaci mogli izgubiti važnost ako se hitno ne dostave, a važni su za sprječavanje, otkrivanje ili istraživanje kaznenih djela.

Članak 7.

(1) Domaća nadležna tijela zahtjeve za pribavljanje podataka Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske podnose na hrvatskom jeziku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, domaća nadležna tijela mogu Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske uputiti zahtjev za pribavljanje podataka iz inozemstva i/ili popratnu dokumentaciju na stranom jeziku, ako je svrsishodnije  s obzirom na potrebu pravovremene dostave podataka.

(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske razmjenjuje podatke s jedinstvenim kontaktnim točkama i imenovanim tijelima drugih država članica na engleskom jeziku, a iznimno na drugim stranim jezicima, primjenjujući načelo reciprociteta i pravila policijske suradnje.

(4) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske će domaćim nadležnim tijelima podatke zaprimljene od drugih država članica dostaviti prevedene na hrvatski jezik.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske će domaćim nadležnim tijelima podatke zaprimljene od drugih država članica dostaviti na izvornom jeziku, ako se radi o sudskim ili drugim službenim pismenima za koja je potreban prijevod od ovlaštenog sudskog tumača ili kada za to postoje drugi objektivni razlozi.

Članak 8.

(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća imenovana tijela dostavljaju podatke, na temelju opravdanog zahtjeva, jedinstvenoj kontaktnoj točki druge države članice odnosno imenovanom tijelu druge države članice, u roku od:

1.osam sati kad je riječ o hitnim zahtjevima koji se odnose na izravno dostupne podatke

2.tri dana kad je riječ o hitnim zahtjevima koji se odnose na neizravno dostupne podatke

3.sedam dana kad je riječ o svim ostalim zahtjevima.

(2) Rokovi iz stavka 1. ovoga članka počinju teći od trenutka zaprimanja zahtjeva.

Članak 9.

(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske neće, u cijelosti ili djelomično, udovoljiti zahtjevu ako:

1.traženi podaci nisu dostupni Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske i domaćim nadležnim tijelima

2.zahtjev nije u skladu s člankom 6. ovoga Zakona

3.su zahtjevom zatraženi podaci za čije je pribavljanje u Republici Hrvatskoj potreban nalog pravosudnog tijela

4.je zahtjev u suprotnosti s člankom 11. ovoga Zakona

5.su zahtjevom zatraženi osobni podaci koji nisu obuhvaćeni kategorijama osobnih podataka navedenih u Prilogu II. odjeljku B Uredbe 2016/794

6.se utvrdi da su traženi podaci netočni, nepotpuni ili više nisu ažurni

7.bi dostavljanje traženih podataka bilo u suprotnosti ili bi naštetilo ključnim interesima nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, ugrozilo uspjeh kriminalističkog istraživanja koje je u tijeku, ugrozilo sigurnost pojedinca ili bi neopravdano naštetilo zaštićenim važnim interesima pravne osobe 

8.se zahtjev odnosi na kazneno djelo za koje je hrvatskim zakonodavstvom propisana kazna zatvora u najdužem trajanju od godine dana

9.djelo na koji se zahtjev odnosi ne predstavlja kazneno djelo prema hrvatskom zakonodavstvu

10.su traženi podaci prvotno dobiveni od druge države članice, od treće zemlje ili međunarodne organizacije, a ta država članica, ta treća zemlja ili međunarodna organizacija nije dala svoju suglasnost za prosljeđivanje podataka.

(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske postupa s dužnom pažnjom pri procjenjivanju je li zahtjev za dostavu podataka zaprimljen iz inozemstva u skladu s člankom 6. ovoga Zakona te osobito postoji li očito kršenje temeljnih prava.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske obavijestit će državu pošiljateljicu zahtjeva o razlozima odbijanja zahtjeva, u rokovima iz članka 8. ovoga Zakona.

(4) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske će, prema potrebi, zatražiti pojašnjenje ili dostavu dodatnih pojedinosti o zahtjevu za koji postoje razlozi za odbijanje.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, rok za dostavu podataka odnosno obavijesti o odbijanju zahtjeva ne teče od trenutka kada jedinstvena kontaktna točka odnosno imenovano tijelo druge države članice koje je podnijelo zahtjev za dostavu podataka zaprimi zahtjev iz stavka 4. ovoga članka do trenutka kada dostavi traženo pojašnjenje odnosno dodatne pojedinosti.

(6) Ako se zahtjev djelomično odbija, podaci za koje nije utvrđeno postojanje razloga za odbijanje iz stavka 1. ovoga članka, dostavljaju se sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 10.

(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela putem Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske mogu i bez zaprimljenog zahtjeva, podatke koji su im dostupni dostaviti jednoj ili više država članica i/ili Europolu, ako procijene kako bi ti podaci mogli biti od značaja za druge države članice i/ili Europol u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela.

(2) Ako postoji objektivna procjena kako bi podaci koji su im dostupni mogli biti relevantni za druge države članice u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja teških kaznenih djela, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela putem Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske ili izravno, dostavit će te podatke nadležnim tijelima za provedbu zakona odnosno jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica.

(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela nisu obvezna dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka, ako postoje razlozi iz članka 9. stavka 1. točki 3., 4. i 7.

(4) Ako se podaci iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostavljaju izravno nadležnim tijelima druge države članice, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske u razmjenu podataka uključuje jedinstvenu kontaktnu točku te države članice, a domaća nadležna tijela u razmjenu podataka uključuju Jedinstvenu kontaktnu točku Republike Hrvatske te, po potrebi, jedinstvenu kontaktnu točku nadležne države članice.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, domaća nadležna tijela mogu izravno dostaviti podatke nadležnim tijelima ili jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica, bez uključivanja Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske u razmjenu podataka, ako se radi o kriminalističkom istraživanju ili istrazi koja je u tijeku i pri kojoj obrada podatka zahtijeva odgovarajuću razinu povjerljivosti, u žurnim slučajevima kada je ugrožena sigurnost određene osobe ili u slučajevima povezanim s terorizmom.

Članak 11.

(1) Podaci razmijenjeni sukladno ovom Zakonu radi sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, u pravilu se ne koriste kao dokaz u postupcima pred nadležnim tijelima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, podaci, koje su pribavila domaća nadležna tijela ili Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona, mogu se koristiti kao dokaz u postupku pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj kada su za to ispunjene pretpostavke prema nacionalnom pravu države vlasnice podatka.

(3) Kada je država vlasnica podatka kod dostave podatka izričito navela kako daljnje korištenje tih podataka kao dokaza podliježe prethodnom pravosudnom odobrenju, potrebno je ishoditi navedeno odobrenje.

(4) Odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije potrebno ako je država vlasnica podataka kod dostave podataka izričito navela kako daljnje korištenje tih podataka kao dokaza u postupku pred nadležnim tijelima ne podliježe dodatnim odobrenjima.

(5) Kada nacionalno pravo države vlasnice podatka ne predviđa mogućnosti iz stavka 3. ovoga članka traženi podatak je potrebno pribaviti primjenom europskog istražnog naloga ili zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć, a kako bi se mogao koristi kao dokaz u postupku pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj.

(6) Kada domaća nadležna tijela ili Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske drugim državama članicama na zahtjev dostavljaju izravno dostupne podatke koji nisu vezani za kriminalističko istraživanje ili sudski postupak u tijeku u Republici Hrvatskoj, a radi se o podacima čije korištenje u postupcima pred nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj kao dokaza ne podliježe dodatnim odobrenjima, u odgovoru će se navesti kako daljnje korištenje tih podataka kao dokaza ne podliježe dodatnim odobrenjima niti u državi članici kojoj se podaci dostavljaju.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, podaci koje domaća nadležna tijela ili Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona dostavljaju drugim državama članicama mogu se koristiti kao dokaz samo na temelju naknadne suglasnosti pribavljene primjenom europskog istražnog naloga ili zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć.

Članak 12.

(1) Razmjena osobnih podataka sukladno ovom Zakonu obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.

(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske i domaća nadležna tijela kod razmjene osobnih podataka osiguravaju da:

1.su osobni podaci koji se razmjenjuju točni, potpuni i ažurirani te nužni i proporcionalni za postizanje svrhe zahtjeva

2.se osobni podaci odnose na kategorije osobnih podataka dostavljenih po kategoriji ispitanika navedene u odjeljku B Priloga II. Uredbi (EU) 2016/794 te su nužni i proporcionalni za postizanje svrhe zahtjeva

3.dostavljaju, istodobno i u mjeri u kojoj je to moguće, potrebne elemente koji jedinstvenoj kontaktnoj točki ili imenovanom tijelu druge države članice omogućuju da procijeni stupanj točnosti, potpunosti i pouzdanosti osobnih podataka te mjeru u kojoj su osobni podaci ažurni.

Članak 13.

(1) Pri razmjeni podataka koji se odnose na kaznena djela u okviru ciljeva Europola utvrđenih u članku 3. Uredbe 2016/794 Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela će, prema potrebi te uzimajući u obzir članak 7. stavak 7. Uredbe 2016/794, presliku zahtjeva odnosno podataka dostaviti Europolu.

(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaća nadležna tijela će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti Europol o svrhama obrade te svim mogućim ograničenjima obrade dostavljenih podataka.

(3) Podaci iz stavka 1. ovoga članka koje je Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske odnosno domaće nadležno tijelo pribavilo od druge države članice ili treće zemlje dostavit će se Europolu samo ako je ta država članica ili treća zemlja za to dala suglasnost.

Članak 14.

(1) Razmjena podataka na temelju ovoga Zakona odvija se putem Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu podataka (SIENA).

(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske i domaća nadležna tijela koja razmjenjuju podatke sukladno ovom Zakonu izravno su povezana sa SIENA-om, uključujući, prema potrebi, preko mobilnih uređaja.

(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske i domaća nadležna tijela mogu u razmjeni podataka s drugim jedinstvenim kontaktnim točkama država članica koristiti i druge službene komunikacijske kanale za policijsku suradnju, kao što je Interpolov komunikacijski kanal, ako:

1. je u razmjenu podataka potrebno uključiti treće zemlje ili međunarodne organizacije ili postoje objektivni razlozi koji upućuju na to da će u kasnijoj fazi biti potrebno uključiti treće zemlje ili međunarodne organizacije

2. hitnost zahtjeva za podacima zahtijeva privremenu upotrebu drugog komunikacijskog kanala

3. je SIENA nedostupna uslijed neočekivanog tehničkog ili operativnog incidenta.

Članak 15.

(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske za razmjenu podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela je ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova nadležna za međunarodnu operativnu policijsku suradnju (Interpol – Europol – SIRENE).

(2) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske obavlja svoje zadaće 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, te je odgovarajuće opremljena i ovlaštena za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom i drugim pozitivnim propisima.

(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske ima pristup svim europskim i domaćim bazama podataka koje koriste domaća nadležna tijela, u mjeri u kojoj je to potrebno radi obavljanja njenih zadaća propisanih ovim Zakonom i drugim propisima.

(4) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske raspolaže odgovarajućim brojem kvalificiranih policijskih službenika potrebnim za obavljanje njezinih zadaća na odgovarajući, djelotvoran i brz način unutar rokova propisanih člankom 8. ovoga Zakona, uključujući i službenike specijalizirane za poslove prevođenja.

(5) Policijski službenici Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske sudjeluju u programima obuke potrebnim za obavljanje njihovih zadaća propisanih ovim Zakonom i drugim pozitivnim propisima, a posebice u programima obuke vezanim uz alate za obradu podataka, tehnička sredstva, informatičke sustave i strane jezike koje Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske koristi u svom radu, primjenu prava Europske unije i Republike Hrvatske, zaštitu osobnih podataka, prekograničnu suradnju i postupanje s klasificiranim podacima.

(6) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske kontinuirano razvija suradnju s domaćim nadležnim tijelima, jedinstvenim kontaktnim točkama i tijelima nadležnim za provedbu zakona drugih država članica te sudjeluje na godišnjim sastancima voditelja jedinstvenih kontaktnih točaka država članica.

Članak 16.

(1) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske u svom radu koristi jedinstveni elektronički sustav vođenja predmeta u kojem se pohranjuju podaci razmijenjeni između domaćih nadležnih tijela i tijela nadležnih za provedbu zakona drugih država članica putem Jedinstvene kontaktne točke sukladno ovom Zakonu.

(2) Elektronički sustav vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske interoperabilan je sa SIENA-om te je opremljen odgovarajućim tehničkim funkcionalnostima potrebnim za upravljanje razmjenom podataka posredstvom domaćih i međunarodnih komunikacijskih kanala za operativnu razmjenu podataka, poštivanje rokova i unakrsnu provjeru dolaznih zahtjeva naspram ranije pohranjenih predmeta u sustavu te izradu statističkih izvješća iz članka 17. ovoga Zakona.

(3) Elektronički sustav vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske siguran je i odgovarajuće zaštićen protiv neovlaštenog pristupa, zlouporabe i drugih kibernetičkih sigurnosnih rizika.

(4) Osobni podaci razmijenjeni sukladno ovom Zakonu čuvaju se u elektroničkom sustavu vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske samo onoliko dugo koliko je nužno i proporcionalno za obavljanje zadaća propisanih ovim Zakonom, a nakon toga se nepovratno brišu.

(5) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske preispituje usklađenost sa stavkom 4. ovoga članka, i to prvi puta najkasnije šest mjeseci nakon obavljene razmjene podataka te redovito nakon toga.

(6) Svaki pristup elektroničkom sustavu vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske se bilježi, a obrada osobnih podataka u tom sustavu podliježe pravilima propisanim zakonom kojim se uređuje zaštita fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhu sprječavanja, istraživanja, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.

III. STATISTIKA I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 17.

(1) U svrhu praćenja provedbe odredbi članaka 5. do 16. ovoga Zakona, Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske sastavlja statistička izvješća najmanje o:

1. broju zaprimljenih i odaslanih zahtjeva za pribavljanje podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, raščlanjene po žurnosti i po državama članicama

2. broju odbijenih zahtjeva za pribavljanje podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, raščlanjene po razlozima odbijanja i po državama članicama.

(2) Domaća nadležna tijela Jedinstvenoj kontaktnoj točki Republike Hrvatske dostavljaju statističke pokazatelje iz stavka 1. vezane za izravnu razmjenu podataka iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske dostavlja statistička izvješća iz ovoga članka Europskoj komisiji za prethodnu godinu do 1. ožujka tekuće godine.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

(1) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavijestit će Europsku komisiju o uspostavi Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske iz članka 15. ovoga Zakona te dostaviti popis domaćih imenovanih tijela iz članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, kao i popis jezika (koji uključuje engleski jezik) na kojima Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske može razmjenjivati podatke radi objavljivanja u Službenom listu Europske unije i na odgovarajućim službenim internetskim stranicama Europske unije u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Ministarstvo nadležno za unutarnje poslove obavještavat će Europsku komisiju i o svim promjenama stanja iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19 .

Tehnička rješenja nužna za odgovarajuću dostupnost SIENA mreže domaća nadležna tijela implementirat će do 12. lipnja 2027.

Članak 20.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ broj 56/15), osim članka 3. točke 2., članka 9. stavka 2. i članka 13. do stupanja na snagu zakona kojim će se preuzeti Direktiva (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine (SL L 2.5.2024.) .

(2) Danom stupanja na nagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o izgledu i sadržaju obrazaca za dostavljanje i razmjenu podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ broj 84/15).

Članak 21.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

PRILOG I.

Teška kaznena djela u smislu ovoga Zakona su:

1. sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji

2. terorizam

3. organizirani kriminalitet

4. nezakonita trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima

5. pranje novca

6. kaznena djela povezana s nuklearnim i radioaktivnim tvarima

7. krijumčarenje imigranata

8. olakšavanje neovlaštenog prelaska državne granice i boravka

9. trgovanje ljudima

10. kaznena djela povezana s motornim vozilima

11. ubojstvo i teška tjelesna ozljeda

12. nezakonita trgovina ljudskim organima i tkivima

13. otmica, nezakonito oduzimanje slobode i uzimanje talaca

14. rasizam i ksenofobija

15. razbojništvo i teška krađa

16. nedopuštena trgovina kulturnim dobrima, uključujući antikvitete i umjetnička djela

17. podvala i prijevara

18. kaznena djela protiv financijskih interesa Unije

19. trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje financijskim tržištem

20. reketarenje i iznuda

21. krivotvorenje i piratstvo proizvoda

22. krivotvorenje administrativnih isprava i trgovina njima

23. krivotvorenje novca i sredstava plaćanja

24. računalni kriminalitet

25. korupcija

26. nezakonito trgovanje oružjem, streljivom i eksplozivima

27. trgovanje ukradenim vozilima

28. nezakonito trgovanje ugroženim životinjskim vrstama

29. nezakonito trgovanje ugroženim biljnim vrstama i sortama

30. kaznena djela protiv okoliša, između ostalog zagađenje iz brodova

31. nezakonito trgovanje hormonskim tvarima i drugim poticateljima rasta

32. seksualno zlostavljanje i seksualno iskorištavanje, uključujući materijale sa zloupotrebom djece i nagovaranje djece u seksualne svrhe, dječja pornografija

33. silovanje

34. podmetanje požara

35. protupravno oduzimanje zrakoplova ili plovila

36. sabotaža

37. kaznena djela u nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda

38. genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini

39. kaznena djela počinjena s ciljem pribavljanja sredstava za počinjenje djela u nadležnosti Europola

40. kaznena djela počinjena radi omogućavanja ili počinjenja djela u nadležnosti Europola

41. kaznena djela počinjena radi osiguranja da počinitelji djela u nadležnosti Europola ostanu nekažnjeni

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Ovim člankom utvrđuje se predmet ovoga Zakona, a to je razmjena podataka u svrhu sprječavanja, otkrivanja i istraživanja kaznenih djela između tijela Republike Hrvatske i tijela drugih država članica Europske unije nadležnih za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela, te Europola, za kaznena djela u okviru ciljeva Europola, pri čemu se ovaj Zakon ne odnosi na tijela u čijoj su nadležnosti poslovi nacionalne sigurnosti. Također, utvrđuje se da se ovaj Zakon ne primjenjuje na razmjenu podataka između nadležnih tijela za provedbu zakona u svrhu sprječavanja, otkrivanja ili istraživanja kaznenih djela koja je uređena posebnim propisima ili drugim pravnim aktima Europske unije, a što se odnosi na sljedeće propise:

-Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018.)

-Uredba (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (SL L 312, 7.12.2018.)

-Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018.)

-Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela („Narodne novine“ br. 46/18, 114/22 i 47/23)

-Zakon o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela („Narodne novine“ br. 151/22)

-Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008.)

-Odluka Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008.).

Uz članak 2.

Ovim člankom utvrđuje se preuzimanje Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2023/977 od 10. svibnja 2023. o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP (SL L 134, 22.5.2023.).

Uz članak 3.

Ovom odredbom objašnjavaju se pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu.

Uz članak 4.

Ovim člankom utvrđuju se načela razmjene podataka.

Uz članak 5.

Ovim člankom utvrđuju se pravila razmjene podataka putem jedinstvenih kontaktnih točaka.

Uz članak 6.

Ovim člankom utvrđuju se elementi zahtjeva za pribavljanje podataka.

Uz članak 7.

Ovim člankom uređuje se pitanje jezika u razmjeni podataka.

Uz članak 8.

Ovim člankom utvrđuju se rokovi za razmjenu podataka.

Uz članak 9.

Ovim člankom utvrđuju se razlozi za neudovoljavanje stranom zahtjevu za dostavu podataka.

Uz članak 10.

Ovim člankom utvrđuju se uvjeti za samoinicijativno dostavljanje podataka jednoj ili više država članica i/ili Europolu.

Uz članak 11.

Ovim člankom utvrđuju se uvjeti korištenja podataka razmijenjenih u skladu s ovim Zakonom kao dokaza u kaznenom postupku.

Uz članak 12.

Ovim člankom uređuje se zaštita osobnih podataka razmijenjenih u skladu s ovim Zakonom.

Uz članak 13.

Ovim člankom utvrđuju se uvjeti slanja podataka razmijenjenih u skladu s ovim zakonom Europolu.

Uz članak 14.  

Ovim se člankom propisuje kako se razmjena podataka sukladno ovom Zakonu u pravilu odvija putem Europolove mrežne aplikacije za sigurnu razmjenu podataka (SIENA), kao i uvjeti korištenja drugih komunikacijskih kanala za razmjenu podataka.

Uz članak 15.

Ovim člankom uspostavlja se Jedinstvena kontaktna točka Republike Hrvatske za razmjenu podataka te se propisuju standardi za njeno učinkovito djelovanje.

Uz članak 16.

Ovim člankom utvrđuju se značajke elektroničkog sustava vođenja predmeta Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske.

Uz članak 17.

Ovim člankom utvrđuju se obveze Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske o dostavljanju statističkih izvješća Europskoj komisiji.

Uz članak 18.

Ovim člankom utvrđuju se obveze Ministarstva unutarnjih poslova o obavješćivanju o uspostavi Jedinstvene kontaktne točke Republike Hrvatske te dostavljanju popisa domaćih imenovanih tijela i popisa jezika za razmjenu podataka Europskoj komisiji.

Uz članak 19.

Ovim člankom utvrđuje se rok za implementaciju tehničkih rješenja nužnih za odgovarajuću dostupnost SIENA mreže domaćim nadležnim tijelima.

Uz članak 20.

Ovim se člankom stavlja izvan snage Zakon o pojednostavljenju razmjene podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ broj 56/15), osim članka 3. točke 2., članka 9. stavka 2. i članka 13., i Pravilnik o izgledu i sadržaju obrazaca za dostavljanje i razmjenu podataka između tijela država članica Europske unije nadležnih za provedbu zakona („Narodne novine“ broj 84/15). Navedene odredbe ostaju na snazi do stupanja na snagu zakona kojim će se u hrvatsko zakonodavstvo preuzeti odredbe Direktive (EU) Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine (a s obzirom da navedena Direktiva zamjenjuje Odluku Vijeća 2007/845/PUP od 6. prosinca 2007. o suradnji između ureda za oduzimanje imovinske koristi država članica u području praćenja i utvrđivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili druge imovine povezane s kaznenim djelom, koja je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena navedenim odredbama).

Uz članak 21.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

Uz Prilog I.

U Prilogu su navedena kaznena djela koja se, za potrebe ovoga Zakona, a sukladno članku 2. točki 3. Direktive (EU) 2023/977 smatraju teškim kaznenim djelima.